REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Roberta Završkog i Goranke Ratković, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. GS, zbog prekršaja iz članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/17., 126/19., 84/2021., 114/2022 i 36/2024.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 27. siječnja 2025., broj: Pp-40/2025, u sjednici vijeća održanoj 4. lipnja 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba okr. GS, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 27. siječnja 2025., broj: Pp-40/2025, proglašen je krivim okr. GS da je na način činjenično opisan u izreci pobijane presude počinio prekršaj iz članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je, uz primjenu odredbi o ublažavanju, izrečena novčana kazna 400,00 eura, koju je družan platiti u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost uplate dvije trećine izrečene novčane kazne te je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu 50,00 eura.
1. Istom presudom, na temelju članka 16. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji
(pogrešno u pobijanoj presudi napisano: Prekršajnog zakona), okr. GS je izrečena zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja i uhođenja žrtve nasilja u obitelji OS, rođ. **.**.1993. [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] s prebivalištem u [adresa], u trajanju od 10 (deset) mjeseci.
2. Protiv te presude, okr. GS osobno je pravodobno podnio žalbu, ne naznačujući žalbene osnove dok iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se žalba prihvati.
1. Žalba je osnovana.
4. Osnovano okrivljenik pobija prvostupanjsku presudu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, budući da odlučne činjenice, za sada, nisu utvrđene s dovoljnim stupnjem izvjesnosti.
5. Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud svoju odluku o prekršajnoj odgovornosti okrivljenika u 17. odlomku obrazložio na način da je naveo: „…tijekom postupka okrivljenik je sam izjavio da je on poslao poruke putem elektroničke pošte svojoj supruzi, a što je sud i utvrdio uvidom u dokumentaciju u spisu listovi br. 15. i 16. i listovi 19. i 20. u spisu, a u izjavi svjedokinje žrtve nasilja u obitelji ista je potvrdila da su joj poslane poruke elektroničkom poštom …a poruke koje je dobila putem elektroničke pošte su je uznemirile, te je sud utvrdio da je okr. počinio prekršaj….a u porukama od 21. rujna 2024 putem videopoziva bio je nazočan s mamom HS u 19,14 sati, a 8. listopada 2024. bio je nazočan maloljetni sin HS prilikom preuzimanja djeteta…“.
5.1. Iako se iz naprijed opisanog obrazloženja prvostupanjskog suda mogu prihvati razlozi kojim je prvostupanjski sud utvrdio počinjenje prekršajnog djela koje je okrivljenik počinio slanjem elektroničke pošte u razdoblju od 28. srpnja 2024. do 21. kolovoza 2024. i 5. prosinca 2024. jer je isto osim iskazom svjedokinje žrtve OS potvrđeno i materijalnom dokumentacijom u spisu, nije jasno temeljem koji dokaza je sud našao dokazanim dio činjeničnog opisa iz izreke pobijane presude koji se odnosi na djelo počinjeno 21. rujna 2024. koje je opisano na način da je navedeno: „…dana 21. rujna 2024. u 19,14 sati GS je počinio nasilje u obitelji na način da se putem video poziva obratio svojoj bivšoj supruzi OS riječima: „Jebem ti mater krvavu u pičku, smećarko prokleta“ dok je navedenom bio prisutan njihov zajednički mlt. sin HS (rođ. **.**.2018.)“, od kojeg činjeničnog opisa ovisi i teža pravna oznaka prekršaja, članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, odnosno kvalificirani oblik osnovnog oblika prekršaja nasilja u obitelji, članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, koji se odnosi na činjenični opis prekršaja za razdoblje od 28. srpnja 2024. do 21. kolovoza 2024., budući da o tom događaju i nazočnosti mlt. GS tom događaju svjedokinja žrtva OS nije iskazivala, a niti je taj dio pokriven materijalnom dokumentacijom jer se radi o videopozivu, a ne o porukama putem videopoziva što pogrešno i paušalno utvrđuje sud.
