REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8,52100 Pula-Pola

Pp -1242/2023-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Puli-Pola, po sucu Tatjani Japundžić Prović, uz sudjelovanje Željke Juričko kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljene ŠV, zastupane po odvjetnici iz [adresa], ŠVĐ, na temelju optužnog prijedloga Javne ustanove Nacionalni park Brijuni, broj: KLASA: 352-03/2-01/08; URBROJ: 2168/01-53-68-10/01-23-4 od 02.lipnja 2023. zbog prekršaja iz članka 188. stavka 1. Zakona o zaštiti prirode ( „Narodne novine“ br. 80/13., 15/18., 14/19., 127/19. ) kažnjivog na temelju članka 228.stavka 3. u svezi stavka 1.podstavka 36. istog Zakona, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 03.lipnja 2025., 04.lipnja 2025. objavio je i na temelju članka 183. Prekršajnog zakona (»Narodne novine«, br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18.,114/22.)

p r e s u d i o  j e

Okrivljena: ŠV, r,. Š, od oca A i majke D, rođ. Ć, rođena **.**.1976. godine u [adresa], državljanka Republike Hrvatske, OIB: [osobni identifikacijski broj], nastanjena u Puli, Veruda 29, SSS - ekonomist, zaposlena u svom sezonskom obrtu [obrt] u [adresa], udata, majka jednog djeteta koje uzdržava, prosječna primanja oko 2.000,00 eura zajedno sa suprugom, nekažnjavana,

kriva je

I . –što je 22.srpnja 2022. u vodama Nacionalnog parka „Brijuni“ brod „Polet“ kojim je upravljao AV, zatečen u vodama NP „Brijuni“ na poziciji otoka N 44° 56.271‘ i E 013° 43.576‘ između rta Hlibine na Malom Brijunu i otoka Obljak sa većim brojem putnika- izletnika na brodu u panoramskom razgledavanju područja NP „Brijuni“ koji je ista organizirala bez koncesijskog odobrenja za organizaciju i provedbu izleta s ulaznicom za posjet i razgledavanje NP Brijuni- panoramski razgled pritom koristeći navedeni brod,

II. -čime da bi počinila prekršaj iz 188.stavka 1. Zakona o zaštiti prirode što je kažnjivo na temelju članka 228.stavka 3. u svezi stavka 1.podstavka 36. istog Zakona, pa joj se na temelju članka 228.stavka 3. Zakona o zaštiti prirode uz primjenu članka 37.Prekršajnog zakona

izriče

III.- novčana kazna u iznosu od 660,00 ( šesto šezdeset ) eura

Izrečenu novčanu kaznu okrivljenica je prema odredbi članka 33. i članka 34. Prekršajnog zakona, dužna platiti u roku od 2 ( dva ) mjeseca od pravomoćnosti presude, a ukoliko to ne učini u navedenom roku, ta će se novčana kazna naplatiti prisilno.

Na temelju članka 152. stavka 3. i članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona, sud upozorava okrivljenicu da ako u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

IV. Na temelju članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenica je dužna nadoknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 ( trideset ) eura, u roku određenom za plaćanje novčane kazne, a ako to ne učini u navedenom roku, predmetni će se naplatiti prisilno.

Obrazloženje

1. Javna ustanova Nacionalni park Brijuni 02.lipnja 2023. podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenice stavljajući joj na teret izvršenje prekršaja kako je opisan u izreci ove presude.

2. S obzirom na propisanu novčanu kaznu ( od 10.000,00 do 40.000,00kn ) i da nisu ostvareni uvjeti za vođenje žurnog postupka prema odredbi članka 221.Prekršajnog zakona, u postupku je održana glavna rasprava dostupna javnosti. 3.

3.1. Nakon što je upoznata zbog čega se tereti, okrivljenica poriče krivnju za terećeni prekršaj i navodi da je ona vlasnica obrta [obrt], te da je obrt 22. srpnja 2022., prodavao karte turistima za panoramsko razgledavanje područja NP Brijuni, korištenjem broda Polet koji je inače u vlasništvu njezinog supruga AV, ali koji je brod u to vrijeme bio na korištenju obrta čija je nositeljica i to na temelju ugovora o najmu predmetnog plovila. Karte su prodavane za panoramski razgled, uključujući i područje NP Brijuni, ali izvan područja tzv. "zone", za što bi morala ishoditi koncesijsko odobrenje za organizaciju i provedbu izleta s ulaznicom za posjet i razgledavanje NP Brijuni – panoramski razgled. Kritične zgode, brodom Polet je kao zapovjednik upravljao AV, te drži da isti brodom nije ušao na zaštićeno područje NP Brijuni i za što bi moralo biti ishodovano koncesijsko odobrenje kako je navedeno, već je isti obavljao razgled izvan granica NP Brijuni, shodno granicama kako je to označeno na pomorskoj karti. Ukazuje da je ranije njezin suprug bio prijavljivan Lučkoj kapetaniji, ali su sve prijave odbačene, a što je sve vezano privatnim problemima između njezinog supruga i njegovog brata, te čuvara prirode DV, koji stalno podnosi prijave protiv njezinog supruga i njegovog brata. Predlaže da se u postupku provede dokaz ispitivanjem AV kao svjedoka.

