Poslovni broj: P-388/2024- 44

Republika Hrvatska

Općinski sud Vinkovcima

Trg bana Josipa Šokčevića 17

32100 Vinkovci

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Vinkovcima, OIB: 77561654785 po sucu Mariji Pavlović, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja KK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], sada sa boravištem u [adresa], zastupan po punomoćniku Ivanu Ergotiću odvjetniku iz Vinkovaca, protiv tuženika OK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupana po punomoćniku Vesni Šnur odvjetnici iz Vinkovaca, radi utvrđenja suvlasničkih omjera i diobe nekretnine nakon zaključene glavne i javne rasprave, održane u nazočnosti tužitelja osobno uz zamjenika punomoćnika tužitelja odvjetnika FK i tuženu osobno uz punomoćnika odvjetnicu Vesnu Šnur, 29. travnja 2025. i objavljene na temelju čl. 335. ZPP-a, 5. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da su tužitelj KK, OIB: [osobni identifikacijski broj] i tužena OK, OIB: [osobni identifikacijski broj] suvlasnici svaki u 1/2 dijela na nekretninama upisanim u Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Vinkovcima i to na:

- kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kuća broj 79, pomoćna zgrada i dvorište u [adresa] ukupne površine 725 m2 , kuća broj 79 u [adresa] površine 100 m2, pomoćna zgrada površine 30 m2, dvorište površine 595 m2

- kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] oranica NK površine 362 m2.

II. Razvrgava se suvlasnička zajednica nekretnina upisanih u Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Vinkovcima i to kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kuća broj 79, pomoćna zgrada i dvorište u [adresa] ukupne površine 725 m2 , kuća broj 79 u [adresa] površine 100 m2, pomoćna zgrada površine 30 m2, dvorište površine 595 m2 i kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] oranica NK površine 362 m2, na način da se dioba ima provesti prodajom predmetnih nekretnina na javnoj dražbi, a dobiveni iznos biti će podijeljen parničnim strankama razmjerno njihovim suvlasničkim dijelovima – svakoj u 1/2 dijela.

III. Nalaže se tuženoj da naknadni tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 2.782,58 eura, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je po punomoćniku podnio tužbu protiv tužene, radi utvrđenja suvlasničkih omjera i diobe nekretnina. U tužbi navodi da je dana 9. listopada 2019. kao predlagatelj podnio ovome sudu prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina upisanih u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica]. Obzirom da je između stranaka nastao spor o veličini suvlasničkih omjera nekretnina, Općinski sud u Vinkovcima je rješenjem broj: R1-186/19 od 29. siječnja 2019. obustavio izvanparnični postupak te je tužitelja kao predlagatelja uputio na parnicu sa njegovim prijedlogom za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina. Tužitelj dalje navodi da su u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Vinkovcima na predmetnim nekretninama stranke upisane kao suvlasnici i to tužitelj u 2/3 dijela, a tužena u 1/3 dijela. Tužena osporava suvlasništvo tužitelja u 2/3 dijela iz razloga što ista smatra da je nekretnina stečena tijekom bračne zajednice. Međutim, tužitelj ovo ne priznaje te smatra da je stvarno stanje upravo onakvo kako je upisano u zemljišnim knjigama. Također navodi da su stranke bile u bračnoj zajednici, a koji brak je pravomoćno razveden u predmetu R1 Ob-163/2019 Općinskog suda Vinkovci, a nakon razvoda braka tužena je ostala živjeti u predmetnoj nekretnini, dok tužitelj u istoj ne boravi još od 2016. godine. U tužbi tužitelj također navodi da je u više navrata nudio tuženoj da otkupi njezin suvlasnički dio, međutim sporazum oko razvrgnuća suvlasništva nisu uspjeli postići. Kako fizička dioba nekretnina nije moguća, to tužitelj predlaže da sud po provedenom postupku donese presudu kojom se razvrgava suvlasnička zajednica nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] i to prodajom predmetnih nekretnina na javnoj dražbi, time da se dobiveni iznos podijeli strankama razmjerno suvlasničkim dijelovima.

