Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Gž Ovr-26/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Dubrovniku, po sutkinji Noemi Butorac, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja B2 KAPITAL d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 41, OIB: 57509775367, zastupanog po Odvjetničkom društvu Škarica i partneri iz Zagreba, Đorđićeva 3b, OIB: 74856132042, protiv ovršenice OŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Krunoslavu Glokoviću, odvjetniku iz Županje, radi ovrhe na nekretninama ovršenika, odlučujući o žalbi ovršenice protiv rješenja Općinskog suda u Vinkovcima, Stalna služba u Županji, poslovni broj Ovr-1223/2019-14 od 22. listopada 2021., 4. lipnja 2025.

r i j e š i o  j e

I.Odbija se žalba ovršenice kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Vinkovcima, Stalna služba u Županji, poslovni broj Ovr-1223/2019-14 od 22. listopada 2021.

II.Odbija se zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troška odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog ovršenice za odgodu ovrhe.

2.Protiv navedenog rješenja žalbu je podnijela ovršenica zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – u daljnjem tekstu: ZPP) u vezi s odredbom članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 114/22 i 6/24 - dalje: OZ), predlažući da se pobijano rješenje ukine i vrati na ponovni postupak, podredno da se preinači na način da se prijedlog ovršenice za odgodu ovrhe u cijelosti uvaži.

3.Ovrovoditelj u odgovoru na žalbu osporava žalbene navode ovršenice i predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu uz naknadu troška sastava odgovora na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje u smislu odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a utvrđeno je da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

6. Prvostupanjski sud odbio je prijedlog ovršenice za odgodu ovrhe na temelju utvrđenja da nisu ispunjene sve propisane zakonske pretpostavke.

7.Po ocjeni ovog suda donoseći pobijano rješenje kojim je odbijen prijedlog ovršenice za odgodu ovrhe, prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo kada je smatrao da nisu ispunjeni uvjeti iz članka 65. OZ-a za odgodu ovrhe.

7.1. Da bi se odgodila ovrha na prijedlog ovršenika potrebno je da ovršenik učini vjerovatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da bi se spriječilo nasilje, te ispunjenje jednog od uvjeta koji su navedeni u stavku 1. članku 65. OZ-a.

8. Ovršenica je u žalbi istaknula prigovor zastare potraživanja, a ujedno je osporila i osnov i visinu potraživanja ovrhovoditelja. Iz stanja spisa proizlazi da je radi navedenih razloga upućena na pokretanje parničnog postupka radi proglašenja ovrhe nedopuštenom koji je pokrenula pod brojem P-33/2020.

9. Ovršenica u prijedlogu za odgodu ovrhe do pravomoćnog okončanja parničnog postupka navodi da bi provedbom ovrhe trpjela nenadoknadivu štetu, obzirom da nekretnina koja je predmet ovršnog postupka u naravi njezin dom.

10. Sukladno odredbi članka 65. st.1. OZ-a prijedlog za odgodu ovrhu se može prihvatiti uz ispunjenje taksativno određenih okolnosti kojima zakon pridaje značenje razloga za odgodu ovrhe koji su predviđeni odredbom članka 65. stavka.1.točke.1. -11. i ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, koje pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjene.

11. Vezano za navode iz prijedloga prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da je u konkretnom slučaju ispunjen jedan od uvjeta za odgodu ovršnog postupka propisan odredbom čl. 65. st.1. t.5. OZ-a međutim, nije ostvarena subjektivna kumulativna pretpostavka za odgodu ovrhe jer ovršenica nije učinila vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu niti je učinila vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje. Stoga je pravilna je odluka prvostupanjskog suda kojom je odbijen njen prijedlog za odgodu ovrhe.

12. U konkretnom slučaju je na nekretninama zasnovano založno pravo po sporazumu založnog dužnika i davatelja kredita. Sporazumom o osiguranju novčane tražbine osnivanjem založnog prava na nekretninama, solemniziranog 23. siječnja 2007. kod javnog bilježnika, proizlazi da je založni dužnik pristao na zasnivanje založenog prava na nekretninama na kojima je određena ovrha, te je istom dao suglasnost da za slučaj neisplate tražbine može provesti prisilnu ovrhu na založenim nekretninama, a za koje ovršenica sada navodi da ih koristi za stanovanje.

13. Prema odredbi članka. 77. stavka.1. OZ-a ako je ovrhovoditelj na temelju pravnog posla s ovršenikom stekao na nekoj stvari ili pravu založno ili slično pravo radi osiguranja tražbine čije prisilno ostvarenje na tom predmetu traži, ovršenik se ne može protiviti takvoj ovrsi pozivajući se na razloge iz članka 75. stavka.1. te na druge odredbe OZ-a za izuzimanje od ovrhe ili ograničenju ovrhe osim na odredbe članka. 4. stavka. 4.,5. i 6. OZ-a.

14. U odnosu na žalbeni razlog da su predmetne nekretnine ovršenice njena jedina nekretnina u kojoj stanuje, a koji žalbeni razlog upućuje na odredbu članka 75. OZ po kojoj se ovrha ne bi mogla provesti na nekretninama koje su nužne za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika, odnosno da je predmetna nekretnina jedina nekretnina u kojoj stanuje i na potrebu zaštite njenog prava na dom, valja reći da je založni dužnik dozvolio uknjižbu prava zaloga prava na nekretninama i suglasio se da se te nekretnine mogu prodati radi naplate tražbine.

15. Unatoč tome što bi ovršenica provedbom ovrhe u ovom postupku moguće trpjela štetu, te unatoč zaštiti njenog prava i dostojanstva, provedba ovršnog postupka je nužna u svrhu prisilnog ostvarenja predmetne tražbine jer ovršenica ne postupa po ovršnoj ispravi na temelju koje je određena ovrha, što je razvidno iz stanja prvostupanjskog spisa. Ovo stoga što ovrha na nekretnini ovršenika u ovršnom postupku teži legitimnim ciljevima zaštite interesa vjerovnika kao što je pravo na osiguranje povrata kredita a time i osiguranju pravne sigurnosti u odnosu na mirno uživanje vlasništva. Budući da se predmetna ovrha provodi po zakonom propisanom postupku temeljem raspolaganja zalaganjem navedene nekretnine, nije ostvarena povreda prava na dom.

16. S obzirom da ovrhovoditelj raspolaže ovršnom ispravom na temelju koje mu je ovršenica dužna isplatiti novčani iznos radi naplate kojeg iznosa je pokrenut ovršni postupak, te s obzirom da ovršenica nije dokazala da bi joj provedbom ovrhe nastala nenadoknadiva šteta, pravilno je prvostupanjski sud ocijenio da nisu ispunjeni uvjeti za odgodu ovrhe.

17. Obzirom na navedeno valjalo je žalbu ovršenice odbiti kao neosnovanu i u smislu odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a u vezi članka 21. stavak 1. OZ-a potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje.

18. Zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troškova odgovora na žalbu je odbijen temeljem odredbe članka 155. ZPP-a u vezi članka 21. stavak 1. OZ-a obzirom da navedena radnja nije bila potrebna.

U Dubrovnik, 4. lipnja 2025.

Sutkinja

Noemi Butorac