3.2. Opunomoćeni predstavnik tužitelja nema upita za okrivljenicu, već navodi da je protiv okrivljenice podneseno više optužnih prijedloga u zadnje 3 godine i to 4 optužna prijedloga 2022., 2 optužna prijedloga 2023., te 4 optužna prijedloga 2024.godine. Isti optužni prijedlozi da su povezani sa radom različitih čuvara prirode, a ne samo DV i ĆV. Da u JU radi 14 čuvara prirode i da rade po dvojica u jednom turnusu. Isto tako, opunomoćeni predstavnik tužitelja primjećuje da su tijekom prošle godine održali sastanak sa ovlaštenom inspektoricom za zaštitu prirode i to vezano na neovlaštenu prodaju karata i promidžbu razgledavanja NP Brijuni odnosno bez koncesijskog odobrenja za činjenje istog, a upravo zbog povećanog broja takvih protupravnih radnji. Od strane opunomoćenog predstavnika tužitelja stavlja se dokazni prijedlog na ispitivanje svjedoka DV i ĆV.

3.3. Okrivljenica na iskaz opunomoćenog predstavnika tužitelja navodi da ona ima mali obrt koji godišnje ostvaruje tek 60 tisuća eura, pa da ne ulazi ni u sustav PDV-a, a da ona, suprug i njihova kćerka eventualno naprave 1 izlet brodom i to izvan područja NP Brijuni, a da ju se optužnim aktom tužitelja tereti da je prijevoz obavljan sa većim brojem putnika – izletnika na brodu, ali da se radi obično o prijevozu 30-35 osoba. Da koncesijsko odobrenje iznosi oko 15 tisuća eura i da ona to ne može platiti nakon što podmiri sve troškove rada.

4.

4.1. U dokaznom postupku vrši se uvid u zapisnik o obavljenom nadzoru, listovi od 3 do 5 u spisu predmeta, pomorsku kartu na kojoj je označena pozicija zatjecanja broda i pravac njegovog kretanja, list broj 6, obavijest u smislu odredbe članka 109.a stavka 1. Prekršajnog zakona, sa priloženim povratnicama vezano na uručenje iste, listovi od 7 do 9 spisa, obavijest u smislu odredbe članka 109.a stavka 1. Prekršajnog zakona za AV, sa priloženim povratnicama vezano na primitak iste, listovi 10 i 11 spisa, pa okrivljenica navodi da je ona primila samo poziv za raspravu, no bilo što drugo nije primila. Navodi da neuredno prima poštu. Također je u cilju utvrđivanja materijalne istine provedeno ispitivanje svjedoka DV, ĆV, te AV.

4.2. Svjedok DV, kako navodi, sjeća se kritičnog događaja, kada je radio sa kolegom ĆV, kojom su prigodom vidjeli plovilo na kojem su se nalazili izletnici, a kojim je upravljao AV, koji im je poznat iz ranijih postupanja. Tada se isti nalazio plovilom dosta unutar NP Brijuni, misli kod otoka Toronda, pa da su se približili istom gliserom i pokušali ga zaustaviti, pokazujući mu rukama da stane, ali što on nije htio učiniti već je nastavio daljnju plovidbu, tako da su kasnije, znajući o kome se radi, od policije zatražili podatke o istom. Da su, slijedeći popis osoba koje imaju koncesijsko odobrenje za organizaciju i provedbu izleta s ulaznicom za posjet i razgledavanje NP Brijuni, konstatirali da se isti ne nalazi na popisu osoba kojima je izdano takvo odobrenje. Ukazuje da mu je AV poznat, kako je već naveo, iz ranijih postupanja, ali što je sve bilo vezano na poslovne odnose, dok drugih problema u odnosima između njih dvojice nema i sigurno je da istog ne bi prijavio odnosno poduzeo bilo kakve radnje u odnosu na njega, da za takvo što nije postojao opravdani razlog. Ističe da se AV ponavlja u izvršenju protupravnih radnji kao u konkretnom slučaju i sličnih, zbog čega je više puta i postupao prema njemu.

