REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ZADRU
Dr. Franje Tuđmana 35
Poslovni broj: Pp-172/2024-22
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zadru, po sutkinji Nediljki Dereti, na temelju prijedloga sudske savjetnice Petre Barać, uz sudjelovanje zapisničarke Matee Starčević, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog KP, zbog prekršaja iz članka 199. stavka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/2008., 48/2010., 74/2011., 80/2013., 92/2014., 64/2015., 108/2017., 70/2019., 42/2020., 85/2022., 114/2022.), u povodu optužnog prijedloga Policijske uprave zadarske, Postaje prometne policije Zadar, KLASA: 211-07/24-5/835, URBROJ: 511-18-15-24-1 od 9. siječnja 2024., nakon provedenog žurnog postupka, 4. lipnja 2025.
p r e s u d i o j e
Okrivljeni KP, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. KP i pok. K, djev. I, rođen **.**.1975. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, VSS, dip. turistički komunikolog i prvostupnik javne uprave, zaposlen, lošeg imovinskog stanja, neoženjen, bez djece, prekršajno osuđivan
k r i v j e
I. što je 9. siječnja 2024. u 22:23 sati u Zadru, u Ulici 4. gardijske brigade upravljao osobnim automobilom registracijske oznake [registarska oznaka] pod utjecajem alkohola u organizmu u iznosu od 2,18 g/kg,
čime je počinio prekršaj opisan u članku 199. stavku 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 199. stavku 8. cit. Zakona,
pa se okrivljeniku na temelju članka 199. stavka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama
i z r i č e
NOVČANA KAZNA U IZNOSU 1.800,00 (tisućuosamsto) EUR.
II. Na temelju članka 40. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018., 114/2022.) okrivljeniku se u izrečenu novčanu kaznu uračunava vrijeme uhićenja po Izvješću o uhićenju Policijske uprave zadarske, Postaje prometne policije Zadar od 9. siječnja 2024. u 22:30 sati koje je trajalo do dovođenja na sud 10. siječnja 2024. (dva dana), kao i vrijeme zadržavanja određeno Rješenjem ovog suda o određivanju zadržavanja, poslovni broj: Pp-172/2024-4 od 10. siječnja 2024. (deset dana), na način da se svaki započeti dan uhićenja i zadržavanja izjednačava s 39,82 eura novčane kazne, tako da je okrivljeniku preostalo za platiti još 1.322,16 EUR (tisućutristodvadesetdvaeuraišesnaestcenti) novčane kazne.
III. Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti novčanu kaznu u roku od 90 (devedeset) dana od dana pravomoćnosti ove presude u korist Državnog proračuna, priloženom uplatnicom, a u protivnom će se postupiti prema odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.
IV. Na temelju članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom ako okrivljenik plati dvije trećine naprijed izrečene novčane kazne u roku od 90 (devedeset) dana od dana pravomoćnosti ove presude u korist Državnog proračuna.
V. Na temelju članka 53. stavka 1. Prekršajnog zakona okrivljeniku se
i z r i č e
ZAŠTITNA MJERA OBVEZNOG LIJEČENJA OD OVISNOSTI O ALKOHOLU U TRAJANJU OD 6 (ŠEST) MJESECI
Po pravomoćnosti ove presude, okrivljenik će se uputiti na provođenje zaštitne mjere nadležnom tijelu.
VI. Na temelju članka 58. stavka 1. Prekršajnog zakona okrivljeniku se
i z r i č e
ZAŠTITNA MJERA ZABRANE UPRAVLJANJA MOTORNIM VOZILOM "B"
KATEGORIJE U TRAJANJU OD 2 (DVA) MJESECA.
Izrečena zaštitna mjera će se izvršiti po izvršnosti ove presude.
VII. Na temelju članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je dužan platiti troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 295,45 EUR (dvjestodevedesetpeteura i četrdesetpetcenti) u roku od 90 (devedeset) dana od dana pravomoćnosti ove presude u korist Državnog proračuna.
