REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-1767/2023-37

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sutkinji Vesni Horvath, u pravnoj stvari tužiteljice ČE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Ivica Čuturić, odvjetnik iz Zagreba, Trg Marka Marulića 13, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, kojeg zastupa punomoćnik Alen Čičak, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Župić & partneri d.o.o. iz Zagreba, Budmanijeva 1 uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Kliničkog bolničkog centra Zagreb, Zagreb, Kišpatićeva 12, OIB: 46377257342. radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 9. travnja 2025., u prisutnosti tužiteljice, punomoćnika tužiteljice Ivice Čuturića, odvjetnika, punomoćnice tuženika Marije Vučurević Tamburić, odvjetnice i punomoćnika umješača GE prema generalnoj punomoći Su-997/2023, te presude javno objavljene dana 4. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, isplatiti tužiteljici ČE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 14.500,00 eura sa zateznom kamatom tekućom od 15. travnja 2023., te iznos od 700,00 eura sa zateznom kamatom od 4. lipnja 2025. do isplate i to po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godina dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, u roku 15 dana.

II Odbija se tužiteljica sa zahtjevom za isplatom iznosa od 1.300,00 eura kao neosnovanim, kao i zateznih kamata na iznos od 700,00 eura tekućim od 15. travnja 2023 do 3. lipnja 2025., kao neosnovani.

III Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, naknaditi tužiteljici ČE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], prouzročeni parnični trošak u iznosu od 10.675,00 eura, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 4. lipnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka navodi da je dana 29.11.2022.god., na mjestu rada u Zagrebu, Ulica Mije Kišpatića 12, tužiteljica je stradala kao zaposlenica KLINIČKOG BOLNIČKOG CENTRA ZAGREB, a do nezgode je došlo za vrijeme redovnog rada na radnom mjestu, gdje je tužiteljica zadobila prijelom gornjeg kraja lakatne kosti.

Poslodavac tužiteljice je u vrijeme štetnog događaja s tuženikom imao zaključenu policu osiguranja od odgovornosti za svoje djelatnike.

Tužiteljica je u nezgodi zadobila ozljede opisane u priležećoj medicinskoj dokumentaciji, zbog čega se liječila, te obzirom da je vaskularni kirurg zbog zadobivenih ozljeda je ozbiljno ugrožena mogućnost njenog bavljenja tom profesijom.

Uslijed štetnog događaja nalazila na bolovanju u razdoblju od 29.11.2022.god. do 11.04.2023.god. Tužiteljica je zatim, u razdoblju od 20.11.2023.god. do 30.11.2023.god., bila na bolovanju zbog operacije ekstrakcije simptomatskog osteosintetskog materijala. I nakon povratka na posao, tužiteljica više ne dežura, ne radi prekovremeno, ne radi nedjelom i noću te ne radi u stanju pripravnosti, zbog čega trpi izgubljenu zaradu.

Tužiteljica temeljem čl. 1095. te čl. 1100. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima potražuje naknadu štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, te za tuđu pomoć i njegu, a u mirnom postupku se tužiteljica se dana 14.4.2023. odštetnim zahtjevom obratila tuženiku, a tuženik joj je na ime neimovinske štete i imovinske (tuđa pomoć i njega) štete isplatio nesporan iznos od 3.500,00 eura.

Temeljem odredbe čl. 1095. te čl. 1100. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima tužiteljica potražuje sljedeću naknadu štete umanjenu za nesporno isplaćeni iznos:

- zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, te za tuđu pomoć i njegu, u iznosu od 16.500,00 eura sa zateznom kamatom tekućom od dana nakon dana podnošenja odštetnog zahtjeva, to jest od dana 15.4.2023., pa do isplate, uz naknadu troškova postupka.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka ne osporava pasivnu legitimaciju i nastanak štetnog događaja, ističe prigovor doprinosa tužiteljice nastanku štetnog događaja, a osporava o visinu tužbenog zahtjeva i zatraženu zateznu kamatu. Ističe da je isplatio nesporni iznos od 3.500,00 eura, a kako je to detaljno izneseno u odgovoru na tužbu.

