Republika Hrvatska

Općinski sud u Gospiću

Trg Alojzija Stepinca 3

53000 Gospić

Poslovni broj P-244/2023-47

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A, P R E S U D A N A T E M E LJ U P R I Z N A NJ A I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Gospiću po sucu Mirjani Kosanović u pravnoj stvari tužitelja ĐA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa punomoćnik Damjan Konestabo, odvjetnik iz [adresa] protiv tuženika 1. CA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. FA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. DA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina, nakon glavne i javne rasprave zaključene 28. travnja 2025. i nakon objave 4. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e :

Utvrđuje se da je tužitelj ĐA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] temeljem dosjelosti stekao pravo vlasništva na kat. čest. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te je temeljem ove presude ovlašten ishoditi brisanje prava vlasništva s imena tuženika 1. CA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u 1/12 dijela, 2. FA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u 1/12 dijela i 3. DA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u 1/12 dijela te ishoditi upis na svoje ime u cijelosti po pravomoćnosti i ovršnosti ove presude.

r i j e š i o  j e :

I. Nalaže se tuženicima 1. ČA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. FA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. DA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužitelju ĐA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] solidarno naknade trošak parničnog postupka u iznosu od 1.502,57 EUR, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženoj 1. ČA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužitelju ĐA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 278,09 EUR, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi od 9. rujna 2023. tužitelj je naveo da je u zemljišnim knjigama ovog suda u katastarskoj općini [katastarska općina] na katastarskim česticama broj [katastarska čestica] upisan kao suvlasnik u 3/4 dijela dok je u preostalom dijelu od 1/4 dijela upisan ZA, pravni prednik tuženika iako u stvarnosti tuženici ne polažu pravo na prijepor. Tužitelj tvrdi da upisano zemljišnoknjižno stanje vlasništva na predmetnim nekretninama ne odgovara onom izvanknjižnom odnosno stvarnom stanju jer su predmetne nekretnine u samostalnom i kvalificiranom vlasničkom posjedu tužitelja koji ih sam uživa i obrađuje više od 20 godina. Posjed mu svih tih godina nitko nije osporavao niti je netko tražio plaćanje naknade za korištenje predmetnih nekretnina. Kako u posjed nije stupio ni vi (silom), ni clam (potajno) niti precario modo (na zamolbu do opoziva), njegov posjed je istinit odnosno sveukupno uzevši radi se o kvalificiranom publicijanskom posjedu. Tužitelj ima pravni interes uskladiti faktično stanje sa zemljišnoknjižnim stanjem na način da isto upiše u zemljišnu knjigu na svoje ime i vlasništvo pa predlaže donijeti presudu kao u izreci.

2. U odgovoru na tužbu tuženici su osporili tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja i istaknuli prigovor promašene pasivne legitimacije navodeći kako nadležni sud još uvijek nije donio rješenje o nasljeđivanju iza pok. ZA pa je tužba i preuranjena. Tvrde da tužitelj nije u posjedu predmetnih nekretnina u cijelosti i da nije točno da iste uživa i obrađuje više od 20 godina. Naime, tuženici se nikada nisu odrekli predmetnih nekretnina, a temeljem usmenog dogovora bez ikakve naknade predmetne nekretnine je obrađivao LA iz [adresa] i prije smrti ZA budući da ZA zbog starije životne dobi nije mogao obrađivati predmetne nekretnine. Smatraju da je tužitelj nepošten posjednik jer je znao tko je vlasnik spornog suvlasničkog dijela nekretnina i da nikada nije dobio suglasnost za korištenje istih. Stoga predlažu odbiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.

3. Radi utvrđenja činjeničnog stanja proveden je dokazni postupak tijekom kojeg je izvršen uvid u dokumentaciju u spisu, proveden je očevid na licu mjesta radi identifikacije predmetnih nekretnina od strane sudskog vještaka geodetske struke te je proveden dokaz saslušanjem svjedoka OA, IA i BA i dokaz saslušanjem tužitelja kao stranke u postupku.