4.3. Okrivljenica primjećuje da svjedok, kao i njegove kolege, nikada točno ne utvrde poziciju gdje se nalazi plovilo, s obzirom da ne posjeduju opremu, kao GPS sustav i slično, a da je potrebno točno utvrditi poziciju na kojoj se nalazi plovilo. Isto tako, da treba točno utvrditi da li imaju pravo provoditi takvu kontrolu, odnosno zaustaviti brod, s obzirom da je ovo u ovlastima policije, a da se brod u slučaju izvanrednih meteoro- loških uvjeta odnosno nevremena i slično, može skloniti na području NP Brijuni. Pita svjedoka kada je bilo točno vrijeme kada je zamijećen njezin suprug s plovilom, kao i da li je svjedok primijetio okrivljenicu na brodu, pa svjedok navodi da se točnog vremena ne može sjetiti, da je bilo negdje oko 19.00-20.00 sati, da je on ovlašten za provođenje nadzora na prostoru NP Brijuni, da kritične zgode nije vidio okrivljenicu na brodu i da oni ne zaustavljaju brod koji se nalazi 100 metara u NP Brijuni od njegove granice odnosno uz granicu, već kada dublje uđe na području NP Brijuni i nesporno je da se nalazi na području NP Brijuni. Da kritične zgode nije bilo loše vrijeme, već uobičajeni uvjeti plovidbe. Svjedok navodi da oni na gliseru imaju i GPS sustav i kameru, pa da točno utvrde poziciju. Na upit okrivljenice da li je svjedok prije kritičnog događaja vidio predmetno plovilo u bilo koje doba dana, svjedok odgovara negativno, navodeći da to plovilo nije vidio prije kritičnog vremena, ali da ga je vidio nakon kritičnog vremena i to često, u vrijeme zalaska sunca.

Provodi se uvid u zapisnik o obavljenom nadzoru, pa svjedok pojašnjava da je drugi naziv otoka Obljak Toronda. Okrivljenica pita svjedoka da li je u situaciji da se plovilo nalazilo na području NP Brijuni odgovoran vlasnik broda ili onaj koji upravlja njime, svjedok odgovara da se podnosi prijava i protiv jednog i protiv drugog ali po različitim osnovama, a protiv zapovjednika plovila i kod lučke kapetanije, no koji se postupak pokreće od strane policije ili ovlaštenih inspektora.

Okrivljenica navodi da ona nije ishodila koncesijsko odobrenje, a koje se odnosi na panoramski razgled odnosno za organizaciju i provedbu izleta u okviru NP Brijuni, već da ima odobrenje koje se odnosi na organizaciju i provedbu izleta za posjet i razgledavanje izvan područja NP Brijuni, a za što se reklamiraju putem promidžbenih panoa na rivi u [adresa].

4.4. Slijedom izjave svjedoka AV razvidno je da je kritičnog dana bio s turistima, prvo na kupanju u Štinjanskoj uvali, negdje do 15.30 sati, a negdje oko 17.00 sati isplovili su brodom, kojim on upravlja, a na kojem su se nalazili izletnici, misli oko 30 njih, pa da su išli promatrati dupine, te su ovo činili na način da se cijelo vrijeme nalazio izvan područja NP Brijuni, prolazeći uz Veliki i Mali Brijun, koristeći uobičajeni plovni put, ali kojom prigodom nije ulazio na područje NP Brijuni, što i inače ne čini. Po iskazivanju svjedoka, okrivljenica pita svjedoka tko određuje kojim će se putem brod kretati, da li ona ili svjedok, pa svjedok odgovara da on koristi plovne putove koji su kao takvi utvrđeni, ali izvan NP Brijuni. Okrivljenica ponovno pita svjedoka u kakvim je odnosima sa svjedokom ĆV, pa svjedok odgovara da je s ĆV u lošim odnosima, kako poslovno tako i privatno, odnosno da oni poslovno i nemaju nikakve odnose, već samo privatno, a da se poznaju preko 20 godina. ĆV da je imao zabranu ulaska u sve ugostiteljske objekte u kojima je svjedok radio kao redar, na što okrivljenica dodaje da je to bilo prije 20 godina. DV ne poznaje, osim iz viđenja. Na upit okrivljenice da li je moguće da je date zgode, zbog loših vremenskih uvjeta odnosno puhanja vjetra s te strane, svjedok prekratio put i našao se na poziciji kako je prikazano u pomorskoj karti i u koju se provodi uvid, svjedok odgovara da je to moguće i da je to bila njegova odluka, jer je na brodu sve njegova odluka. Okrivljenica pita svjedoka da li je u kritično vrijeme bio na poziciji kako je prikazana, pa svjedok odgovara negativno.