Obrazloženje
1. Policijska uprava zadarska, Postaja prometne policije Zadar je 9. siječnja 2024. podnijela protiv okrivljenika optužni prijedlog, gornjeg broja, izmijenjen na ročištu 10. siječnja 2024., zbog učina prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci presude.
2. S obzirom na to da je okrivljenik bio doveden na ovaj sud po policijskim službenicima, uz izvješće o uhićenju, to je protiv istog proveden žurni postupak.
3. Pozvan da se očituje o krivnji za prekršaj koji mu se optužnim prijedlogom stavlja na teret, okrivljenik se izjasnio da se smatra krivim.
4. Ispitan na ročištu 10. siječnja 2024. (list spisa 10-12), okrivljenik je iskazao da priznaje da je 9. siječnja 2024. u 20:25 sati u [adresa], u [adresa]. gardijske brigade upravljao osobnim automobilom registracijske oznake [registarska oznaka] pod utjecajem alkohola u iznosu od 2,18 g/kg te je izrazio kajanje zbog počinjenog prekršaja. Naveo je da mu mjesečna primanja iznose oko 820,00 eura pa je predložio obročno plaćanje novčane kazne. Uz to je dodao da je i kreditno opterećen jer se školuje u Šibeniku u svojstvu izvanrednog studenta na diplomskom specijalističkom studiju, smjer javna uprava.
5. U podnesku od 16. veljače 2024. (list spisa 34-37) okrivljenik je u bitnom naveo da ističe prigovor procesne naravi budući da je vještačenje u ovom predmetu, konkretno pregled okrivljenika u Zatvoru u Zadru od 16. siječnja 2024., obavljeno prije izdavanja naredbe suda za njegovim provođenjem, 18. siječnja 2024., pa da nije bio upoznat sa svojim pravima. U odnosu na terećeni prekršaj ističe da je prema zapisniku o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu alkotestiran 9. siječnja 2024. u 22:23 sati, dok je postupanje policijskih službenika započelo u 22:00 sati, kojom prilikom je izjavio da je zadnje alkoholno piće konzumirao u 22:00 sati. Navodi da je stupanj njegove alkoholiziranosti još neko vrijeme nakon isključenja iz prometa mogao biti samo u porastu, a ne opadanju. U trenutku svog ispitivanja pred sudom bio je u stresu, gladan, neispavan, dehidriran i pod utjecajem alkohola na granici između lagane obuzetosti i stanja pripitosti, a što je utjecalo na njegovu raspravnu sposobnost, imajući u vidu da se koncentracija alkohola u krvi u prosjeku smanjuje za 0,15 g/kg za jedan sat. Nadalje je naveo da je u činjeničnom opisu optužnog prijedloga pogrešno označeno vrijeme počinjenja prekršaja – 20:25 sati. Također je naveo olakotne okolnosti koje je propustio navesti prilikom svog ispitivanja – maloljetni dragovoljac Domovinskog rata, da je 9. siječnja 2024. bio prigodno pod utjecajem alkohola (krsna slava T) te da mu je 12. veljače 2024. prestala služba u Gradu Zadru čime prestaju redovita primanja (plaća) pa predlaže da se u slučaju osuđujuće presude oslobodi troškova postupka zbog lošeg imovinskog stanja odnosno jer bi njihovim plaćanjem bilo dovedeno u pitanje uzdržavanje okrivljenika, u smislu članka 147. stavka 6. Zakona o kaznenom postupku. Naveo je da će se o dostavljenom nalazu i mišljenju vještaka očitovati po očitovanju suda o procesno-pravnom prigovoru te je predložio ispitivanje tehničke ispravnosti uređaja u vrijeme provođenja ispitivanja prisutnosti alkohola u organizmu.
