Posl.br. Pr – 37/2023

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Dubrovniku

Dr. Ante Starčevića 23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku, po sucu tog suda Kati Ogresta Jović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice HL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Luka Mardešić odvjetnik iz Zagreba , protiv tuženika SL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku GL, radi nedopuštenosti otkaza, te sudskog raskida ugovora o radu i isplate, nakon održane javne i glavne rasprave zaključene dana 11. ožujka 2025. godine, dana 4. lipnja 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I Prihvaća se

tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi :

"Utvrđuje se da nije dopušten usmeni otkaz Ugovora o radu od 11.08.2023. godine."

II Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi :

„Sudski se raskida Ugovor o radu na određeno vrijeme zaključen 22.02.2023. godine između radnika TL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i poslodavca SL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s danom 24.08.2023. godine.

Nalaže se tuženiku s naslova naknade štete zbog sudskog raskida Ugovora o radu isplatiti tužiteljici iznos od 2.100,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

III Svaka stranka snosi svoj trošak

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi tvrdi da su dana 01. veljače 2023. godine tužiteljica i tuženik sklopili Ugovor o radu u Dubrovniku na određeno vrijeme, do 31. siječnja 2024. godine. 11. kolovoza 2023. godine tužiteljica je usmenim putem dobila otkaz od poslodavca, ugostiteljskog obrta [obrt], a kojega je vlasnik ovdje tuženik, SL s kojim je imala sklopljen Ugovor o radu. Tužiteljica je prvotno protiv odluke o otkazu u zakonskom roku podnijela Zahtjev za zaštitom prava, dana 25. kolovoza 2023. godine na adresu poslodavca navedenu u Ugovoru o radu, Andrije Hebranga 14, Dubrovnik. Obzirom je prvotna dostava bila neuspješna, tužiteljica mu je Zahtjev za zaštitom prava uputila na adresu njegovog prebivališta dana 01. rujna 2023. godine, a na koji je isti odgovorio 08. rujna 2023. godine.

1.1.Otkaz je nezakonit iz stvarnih i formalnih razloga. Naime, tužiteljica je doživjela prometnu nesreću dana 9. srpnja 2023. godine u kojoj je zadobila teške tjelesne ozljede zbog kojih je morala biti na bolovanju te nije mogla raditi. Tuženik je za vrijeme dok je ista bila na bolovanju, a suprotno odredbi čl. 120.st.1. Zakona o radu, tužiteljici usmenim putem dao otkaz. Uvidom u medicinsku dokumentaciju razvidno je da je tužiteljica zadobila teške tjelesne ozljede te je morala biti na bolovanju .Osim toga, privremena nazočnost na radu zbog bolesti ili ozljede nije opravdani razlog za otkaz Ugovora o radu.