3. Sud je u tijeku dokaznog postupka izvršio uvid u Prijavu o ozljedi na radu, presliku fotografije mjesta štetnog događaja, medicinsku dokumentaciju, presliku fotografija, izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad, isplatne liste, Odštetni zahtjev od 11.4.2023., Policu osiguranja br. [broj police osiguranja] uz privitak polici, Uvjete osiguranja, obavijest o isplati, izjavu ozlijeđenog radnika od 30.11.2022.,Obavijest o isplati štete, Zapisnik o inspekcijskom nadzoru (završni zapisnik) od 19.12.2022., svjedodžbu o zdravstvenoj sposobnosti radnika zarad u području izloženosti, potvrdu od 13.5.2024., kompletnu medicinsku dokumentaciju vezanu uz štetni događaj, proveo je medicinsko vještačenje po vještacima dr. Gordanu Makariću i dr. Miljenku Franiću, izvršio uvid u pisano očitovanje vještaka od 1.10.2024., usmeno saslušao vještake po prigovorima stranaka, saslušao tužiteljicu, te izvršio uvid u ostalu dokumentaciju koja prileži spisu.

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno primjenom članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

5. Iz navoda parničnih stranaka iznesenih u tužbi, odgovoru na tužbu, te u daljnjem tijeku postupka razvidno je da je između istih nesporno pasivna legitimacija i nastanak štetnog događaja, a sporna visina i odgovornost. Nesporno je da je ozljeda priznata kao ozljeda na radu.

6. Kao umješač na strani tuženika je podneskom od 28.05.2024. stupio Klinički bolnički centar Zagreb.

7. Radi utvrđivanja spornih činjenica izvršen je uvid u zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 19.12.2022. iz kojeg proizlazi da se ozljeda dogodila na vanjskom prostoru KBC Zagreb, na vanjskom stepeništu koje se nalazi u južnom dijelu kruga bolnice i kojim se silazi prema upravnoj zgradi bolnice, a koje stepenište je bez oštećenja, izvedeno sa tri kraka po 8 stepenica sa metalnom zaštitnom ogradom. Kao način ozljeđivanja tužiteljice je utvrđeno da se ista sa kolegom ZE zaputila u upravnu zgradu KBC na službeni sastanak u nastavni centar istok, pri čemu su morali izaći i jedan dio puta obaviti pješačenjem vanjskim dijelom kruga KBC-a, prijeći pješački prijelaz te se vanjskim stepeništem spustiti do pločnika kojim se ide u upravnu zgradu. Pregledom video zapisa je utvrđeno da odmah nakon što su se počeli spuštati stepeništem je tužiteljica izgubila ravnotežu i pala.

8. Tužiteljica u svom stranačkom iskazu opisuje događaj u cijelosti istovjetno utvrđenim činjenicama prilikom provedenog inspekcijskog nalaza, i to da je stradala na stepenicama koje su bile skliske, te iako je imala medicinske klompe došlo je do pada, a kojom prilikom se ozlijedila kao što je to utvrđeno medicinskom dokumentacijom.

9. Slijedom navedenog je sud utvrdio da je tužiteljica stradala na radnom mjestu prilikom obavljanja svojih redovnih radnih zadataka, a na način da se kretala prema upravnoj zgradi pješačenjem vanjskim dijelom kruga KBC-a, te nakon što se počela spuštati stepeništem je izgubila ravnotežu i pala.

