REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Roberta Završkog i Goranke Ratković, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. MV, zbog prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 5/1990., 30/1990., 47/1990. i 29/1994.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Knin, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Šibeniku, Stalne službe u Kninu od 4. ožujka 2025., broj: Pp - 415/2025, u sjednici vijeća održanoj 4. lipnja 2025.,
p r e s u d i o j e:
Odbija se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Knin kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Šibeniku, Stalne službe u Kninu od 4. ožujka 2025., broj: Pp - 415/2025, na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018., 114/2022.), okr. MV, oslobođen je optužbe, da bi na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
2. U odnosu na troškove prekršajnog postupka, pobijanom prvostupanjskom presudom temeljem članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstva suda.
3. Protiv te presude, žalbu je podnio tužitelj u kojoj ističe da prvostupanjski sud na temelju izvedenih dokaza nije potpuno i točno utvrdio činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke te da je na temelju članka 161. stavak 4. Prekršajnog zakona trebao tužitelja pozvati na ispravak i dopunu činjeničnog opisa prekršaja.
3. Žalba nije osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.
4. Suprotno žalbenim navodima tužitelja, po ocjeni ovog suda, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da djelo za koje je protiv okr. MV podnesen optužni prijedlog ne ispunjava biće prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršaja protiv javnog reda i mira.
4.1. Naime, optužnim prijedlogom okr. MV teretio se da je prekršaj iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, počinio ispred obiteljske kuće u mjestu dfh, regw.
4.2. Međutim, za ispunjenje bića onih prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kod kojih je javnost mjesta bitno i konstitutivno obilježje bića djela, a počinjena su na fiktivnom javnom mjestu, u konkretnom slučaju – dvorištu obiteljskih kuća, nužno je da činjenični opis sadrži naznaku odnosno opis da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom javnom mjestu. U protivnom, dakle u nedostatku tog konstitutivnog elementa bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
4.4. Stoga, budući da u činjeničnom opisu nije bilo navedeno (opisano) da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom javnom mjestu, bez koje okolnosti u činjeničnom opisu djelo nije prekršaj. Ovo iz razloga što je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja pa sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja.
4.5. Iz činjeničnog opisa optužnog prijedloga u ovom prekršajnom predmetu, okr. MV je stavljeno na teret da je djelo iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koje je javnost mjesta počinjenja konstitutivni element bića djela, počinio na fiktivnom javnom mjestu (dvorištu), ali nije opisano da su njegove radnje, bile čujne ili vidljive na neograničeno otvorenom javnom mjestu. Stoga, pravilno je prvostupanjski sud okr. MV, temeljem članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, oslobodio optužbe.
4.6. Nisu osnovani žalbeni navodi da je prvostupanjski sud trebao pozvati tužitelja na ispravak i dopunu činjeničnog opisa prekršaja, u smislu članka 161. stavak 4. Prekršajnog zakona, budući da se rado o nedostacima u činjeničnom opisu prekršaja koji je okrivljeniku stavljen na teret, a što je naprijed obrazloženo.
5. Slijedom navedenog, žalba tužitelja nije osnovana.
6. Iz navedenih razloga, u smislu odredbe članka 205. Prekršajnog zakona trebalo je odlučiti kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 4. lipnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Kristina Gašparac Orlić, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Šibeniku u 4 otpravaka: za spis, okrivljenika i tužitelja.