2.U odgovoru na tužbu tuženik navodi da tužiteljici nije dao otkaz nego je samo odjavio njenu radnu dozvolu, jer je ona državljanka Sjeverne Makedonije i to je bio logičan slijed kada je ugasio obrt, jer je dozvola bila na njegov OIB i to je bila njegova obveza, a ona je bila na vrijeme obaviještena o tome i prije 10. kolovoza 2023. godine. U prilog tome može i posvjedočiti novi vlasnik EL jer je tuženik za nju lobirao da je on uzme, na što je ona rekla da nije sigurna da želi raditi za njega, što on može i posvjedočiti. Pored toga su tuženik i tužiteljica skoro svaki dan pili kavu u kafiću dok je ona bila na bolovanju(mjesec dana), što se može lako utvrditi iz video nadzora. Tuženik mora priznati da ga je tužba neugodno iznenadila jer je s tužiteljicom uvijek imao prijateljski odnos kao i sa njenom majkom koja je molila tuženika da je zaposli, jer kao što se vidi iz tužiteljičine elektronske radne knjižice, nigdje niti tri mjeseca(nije zadovoljila), i pored toga ima sam završenu osnovnu školu, što ne bi bilo dovoljno za traženo radno mjesto konobara da nije situacija na tržištu rada takva kakva je, te zbog toga joj je tuženik i stavio Ugovor na maksimalnih 6 mjeseci probnog rada .Tuženik joj je uvijek izlazio u susret(birala je smjene kada želi raditi i slobodne dane) i prema tužiteljici se tuženik uvijek zaštitnički ponašao, jer je i sam otac dviju curica. Odvjetnički ured tuženice mu je nudio nagodbu, tražili su od tuženika da prijavi tužiteljicu na svoje zdravstveno, te da je zaposli, a to je nemoguće jer je tuženik službeno nezaposlena osoba na njegovu veliku žalost nakon 23 godine posla. Tuženik je doživio poslovni neuspjeh, a tome je doprinijela i nažalost tužiteljičina prometna nesreća za koju naravno nije kriva tužiteljica ali nije ni tuženik te se to nažalost dogodilo u srcu sezone, tako da nije mogao naći adekvatnog radnika za raditi, te je posao počeo padati u svim segmentima. Tuženik je uvijek njegovao prijateljski pristup sa zaposlenicima kroz ove silne godine(jedna cura je radila u tuženika punih 11 godina i druge po 2-5 godina) 2 1.Što se tiče tužiteljice mora napomenuti da je tuženik višestruko kroz mjesec dana tražio od tužiteljice da dostavi doznaku za bolovanje(DO-ozljeda na radu, jer se nesreća dogodila kada je tužiteljica išla na posao), jedino što je tužiteljica dostavila je obično bolovanje (AO), dakle bez specijalističkog mišljenja , tako da je tuženik platio bolovanje o svome troškova imali su pravo na ozljedu na radu(DO), što im je svima uostalom bilo od interesa. Na toj doznaci od bolovanja je tuženik primijetio da se tužiteljica još vodi kao da je u Medulinu (nije odjavljena), na što je tužiteljica rekla da nikada nije bila tamo, tako da tuženiku više ništa nije bilo jasno.

2 2. Inače, u svim tim administrativnim poslovima tuženik je imao sve ove godine vrhunskog knjigovođu(VL), koja je uostalom i stečajni upravitelj, revizor i sudski vještak, te je ona tuženiku rekla za odjavu jer obrt ide u likvidaciju .Tuženik opet ponavlja da je njegova dužnost bila odjaviti tužiteljičinu radnu dozvolu, jer zna iz svojih ranijih iskustava da se ne mogu radne dozvole državljana izvan EU preuzimati ili produživati od prošlog poslodavca, nego se treba zahtjev za izradu nove.

2 3. Slijedom svega navedenog, tuženik je mišljenja da nije ništa kriv, jer je prema svima pa i prema tužiteljici sve ove godine uredno ispunjavao svoje obveze, te tako i ugasio obrt, a eventualni novi trošak bi tuženiku bio samo novi uteg oko vrata za novi početak i izazove koji ga očekuju sa punih 46 godina, te je još uz to i nezaposlen(nada se trenutno).