4.5. Okrivljenica stavlja dokazni prijedlog na ispitivanje GV, koji je u kritično vrijeme bio predsjednik Udruge koncesionara, pa se može očitovati na okolnosti na koji se način mogla obavljati plovidba vezano na izdane koncesije.

4.6. Svjedok ĆV, kako sam navodi, sjeća se konkretnog događaja kada je radio sa kolegom DV i kada su obavljali nadzor na području NP Brijuni, te primijetili brod na kojem se nalazilo više ljudi, a radilo se o izletničkom brodu koji se kretao između otoka Supinića i Supina odnosno kod otoka Toronde, a koji se otok zove i Obljak i rta Hlibine, od pravca Grongere, odnosno od pravca juga prema sjeveru, pa da su isti pokušali zaustaviti, dajući mu znak rukom da stane, ali što VV, koji je upravljao brodom, nije htio učiniti, već je nastavio daljnje kretanje u pravcu sjeveroistoka odnosno Peroja. Primjećuje da je put kojim se kretao brod inače uobičajeni prolazni put kojim se kreću i druga plovila zbog sigurnosti plovidbe odnosno izbjegavajući pličine kako se brodovi ne bi nasukali, ali što mogu činiti samo plovila koja imaju koncesijsko odobrenje. Nakon što se brod nije zaustavio, kolega i on sastavili su zapisnik o događaju, te je kasnije od njihovog pretpostavljenog, provjerom podataka utvrđeno da navedeno plovilo nije imalo pravo biti na području NP Brijuni, jer nema koncesijsko odobrenje, ali koje radnje kolega i on nisu provodili, već su zabilježili naziv broda ili njegovu reg. oznaku, jer se ne može točno sjetiti da li brod ima ime ili broj, a ovo jer se događaj zbio prije oko 3 godine. VV poznat mu je iz ranijeg postupanja, te su njih dvojica u strogo službenim odnosima.

4.7. Opunomoćena braniteljica okrivljenice stavlja upit svjedoku da li su on i VV u zavadi, na što svjedok odgovara negativno. Na ponovni upit da li svjedok dugo vremena poznaje AV, svjedok odgovara da ga poznaje duže vrijeme i to s obzirom da obavlja prijevoz putnika i što traje dugi niz godina, pa da ga je znao sresti na otoku Jerolimu kada bi ostavili ljude, kada bi ga sreo u gradu i u Fažani. Na ponovni upit opunomoćene braniteljice okrivljenice, koje poslove obavlja i koje kvalifikacije ima, svjedok odgovara da on radi kao čuvar prirode u NP Brijuni i ima 4.stupanj stručne spreme, odnosno da je završio za zaštitara osoba i imovine. Na ponovni upit opunomoćene braniteljice da li se radi o plovnom putu, svjedok odgovara negativno. Opunomoćena braniteljica okrivljenice predlaže da se provede uvid u zapisnik koji je označen kao listovi od 3 do 5 u spisu predmeta, pa se ovo prihvaća i svjedok po uvidu u predmetni zapisnik o obavljenom nadzoru, na upit opunomoćene braniteljice da li je on sačinio isti, navodi da je i da se radi o njegovom zapisniku, a na ponovni upit braniteljice da li po njemu nešto nedostaje na predmetnom zapisniku, navodi da vidi da na istome nema potpisa. Pojašnjava da oni inače na ovaj način sastavljaju zapisnike, a da je u konkretnoj situaciji zapisnik ostao nepotpisan s obzirom da zapovjednik plovila nije htio stati kada su ga zaustavljali. Poziciju broda u kritično vrijeme bi utvrdio vizualno i korištenjem GPS sustava, te je tako označio i poziciju na priloženoj pomorskoj karti i koja se nalazi kao dokaz u spisu predmeta, označena kao list broj 6 u spisu, a u koju je proveden uvid. Na upit opunomoćene braniteljice svjedoku, da li je on kasnije pokušao stupiti u kontakt sa okrivljenicom u svezi počinjenja konkretnog prekršaja i potpisivanja zapisnika o provedenom nadzoru, svjedok navodi da on to nije napravio. Na upit da li je to u njegovoj nadležnosti da to napravi, isti odgovara negativno, navodeći da to rade druge nadležne osobe zaposlene kod tužitelja.

Opunomoćena braniteljica okrivljenice predlaže da se provede uvid u zapisnik o obavljenom nadzoru na stranici 5, kako je označeno u spisu, s upitom svjedoku da li su i kome uručili zapisnik, na što svjedok pojašnjava da ovo nisu učinili iz razloga što AV nije htio stati brodom. Isto ga tako kasnije nisu pozivali u svezi predmetnog. Ne zna da li su nekome kasnije uručili predmetni zapisnik. Opunomoćena braniteljica okrivljenice smatra da se radi o nezakonitom dokazu.