5.2. Osim naprijed navedenog, ističe se da dio činjeničnog opisa koji se odnosi na događaj od 8. listopada 2024., a koji je opisan na način da je navedeno: „…prilikom preuzimanja zajedničkog mlt. djeteta vrijeđao je OS raznim pogrdnim i uvredljivim riječima…a što je sve kod žrtve nasilja izazvalo osjećaj uznemirenosti, straha i povredu dostojanstva...“, ne sadrži sve odlučne činjenice od kojih ovisi ispunjenje bitnih obilježja prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret, budući da radnja okrivljenika nije konkretizirana odnosno nije navedeno kojim pogrdnim i uvredljivim riječima je okr. GS vrijeđao bivšu suprugu OS pa time nije niti razvidno da li se riječi izgovorene od okrivljenika uopće mogu smatrati pogrdnim i uvredljivim odnosno imaju li iste težinu psihičkog nasilja odnosno potreban stupanj agresivnosti da bi kod žrtve nasilja uzrokovale posljedice povrede dostojanstva ili uznemirenosti, što čini biće inkriminiranog prekršaja, a isto nije bilo navedeno niti u optužnom prijedlogu tužitelja. Imajući u vidu naprijed opisano, prvostupanjskom sudu se ukazuje da prilikom ponovnog odlučivanja i donošenja eventualno osuđujuće odluke za ostale radnje okrivljenika, taj dio činjeničnog opisa treba ispustiti iz osuđujuće odluke jer opisano nije djelo, kao što je naprijed navedeno.
6. Nadalje, prvostupanjskom sudu se ukazuje da je odlukom o zaštitnoj mjeri zabrane približavanja, uznemiravanja i uhođenja žrtve nasilja u obitelji OS (rođ. **.**.1993. [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] s prebivalištem u [adresa]) u trajanju od 10 mjeseci, počinio povredu materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. točke 5. Prekršajnog zakona na štetu okrivljenika.
6.1. Naime, člankom 16. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da sud može počinitelju nasilja u obitelji, izreći zaštitnu mjeru zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji, dok je stavku 2. istog članka, propisano da će sud u odluci kojom sud izriče tu mjeru odrediti mjesta ili područja te udaljenost ispod koje se počinitelj ne smije približiti žrtvi nasilja u obitelji odnosno zabraniti uznemiravanje ili uhođenje žrtve.
6.2. Iz citirane zakonske odredbe jasno proizlazi da se prilikom određivanja zaštitne mjere zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji moraju navesti mjesta i razdaljina ispod koje se okrivljenik ne smije približiti određenoj osobi, pa zaštitna mjera u sadržaju kako je od strane prvostupanjskog suda određena okr. GS nije u dovoljnoj mjeri određena, budući da nije navedena razdaljina ispod koje se okrivljenik ne smije približiti žrtvi nasilja u obitelji, OS, a time zaštitna mjera nije niti provediva. S tim u vezi, ističe se da budući da je protiv prvostupanjske presude podnesena samo žalba od strane okr. GS, prvostupanjski sud ne može u slučaju donošenja osuđujuće odluke, okrivljeniku izreći ponovno predmetnu zaštitnu mjeru i odrediti udaljenost, radi poštivanja načela zabrane preinačenja na teže.
7. Slijedom svega navedenog, budući da je za osuđujuću presudu potrebno s potpunom izvjesnošću utvrditi da je okrivljenik počinio sve radnje koje ulaze u činjenični opis prekršaja koji mu se stavlja na teret te budući da se odluka o krivnji može temeljiti samo na činjenicama koje su nedvojbeno dokazane, to je slijedom navedenog, činjenično stanje, za sada, pogrešno i nepotpuno utvrđeno, radi čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje i odluku.
8. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će provesti sve već provedene dokaze, detaljnije ispitati svjedokinju žrtvu OS, a po potrebi provesti i druge dokaze te pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.
9. Stoga je, na temelju članka 206. stavak 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 4. lipnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Kristina Gašparac Orlić, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 5 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenika, žrtvu i tužitelja.