4. U postupku su utvrđene sljedeće nesporne činjenice:

- da su predmetne nekretnine kčbr. [katastarska čestica] u naravi kuća broj 153 i dvorište površine 170 čhv i kčbr. [katastarska čestica] u naravi oranica površine 1480 čhv obje k. o. [katastarska općina] upisane u suvlasništvu tužitelja u 3/4 dijela i ZA, [adresa] u 1/4 dijela;

- da su rješenjem o nasljeđivanju ovog suda poslovni broj O-1045/23 od 19. listopada 2023. nasljednicima iza pok. ZA iz [adresa] proglašeni tuženici FA, kćerka ostavitelja u 1/3 dijela, CA, kćerka ostavitelja u 1/3 dijela i DA, unuk ostavitelja kao nasljednik iza pok. ĐA, sina pok. ostavitelja u 1/3 dijela;

- da su nakon identifikacije predmetnih nekretnina od strane stalnog sudskog vještaka geodetske struke tuženici FA i DA izjavili da predmetne nekretnine nisu u njihovom posjedu već u posjedu tužitelja te su priznali tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti;

- iz iskaza svjedoka OA stare 74 godine da je predmetne nekretnine tužitelj naslijedio od svojih roditelja Đ i UA, a Đ je iste naslijedio od svog oca C kojeg su zvali JA; da su tužitelj i njegovi prednici na predmetnim nekretninama sadili krumpir, sijali žito i kosili travu; da ZA nikada nije posjedovao predmetne nekretnine kao ni tuženici; da tužitelj i njegovi prednici u neposrednoj blizini predmetnih nekretnina imaju i druge nekretnine u posjedu odnosno vlasništvu; da tužitelj i njegovi prednici nikada nisu smetani u posjedu; da je tužitelj s bratom F i sestrom D dogovorio da predmetne nekretnine pripadnu njemu u vlasništvo; da su predmetne nekretnine u posjedu tužitelja i njegovih prednika najmanje 100 godina;

- iz iskaza svjedoka IA, starog 60 godina da pok. ZA nikada nije bio u posjedu predmetnih nekretnina kao ni njegovi nasljednici, ovdje tuženici; da posljednjih 20 godina kosi predmetne nekretnine po dopuštenju tužitelja, a ranije i po dopuštenju njegove pok. majke UA; da tužitelj i njegovi prednici nikada nisu smetani u posjedu;

- iz iskaza svjedoka BA starog 73 godine da su predmetne nekretnine najprije bile u posjedu tužiteljevog djeda PA kojeg je naslijedio tužiteljev otac Đ, a njega je naslijedio tužitelj; da ZA i tuženici nikada nisu posjedovali predmetne nekretnine već susjedne; da su predmetne nekretnine u posjedu obitelji ZA najmanje 70 godina, a sigurno i više; da su na istima tužitelj i njegovi prednici kosili, sadili krumpir i sijali žito; da nikada nisu smetani u posjedu i da svi u [adresa] znaju da su te nekretnine njihove;

- iz iskaza tužitelja da je njegov djed JA rođen 1901. godine, umro 1983. godine; da je njegov otac ostao živjeti s djedom; da je predmetne nekretnine djed JA kupio prije rođenja tužitelja od obitelji Č poslije Drugog svjetskog rata odnosno početkom 50-ih godina i od tada nesmetano posjeduje predmetne nekretnine; da je njegov otac rođen 1924. godine; da njegovoj obitelji nikada nitko nije osporavao pravo na posjed predmetnih nekretnina pa tako ni pok. ZA i njegovi nasljednici; da on i njegovi prednici nikada nisu smetani u posjedu predmetnih nekretnina; da je s bratom i sestrom na ostavinskoj raspravi iza roditelja postigao dogovor oko podjele imovine roditelja, a temeljem rješenja o nasljeđivanju iza roditelja je upisan u 3/4 dijela na predmetnim nekretninama.

5. Na ročištu održanom na licu mjesta 17. srpnja 2024. godine nakon identifikacije nekretnina od strane stalnog sudskog vještaka geodetske struke tuženici FA i DA priznali su tužbeni zahtjev tužitelja pa je sud u odnosu na navedene tuženike donio presudu kojom je prihvatio taj zahtjev (članak 331 stavak 1 i članak 338 stavak 5 Zakona o parničnom postupku, Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/2023).