2.Tužena u odgovoru na tužbu čini nespornim navode tužitelja da je u izvanparničnom postupku kod ovoga suda osporila upisano pravo suvlasništva tužitelja na opisanim nekretninama, jer smatra da navedene nekretnine predstavljaju bračnu stečevinu stranaka. Također čini nespornim navode tužitelja da je brak stranaka pravomoćno razveden, te da je ona ostala živjeti u zajedničkoj nekretnini. Navodi kako samo ona plaća režijske troškove koji terete cijelu nekretninu. Ističe da je spremna izvršiti isplatu tužitelja, ali prethodno zahtjeva da se utvrdi da je tužena suvlasnik u ½ dijela zajedno sa tužiteljem na predmetnim nekretninama.

3. Tijekom postupka, na ročištu od 10. svibnja 2022. tužitelj je učinio nespornim da predmetne nekretnine predstavljaju bračnu stečevinu stranaka, te je priznao tuženici suvlasništvo u ½ dijela. Obzirom da je tužitelj priznao tužiteljici pravo suvlasništva na predmetnim nekretninama, to je sud o istome donio odluku kao u točki I. izreke presude.

4. U dokaznom postupku ovaj sud je izvršio uvid u rješenje Općinskog suda u Vinkovcima broj R1-186/19-5 od 29. siječnja 2019., uvid u ZK izvadak 1815 k. o. [katastarska općina] za kč. br. [katastarska čestica], uvid u povijesni izvadak iz zemljišne knjige za predmetne kč.br. iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uvid u presliku presude Prekršajnog suda u Vukovaru, Stalna služba u Vinkovcima broj: PpP-778/15-5 od 1. rujna 2016., uvid u presliku ugovora o darovanju nekretnina od 29. kolovoza 2018., izvršen je očevid na licu mjesta dana 7. rujna 2022., provedeno je građevinsko vještačenje po sudskom vještaku građevinske struke ŽK, uz usmeno obrazloženje nalaza vještaka, izveden je dokaz saslušanjem stranka.

5. Rješenjem Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž -2155/ 2023-4 od 07. svibnja 2024. godine kojim se ukida presuda Općinskog suda Vinkovci P-78/2020- 27 od 17.03.2023 i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. U obrazloženju ukidbenog rješenja drugostupanjski sud navodi da je u konkretnom slučaju prvostupanjski sud propustio provesti tzv. test razmjernosti, te da u ponovnom postupku prvostupanjski sud dužan isti provesti te odlučiti o prigovoru prava na dom sagledavajući sve okolnosti koje su bitne za odluku kojem od dva pojedinačna prava dati prednost.

6. Tužitelj u danom iskazu navodi da su on i tužena suvlasnici predmetne kuće svaki u ½ dijela, s tim da tužena koristi kuću isključivo i u cijelosti, dok on plaća podstanarstvo u [adresa], te da je već tri puta mijenjao smještaj. Nadalje je izjavio da je s tuženom bio u braku 37 godina, da više nije mogao živjeti s njom, te da je iselio 1. 9. 2016. i da je od tada podstanar. Ističe da je pokrenuo postupak za razvrgnuće suvlasništva, da je htio da se kuća proda ili da ga tužena isplati za njegov dio, da je u tom postupku platio procjenu kuće u iznosu od 400,00 eura, ali da je OK osporila suvlasništvo te je iz tog razloga upućen na parnicu radi pokretanja postupka gdje je utvrđeno da su svako u ½ dijela vlasnici. Nadalje je izjavio da tužena živi sama u kući, da njemu ne dopušta da živi u toj kući, da nije mogao pristupiti kući ni kada je bio procjenitelj da procjeni vrijednost kuće, te ističe da je tužena svoj suvlasnički dio prenijela na kćerku, s tim da tužena još uvijek živi u toj kući.