3. U podnesku tužitelja 30. listopada 2023. godine isti navodi da je zanimljiva je tvrdnja tuženika u kojoj tvrdi da tužiteljici nije dao otkaz, nego je „samo odjavio njezinu radnu dozvolu jer je ona državljanka Sjeverne Makedonije.“ Tuženiku se još jednom ukazuje kako čl. 120. Zakona o radu ne poznaje usmeni otkaz kao temelj prestanka Ugovora o radu. Zakonodavac za takvo postupanje propisuje čak i prekršajnu odgovornost Tuženik je očito smatrao kako tužiteljica kao strana državljanka neće biti u stanju zaštititi svoja prava i interese, a iz sadržaja odgovora na tužbu proizlazi da tuženik nije mogao prihvatiti činjenicu što se tužiteljica „u srcu sezone“ nalazila na bolovanju na kojem je završila bez svoje krivnje, obzirom da je na nju naletio automobil u prometnoj nesreći dana 09.07.2023. godine. Tuženik je zaprimio zahtjev za zaštitu prava tužiteljice u kojem mu je bilo ukazano kako usmeni otkaz ugovora o radu nije moguć, a činjenica da je ugostiteljski obrt „ [obrt]“ dalje nastavio s radom pod imenom i OIB [osobni identifikacijski broj]om novog vlasnika, ostavlja se na ocjenu Naslovnom sudu kako bi utvrdio koja je stvarna svrha takvog „poslovnog poteza“ .Iako je to za rješenje spora nebitno, tuženik je na vrijeme od tužiteljice dobio svu dokumentaciju o bolovanju koju je ista imala, ali ju vlastitim propustom nije na vrijeme dostavio nadležnim tijelima. Obzirom da je ista zbog nezakonitog usmenog otkaza poslodavca, ovdje tuženika, bez posla i plaće više od 2 mjeseca te je iz tih razloga u teškoj financijskoj situaciji, tužiteljica se u međuvremenu zaposlila kod novog poslodavca, Bhoys j.d.o.o. s početkom rada od 01.11.2023. godine. Stoga tužiteljici nije prihvatljivo nastaviti raditi kod tuženika, a koji joj je priopćio odluku o otkazu 11.08.2023. godine usmenim putem za vrijeme dok je ista bila na bolovanju zbog prometne nesreće od 09.07.2023. godine. Budući da je tuženik uz odgovor na tužbu priložio dokaz o odjavljivanju obrta, te obzirom na odnos tuženika prema tužiteljici istoj više nije prihvatljivo raditi kod tuženika, tužiteljica zbog nezakonitog otkaza predlaže da Naslovni sud sudski raskine ugovor o radu temeljem naprijed navedenih razloga s danom 31.10.2023. godine jer od 01.11.2023. radi u caffe baru“Belfast“, temeljem čl. 125 Zakona o radu.

Tužiteljica napominje kako je tuženik uz odgovoru na tužbu dostavio još jedan Ugovor o radu sklopljen između njega i tužiteljice, odnosno Aneks ugovora o radu od 22.02.2023., stoga tužiteljica predlaže sudski raskid ugovora o radu sklopljenog 22.02.2023. između tužiteljice i tuženika.

3 1.Prema čl. 93. Stavka 1. Zakona o radu, poslodavac je dužan najkasnije 15 dana od dana isplate plaće radniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo kako su ti dokazi utvrđeni. Obzirom da tuženik niti za jedan mjesec nije tužiteljici dostavio obračun plaće, ista ne može priložiti platne liste, odnosno obračun iz kojeg je vidljivo kako su ti iznosi utvrđeni. Tužiteljica smatra da joj zbog nezakonitog otkaza pripada naknada od 3 plaće temeljem čl. 92. i čl. 125. St. 1. i 3. Zakona o radu. Budući da je u Ugovoru o radu navedena bruto plaća od 700,00 EUR, tužiteljica potražuje naknadu štete zbog nezakonitog otkaza u visini od 3 plaće, odnosno u iznosu od 2.100,00 EUR. Slijedom navedenog, tužiteljica precizira tužbeni zahtjev u odnosu na sudski raskid Ugovora o radu i naknadu štete temeljem čl. 125.st. 1. i 3. Zakona o radu, te predlaže da sud u odnosu na taj dio zahtjeva donese sljedeće presudu kojom raskida ugovor o radu s danom 31. 10. 2023 kao i naknadu štetu