6. Analizom provedenih dokaza utvrđeno je da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.

7. Odredba članka 388 stavka 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - u daljnjem tekstu: ZVDSP) propisuje da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

8. Iz iskaza tužitelja i saslušanih svjedoka nesporno proizlazi da je prednik tužitelja, njegov djed JA stekao predmetne nekretnine 50-ih godina prošlog stoljeća temeljem kupoprodaje od obitelji Č pa su tužitelj i njegovi pravni prednici u posjedu predmetnih nekretnina najmanje 70 godina. Radi se o dugogodišnjem, nesmetanom posjedu nekretnina koje su se iskorištavale za sadnju i sjetvu poljoprivrednih kultura te za košnju. Također, nesporno je utvrđeno da tuženici i njihov pravni prednik ZA nikada nisu bili u posjedu predmetnih nekretnina.

9. S obzirom na navedeno, uvjete za dosjedanje odnosno stjecanje prava vlasništva dosjelošću u konkretnom slučaju treba ocijeniti najprije prema pravnim pravilima Općeg građanskog zakonika (u daljnjem tekstu: OGZ) koja su se primjenjivala do 1. rujna 1980. kada je stupio na snagu Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine broj 53/91 i 92/94, u daljnjem tekstu: ZOVO te od 1. siječnja 1997. po sada važećim odredbama ZVDSP).

10. Uvjete za stjecanje vlasništva dosjelošću određuju pravila OGZ-a u paragrafima 1460 - 1477 po kojima se zahtijeva da dosjedatelj ima stvar u posjedu, da je njegov posjed zakonit, pošten i istinit i da je trajao kroz cijelo vrijeme zakonom određeno. Navedeno znači da posjednik ne smije posvojiti stvar silom ili lukavstvom ili potajno (paragraf 1464. OGZ-a), da mora biti pošten (paragraf 1463 i 326 OGZ-a) i da se posjed mora temeljiti na naslovu koji bi bio dovoljan da se zadobije vlasnost da je ova pristojala predavaocu (paragraf 1461. OGZ-a) time da onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 30 ili 40 godina nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja (paragraf 1477. OGZ-a). Prema Načelnom mišljenju Proširene opće sjednice Saveznog vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. umjesto propisanog roka iz paragrafa 1468 OGZ u trajanju od 30 godina odnosno roka iz paragrafa 1472 OGZ od 40 godina najdulji rok za dosjedanje je 20 godina. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 326 OGZ-a pošteni posjednik je onaj tko drži stvar iz uzroka vjerojatnih da je njegova stvar koju posjeduje. Nepošteni posjednik jest onaj koji zna ili iz okolnosti mora misliti da je tuđa stvar koju posjeduje.

11. Prema odredbi članka 28 stavka 2 ZOVO savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina, a odredbom stavka 4 istog članka je propisano da savjesni posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom dvadeset godina. Prema odredbi članka 72 stavka 2 ZOVO posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati, da stvar koju posjeduje nije njegova.

12. Prema odredbi članka 159 stavka 1 ZVDSP dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Odredbom članka 159 stavka 2 ZVDSP propisano je da samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja dok je stavkom 3 istog članka određeno da samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Prema odredbi članka 18 stavka 3 ZVDSP posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed time da je stavkom 5 istog članka propisano da se posjed smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno.

13. Dakle, osnovna pretpostavka za stjecanje vlasništva dosjelošću po pravilima OGZ te odredbama ZOVO i ZVDSP je pošten (savjestan) posjed. Nepošten (nesavjestan) posjednik ne može nikada dosjelošću steći pravo vlasništva nekretnine koju posjeduje bez obzira koliko dugo trajao njegov posjed.

14. Analizom provedenih dokaza sud je ocijenio da je u konkretnom slučaju posjed tužitelja i njegovih pravnih prednika ne samo pošten već i zakonit budući da su prednici tužitelja vlasništvo predmetnih nekretnina stekli još 50-ih godina prošlog stoljeća kada su nekretnine kupili od obitelji Č i odmah stupili u posjed istih.

15. Bez obzira što u odgovoru na tužbu tvrdi da tužitelj nije u posjedu predmetnih nekretnina više od 20 godina i da se nikada nije odrekla predmetnih nekretnina te da je temeljem usmenog dogovora i bez ikakve naknade predmetne nekretnine obrađivao LA još prije smrti njezinog oca ZA, tužena CA nije dokazala da bi itko drugi osim tužitelja i njegovih pravnih prednika posjedovao i koristio predmetne nekretnine budući da je tijekom dokaznog postupka nesporno utvrđeno da su upravo tužitelj i njegovi prednici dugogodišnji zakoniti i pošteni posjednici predmetnih nekretnina i da ih za cijelo vrijeme posjedovanja nikada nitko nije smetao u posjedu niti im osporavao pravo na posjed niti je dokazano da bi tuženici odnosno njihov pravni prednik ZA tražio od tužitelja i njegovih prednika predaju tih nekretnina u posjed.