6.1. Tužena u danom iskazu navodi da je spremna ovaj spor riješiti na način da isplati tužitelju vrijednost ½ njegovog suvlasničkog dijela, s tim da mu nije u mogućnosti isplatiti odjednom, nego da bi to učinila na način da mu isplaćuje 100,00 eura mjesečno, da nema nikakvih primanja, ali bi joj djeca davala 100,00 eura mjesečno. Nadalje navodi da od kada je tužitelj napustio kuću da ona živi sama u kući, da ne može dozvoliti tužitelju da živi san njom u kući, obzirom da ju je pokušao ubiti, zašto se sam prijavio policiji, nakon što ju je napao nožem. Također navodi da ne može ostvariti stanovanje na nekom drugo mjestu, jer nema novaca da plati, da nije točno da je svoj suvlasnički dio prepisala na djecu, nego da je uknjižila založno pravo na dio kuće jer tužitelj ne plaća zakonsko uzdržavanje, međutim ističe da neće pokretati postupak namirenja iz zaloga opterećene nekretnine. Nadalje je izjavila da kuća nije djeljiva, da ona koristi cijelu kuću, ali da ne daje tužitelju naknadu za to, obzirom da plaća režije za cijelu kuću, da jedno od njihove djece živi u [adresa], jedno u Vukovaru i jedan sin u Austriji, da oni imaju svoje obitelji i kredite i da ju uzdržavaju, jer ona ne ostvaruje prihode.

7. Tužena je tijekom postupka istaknula prigovor zaštite prava na dom koji prigovor je razmotren u kontekstu prava na dom propisanog čl. 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine, MU broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 90/05, 1/06, 2/10 –dalje Konvencija)

7.1. Prema članku 8. stavak 1. Konvencije svatko ima pravo na poštivanje svoga privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja. Stavkom 2. istog članka je propisano da se javna vlast neće miješati u ostvarivanje tog prava, osim u skladu sa zakonom i ako je to u demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira ili gospodarske dobrobiti zemlje, te radi sprječavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih.

7.2. U pogledu predmetnog konvencijskog prigovora sud je proveo test razmjernosti u okviru kojeg je ispitao radi li se o pravu koje spada pod doseg čl. 8. Konvencije, odnosno može li se sporna nekretnina smatrati domom tužene, vodeći računa o tome da je " dom" činjenični pojam koji prema praksi Europskog suda za ljudska prava, čine prostorije s kojima je pojedinac ostvario dovoljno jaku stvarnu i trajnu vezu, dolazili li civilnom prodajom predmetne nekretnine do miješanja u njezino pravo na dom, je li to miješanje u skladu s zakonom, i je li to miješanje u skladu s nekim od legitimnih ciljeva navedenih u čl. 8. st. 2. Konvencije, je li to miješanje razmjerno i nužno u demokratskom društvu.

7.3. Sud je ocijenio da je pravo na razvrgnuće i zahtjev da se pred sudom to pravo ostvari utemeljeno na zakonu i to na odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., 94/17 dalje ZVDSP)., čl. 47. st. 1. i 2., čijim odredbama je propisno da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva kao je moguće i dopušteno.

7. 3. U ovoj pravnoj stvari postoje dva suprotstavljena pravna interesa, a to je pravo na dom tužene u smislu čl. 8 Konvencije, te pravo tužitelja na razvrgnuće suvlasničke zajednice iz čl. 42. st.1 ZVDSP.

Sud je ocijenio da pravo na razvrgnuće preteže nad pravom na dom tužene, jer iako gubitak prava na dom predstavlja pravo na miješanje i poštivanje doma, ono ipak nije automatizmom zaštićeno i u svakom postupku se mora individualizirati. Stoga je sud ocijenio da je miješanje nužno jer tužitelj ne može raspolagati djelom nekretnine koja je u njegovom vlasništvu, tako da su ispunjene pravne pretpostavke zbog kojih miješanje ne predstavlja povredu čl. 8. Konvencije.