Okrivljenica stavlja upit svjedoku da li su prijavili AV Lučkoj kapetaniji, na što svjedok odgovara da misli da nisu, već su kasnije rađene provjere vezano na plovilo kod lučke kapetanije. Na ponovni upit okrivljenice da li su čuvari NP Brijuni upozoreni od lučke kapetanije da ne smiju zaustavljati plovilo, svjedok odgovara da on ni na koji način nije upozoren na takvo što.

4.8. Opunomoćeni predstavnik tužitelja pojašnjava da čuvari prirode, pa tako i svjedok, polažu stručni ispit pred nadležnim tijelom Ministarstva zaštite okoliša, pa tek nakon polaganja ispita i izdavanja uvjerenja stječu pravo na obavljanje poslova čuvara. Da djelatnici tužitelja, konkretno čuvari, imaju pravo zaustavljati plovila na području NP Brijuni i da nikada nisu bili upozoreni od Lučke kapetanije ili bilo koga da nemaju takvo pravo, a takve njihove ovlasti proizlaze i iz Zakona o zaštiti prirode i Pravilnika o unutarnjem redu.

4.9. Opunomoćena braniteljica okrivljenice stavlja primjedbu na iskaz ispitanog svjedoka, navodeći da isti nije vjerodostojan, već je i kontradiktoran izjavi ranije ispitanog svjedoka DV. Nadalje, zapisnik o obavljenom nadzoru koji je priložen kao dokaz od strane tužitelja je nezakoniti dokaz, a ovo i stoga što nije potpisan od stranki, te je isti zaključen u 20.00 sati i u njemu je navedeno da je jedan od primjeraka uručen nazočnima, a upitno je kome je mogao biti uručen, kada oni nisu obavili razgovor sa AV, te je ovaj zapisnik zaključen kao takav, što sve, uzimajući u obzir i to da se svjedok nalazi u konfliktnim privatnim odnosima sa AV, dovodi u sumnju vjerodostojnost navoda tužitelja. Predlaže se izdvajanje zapisnika o obavljenom nadzoru kao nezakonitog dokaza.

Na upit opunomoćenog predstavnika tužitelja, da li je vidio da je na brodu istaknut neki promidžbeni plakat ili slično vezano na kretanje broda, svjedok odgovara da se toga ne može sjetiti.

Svjedok ističe da on nije ni u kakvim konfliktnim odnosima sa AV i navodi da se oni znaju jako malo iz viđenja, te reagira iznenađeno. 5.

5.1. Opunomoćena braniteljica okrivljenice stavlja dokazne prijedloge na pribavu snimke događaja na temelju koje bi se mogla utvrditi točna pozicija na kojoj se nalazilo plovilo u kritičnom trenutku. Isto tako, predlaže da se provede dokaz na koji je način njezina branjenica upoznata da će protiv nje biti pokrenut prekršajni postupak u konkretnom predmetu. Stavlja dokazni prijedlog na ispitivanje GV kao predsjednika Udruge brodara u kritično vrijeme, a koji može posvjedočiti na okolnost da je plovni put kako je naveden od tužitelja bio uobičajeni put kojim su se kretala sva plovila poradi sigurnosti plovidbe. Isto tako, predlaže da se provede ispitivanje MV, kćerke okrivljenice, a sve vezano na okolnost da je ista upoznavala kupce izletničkih karata na put kojim se obavlja izlet i što je bilo izvan NP Brijuni, kao i da je na temelju njezinih naputaka danih potencijalnim kupcima zapovjednik plovila znao kojim se putem ima kretati, a sukladno prodanim kartama. U spis predmeta prilaže se i promidžbeni letak, na kojem je razvidno kojim se putem trebao kretati izletnički brod.

5.2. Opunomoćeni predstavnik tužitelja stavlja dokazni prijedlog na ispitivanje lučkog kapetana, kako bi isti mogao pojasniti plovne putove kretanja u NP Brijuni i u kojim okolnostima.

Opunomoćeni predstavnik tužitelja navodi da tužitelj posjeduje fotografiju plovila u kritično vrijeme, ali da nije ucrtana pozicija temeljem podataka GPS sustava. Koliko mu je poznato, da moguće postoji uređaj od tvrtke Mireo kojim se može utvrditi pozicija plovila tužitelja u datom trenutku, a u neposrednoj blizini kojoj se poziciji nalazilo i plovilo koje je koristio obrt okrivljenice, s obzirom da je plovilo koje je koristio obrt fotografirano službenim mobitelom.