6. Sud je u dokaznom postupku pročitao izvješće o uhićenju (list spisa 3-4), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu (list spisa 6), obrazac medicinske dokumentacije Zavoda za hitnu medicinu zadarske županije (list spisa 7), podatke o plaći okrivljenika (list spisa 32), elektronički zapis o statusu studenta okrivljenika (list spisa 33), potvrdu o sudjelovanju u Domovinskom ratu i svojstvu Hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata – Hrvatskog dragovoljca (list spisa 38), rješenje Grada Zadra, Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša o prestanku radnog odnosa (list spisa 39) kao i nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dr. Darka Labure (list spisa 20-23) te je provedeno ispitivanje vještaka (list spisa 43). Na kraju dokaznog postupka pročitan je izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa (list spisa 56-57).
7. Nakon provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu se optužnim aktom stavlja na teret.
8. Člankom 199. stavkom 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da vozač vozila kategorije A1, A2, A, B, BE, F, G i AM ne smije upravljati vozilom na cesti niti početi upravljati vozilom ako je pod utjecajem droga ili lijekova ili ako u krvi ima alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka.
9. Iz pročitanog zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu proizlazi da je postupanje policijskih službenika prema okrivljeniku započelo 9. siječnja 2024. u 22:22 sati, da je okrivljenik izjavio da je konzumirao pet votki u 22:00 sati, da je ispitivanje prisutnosti alkohola u organizmu okrivljenika započelo u 22:23 sati, da je provedenim ispitivanjem kod okrivljenika utvrđena koncentracija alkohola u iznosu 2,28 g/kg, umanjeno za 0,1 g/kg odnosno za granicu dopuštene pogreške mjerenja iznosi 2,18 g/kg, da okrivljenik nije imao primjedbi na zapisnik te da je isti vlastoručno potpisao.
10. Imajući u vidu saznanja tijekom postupka, sud je naredio psihijatrijsko vještačenje okrivljenika na okolnosti utvrđenja njegove ubrojivosti u vrijeme počinjenja prekršaja, raspravne sposobnosti kao i na okolnost postojanja odlučujućeg djelovanja ovisnosti o alkoholu kod okrivljenika.
11. Stalni sudski vještak dr. Darko Labura je u svom nalazu i mišljenju naveo da je okrivljenik u vrijeme počinjenja prekršaja imao poremećaj ponašanja uzrokovan konzumiranjem alkohola, intenziteta štetne uporabe i ovisnosti (F 10.2) u recidivu, da utvrđena koncentracija alkohola u organizmu sugerira da je okrivljenik u vrijeme prekršaja /dva sata prije provođenja ispitivanja prisutnosti alkohola u organizmu/ bio u pijanom stanju, granično prema teško pijanom stanju. Naveo je da su potrebne mjere liječenja od ovisnosti o alkoholu jer će se time smanjiti opasnost da okrivljenik ponovo počini prekršaj pa i teži. Preporuča liječenje u okviru nadležne ambulante u trajanju od šest mjeseci.
