Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Poslovni broj Gž R-54/2025-2

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Verice Kos, predsjednice vijeća, Nikole Ramušćaka člana vijeća i suca izvjestitelja i Gorana Škugora, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja HĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Mariji Jukić Jurišić, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika Croatia osiguranja d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, zastupan po punomoćniku Alenu Čičku, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Župić i partneri d.o.o., Zagreb, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1771/2023-18 od 19. ožujka 2025., u sjednici vijeća održanoj 5. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tuženika Croatia osiguranja d.d. kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1771/2023-18 od 19. ožujka 2025. u dijelu pod st. I. izreke kojim je naloženo tuženiku isplatiti tužitelju na ime naknade štete preko iznosa od 1.002,18 eura do iznosa od 1.608,76 eura, ili za iznos od 606,58 eura s pripadajućim zateznim kamatama te u dijelu pod st. III. izreke kojim je naloženo tuženiku da tužitelju nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.176,25 eura s pripadajućim zateznim kamatama.

II. Preinačuje se presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr- 1771/2023-18 od 19. ožujka 2025. u dijelu pod st. I. izreke kojim je naloženo tuženiku isplatiti tužitelju na ime naknade štete preko iznosa od 1.608,76 eura do iznosa od 2.108,76 eura, ili za iznos od 500,00 eura s pripadajućim zateznim kamatama te u dijelu pod st. III. izreke kojim je naloženo tuženiku da tužitelju nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 261,25 eura s pripadajućim zateznim kamatama i za navedeno sudi:

Odbija se tužitelj s preostalim dijelom zahtjeva za naknadu štete preko iznosa od 1.608,76 eura do iznosa od 2.108,76 eura, ili za iznos od 500,00 eura s pripadajućim zateznim kamatama, kao s neosnovanim.

Odbija se tužitelj s preostalim zahtjevom za naknadu parničnog troška u iznosu od 261,25 eura, s pripadajućim zateznim kamatama, kao s neosnovanim.

III. Nalaže se tužitelju u roku od 15 dana naknaditi tuženiku trošak sastava žalbe u iznosu od 105,47 eura.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju na ime naknade neimovinske i imovinske štete iznos od 2.108,76 eura s pripadajućim zateznim kamatama (st. I. izreke), naloženo je tuženiku da tužitelju isplati zatezne kamate na nesporno plaćeni iznos naknade štete od 2.500,00 eura od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 9. studenog 2023. do dana isplate 1. prosinca 2023. (st. II. izreke) te je naloženo tuženiku da tužitelju nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.437,50 eura s pripadajućim zateznim kamatama (st. III. izreke).

2. Tuženik žalbom pobija st. I. izreke, u dijelu kojim je naloženo tuženiku da tužitelju naknadi neimovinsku i imovinsku štetu preko iznosa od 1.002,18 eura do dosuđenog iznosa od 2.108,76 eura, ili za iznos od 1.106,58 eura, te st. III. izreke, iz svih žalbenih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP).

3. Žalba je djelomično osnovana.

4. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji je prethodio, nije utvrđeno da bi sud prvog stupnja počinio bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. ZPP.

5. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete koju je 24. siječnja 2023. zadobio na radu kod poslodavca PIK Vrbovec plus d.o.o., prilikom guranja stalaža s proizvodima i potezanja stalaže. Prema konačno uređenom tužbenom zahtjevu tužitelj potražuje na ime imovinske i neimovinske štete iznos od 4.608,76 eura, umanjen za nesporno isplaćeni iznos od 2.500,00 eura, što iznosi 2.108,76 eura s pripadajućim zateznim kamatama.

6. U žalbi tuženik osporava dosuđenu visinu neimovinske štete, jer smatra da tužitelju pripada pravična novčana naknada zbog povrede prava osobnosti u iznosu od 3.193,42 eura, što sa iznosom imovinske štete od 308,76 eura, koju ne osporava, iznosi 3.502,18 eura, pa kada se taj iznos umanji za nesporni isplaćeni iznos od 2.500,00 eura, kojim je podmirena imovinska i neimovinska šteta, dobije se iznos od 1.002,18 eura, tako da tuženik pobija st. I. izreke prvostupanjske presude preko iznosa od 1.002,18 eura do dosuđenog iznosa od 2.108,76 eura ili za iznos od 1.106,58 eura.

7. Na temelju nalaza i mišljenja medicinskog vještaka prof. dr. Igora Stipančića od 24. studenog 2024. na koji stranke nisu imale primjedbi, prvostupanjski je sud pravilno utvrdio da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio rupturu (puknuće) tetive dvoglavog mišića desne nadlaktice u donjem dijelu te krvni podljev desne nadlaktice i podlaktice, zbog kojih je ozljeda trpio tzv. primarni strah, koji je bio intenzivan i kratkotrajan, tzv. sekundarni strah jakog intenziteta koji je trajao 2 - 3 dana, srednjeg intenziteta 6 - 7 dana i manjeg intenziteta 4 tjedna. Trpio je bol jakog intenziteta 3 - 4 dana, srednjeg intenziteta 7 - 8 dana, a manjeg intenziteta još do 6 tjedana. Smanjenje životne aktivnosti zbog zaostalih posljedica ozljeđivanja iznosi 6 - 7 %. Naruženje je neznatno, jer se tek pri istodobnom gibanju obje ruke u laktu vidi da kontura mišića nadlaktice nije ista na desnoj i lijevoj strani.