8. Tužena predlaže da se spor riješi na način da isplati tužitelju vrijednost ½ njegovog suvlasničkog dijela i to na način da mu isplaćuje 100,00 eura mjesečno s obzirom da nema nikakvih primanja nego bi joj iznos od 100,00 eura mjesečno davala njezina djeca

S takvim prijedlogom tužitelj nije suglasan navodeći da tužena koristi kući isključivo i u cijelosti, dok o plaća podstanarstvo i da je već tri puta mijenjao smještaj.

9. U okolnostima kada je vrijednost predmetnih nekretnina procijenjena na više od 56.000,00 eura, te da iznos suvlasničkog dijela tužitelja u ½ tog iznosa u slučaju diobe isplatom, tužena bi prema prijedlogu isplate mjesečnog iznosa od 100,00 eura, konačno tužitelju isplatila za njegov suvlasnički dio u vremenskom periodu od 20 godina, što sud smatra potpuno neprihvatljivim.

Za stranke je prema ocijeni suda prihvatljivija dioba prodajom predmetnih nekretnina na javnoj dražbi, te da dobivenim iznosom razmjerno njihovim suvlasničkim dijelovima, kupe dvije skromnije nekretnine, budući zajednički život nije moguć. Pri tome je sud imao na umu da tužiteljica sama živi u kući površine 725m2 koristeći i pomoćnu zgradu površine 30m2, dok je tužitelj podstanar nakon što je zajedno s tuženom u predmetnoj kući živio od 1987. godine.

10. Dakle pravo na dom ne može biti apsolutno, ne može imati apsolutni primat nad ostalim pravima koja se štite konvencijskim pravom, jer su sva prava jednake važnosti i uživaju istu razinu zaštite.

11.Stoga je sud ocijenio da konvencijsko pravo na jednak način štiti obje stranke, te da stranke nisu učinile vjerojatnim da u ovoj pravnoj stvari postoji osobito ozbiljan razlog za razvrgnuće isplatom kako to predlaže tužena, te da prigovor prava na dom nije osnovan.

12. Glede dijela tužbenog zahtjeva kojim tužitelj traži razvrgnuće suvlasništva, sud će u parničnom postupku provesti razvrgnuće i kada zahtjev tužitelja ne sadrži određeni način diobe, a ako ga i sadrži, sud za njega nije vezan, već razvrgnuće provodi sukladno odredbama čl. 47. do 56. ZVDSP.

13. Odredbom čl. 48. st. 2. ZVDSP propisano je da suvlasnik pravo na razvrgnuće ostvaruje sporazumno sa svim suvlasnicima s kojima razvrgava suvlasništvo ( dobrovoljno razvrgnuće) ili putem suda ( sudsko razvrgnuće).

14. Načini razvrgnuća suvlasništva prema odredbama ZVDSP-a su: fizička dioba (članak 50. stavak 2. ZVDSP), geometrijska dioba (članak 50. stavak 2. ZVDSP), civilna dioba (članak 50. stavak 4. ZVDSP), razvrgnuće isplatom (članak 51. ZVDSP), razvrgnuće na nekoliko stvari istodobno (tzv. razdioba po ekvivalentu (članak 52. ZVDSP)) i razvrgnuće uspostavom etažnog vlasništva (članak 53. ZVDSP).

15. Odredbom članka 50. ZVDSP je propisano da kada razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a mogući je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona (stavak 1.). Ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. ovog članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski (stavak 2.). Ako dioba iz stavka 2. ovog članka nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijelit mirno suvlasničkim dijelovima - civilno razvrgnuće (stavak 4.).

16. Odredbom članka 51. stavak 1. ZVDSP propisano je da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom ako je to posebno određeno zakonom ili pravnim poslom, ili ako učini vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog, pa će sud odrediti da mu pripadne stvar u cijelosti, a da on ostalim suvlasnicima isplati vrijednost njihovih dijelova u roku koji će sud odrediti prema okolnostima.