5.3. Čitanjem podataka iz prekršajne evidencije utvrđuje se da okrivljenica nije kažnjavana.

6. U završnoj riječi opunomoćeni predstavnik tužitelja ustraje kod navoda optužnog prijedloga, te s obzirom da okrivljenica do sada nije kažnjavana predlaže izricanje novčane kazne u minimalnom iznosu.

Opunomoćena braniteljica okrivljenice navodi da obrana smatra kako se već na temelju samog optužnog prijedloga sastavljenog na način kako je on dostavljen u sudski spis, ne može donijeti osuđujuća presuda u odnosu na okrivljenicu. Nadalje, iz provedenih dokaza u ovom prekršajnom postupku nisu u potpunosti utvrđene činjenice, a koje su predmetnom optužnog prijedloga tužitelja. Osnovna i najhitnija okolnost u ovome prekršajnom postupku, a to je navodno lokacija navedenog plovila, nije utvrđena temeljem za to predviđenih uređaja a potom i dostavljena u sudski predmet uz optužni prijedlog. Naime, ovdje se radi o navodno prostim okom uočenog navodno AV na navodnoj poziciji iz činjeničnog opisa optužnog prijedloga. Jednako kako je prostom rukom označena navodna stranka iz postupka, a povodom obavljenog nadzora AV, obrana je pokušala u spis, a poštujući načelo jednakosti oružja, dostaviti rutu kojom se kretalo plovilo, a prilikom uobičajenih izletničkih tura koje je prodavala okrivljenica. Obrana je predložila i izdvajanje kao nezakonitog dokaza zapisnika o obavljenom nadzoru obzirom da isti nije sačinjen na način kako je to propisano zakonom. U ovom prekršajnom postupku okrivljena, sve i da se brod našao na mjestu koje nije utvrđeno u ovom prekršajnom postupku, ne može biti odgovorna za postupanje zapovjednika broda u datom trenutku. Obrana predlaže okrivljenu osloboditi od optužbe. Međutim, ukoliko Sud i nađe da bi se ovdje radilo o prekršaju okrivljene, obrana smatra kako postoje svi elementi iz Prekršajnog zakona, iz članka 44a., da se radi o beznačajnom prekršaju, a imajući u vidu stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka i društvene discipline, jer se radi eventualno o neznatnim ili nepostojećim posljedicama, te ne postoji potreba da okrivljena ovdje bude kažnjena, a posebno kada se ima u vidu da protiv AV koji se navodno nalazio u neutvrđenom zaštićenom području NP Brijuni, nije pokrenut nikakav postupak.

Okrivljenica se pridružuje navodima svoje braniteljice.

7. Na temelju ovako utvrđenog činjeničnog stanja / obrana okrivljenice, izjava opunomoćenog predstavnika tužitelja, iskazi svjedoka, uvid u optužni akt i dokumentaciju kako je navedena /, analizom provedenih dokaza i njima utvrđenih činjenica s aspekta njihove pojedinačne ocjene, kao i u njihovoj povezanosti i ukupnosti, stajalište je suda da se optužba tužitelja ima prihvatiti. Isto iz razloga što se konfrontacijom iznesene obrane okrivljenice sa dokazima koje predlaže tužitelj, gledano u ukupnosti onih dokaza koji su izvedeni i koji su takvi da omogućuju donošenje pravilne odluke može sa sigurnošću izvesti zaključak na osnovanost optužbe tužitelja, zbog čega daljnje provođenje dokaznih radnji nije opravdano svrhom već suprotno razlozima ekonomičnosti postupanja.

8. Isto stoga što se ovdje postavlja nekoliko osnovnih pitanja na kojima je zasnovana obrana, a to su da li je brod koji je korišten od obrta bio u vodama NP Brijuni, da li je okrivljenica mogla nadzirati kretanje tog broda i da li tim osnovom postoji njezina odgovornost, te da li je tužitelj ispunio sve pretpostavke za prekršajni progon okrivljenice i da bi se moglo smatrati da je ovaj zakonit. Nesporno, okrivljenica koja je vlasnica [obrt] nije ishodila koncesijsko odobrenje za organizaciju i provedbu izleta s ulaznicom za posjet i razgledavanje NP Brijuni- panoramski razgled.

Stajalište je suda da se u konkretnom slučaju radi o neposrednom zapažanju dva čuvara NP Brijuni i koji su imali pravo postupati prema plovilu koji je koristio [obrt] jer za to postoji slijedeća normativna podloga:

-Članak 206. Zakona o zaštiti prirode kojim je propisano:

„(1) Neposredni nadzor u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže obavljaju glavni čuvar prirode i čuvari prirode javne ustanove koja upravlja zaštićenim područjem.