12. U svom iskazu od 10. lipnja 2024., stalni sudski vještak dr. Darko Labura je naveo da uređaj Drager pokazuje koncentraciju alkohola u izdahnutom zraku, međutim ono što bi najtočnije utvrdilo koncentraciju alkohola u organizmu jest uzimanje krvi i urina. Razgradnja alkohola odvija se nekih 0,15 g/kg po satu, što znači da bi nakon razdoblja od 10 sati koncentracija alkohola u organizmu bila umanjena za nekih 1,5 g/kg. S time da valja uzeti u obzir, a s obzirom na ranije navedeno, da je koncentracija alkohola u organizmu mogla biti veća od utvrđene, a jednako tako i manja. Ono što sigurno može reći jest da je u vrijeme provođenja njegovog ispitivanja pred sudom imao puno manju koncentraciju alkohola u organizmu te da se sa velikom dozom vjerojatnosti može reći da je bio raspravno sposoban, a polazeći od utvrđene koncentracije alkohola u organizmu i njegovog iskazivanja na ročištu, u kojem on itekako pokazuje svoju svijest tako što izražava žaljenje, dobro opisuje svoje stavove i slično. Stoga je itekako bio prisvjestan, nije bio izvan realiteta i dobro je prosuđivao. Naveo je da u cijelosti ostaje pri svom nalazu i mišljenju. Okrivljenik je ovisan o alkoholu, a to je dijagnoza F10.2. Bez obzira na to što je osam godina bio u apstinenciji, prilikom provođenja vještačenja je sam rekao da je u recidivu već tri do četiri mjeseca, stoga, prema teorijskim postavkama, okrivljenik ima poremećaj ponašanja uzrokovan konzumiranjem alkohola nivoa štetne uporabe i ovisnosti. Ostaje kod predložene mjere liječenja od ovisnosti o alkoholu jer kod ovog okrivljenika postoji opasnost da bi počinio prekršaj, pa i teži, ako se ne bi liječio. Smatra bitnim istaknuti da u teorijskim postavkama koncentracija alkohola u organizmu iznad 1,30 rezultira bitno smanjenim upravljačkim odnosno vozačkim sposobnostima, smanjeno je reakcijsko vrijeme, smanjuje se vidni kut, ne vide se predmeti oštro, a brzina akomodacije oka je produljena. Međutim, ubrojivost okrivljenika je bila smanjena, a prije dovođenja u stanje alkoholiziranosti je bio ubrojiv. Dakle, je li određena koncentracija alkohola u organizmu utjecala na nečiju raspravnu sposobnost općenito se prosuđuje individualno, od slučaja do slučaja, ali bi se moglo reći da bi se nečija raspravna sposobnost opravdano mogla dovesti u pitanje kada bi ta osoba bila u teško pijanom stanju, odnosno kada bi u organizmu imala preko 2,5 g/kg, kada su intelektualne sposobnosti takve osobe sužene. Čak se i iskustveno može ocijeniti nečija raspravna sposobnost, primjerice kod uzimanja osobnih podataka okrivljenika i njegove sposobnosti davanja istih.
13. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka jer ga je dao na temelju pravila struke medicinske znanosti te u konkretnom slučaju nema niti jednog elementa koji bi ukazivao da vještak ne bi raspolagao dovoljnim stručnim znanjem ili da bi nalazi i mišljenje bili proturječni, nedostatni ili ne bi bili utemeljeni na pravilima struke.
14. Sud je u cijelosti prihvatio zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu jer iz istog proizlazi da je ispitivanje provedeno na zakonit način, da okrivljenik nije osporavao utvrđenu koncentraciju alkohola u organizmu, da nije imao primjedbi te da je isti vlastoručno potpisao.
15. Okrivljenik je u svom iskazu od 10. siječnja 2024. priznao da je navedene prigode upravljao osobnim automobilom registracijske oznake [registarska oznaka] pod utjecajem alkohola u organizmu u iznosu od 2,18 g/kg, koji iskaz je sud cijenio istinitim, jer je u suglasju s pročitanim zapisnikom o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu.
16. Sud nije prihvatio prijedlog okrivljenika da se provede ispitivanje tehničke ispravnosti uređaja kojim se utvrdila prisutnost alkohola u organizmu, jer je takav dokazni prijedlog ocijenio kao usmjeren na odugovlačenje postupka, sve imajući u vidu iskaz okrivljenika u kojem priznaje učin terećenog prekršaja, kao i zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu kojim je taj iskaz potkrijepljen, a koje dokaze je sud u cijelosti prihvatio.
17. U odnosu na prigovor okrivljenika o provedenom vještačenju, ističe se da se u prekršajnom postupku primarno primjenjuju odredbe Prekršajnog zakona, dok se odredbe Zakona o kaznenom postupku na odgovarajući način primjenjuju tek ako pojedina pitanja nisu uređena Prekršajnim zakonom, kada je to primjereno svrsi prekršajnog postupka, sve u smislu članka 82. stavka 3. Prekršajnog zakona. No svakako se ističe da propust da se okrivljeniku dostavi nalog za vještačenje, prije provođenja vještačenja, nema za posljedicu nezakonitost vještačenja kao dokaza, jer to nije propisano niti jednom zakonskom odredbom (tako VSRH broj I Kž-575/12 od 27. rujna 2012. i I Kž-61/17 od 7. veljače 2017.).