17. Kako je između stranaka i dalje bio sporan način diobe suvlasničke zajednice nekretnina, to je sud rješenjem od 24. lipnja 2022. odredio provođenje očevida na licu mjesta sa vještakom građevinske struke, a radi utvrđenja mogućnosti geometrijske tj. fizičke diobe predmetnih nekretnina iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

18. U svom nalazu i mišljenju sudski vještak građevinske struke IK iz [adresa] utvrdio je da nije moguća fizička dioba predmetnih nekretnina u suvlasničkim omjerima 1/2, obzirom da je obiteljska kuća izgrađena kao jedna stambena cjelina. Vještak je utvrdio da tržišna vrijednost na dan 31. listopada 2022. za kč. br. [katastarska čestica] iznosi 54.999,45 eura, dok tržišna vrijednost kč. br. [katastarska čestica] iznosi 1.739,44 eura.

19. Tužitelj nije imao primjedbe na nalaz vještaka, dok je tužena prigovorila nalazu vještaka. Na održanoj raspravi od 14. veljače 2023. vještak je u svom usmenom obrazloženju nalaza otklonio primjedbe tužene navodeći da je tržišna vrijednost nekretnina utvrđena u skladu sa sadašnjom situacijom na tržištu nekretnina te se tako utvrđena vrijednost smatra realnom, a ne previsoko određenom, kako to smatra tužena.

20. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz vještaka građevinske struke IK te isti smatra stručnim i objektivnim. Svoju procjenu tržišne vrijednosti nekretnina vještak je utvrdio usporednom metodom, a koja metoda je sukladno članku 23. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina uobičajena u ovakvim vještačenjima.

21. Kako je iz izvedenih dokaza utvrđeno da geometrijska dioba nekretnina nije moguća, a budući da nije postojao sporazum stranaka o diobi suvlasništva, sud je postupio u skladu sa člankom 50. stavak 4 ZVDSP, te odlučio da se nekretnina proda na javnoj dražbi, a dobiveni iznos podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima. Ocjena je ovoga suda da je civilna dioba uzimajući u obzir suvlasničke dijelove stranaka moguća i dopuštena, te kako je sud vezan postavljenim tužbenim zahtjevom, a ne prijedlozima stranaka kao u izvanparničnom postupku. To znači da se nekretnina može prodati na javnoj dražbi, putem suda ili na drugi prikladan način, a iznos dobiven prodajom da se podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima.

22. Slijedom navedenog valjalo je izvršiti civilnu diobu predmetnih nekretnina te odlučiti kao u točci II izreke, a sve sukladno čl. 50 ZVDSP-a.

Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl. 154. st.1. ZPP-a. Sukladno čl. 155. st. 1. ZPP-a, sud je priznao tužitelju troškove za zastupanje po punomoćniku određenih sukladno odvjetničkoj Tarifi i to za sastav prijedloga za razvrgnuće suvlasništva, za sastav tužbe, za sastav dva podneska od 23.11. 2022. i 17. 1. 2025. po 100 bodova, za zastupanje na ročištima od 23.9.2020.,19. 5. 2022. i 29. 4. 2025. po 100 bodova, za pristup na ročišta od 9.9.2020. i 29.1.2025. po 50 bodova, za sastav žalbe od 29. 3. 2023. 125 bodova, ukupno 975 bodova, što čini novčani iznos od 1.950,00 eura, a što uvećano za PDV iznosi 2.437,50 eura.

Tužitelju je također priznat i trošak u iznosu od 345,08 eura na ime građevinskog vještačenja.

Stoga je tužitelju dosuđen ukupan trošak parničnog postupka u iznosu od 2.782,58 eura, ka u točci III izreke.

U Vinkovcima, 5. lipnja 2025.

Sudac:

Marija Pavlović

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalbu u roku od 15 dana od dana prijema ovjerenog prijepisa iste.

Žalba se podnosi ovome sudu u tri primjerka, a o njoj u drugom stupnju odlučuje Županijski sud.

OBAVIJEST;

1. odvjetnik Ivan Ergotić, Vinkovci – punomoćnik tužitelja

2. odvjetnica Vesna Šnur, Vinkovci – punomoćnik tuženika