10. Navedena šteta je nastala u procesu rada i predstavlja štetu na radu i u vezi s radom, a temeljem odredba članka 111. stavak 1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 38/95, 54/95, 65/96, 17/01, 82/01, 114/03, 123/03, 142/03, 30/04, 68/05, 149/09, 61/11, 82/12, 73/13, 93/14, 127/17 i 98/19 u daljnjem tekstu: ZR) kojom je propisano da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan naknaditi takvu štetu po općim propisima obveznog prava, kao i članka 25. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" broj 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18, dalje u tekstu: ZZR) kojim je propisno da poslodavac odgovara radniku po načelu objektivne odgovornosti, a koje se može osloboditi ili ograničiti ako se radi o događajima nastalih zbog izvanrednih i nepredvidivih okolnosti, odnosno više sile, a na koje poslodavac unatoč njegovoj dužnoj pažnji nije mogao utjecati.

Činjenica da se tužiteljica ozlijedila prilikom silaska stepeništem ne može se pripisati njenoj odgovornosti i doprinosu, bez obzira što se nije držala za metalni rukohvat, jer se radi o događaju koji se ne može pripisati krivnji tužiteljice, koja se kretala normalnim hodom, pri obavljanju zadataka njenog radnog mjesta,a događaj koji se desio predstavlja odgovornost poslodavca. Neosnovan je prigovor tuženika da se tužiteljica nije držala za rukohvat, jer je sud poklonio vjeru iskazu tužiteljice da je tom prilikom nosila materijale za sastanak u jednoj ruci, da je s druge strane se nalazio kolega ZE, a što ukazuje na uobičajeno kretanje tužiteljice u obavljanju poslova njenog radnog mjesta, dok bi bilo neuobičajeno da se liječnica u punoj zdravstvenoj snazi, koja zbrinjava pacijente, i mora reagirati u hitnim slučajevima, kreće unutar radnog mjesta na način da se drži za rukohvat na stepeništu.

11. Radi utvrđivanja visine potraživanja sud je proveo medicinsko vještačenje po vještacima dr. Gordanu Makariću, specijalisti psihijatru i dr. Miljenku Franiću, specijalisti ortopedu, koji u svom nalazu i mišljenju od 20. srpnja 2024. su utvrdili da je u štetnom događaju tužiteljica zadobila natučenje glave i lijevog lakta; gnječno- reznu ranu čela; istegnuće mišića vrata; prijelom gornjeg dijela lijeve lakatne kosti s dislokacijom lakatnog zgloba i leziju glavice lijeve nadlaktične kosti.

Po završenom kirurškom liječenju i fizikalnoj terapiji zaostaju bolovi u lijevom laktu odnosno cijeloj ruci te desnom kuku, zaostaje smanjena snaga lijeve šake/ruke. Ne može duže stajati na desnoj nozi. Zbog tegoba problemi u svakodnevnom poslu vaskularne kirurginje. Radi u operacijskoj dvorani samo na kraćim operacijskim zahvatima. Ne može dugo hodati, penjati se, teži teret ne može nositi u lijevoj ruci. Bolovi u desnom kuku kod duže vožnje auta.

Zaostaje na lijevom laktu straga ožiljak od cca 14 cm, kretnje lakta su bolne i ograničene u slabijem stupnju, bolne i ograničene kretnje podlaktice u slabijem stupnju, GMS oslabljena u slabijem stupnju. Bolne i ograničene kretnje desnog kuka u slabijem stupnju, izraženije rotacije.

Tužiteljica je na psihičkom planu razvila simptomatiku mješovitog anksioznog i depresivnog poremećaja. Naime, tužiteljica je u okolnostima predmetnog štetnog događaja bila izložena situaciji stresogenog potencijala u vidu realne opasnosti po tjelesni integritet, što je i dovelo do razvoja psihičkog poremećaja. Aktualnim psihijatrijskim ispitivanjem bilježi se opisana simptomatika.

Između štetnog događaja i ozljeda, kao i razvoja psihičkog poremećaja, postoji izravna uzročno-posljedična veza. Slijedom navedenog, u tužiteljice došlo je do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja:

Fizičke boli jačeg intenziteta tužiteljica je trpjela sumarno do 5 dana, srednje intenziteta sumarno 4 tjedna, a slabijeg intenziteta sumarno 8 tjedna. Kasniji i sadašnji bolovi ulaze u ocjenu pojačanih napora.