18. U odnosu na okrivljenikovo dovođenje u pitanje svoje raspravne sposobnosti u vrijeme svog iskazivanja pred sudom 10. siječnja 2024., uzimajući u obzir mišljenje vještaka te utvrđene činjenice, sud smatra da je okrivljenik bio raspravno sposoban u trenutku ispitivanja pred sudom. Naime, vještak je pojasnio da se razgradnja alkohola u organizmu odvija brzinom od približno 0,15 g/kg na sat, što znači da je tijekom deset sati od mjerenja koncentracija alkohola mogla pasti za oko 1,5 g/kg. Time se uzima u obzir da je stvarna koncentracija alkohola u organizmu u trenutku ispitivanja vjerojatno bila znatno niža od one utvrđene mjerenjem. Osim toga, vještak je istaknuo da je tijekom ispitivanja okrivljenik jasno pokazivao znake svijesti i sposobnosti rasuđivanja. To se ogleda u njegovom izražavanju žaljenja, sposobnosti da opiše svoje stavove te u jasnoći njegovih odgovora, što ukazuje na prisutnost racionalnog razmišljanja i samosvijesti. Prema stručnim kriterijima, raspravna sposobnost može biti upitna tek u slučaju visoke koncentracije alkohola u organizmu (iznad 2,5 g/kg), što nije bio slučaj s okrivljenikom. Stoga je sud ocijenio da razina alkohola utvrđena kod okrivljenika nije bila tolika da bi znatno narušila njegove intelektualne i raspravne sposobnosti. S obzirom na navedeno, te na činjenicu da okrivljenik nije bio izvan realnosti niti je pokazivao znakove suženog rasuđivanja, sud je zaključio da je okrivljenik u vrijeme ispitivanja bio raspravno sposoban.
19. Na temelju činjeničnih utvrđenja iz provedenog dokaznog postupka, i to iskaza okrivljenika i zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu, sud je intervenirao u činjenični opis djela prekršaja na način da je kao vrijeme počinjenja prekršaja umjesto: "20:25 sati" naveo: "22:23 sati". Pritom se ističe da je sud bio ovlašten učiniti takvu izmjenu jer se ne radi o bitnom obilježju predmetnog djela prekršaja, već o očitoj omašci u pisanju tužitelja, te da time nije došlo do prekoračenja optužbe.
20. Analizirajući i cijeneći provedene dokaze, sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenik 9. siječnja 2024. u 22:23 sati u [adresa], u [adresa] brigade upravljao osobnim automobilom registracijske oznake [registarska oznaka] pod utjecajem alkohola u organizmu u iznosu od 2,18 g/kg.
21. Nakon što je utvrđeno da je okrivljenik počinio inkriminirane radnje, trebalo je utvrditi njegovu krivnju.
22. Člankom 25. Prekršajnog zakona propisano je da je kriv za prekršaj počinitelj koji je u vrijeme počinjenja prekršaja bio ubrojiv, koji je postupao iz nehaja, a bio je svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je djelo zabranjeno ili s namjerom, kad je propisom o prekršaju propisana prekršajna odgovornost za taj oblik krivnje.
23. Po provedenom psihijatrijskom vještačenju okrivljenika, utvrđeno je da je okrivljenik u vrijeme počinjenja prekršaja bio smanjeno ubrojiv, dok je prije dovođenja u stanje alkoholiziranosti bio ubrojiv.
24. Okrivljenik je bio svjestan činjenice konzumacije alkohola kao i posljedica takvog postupanja, te je unatoč tome upravljao motornim vozilom, dakle djelo je počinio izravnom namjerom.
25. Svijest o protupravnosti ponašanja okrivljenika u postupku nije bila dovedena u pitanje niti je postojao kakav ispričavajući razlog.
