REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U VUKOVARU
Vukovar, Županijska ul. br. 31.
Poslovni broj: R1 Ob-485/2024-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Vukovaru, po sucu pojedincu Sanji Vrabec-Vrančić, u izvanparničnoj pravnoj stvari predlagateljice ME iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] protiv protustranke BE iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, nakon provedenog postupka, izvan ročišta, 4. lipnja 2025.
r i j e š i o j e
Utvrđuje se da je između predlagateljice ME, rođene **.**.1948. u [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i CE rođenog **.**.1952. u [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] postojala izvanbračna zajednica od 29. kolovoza 1989. do 14. prosinca 2023. kao dana smrti CE.
Obrazloženje
1. Predlagateljica je sudu podnijela prijedlog za utvrđenje izvanbračne zajednice radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu, u kojoj tvrdi da je s CE neprekidno živjela u zajednici od 28. kolovoza 1989. kada je razveden njihov brak u kojemu je rođena njihova zajednička kćer BE **.**.1979. u [adresa] i da je s CE u toj zajednici živjela do njegove smrti 14. prosinca 2023..
2. Protustrankom je predlagateljica odredila BE, te je protustranka, nakon što je zaprimila prijedlog s prilozima, u pisanom očitovanju iznijela da je suglasna da se utvrdi postojanje izvanbračne zajednice njezine majke ME i njezinog pokojnog oca ČE.
3. Odlučne činjenice sud je utvrđivao izvedenim dokazima te je u dokaznom postupku pregledan i izvršen uvid u vjenčani list (stranica spisa 3), izvadak iz matice rođenih na ime GE (stranica spisa 4-5), izvod iz matične knjige rođenih na ime ČE (stranica spisa 6-7), izvadak iz matice rođenih na ime BE (stranica spisa 8-9), smrtni list na ime ČE (stranica spisa 10), sud je saslušao po predlagateljici predložene svjedoke ZE i IE (stranica spisa 14-16) te je izveo dokaz saslušanjem predlagateljice i protustranke kao stranaka u ovome postupku (stranica spisa 16-18).
3.1. Iz naprijed opisanih isprava na ime ČE i vjenčanog lista utvrđeno je da je ČE, rođen **.**.1952. u [adresa], od oca ĆE i majke RE r. M, da je sklopio brak s GE **.**.1978. u [adresa] i zadržao svoje prezime te da je taj brak razveden presudom Općinskog suda Vukovar br. P-549/89-5 od 31. ožujka 1989. i da je prestao dana 28. kolovoza 1989., da je VE bio korisnik mirovine, da je od 30. rujna 2019. evidentiran s promijenjenom adresom [adresa], a da je do tada u Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske imao prijavljenu adresu [adresa], da je ČE umro **.**.2023. i da je iza njega proveden ostavinski postupak kod javnog bilježnika Bore Arambašića iz [adresa] kao sudskog povjerenika Općinskog suda u Vukovaru u kojem je postupku rješenjem o nasljeđivanju br. O-835/23 od 19. siječnja 2024. utvrđena njegova ostavinska imovina koje su činile tamo pobrojane pokretnine te je njegovom nasljednicom na temelju zakona o nasljeđivanju i nasljedničkih izjava proglašena ME, OIB [osobni identifikacijski broj], supruga ostavitelja.
3.2. Iz naprijed opisanih isprava na ime ME, GE i vjenčanog lista utvrđeno je da je predlagateljica ME rođena kao GE **.**.1948. od oca DE i majke PE r. B, da je sklopila brak u [adresa] **.**.1978. s CE i uzela prezime muža CE, da je taj brak razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Vukovaru br. P-549/89-5 od 31. ožujka 1989. i da je taj brak prestao 28. kolovoza 1989., kao i da je predlagateljica na području Republike Hrvatske kod Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske imala prijavljeno prebivalište od 31. listopada 1984. do 8. veljače 1989. na adresi [adresa], od 8. veljače 1989. do 28. listopada 2020. na adresi [adresa] te da je od 28. listopada 2020. prijavljena na adresi prebivališta [adresa], te da je upravo predlagateljica proglašena jedinom nasljednicom iza pokojnog ŽE, naprijed pročitanim i opisanim rješenjem o nasljeđivanju.