4 U podnesku tuženika od 23. studenog 2023.godine tuženik ostaje kod prigovora promašene pasivne legitimacije. Naime, tužiteljica u tužbi od 25. rujna 2023. navodi da joj je tuženik 11. kolovoza 2023.usmeno otkazao ugovor o radu. Tuženik nije otkazao ugovor o radu koji je tužiteljica sklopila s U.O. „DIX“, tadašnjeg vlasnika obrta SL. Pregledom rješenja Upravnog odjela za poduzetništvo, turizam i more Klasa: UP/I-311- 02/23-01/1584 od 4.8.2023. g. slijedi da je dana **.**.2023. u [obrt] pristupio ortak EL, koji od tada posluje pod nazivom :“ [obrt] vl. SL i JL.“ Pregledom rješenja Upravnog odjela za poduzetništvo, turizam i more Klasa: UP/I-311- 02/23-01/1585 od 4.8.2023. g. slijedi da je dana **.**.2023. iz [obrt] istupio SL, od kada obrt nastavlja poslovati pod nazivom: „ [obrt], vl. JL.“. U.O. „ [obrt]“ nije prestao s radom, bez obzira što je SL istupio iz ortaštva.

4 1. Tuženik SL na dan 11. kolovoza 2023. nije zaposlen, već je prijavljen u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kao nezaposlena osoba. Službenim putem od HZZ zatražiti podatak o radnom statusu tuženika na dan 10.8.2023. i 11.8.2023.g. 3. Zakonom o strancima se propisuju uvjeti ulaska, kretanja, boravka i rada stranaca koji su državljani trećih zemalja u Republici Hrvatskoj. Tužiteljica je državljanka Sjeverne Makedonije i u smislu odredbe čl.3. st.1. toč.3. Zakona o strancima je državljanka treće zemlje. Tužiteljica kao državljanin treće zemlja može boraviti u [adresa] na kratkotrajnom boravku, privremenom boravku, dugotrajnom boravištu ili stalnom boravku. U smislu čl.57. st.1. toč.7. Zakona o strancima, privremeni boravak odobrava se državljaninu treće zemlje koji namjerava boraviti ili boravi u [adresa] u svrhu rada, a on se izdaje kao dozvola za boravak i rad. U smislu čl.57. st.6. Ministar pravilnikom iz članka 6. stavka 6. ovoga Zakona propisuje tehničke uvjete izdavanja dozvole boravka državljanima trećih zemalja iz stavka 1. ovoga članka i dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu. Na temelju čl.58. st.2. Zakona o strancima, državljaninu treće zemlje kojemu ne treba viza za ulazak u zelju, se zahtjev za privremeni boravak podnosi u policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji prema mjestu namjeravanog boravka državljanina treće zemlje. U trenutku kad je tuženik istupao iz obrta je obavijestio tužiteljicu na svoju obvezu obavještavanja policijske uprave Ministarstva unutarnjih poslova o prestanku postojanja uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola, te je uputio da je za potrebe radne dozvole potrebno sklopiti dodatak ugovora o radu kojim svoj rad u obrtu „ [obrt]“ nastavlja u istom obrtu, istog matičnog broja, ali s novim vlasnikom obrta. Tužiteljica je odbila sklopiti takav ugovor.Tuženik posebno ističe da na temelju čl.88. st.1. i st.3. Zakona o strancima tužiteljica kao državljanin treće zemlje u Republici Hrvatskoj može raditi samo na temelju izdane dozvole za boravak i rad, samo na onim poslovima za koje mu je izdana dozvola za boravak i rad, samo kod onog poslodavca za kojeg mu je izdana dozvola za boravak i rad ili potvrda o prijavi rada i s kojim je zasnovao radni odnos ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

5 Sud je u dokaznom postupku pregledao sve pravno relevantne isprave priložene u spisu kao i saslušao parnične stranke te svjedoka ŠL