Tužiteljica je pri štetnom događaju trpjela kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta.

Do smirivanja akutnih simptoma trauma i prilagodbe na novonastalo stanje trpjela je umjereni do jaki oscilirajući strah do sveukupno 3 dana, te potom umjereni oscilirajući strah do sveukupno 2 tjedna. Po navedenom trpjela je slabiji oscilirajući strah do sveukupno do 6 tjedana. Zaostao je kasni, povremeni oscilirajući strah slabijeg intenziteta, u situacijama koje ju podsjećaju na štetni događaj.

Tuđa pomoć i njega pružana od strane nestručne osobe bila joj je potrebna u opsegu 3 sata dnevno 2 tjedna, u opsegu 2 sata dnevno 4 tjedna te 6 tjedana po 1 sat dnevno za obavljanje kućnih poslova, za nabavku i pripremu hrane i sl. Naruženost, kao posljedicu ovog štetnog događaja, cijenimo srednjeg stupnja obzirom na zaostale ožiljke na čelu te lijevoj ruci kao i zaostalu „udubinu“ u području desne natkoljenice.

Zdravstveno stanje tužiteljice sa ortopedskog stajališta stabiliziralo se 9.1.2024. nalazom fizijatra uzevši u obzir karakter zadobivenih ozljeda, priloženu medicinsku dokumentaciju te tijek liječenja.

Duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti objedinjeno i realno cijenimo 30% (s ortopedskog stajališta 23%, s psihijatrijskog stajališta 10%), te će tužiteljica u tom omjeru morati ulagati pojačane napore u svom životu.

12. Na nalaz i mišljenje su prigovarale stranke te su se vještaci pisano očitovali na prigovore 1.10.2024. Tako u odnosu na prigovor tuženika iz podneska od 25.7.2024.g. (list spisa 218-219) vještak ortoped navodi da su vještaci izradili Nalaz i mišljenje sukladno karakteru zadobivenih ozljeda, priloženoj objektivnoj medicinskoj dokumentaciji odnosno tijeku liječenja te nakon izvršenog kliničkog pregleda tužiteljice, te da je procjena trajnih posljedica s ortopedsko traumatološkog stajališta realna i objektivna uzevši u obzir karakter zadobivenih ozljeda. Tužiteljica je u štetnom događaju zadobila teške tjelesne ozljede zbog kojih je bilo potrebno i operacijsko liječenje kao i dugotrajna rehabilitacija. Obzirom na mehanizam nastanka ozljeda te činjenicu da prije štetnog događaja nije bilo sličnih ozljeda te bolova u desnom kuku mišljenja je da su tegobe od strane desnog kuka posljedica ovog štetnog događaja.

Nakon završenog kirurškog liječenja kod tužiteljice zaostaju bolovi u cijeloj lijevoj ruci a najjače izraženo u lijevom laktu te desnom kuku, uz zaostalu smanjenu snaga lijeve šake/ruke. Također zaostaje nemogućnost dužeg stajanja na desnoj nozi. Zbog tegoba izraženi su problemi u svakodnevnom poslu vaskularne kirurginje u smislu da u operacijskoj dvorani obavlja samo kraće operacijske zahvate. Ne može dugo hodati, penjati se, teži teret ne može nositi u lijevoj ruci. Bolovi u desnom kuku kod duže vožnje auta.