3.3. Iz izvatka iz matice rođenih na ime BE utvrđeno je da je BE rođena **.**.1979. u [adresa] i da su njezini roditelji predlagateljica ME r. PE i ČE rođen **.**.1958. u [adresa].
3.4. Iz suglasnih izjava saslušanih svjedoka EE i IE utvrđeno je da su oba svjedoka poznavali CE i prije Domovinskog rata, da je ČE sudjelovao u tom ratu kao vozač u topništvu, da je zajedno s CE stanovala i ME, te da su ME i ČE uvijek razgovarali i ponašali se kao da su u braku.
Saslušani svjedok ZE bratić je CE te je u svom iskazu iznio i da su ČE i ME bili u braku, da su bili rastavljeni, da su i nakon toga nastavili živjeti zajedno najprije u [adresa] gdje su imali kuću, za vrijeme progonstva u [adresa], te nakon povratka ponovno u kući u [adresa], da je njihov međusobni odnos bio jednak i prije razvoda i nakon što je brak razveden i nastavili zajedno živjeti, da ih je on često posjećivao u njihovom zajedničkom kućanstvu, kao i da niti jedno od njih nakon razvoda braka nije živjelo s nekom drugom osobom niti su s nekim drugom osobom sklopili brak.
3.5. Saslušana kao stranka, predlagateljica je u svome iskazu ponovila navode iz prijedloga, te iznijela da je za vrijeme trajanja braka koji je 29. srpnja 1978. u [adresa] sklopila CE, rođena **.**.1979. u [adresa] njihova zajednička kćer BE, da je njihov brak razveden zbog nesuglasnosti u naravima 31. ožujka 1989., da je to bila ishitrena odluka i da su nakon te sudske odluke ona i ČE ostali zajedno živjeti, u svojoj se zajednici međusobno uvažavali, brinuli o svom kućanstvu i svojoj zajedničkoj kćeri i vodili društveni život zajedno kao bračni drugovi, da je ČE bolovao, da je odlazio u bolnicu na liječenje, da ga je ona tamo posjećivala nosila mu sve potrebno čistu odjeću, voće, dodatne vitamine, pratila ga u njegovim odlascima na kontrole preglede u bolnicu i kod liječnika, da je ČE preminuo **.**.2023., da je sve vezano za pokop, misu i karmine ona organizirala, da je nešto troškova i ona podmirila, nešto da je bilo podmireno zato što je ČE imao status branitelja iz Domovinskog rata, da su ona i kćer BE utvrđene Pavlovim nasljednicama i da je samo ona proglašena nasljednicom kao njegova izvanbračna supruga, da su ČE i ona živjeli u emotivnoj i ekonomskoj zajednici koju je prekinula Pavlova smrt, da ona na adresi prebivališta živi od 28. listopada 2020. i to je stan u kojemu je stanovao i ČE, da su za vrijeme progonstva bili u [adresa] kod njezinih roditelja, te da njihova kćer sada živi u [adresa].
3.6. Saslušana kao stranka, protustranka je u svome iskazu iznijela da je ona zajedničko dijete predlagateljice i CE, da je brak njezinih roditelja formalno razveden kada je ona bila nepunih deset godina iz njoj nepoznatih razloga, ali da su i otac i majka ostali u istoj ući i nastavili i dalje živjeti zajedno, brinuti o kućanstvu, režijama, njezinom školovanju, da su oboje bili zaposleni i ostvarivali plaće, da se u svemu u njezinom životu što se događalo sudjelovali svi zajedno odnosno i otac i majka i ona, da su zajedno bili u progonstvu, potvrdila je navod da je predlagateljica brinula o svemu što je trebalo CE kada je bi na bolničkom liječenju, te dodala da su ga posjećivale i kada bi išao u toplice, da je ona nakon progonstva dobila posao i ostala u Zagrebu, a roditelji da su se vratili jer su morali zaraditi mirovine, da su se nekoliko puta mjesečno posjećivali, da je tatina smrt za nju bila veliki šok, da majka nije imala automobil u to vrijeme pa su joj u organizaciji tatine sahrane pomogli svjedoci saslušani u ovome postupku, da je jednu trećinu troškova sahrane CE snosilo Ministarstvo hrvatskih branitelja, ostale troškove da je snosila njezina majka, da se u ostavinskom postupku iza oca svega odrekla u korist majke ME te da su nasljeđivali pokretnine, te da su njezini roditelji u zajednici života se međusobno uvažavali, pomagali, surađivali jednak u vrijeme prije razvoda braka kao i u vrijeme kada su nastavili zajedno živjeti nakon što je njihov brak razveden.