Sud je proveo sve dokaze koje su stranke predložile

5 1. Tužiteljica HL na saslušanju od 11. ožujka 2025. godine iskazuje " Da je bila zaposlena u ugostiteljskom objektu [obrt] skoro pola godine, radila je kao konobarica. Ugovor je bio sklopljen na određeno vrijeme na godinu dana. Dana 10. kolovoza ili 11. kolovoza 2023. godine, ne sjeća se točno, je SL nazvao i rekao joj " više ne radiš u kafiću". Imala je prometnu nezgodu u srpnju 2023., u bolnici je ležala 2 dana i to zbog ozljeda glave. Imala je lom i operaciju lakta i to je bilo hitno. Njena liječnica opće prakse je bila dr. BL i ona joj je propisala bolovanje, dr. joj je dala samo obično bolovanje, a ne bolovanje za ozljedu jer je to po njoj trebao popuniti poslodavac, a to joj je rekla njena dr. opće prakse. Nije bila u stanju poći u dr. opće prakse, pošla je njena majka i oni su čekali zapisnik s policije. Njena majka je odnijela otpusno pismo dr. opće prakse. Njena majka je još dok je ja bila u bolnici zvala gospodina SL i rekla mu je što se dogodilo. Nezgoda je bila 09. srpnja 2023. godine. Sjeća se da je gospodinu SL odnijela doznake tjedan dana nakon toga. Gospodin SL tada nije htio uzeti njene doznake, niti je htio poći u HZZO. Njoj je plaća u gospodina SL iznosila 700,00 EUR-a. Sada radi u Hedera esteate ima skoro godina dana( to je agencija za apartmane). U Belfasta je bila 4,5-5 mjeseci. Dok je radila u gospodina SL, radila je ujutro, bila je sama u smjeni, dakle radila je i posao konobarice a i točila je pića, kao i pravila kave i kapućina. Nije znala za promjenu SL EL, za to je saznala naknadno kada joj je rekao njen odvjetnik. Nije bila ni u kakvom kontaktu sa gospodinom ŠL, niti joj je nudio sklapanje bilo kakvog Ugovora. Nije dobila nikakav pisani otkaz. Prije DIX-a je radila u Cavtatu samo za sezonu, a prije toga u kafiću Dell. Gospodin SL joj je isplaćivao plaće kako stoji u Ugovoru. Kao što je rekla nezgoda je bila 9. srpnja 2023. godine, a da je do listopada ili studenoga morala mirovati. Kako je rekla radila je ujutro i bilo je gužve, a stizala je svoj posao."

Na pitanje pun. tužitelja je li primala platne liste od SL, odgovara da nije nikada. Na daljnje pitanje da li i danas ima posljedice te nezgode i da li se i dalje liječi, odgovara ponovno je na bolovanju opet radi navedene prometne nezgode. Na daljnje pitanje što joj je liječnik rekao, odgovara da ima još dvije sigurno operacije, dvije su moguće, magnetsku rezonancu, a liječi se i ovdje i u Zagrebu.

Na pitanje pun. tuženika obzirom da je rekla da je morala mirovati do listopada ili studenoga 2023. godine, s kojim datumom joj je zaključeno bolovanje, odgovara " nije ni imala bolovanje, jer SL nije želio odnijeti papire u HZZO". Na daljnje pitanje a obzirom je stranac, na temelju kojeg odobrenja radi u RH, odgovara na temelju radne dozvole, na daljnje pitanje s kojim datumom joj je istekla radna dozvola, odgovara odmah kada je dobila otkaz a na daljnje pitanje kada je točno dobila otkaz, odgovara otkaz je dobila 10. ili 11. kolovoza 2023. ali ne zna točno s kojim datumom joj je ukinuta radna dozvola. Na daljnje pitanje kada se ponovno zaposlila, odnosno koji je bio prvi poslodavac nakon SL, odgovara u studenom u Belfastu. Na daljnje pitanje je li ima kakvo potraživanje prema poslodavcu za kolovoz 2023. godine, odgovara " ne sjeća se".