Zaostaje na lijevom laktu straga ožiljak od cca 14 cm, kretnje lakta su bolne i ograničene u slabijem stupnju, bolne i ograničene kretnje podlaktice u slabijem stupnju, GMS oslabljena u slabijem stupnju. Bolne i ograničene kretnje desnog kuka u slabijem stupnju, izraženije rotacije. Sve navedeno smanjuje životnu aktivnost tužiteljice s ortopedsko traumatološkog stajališta za 23%. Vještak psihijatar navodi da je psihijatrijski dio vještačkog nalaza i mišljenja sačinio temeljem analize dinamike štetnog događaja, detaljne analize podataka iz medicinske dokumentacije, te konačno i odlučno temeljem vlastitog psihijatrijskog pregleda. Činjenica je da tužiteljica nakon predmetnog štetnog događaja nije tražila psihijatrijsku pomoć. Međutim, iz kliničke je prakse poznato da ovakva vrsta psihičkog poremećaja ne bude prepoznata u više od dvije trećine slučajeva, čak niti od strane liječnika. Temeljem rezultata vlastitog pregleda utvrdio je psihičku simptomatiku koja je u izravnoj uzročno-posljedičnoj vezi s predmetnim ozljeđivanjem, te slijedom toga i donio ocjenu kvalifikatornih okolnosti koju smatra u cijelosti primjerenom i kod iste ostaje.

U odnosu na prigovor tužiteljice iz podneska od 22.8.2024. (list 220-222 spisa) vještak ortoped navodi da je trajanje i intenzitet fizičkih bolova korektno cijenjeno. Navedenu ocjenu smatra u cijelosti primjerenom, te kod iste ostaje, dok vještak psihijatar navodi da ocjena trajanja i intenziteta pretrpljenog straha iskazana je u kumulativnom iznosu. Životno nije moguće da osoba trpi strah 24 sata dnevno, već isti varira u trajanju i intenzitetu. Navedenu ocjenu smatra u cijelosti primjerenom, te kod iste ostaje.

13. Obzirom da je i nakon pisanog očitovanja bilo prigovora na nalaz i mišljenje sud je usmeno saslušao vještake na ročištu 09.04.2025. te su vještaci iskazali slijedeće: vještak Franić je iskazao da nije gledao slike MR već kao što je to uobičajeno analizirao pisani nalaz spec. radiologa., uzeo u obzir kompletnu med. dok., te klinički nalaz same tužiteljice na pregledu kod vještaka, a pri tome ističe kao vrlo važnu činjenicu da tužiteljica prije štetnog događaja nije imala nikakvih problema sa kukom. Na raspravi vrši uvid u najnoviji nalaz mag. rez. desnog kuka tužiteljice od 20. siječnja 2025. te navodi da je u ovom nalazu između ostalog jasno navedeno da postoje oštećenja hrskavice desnog kuka, što u prijašnje dvije magnetne rezpmamce nije bilo, a to govori u prilogu razvoja posttraumatske atroze desnog kuka. Također se jasno opisuje ruptura labruma desnog kuka.

14. U odnosu na podnesak umješača od 25.3.2025. te navode da iz nalaza MR 2023. je jasno vidljivo da nema znakova oštećenja hrskavice desnog kuka, te obzirom na kliničku sliku i činjenicu da prije štetnog događaja nije bilo tegoba od strane desnog kuka su mišljenja da je tužiteljica u ovom štetnom događaju u kojem je zadobila teške tjelesne ozljede zadobila i ozljedu desnog kuka. U potpunosti ostaju kod svog pisanog nalaza i mišljenja i očitovanja, a nisu izvršili uvid u MR snimke jer je u spisu priložena relevantna med. dok. u ovom slučaju očitovanje potpisano od specijalista radiologa, koje kao vještaci drugih struka u potpunosti prihvaćaju. Navodi da su tipični stresovi koji mogu uzrokovati mješoviti anksiozni i depresivni poremećaj, individualni, i da su svakom slučaju vrsta i narav tjelesnog ozljeđivanja, predstavljala je za tužiteljicu životni događaj izvan uobičajenog ljudskog iskustva te kao takav imao stresogeni potencijal koji je uzrokovao emocionalni odgovor u vidu opisane simptomatike odnosno navedenog psihičkog poremećaja. Navedeni poremećaj se u pravilu liječi kombinirano psihoterapijskom i psihofarmakološkim tretmanom. No, ovakva vrsta psihičkog poremećaja u kliničkoj praksi ne biva prepoznata čak u više od 2/3 slučajeva, a u većem broju od navedenog ne biva niti liječena. Ocjenu kvalifikatornih okolnosti donio je temeljem analize dinamike štetnog događaja proizašle iz podataka iz medicinske dokumentacije, vrste i naravi ozljeda, tijeka liječenja, te konačno i odlučno rezultata vlastitog psihijatrijskog ispitivanja. Trajne posljedice u tužiteljice se očituju u njenoj smanjenoj slobodi u osobnom obiteljskom i socijalnom funkcioniranju na način kako je opisano u psihičkom status pisanog nalaza i mišljenja. Trajne posljedice sa ortopedskog traumatološkog stajališta su cijenjene obzirom na zaostale bolne i ograničene kretnje slabijeg stupnja lijevog lakta i lijeve podlaktice u slabijem stupnju te također uzevši u obzir da zaostaje kod tužiteljice smanjena grupa motrene snaga lijeve šake u slabijem stupnju. Temeljem toga s naslova ozljede lijeve ruke trajne posljedice je cijenio u visini od 15%. Nadalje obzirom na zaostalu bolnu i ograničenu pokretljivost desnog kuka slabijeg stupnja uobičajeno se cijeni prema praksi 5 do 2% što je u ovom slučaju cijenio od 7,5% te ukupna sa ortopedsko-traumatskog stajališta zaostaju trajne posljedice sveukupno 23% sa ortopedskog i traumatološkog stajališta, a nisu zbrajali postotke već su ortopedsko traumatološki dio objedinili.