4. Odredbom čl. 11. Obiteljskog zakona (Narodne Novine 103/15, 98/19, 47/20, 49/23–Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 156/23, u daljem tekstu ObZ) propisano je da se odredbe toga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka, te da izvanbračna zajednica koja ispunjava ove pretpostavke stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.
4.1. Odredbom čl. 22. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 157/13) propisano je da su članovi obitelji osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine, koji su osigurani u slučaju smrti toga osiguranika ili korisnika, članovi obitelji osiguranika, kojim se u smislu odredbe st. 3. toga članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, te da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.
5. Prijedlog predlagateljice za utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednice u kojoj je živjela sa CE jest osnovan.
6. Iz dokaza koji su izvedeni tijekom ovoga postupka, utvrđeno je da je predlagateljica, u smislu odredbe čl. 11. ObZ-a, neudana žena od 28. kolovoza 1989. kada je razvodom prestao njezin brak koji je bila sklopila s CE, kao i da je ČE bio neoženjen muškarac od tog istog dana, 28. kolovoza 1989. budući da je brak koji je bio sklopio s predlagateljicom tada razvodom prestao, da su nakon razvoda braka i nastupanja posljedica razvoda braka predlagateljica i ČE nastavili živjeti zajedno u zajednici života koju su organizirali u kućanstvu u kojemu su, u više mjesta, uvjetovano životnim okolnostima, živjeli sa svojom zajedničkom kćeri BE, ovdje određenom protustrankom, koje je dijete bilo rođeno za vrijeme trajanja njihove bračne zajednice, da su zajedno kao roditelji predlagateljica i ČE sudjelovali u svim događajima u životu svoje kćeri te zajedno odlazili na godišnje odmore i izlete, da su se u zajednici života uzdržavali od plaća, kasnije mirovina koje su oboje primali, da su kao bračni drugovi sudjelovali u društvenim događanjima, ugošćavali rodbinu i prijatelje, da je predlagateljica u bolesti CE pružala svu potrebnu pomoć u zaštiti i poboljšanju njegovog zdravstvenog stanja, kako dok je bio na bolničkom liječenju tako i kada bi odlazio u toplice na oporavak, da je predlagateljica sudjelovala u pokriću troškova sahrane, mise i karmina povodom smrti CE, a da je dio troškova sahrane snosilo Ministarstvo hrvatskih branitelja s obzirom da je ČE imao status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, te da su se za vrijeme trajanja te zajednice života predlagateljica i C međusobno poštovali, pomagali, podupirali u teškim životnim okolnostima, te da su od 28. listopada 2020. zajedno u istom kućanstvu živjeli u stanu na adresi [adresa].
7. Odlučne činjenice utvrđene su iz izvedenih dokaza koji su međusobno suglasni, tako da je sud kao osnovan usvojio zahtjev predlagateljice, kako u smislu odredbe čl. 11. ObZ-a, tako i u smislu odredaba Zakona o mirovinskom osiguranju, te utvrdio da je predlagateljica s pok. CE živjela u izvanbračnoj zajednici od 29. kolovoza 1989. godine, kada su nastupile pravne posljedice razvoda njihovog braka, sve do Pavlove smrti koja je nastupila 14. prosinca 2023..
U Vukovaru 4. lipnja 2025.
Sudac:
Sanja Vrabec-Vrančić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovoga rješenja može se podnijeti žalba u roku od 15 (petnaest) dana računajući od dana primitka otpravka ovog rješenja Žalba se podnosi županijskom sudu kao drugostupanjskom, putem ovoga suda, u tri istovjetna primjerka.
Dostavna naredba:
1. Predlagateljici.
2. Protustranci.