16. S obzirom na sve navedeno, po ocjeni ovoga suda tužitelj je tijekom postupka dokazao da se nalazi u posjedu predmetnih nekretnina koji je zakonit, istinit i pošten i traje od 1950-ih pa do danas te da je na taj način stekao vlasništvo predmetnih nekretnina dosjelošću temeljem odredbe članka 159 stavak 2 i 3 ZVDSP.

17. Zbog toga je sud usvojio tužbeni zahtjev tužitelja i presudio kao u izreci.

18. Odluku o troškovima sud je donio primjenjujući odredbu članka 154 stavka 1 i članka 155 ZPP. Naime, stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka.

19. Sud će prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice. O tome koji su troškovi bili potrebni te o visini troškova odlučuje sud ocjenjujući brižljivo sve okolnosti osobito vodeći računa o pravilima ovoga Zakona koja za pripremanje glavne rasprave određuju upućivanje podnesaka i jedno pripremno ročište te jedno ročište za glavnu raspravu. Ako je propisana tarifa za nagrade odvjetnika ili za druge troškove, odmjerit će se takvi troškovi prema toj tarifi (članak 155 ZPP).

20. S obzirom da su bili opravdani sud je tužitelju priznao troškove zastupanja putem punomoćnika odvjetnika uz pripadajući PDV od 25% sukladno Tbr. 42 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

21. Kada sud odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane, primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka (Tbr. 52 stavak 3 Tarife, Narodne novine broj 138/2023).

22. Tužitelju su priznati trošak sastava tužbe sukladno Tbr. 7 t. 1 Tarife u iznosu od 200,00 EUR, trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 53,09 EUR, trošak sastava podneska od 11. listopada 2023. sukladno Tbr. 8 t. 1 Tarife u iznosu od 200,00 EUR, trošak zastupanja na pripremnom ročištu održanom 28. svibnja 2024. sukladno Tbr. 9 toč. 2 Tarife u iznosu od 100,00 EUR, trošak zastupanja na ročištu-očevidu održanom 17. srpnja 2024. sukladno Tbr. 9 toč. 1 i 7 Tarife u iznosu od 200,00 EUR, trošak geodetskog vještačenja u iznosu od 749,48 EUR, trošak zastupanja na ročištu održanom 6. ožujka 2025. sukladno Tbr. 9 toč. 5 Tarife u iznosu od 25,00 EUR, trošak zastupanja na ročištu održanom 28. travnja 2025. sukladno Tbr. 9 toč. 1 Tarife u iznosu od 200,00 EUR i trošak sudske pristojbe za presudu u iznosu od 53,09 EUR.

23. Dakle, tužitelju je priznat trošak parničnog postupka u ukupnom iznosu od 1.780,66 EUR.

24. Sud je obvezao tuženike da tužitelju solidarno naknade troškove parničnog postupka za sve radnje do priznanja tužbenog zahtjeva od strane 2. i 3. tuženika odnosno u iznosu od 1.502,57 EUR dok je 1. tuženu ŽA obvezao da tužitelju samostalno naknadi i parnične troškove za radnje koje su uslijedile nakon priznanja tužbenog zahtjeva (trošak zastupanja tužitelja na ročištima 6. ožujka 2025. i 28. travnja 2025. i trošak sudske pristojbe za presudu) u iznosu od 278,09 EUR.

25. Stoga je odlučeno kao u izreci rješenja.

U Gospiću, 4. lipnja 2025.

Sudac:

Mirjana Kosanović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude i rješenja stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud. Presuda na temelju priznanja može se pobijati zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354 stavka 2 Zakona o parničnom postupku ili zbog toga što je izjava o priznanju dana u zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare (članak 353 stavak 3 Zakona o parničnom postupku).

Dna:

1. Odvjetnik Damjan Konestabo, [adresa]

2. CA, [adresa] i putem e-Oglasne ploče suda

3. FA, [adresa]

4. DA, [adresa]