15. Na usmeno očitovanje vještaka su i nadalje prigovarali tuženik i umješač, te predlagali novo vještačenje, te vještačenje po vještaku radiologije.

16. Sud je navedene prijedloge odbio, jer su prigovori tuženika i umješača u cijelosti otklonjeni usmenim iskazima vještaka koji su na jasan objektivan i stručan način utvrdili da je kod tužiteljice došlo do zadobivenih povreda upravo na način kako je to opisano u nalazu i mišljenju te u pismenom i usmenom očitovanju, kao i opisu tužiteljice o utvrđivanju punog opsega njenih povreda. Tako je sud u cijelosti prihvati iskaz tužiteljice da je tek nakon nekog vremena osjećala bol u desnom kuku koji se sve više pojačavao, pa se prvo požalila fizijatru pa traumatologu, napravila dodatne pretrage, prvo magnet, pa magnet sa kontrastom, a onda tek je utvrđeno u trećem magnetu da je došlo do povrede hrskavice. Problem sa povredom hrskavice je u tome što on ne zarasta, teško se otkiva a dolazi do pogoršanja protekom godina, što se i njoj desilo, a da nikada prije nije imala ozljedu kuka, već se bavila sportom, trčala, prakticirala pilates a sada sve to ne može.

17. Sud je odbio prijedlog da se provede vještačenje po vještaku radiologu, jer je nalaz i mišljenja vještaka sačinjen temeljem specijalističkog nalaza specijaliste radiologa i potom specijaliste ortopeda utvrđeno da je ruptrua labruma nastala traumom, a ista postupno dovodi do degenerativnih promjena kuka.

Prigovori tuženika i umješača su usmjereni na odugovlačenje postupka, a pri tome su prigovori neosnovani, jer su otklonjeni u cijelosti pismenim i usmenim očitovanjem vještaka.

Sud nije prihvatio nalaz vještaka iz upravnog postupka, jer je u ovom postupku poveo vještačenje po vještacima koji su određeni rješenjem ovog suda, prihvaćen je njihov nalaz u cijelosti, temeljem pregleda tužiteljice i dokumentacije u spisu, otklonjeni su svi prigovori stranaka, te je sud takav nalaz vještaka prihvatio kao relevantan u provedenom postupku.

18. Obzirom da je činjenično stanje bilo dovoljno utvrđeno za donošenje meritorne odluke nije bilo potrebe saslušavati svjedoka ZE, a isto tako provoditi vještačenje po vještaku zaštite na radu, jer su sve bitne činjenice utvrđene uvidom u dokumentaciju u spisu i iz provedenih dokaza.