8. Prvostupanjski je sud pravilno primijenio materijalno pravo iz čl. 1100. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje: ZOO) kada je uzimajući u obzir sve okolnosti predmetnog štetnog događaja, starost tužitelja, vrstu ozljeda i trajne posljedice ozljeđivanja, kao i kvalifikatorne kriterije za određivanja visine pravične novčane naknade iz čl. 1100. st. 2. ZOO, utvrdio da tužitelju pripada pravična novčana naknada zbog povrede prava osobnosti u iznosu od 3.800,00 eura.

9. No, prvostupanjski je sud pogrešno ocijenio da tužitelju pripada pravična novčana naknada zbog duševnih boli koje trpi po osnovi naruženja, jer se prema nalazu i mišljenju medicinskog vještaka radi o neznatnom naruženju, budući da se tek pri istodobnom gibanju obje ruke u laktu vidi da kontura mišića nadlaktice nije ista na desnoj i lijevoj strani, pa prema ocijeni ovog suda tužitelj zbog takvog neznatnog naruženja ne trpi nikakve duševne boli, odnosno ne radi se o takvoj povredi prava osobnosti koja bi opravdavala dosuđivanja pravične novčane naknade, a po tom kvalifikatornom kriteriju prvostupanjski je sud ocijenio da tužitelju pripada pravična novčana naknada od 500,00 eura.

10. Neosnovano tuženik u žalbi ukazuje da dosuđeni iznos naknade štete u preostalom dijelu prelazi Orijentacijske kriterije Vrhovnog suda Republike Hrvatske, pa da mu stoga ne pripada. Naime, Orijentacijski kriteriji, a kako to sam naziv sugerira, doneseni su od strane Vrhovnog suda Republike Hrvatske kao okvirni orijentir i pomoć sudovima pri određivanju iznosa pravične novčane naknade nematerijalne štete, zbog čega se isti tako i samo tako trebaju shvaćati i primjenjivati. Dakle, iznosi navedeni u Orijentacijskim kriterijima nisu apsolutno zadane novčane vrijednosti, što znači da visinu pravične novčane naknade nematerijalne štete sudovi odmjeravaju rukovodeći se okolnostima svakog konkretnog slučaja, vodeći računa o svim elementima relevantnim za odmjeravanje pravične novčane nematerijalne štete, a u konkretnom slučaju prvostupanjski se sud rukovodio svim specifičnim okolnostima slučaja bitnim za određivanje pravične novčane naknade, kao što su godina njegovog rođenja, težina ozljeda i trajne posljedice ozljeđivanja.

11. Prema tome, kako dosuđena naknada imovinske štete od 308,76 eura u žalbenom postupku nije sporna, tužitelju pripada na ime neimovinske i imovinske štete iznos od 4.108,76 eura (3.800,00 eura neimovinske štete i 308,76 eura imovinske štete), što umanjeno za nesporno isplaćeni iznos od 2.500,00 eura, iznosi 1.608,76 eura.

12. Stoga je trebalo temeljem čl. 368. st. 1. ZPP odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu i potvrditi st. I. izreke pobijane presude preko iznosa od 1.002,18 eura do iznosa od 1.608,76 eura, ili za iznos od 606,58 eura, dok je za preostali dosuđeni iznos do 2.108,76 eura, ili za iznos od 500,00 eura, trebalo temeljem čl. 373. toč. 3. ZPP preinačiti st. I. izreke pobijane presude i odbiti zahtjev tužitelja kao neosnovan.

13. S obzirom da je izmijenjena odluka o glavnom zahtjevu trebalo je izmijeniti i odluku o parničnom trošku.

14. Tužitelj je uspio u sporu sa 89 %, a tuženik sa 11 %, ili primjenom čl. 154. st. 2 ZPP, tužitelj je uspio u sporu sa 78 % pa je razmjerno tome trebalo umanjiti pravilno utvrđenu visinu parničnog troška od 1.187,50 eura, što iznosi 926,25 eura, sa nužnim troškovima medicinskog vještačenja od 250,00 eura, ukupan trošak tužitelja iznosi 1.176,25 eura, tako da je za taj iznos temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP trebalo odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu i potvrditi st. III. izreke pobijane presude, dok je temeljem čl. 373. toč. 3. ZPP, za preostali iznos dosuđenog parničnog troška od 261,25 eura trebalo preinačiti st. III. izreke pobijane presude i odbiti zahtjev tužitelja za naknadu troška kao neosnovan.

15. Tuženiku za sastav žalbe pripada 93,75 bodova ili 187,50 eura temeljem Tbr. 10/1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/23), s PDV od 25%, 234,38 eura, koji je iznos trebalo umanjiti razmjerno uspjehu tuženika u žalbenom postupku od 45 %, što iznosi 105,47 eura. Tuženiku nije priznat trošak sudske pristojbe na žalbu od 66,36 eura, jer nije dokazao da je tu pristojbu podmirio.

U Velikoj Gorici 5. lipnja 2025.

Predsjednica vijeća

Verica Kos