(2) Čuvari prirode obavljaju svoju dužnost u posebnoj unutarnjoj ustrojstvenoj jedinici javne ustanove koja upravlja zaštićenim područjem. Na čelu te unutarnje ustrojstvene jedinice nalazi se glavni čuvar prirode.“

- Članak 209.Zakona o zaštiti prirode kojim se, inter alia, utvrđuje:

„ (1) U provedbi nadzora, ako zatekne osobu u zaštićenom području ili području ekološke mreže da obavlja radnje za koje je propisana prekršajna odgovornost odredbama članaka 226. do 233. ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa, glavni čuvar prirode i čuvar prirode ima pravo i obvezu:

- provjeriti identitet osobe,

- davati upozorenja i zapovijedi,

- prikupiti podatke i obavijesti,

- pregledati osobu, prtljagu, prijevozno sredstvo ili plovilo,

- privremeno ograničiti kretanje na određenom području,

- osigurati mjesto događaja,

- naplatiti novčanu kaznu, štetu i učinjene troškove od prekršitelja uz izdavanje potvrde,

....“

te je stavkom 3. zakonodavac osigurao izvršavanje ovih zadataka odnosno ovlasti donošenjem podzakonskih propisa / pravilnika /

pa slijedom navedenog proizlazi da su čuvari tužitelja kao javne ustanove koja prema članku 130. Zakona o zaštiti prirode upravlja Nacionalnim parkom odnosno zaštićenim područjem imali pravo postupati na način kako su to učinili. Isto tako da propust u zapisniku o obavljenom nadzoru u kojem je očito greškom kako je kasnije pojašnjeno pogrešno upisano da je jedan primjerak zapisnika uručen nazočnima / i što ni objektivno iz razloga kako su opisani nije moglo biti napravljeno / nije takve naravi da bi predmetni zapisnik u kojem je zabilježeno neposredno zapažanje osobe koja provodi nadzor, činilo nezakonitim i to jer je ovo dokaz da je kontrola izvršena i zapisnik potpisan od strane ovlaštene osobe koja je provela nadzor. Primjećuje se, nadalje, da je okrivljenici dostavljana obavijest prema odredbi članka 109.a stavka 1. Prekršajnog zakona u svezi članka 109.stavka 1-3. istog Zakona i za što se u konkretnoj situaciji mora raditi o pravnoj osobi sa javnim ovlastima.

- Nadalje, iz izjava svjedoka koji su u kritično vrijeme radili kao čuvari proizlazi da se one u odlučnom pokazuju usklađenim te je razvidno da je pozicija plovila utvrđena na temelju podataka GPS sustava, da su oni pokušali zaustaviti plovilo i da su prepoznali supruga okrivljenice i koji je osnovom svojih odnosa sa okrivljenicom i sam zainteresiran za ishod postupka i što upućuje na pristranost. Pritom se ističe da se navod obrane da svjedoci koji su ispitani postupaju protiv okrivljenice zbog loših odnosa sa njezinim suprugom, dovodi u pitanje nedosljednošću kazivanja svjedoka AV i okrivljenice kao i kontradiktornošću njihovih izjava i to jer okrivljenica prvotno ukazuje na loše odnose čuvara DV prema njezinom suprugu, naknadno se ovo od svjedoka AV pojašnjava na način da on na pitanje okrivljenice odgovara da je s ĆV u lošim odnosima, kako poslovno tako i privatno, dok DV da ne poznaje, osim iz viđenja, pri čemu se razlog navodno konfliktnih odnosa ne navodi, a iz iskaza oba ispitana svjedoka DV i ĆV proizlazi da oni poznaju AV, ali iz ranijih postupanja i što je razložno prihvatiti s obzirom da se svjedok ĆV ograđuje od onog čega se ne sjeća / ime broda, broj .../ što doprinosi vjerodostojnosti kazivanja tim više jer su ovo podaci koje je prije davanja iskaza lako mogao provjeriti.