19. Imajući u vidu utvrđene relevantne okolnosti u smislu odredbe članka 1100. stavak 2. ZOO-a, obzirom da je kod tužitelja došlo do povrede prava osobnosti te da težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđivanje pravične novčane naknade, po ocjeni ovog suda primjerena naknada za pretrpljene fizičke bolove iznosi 3.000,00 eura, za pretrpljeni strah iznos od 2.500,00 eura te za smanjenje životne aktivnosti iznos od 8.000,00 eura, za duševne boli zbog naruženosti iznos od 4.500,00 eura sa kamatom od podnošenja odštetnog zahtjeva 15.04.2023. Temeljem članka 1095. stavak 2. ZOO-a tužiteljica ima pravo na naknadu nenovčane imovinske štete na ime tuđe pomoći njege, a obzirom na opseg potrebne tuđe pomoći njege u vezi štetnog događaja, time da cijena jednog sata iznosi 5,00 eura po satu pa je za 140 sati dosuđeno 700,00 eura. Naime, tužiteljici je tuđa pomoć i njega pružana od strane obitelji, a tržišna cijena jednog sata u ovakvim slučajevima sukladno sudskoj praksi i u vrijeme donošenja sudske odluke iznosi 5,00 eura, stoga je sud dosudio navedeni iznos sa kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude odnosno 04.lipnja 2025. sukladno odredbi članka 1089. ZOO-a, a visina i okolnosti su utvrđene danom donošenja presude pa je valjalo odbiti tužiteljicu sa zateznim kamata od podnošenja odštetnog zahtjeva do 03.lipnja 2025.

20. Obzirom da je tuženik u tijeku postupka isplatio nesporan dio od 3.500,00 eura to ukupno tužiteljici valja dosuditi iznos od 14.500,00 eura s osnova neimovinske štete, te 700,00 eura s osnova imovinske štete, a odbiti za zahtjevom za 1.300,00 eura kao neosnovan.

21. Odluka o visini stope zakonskih zateznih kamata temelji se na članku 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23; u daljnjem tekstu ZOO), sa tijekom kamata od podnošenja odštetnog zahtjeva odnosno za neimovinsku štetu, odnosno donošenja prvostupanjske presude za imovinsku štetu.

22. Odluka o parničnom trošku tužitelja temelji se na odredbi članka 154 stavak 4 u vezi članka 155 ZPP-a, a sastoji se od troška zastupanja tužitelja po punomoćniku odvjetniku, sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Tužitelj samo neznatno nije uspio u sporu a zbog toga nisu nastali posebni troškovi.

Tužitelju je priznata nagrada za odštetni zahtjev od 500 bodova, sastav tužbe u iznosu od 500 bodova(Tbr. 7/1), za zastupanje na ročištu 23.04.2024., 27.01.2025., 09.04.2025. sve po 500 bodova, (Tbr. 9/1), obrazložen podnesak od 04.03.2024.,22.08.2024., 29.11.2024., po 500 bodova ( Tbr 8/1), te ročište za objavu od 50 bodova, ukupno 4050 bodova ( 1 bod=2,00 eura Tbr. 50). Ukupan trošak tužiteljice iznosi 8.100,00 eura, a navedenom iznosu dodan je PDV od 25% , uvećano za troškove vještačenja od 550,00 eura eura, sveukupno 10.675,00 eura.

Tužitelju nije priznat trošak podnesak od 08.05.2024., 11.10.2024., 07.02.2025. jer ne predstavljaju obrazložene podneske niti je sud naložio i odobrio tužitelja da iste podnese.

23. Tužitelju je temeljem članka 151. stavak 2. ZPP-a dosuđena kamata na parnični trošak.

24. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu 4. lipnja 2025.

Sutkinja:

Vesna Horvath

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana. Žalba se podnosi pisano u pet istovjetnih primjeraka, putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.

DNA:

1. Tužiteljici po punomoćniku

2. Tuženiku po punomoćniku

3. Umješaču