26. Stoga kako su na strani okrivljenika ispunjene sve sastavnice krivnje, to ga je sud proglasio krivim za učin prekršaja iz članka 199. stavka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
27. Člankom 199. stavkom 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 2650,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju do 60 dana kaznit će se za prekršaj vozač i instruktor vožnje ako u krvi ima alkohola iznad 1,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka.
28. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je primijenio opće pravilo o izboru vrste i mjere kazne te je u odnosu na okrivljenika ocijenio sve olakotne i otegotne okolnosti u smislu članka 36. Prekršajnog zakona.
29. Sud je kao olakotnu okolnost cijenio priznanje počinjenja prekršaja, osobne i imovinske prilike okrivljenika i protek vremena od počinjenja prekršaja do donošenja odluke o kazni, dok je kao otegotnu okolnost cijenio raniju prekršajnu osuđivanost okrivljenika za učin prekršaja iz članka 199. stavka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama odlukom Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: Pp-6584/2023 od 28. studenog 2023., pravomoćnom danom donošenja, kojom je osuđen na novčanu kaznu u iznosu 1.320,00 EUR te mu je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od jednog mjeseca.
30. Ističe se da sud nije cijenio olakotnom okolnost da je u vrijeme počinjenja prekršaja okrivljenik bio smanjeno ubrojiv, s obzirom na to da iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dr. Darka Labure proizlazi da je okrivljenik u vrijeme počinjenja prekršaja bio smanjeno ubrojiv (dakle ne bitno). Ovo iz razloga jer Prekršajni zakon u članku 26. stavku 3. propisuje da se počinitelj može blaže kazniti ako je u vrijeme počinjenja prekršaja bio u znatnoj mjeri smanjeno ubrojiv zbog duševne bolesti, privremene duševne poremećenosti, nedovoljnoga duševnog razvitka ili neke druge teže duševne smetnje, ako do znatne mjere smanjene ubrojivosti nije došlo samoskrivljeno. U konkretnom slučaju okrivljenik je u vrijeme počinjenja prekršaja bio smanjeno ubrojiv, ali ne u znatnoj mjeri, pri čemu također valja istaknuti da se u stanje smanjene ubrojivosti doveo samoskrivljeno (uporabom alkohola).
31. Cijeneći sve okolnosti, sud je prilikom izbora vrste kazne okrivljeniku izrekao novčanu kaznu, kao blažu kaznu, umjesto alternativno propisane kazne zatvora, i to u iznosu 1.800,00 eura, smatrajući da je tako izrečena kazna primjerena stupnju krivnje okrivljenika, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja u smislu članka 6. i članka 32. Prekršajnog zakona.
32. Naime, iako je okrivljenik već jednom pravomoćno proglašen krivim zbog učina prekršaja iz članka 199. stavka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, trebalo je imati u vidu da prema ovom okrivljeniku nije u cijelosti iscrpljena novčana kazna, zbog čega nije bilo opravdano izreći kaznu zatvora kao težu kaznu. Što se tiče visine novčane kazne, sud je okrivljeniku izrekao novčanu kaznu u visini 1.800,00 EUR jer je procijenio da nije opravdano okrivljeniku izreći kaznu u visini blizu zakonom propisanog maksimuma novčane kazne, vodeći računa o utvrđenim olakotnim okolnostima. Iz tih razloga, sud je izrekao novčanu kaznu u iznosu 1.800 eura, što predstavlja pravičnu i proporcionalnu sankciju u odnosu na konkretan slučaj, a pritom ostavlja dovoljno prostora za efektivnu prevenciju i sankcioniranje.
33. S obzirom na to da je okrivljenik bio lišen slobode u vezi s ovim prekršajem, vrijeme njegovog uhićenja (dva dana) i vrijeme njegovog zadržavanja (deset dana) se prema članku 40. stavku 1. i stavku 2. Prekršajnog zakona uračunava u izrečenu novčanu kaznu tako da se svaki započeti dan uhićenja i zadržavanja izjednačava s 39,82 eura novčane kazne, tako da je okrivljeniku preostalo za platiti još 1.322,16 eura novčane kazne.