- Obrana utemeljena na postavci da plovilo nije bilo u vodama NP Brijuni stavlja se u sumnju iz više razloga jer obrana ide od izričite negacije do mogućnosti da je plovilo, ipak, bilo na području NP / nevrijeme, plovni put i na što se stavlja dokazni prijedlog na ispitivanje GV kao svjedoka koji može posvjedočiti na okolnost da je plovni put kako je naveden od tužitelja bio uobičajeni put kojim su se kretala sva plovila poradi sigurnosti plovidbe.../ odnosno da je zapovjednik plovila znao da prema promidžbenim materijalima ruta panoramskog razgleda ide izvan zaštićenog područja / i na što se predlaže ispitivanje kćerke okrivljenice MV kao svjedokinje odnosno prilaže promidžbeni letak na kojem je ovaj put ucrtan kemijskom olovkom uz opasku da nije jasno da ovo nije ucrtano na drugi način ako se želi podastrijeti kao dokaz u smislu kako navodi obrana / što opetovano kontrira iskazu svjedoka obrane AV koji na upit okrivljenice da li je moguće da je date zgode, zbog loših vremenskih uvjeta odnosno puhanja vjetra s te strane, svjedok prekratio put i našao se na poziciji kako je prikazano u pomorskoj karti i u koju se provodi uvid, odgovara da je to moguće i da je to bila njegova odluka, jer je na brodu sve njegova odluka.

- Kako je člankom 2. Zakona o obrtu ( NN. 143/2013, 127/2019, 41/2020 ) obrt legalno definiran na slijedeći način:

„(1) Obrt u smislu ovoga Zakona je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti u skladu sa člankom 8. ovoga Zakona od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dohotka ili dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu.“

to se ne može prihvatiti razložnim da bi netko drugi trebao odgovarati za pravilno obavljanje obrta jer se ekonomska korist koja se ostvaruje nezakonitim obavljanjem prvenstveno odražava na nositelja obrta, čime izostaje opravdanje prebacivanjem odgovornosti na drugog s obzirom da je okrivljenica vlasnica Obrta za prijevoz putnika morem i ugostiteljstvo, dakle bila je dužna nadzirati i osigurati pravilnost obavljanja prijevoza putnika.

9. Stav je suda da su činjenice koje terete okrivljenicu kako je izloženo u točkama Obrazloženja ispred, dokazane u dovoljnoj mjeri, pa je po njegovoj ocjeni provođenje daljnjih dokaza nepotrebno jer je razložno zaključiti da daljnje izvođenje dokaza ne bi promijenilo već utvrđeno činjenično stanje i dovelo do drugačije odluke prvostupanjskoga suda. Isto jer je prihvaćanjem ovog činjeničnog stanja koje po njegovoj ocjeni nije dovedeno u bilo kakvu razumnu sumnju nesporno da je izvršena povreda odredbe članka 188. Zakona o zaštiti prirode i kojom se pravno regulira: „(1) Javne ustanove mogu dati koncesijsko odobrenje pravnim ili fizičkim osobama na vrijeme do pet godina za gospodarsko korištenje prirodnih dobara i/ili obavljanje drugih dopuštenih djelatnosti na zaštićenom području i speleološkom objektu kojima upravljaju.“

provedbu koje je odredbe zakonodavac zaštitio člankom 228.stavkom 1. podstavkom 36. istog Zakona u kojoj se propisuje kažnjivim ako se:

„- obavlja gospodarsko korištenje prirodnih dobara i/ili druge dopuštene djelatnosti na zaštićenom području ili speleološkom objektu bez koncesijskog odobrenja ili protivno koncesijskom odobrenju (članak 188. stavak 1.)“

a sankcija normira stavkom 3. istog propisa:

„(3) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 40.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka, osim za prekršaj iz stavka 1. podstavaka 4. i 10. ovoga članka, fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, ako su prekršaj iz stavka 1. počinile u vezi s obavljanjem svog obrta ili druge samostalne djelatnosti.“

10. Sumirajući izneseno ovaj je sud okrivljenicu proglasio krivom za imputirani joj prekršaj i s obzirom na njezinu dosadašnju nekažnjavanost, te odmak vremena od počinjenja prekršaja, uz ne nalaženje posebnih otegotnih okolnosti, istoj izrekao mjeru kazne primjenom ublaženja prema članku 37. Prekršajnog zakona, smatrajući ovakvo kvantitativno određenje kazne pravičnim i primjerenim postizanju zahtjeva individualne i generalne prevencije što uključuje načelo razmjernosti. Isti ocjenjuje da se ne radi o tzv. beznačajnom prekršaju s obzirom na pojačanu zaštitu ovog područja zbog njegovog značenja.

11. Paušalni je iznos, sukladno članku 138. stavku 3. Prekršajnog zakona određen u okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj: 18/13. ), a s obzirom na strukturu i složenost procesnih radnji, pritom imajući u vidu imovinske prilike okrivljenice.

U Puli -Pola, 04.lipnja 2025.

Zapisničar

Sudac

Željka Juričko

Tatjana Japundžić Prović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana nakon primitka presude. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Puli-Pola, u 2 (dva) istovjetna primjerka.

Dostaviti: okrivljenici, opunomoćenoj braniteljici, tužitelju, spis