34. Na temelju članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom ako okrivljenik u roku određenim ovom presudom plati dvije trećine izrečenog iznosa novčane kazne, a prilikom određivanja paricijskog roka, sud je uzeo u obzir imovinske prilike okrivljenika.
35. Člankom 53. stavkom 1. Prekršajnog zakona propisano je da se zaštitna mjera liječenja od ovisnosti u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine može izreći okrivljeniku koji je prekršaj počinio pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti o alkoholu, drogi ili druge vrste ovisnosti ako postoji opasnost da će zbog te ovisnosti u budućnosti počiniti prekršaj. Sud je u tijeku postupka posumnjao u možebitnu ovisnost okrivljenika o alkoholu zbog čega je u dokaznom postupku na tu okolnost naredio njegovo psihijatrijsko vještačenje, čijim provođenjem je utvrđeno da je okrivljenik u vrijeme počinjenja prekršaja imao poremećaj ponašanja uzrokovan konzumiranjem alkohola, intenziteta štetne uporabe i ovisnosti (F 10.2) u recidivu, da su potrebne mjere liječenja od ovisnosti o alkoholu jer će se time smanjiti opasnost da okrivljenik ponovo počini prekršaj pa i teži te je preporučio liječenje u okviru nadležne ambulante u trajanju od šest mjeseci. Kako je sud u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka, to su ispunjene zakonske pretpostavke iz članka 53. stavka 1. Prekršajnog zakona za izricanje zaštitne mjere obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu, zbog čega ju je sud i izrekao okrivljeniku i to u trajanju od šest mjeseci. Po pravomoćnosti ove presude, okrivljenik će se uputiti na provođenje zaštitne mjere nadležnom tijelu.
36. Iako je člankom 199. stavkom 13. podstavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano da će se vozaču koji je proglašen krivim za učin prekršaja iz članka 199. stavka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama izreći zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od najmanje šest mjeseci, ako je prekršaj počinjen drugi put, sud je okrivljeniku izrekao zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom "B" kategorije u trajanju od dva mjeseca imajući u vidu težinu počinjenog prekršaja (koncentracija alkohola u iznosu 2,18 g/kg) i stupanj krivnje okrivljenika, ali i načelo razmjernosti iz članka 51.a Prekršajnog zakona te utvrđene olakotne okolnosti, a sve u smislu članka 58. stavka 1. Prekršajnog zakona. Izricanjem navedene zaštitne mjere, uz novčanu kaznu, dodatno će se utjecati na okrivljenika da se ubuduće suzdrži od činjenja prekršaja. Na sudu je kao primjenitelju norme da djelotvorno provodi i izvršava zakone o sigurnosti cestovnog prometa kako bi se riješilo pitanje povećanja broja prometnih nesreća i smrtnih ishoda na cestama, odnosno, kako bi se smanjili rizici koji proizlaze iz opasno nepažljivog ili nemarnog ponašanja u cestovnom prometu. Izrečena zaštitna mjera će se izvršiti po izvršnosti ove presude.
37. S obzirom na to da je okrivljenik proglašen krivim, obvezan je naknaditi troškove prekršajnog postupka u ukupnom iznosu 295,45 eura, i to iznos 265,45 eura na ime provedenog psihijatrijskog vještačenja te iznos 30,00 eura na ime paušalnog iznosa, koji iznos je primjeren složenosti i trajanju postupka, a sve u skladu s člankom 139. stavkom 3. Prekršajnog zakona.
38. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.
Zadar, 4. lipnja 2025.
Sudska savjetnica
Sutkinja
Petra Barać
Nediljka Dereta
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom Sudu u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Presudu dostaviti:
1. Tužitelju
2. Okrivljeniku
3. U spis
4. Tužitelju po pravomoćnosti