5 2. Tuženik SL na saslušanju od 11. ožujka 2025. godine izjavljuje da je zaposlio HL Ugovorom o radu na određeno vrijeme koji su sklopili 1. veljače 2023. godine u trajanju do 31. siječnja 2024. godine. Čekao je radnu dozvolu za tužiteljicu sigurno 3 tjedna jer je inače složena procedura pri vađenju radnih dozvola. Ovo mu je prvi slučaj sa stranim radnikom, nikada nije imao strane radnike. Mora istaknuti da su krajem srpnja 2023. godine EL i tuženik rekli tužiteljici da će EL biti novi vlasnik obrta. Odmah se mora nadovezati na iskaz tužiteljice glede nošenja papira na HZZO, da nije točno da on papire nije odnio na HZZO jer njemu to i ne bi bilo u interesu, naime nikakve papire tužiteljica njemu nije donijela. Naime donijela mu je samo onu prvu doznaku za obično bolovanje, a druge papire koji bi bili povezani s ozljedom na radu jer je išla na posao i koji traži i nalaz specijaliste mu nikada nije donijela (naime u slučaju ozljede na radu naknada za bolovanje je 100%). Mora reći da je on tužiteljici više puta rekao, naime on i tužiteljica su gotovo svaki dan pili kavu iza njezine ozljede, da mu donese i preostalu medicinsku dokumentaciju, međutim ona tome nije udovoljila. Tužiteljica je kod njega radila sve skupa 5,5 mjeseci. Imao je dvoje zaposlenih ali ja mora reći da je on uvijek bio u [obrt] i uskakao, pomagao, naravno sve ovisno o potrebi posla. Kada su tužiteljici rekli da će EL biti novi vlasnik obrta, rekla im je da joj to baš ne odgovara jer nije čula nekih dobrih stvari o njemu. Da je tužiteljicu više puta upozoravao da mu dostavi doznake, usmeno kao što je i rekao, dakle nije je upozoravao pisanim putem, tužiteljicu je odjavio zajedno sa sobom, dakle kada je odjavio sebe odjavio je i nju, njega je i njegova računovođa gospođa VL i upozorila na to, naime tužiteljica je trebala sklopiti novi Ugovor ukoliko želi nastaviti raditi s H. Njegova dužnost je bila da tužiteljicu odjavi sa radne dozvole i to je i uradio u MUP-u, a EL je trebao izvaditi novu radnu dozvolu za tužiteljicu. Tužiteljica je tu imala prostora jer je bila još na bolovanju i mogla se dogovoriti sa S da radi kod njega, naime EL je upravo i trebao netko za raditi, jer nije imao ljudi a i želio je zadržati tužiteljicu da mu radi u obrtu. Drugi su bili studenti koji su tu radili privremeno. Dakle nije tužiteljici usmeno dao otkaz, nego joj je samo usmeno na mobitel rekao da je odjavio radi radne dozvole. Tužiteljici je uredno isplaćivao sve plaće. Platne liste nije dostavljao ali naravno na traženje bilo kojeg od radnika, knjigovođa će izraditi platnu listu i uručiti je radniku. Izašao je iz obrta sa datumom 10. kolovoza 2023., zato je i napisao pri uredu Državne uprave kod gospođe OL da se odriče žalbe samo da ubrza postupak. U [obrt] je još od 2000.( s prekidima), zajedno s bratom a prekidi su bili jer su igrali vaterpolo, nikada nije imao problema niti sa inspekcijom rada, a mora reći da nikada nije imao ni ovakvih problema s bilo kojim od djelatnika niti je ikada bio na sudu u sudskom sporu sa svojim djelatnicima, mora reći da je jedna cura u njega radila 11 godina, a druga 5. Napustio je DIX radi zdravlja jer je bilo pre stresno, tamo bi znao biti cijele dane, korona je smanjila dobit, sada živi od turizma a i on je vaterpolski trener u klubu Gusar u [adresa] mora reći da je njemu zaista bilo jako žao što je tužiteljica doživjela ovu prometnu nezgodu. Čuo se s majkom od tužiteljice kada se nezgoda dogodila, zvao je na mobitel, tužiteljica je bila samo jednu noć u bolnici tako da je nije mogao ni posjetiti. Majka mu je rekla da je sve uredu, a sa njenom majkom je inače u dobrim odnosima. Njena majka ga i zamolila da je zaposli. kada ga se pita je li tužiteljicu pisano upozoravao da mu dostavi doznake, nije je pisanim putem upozoravao jer on njoj nije niti namjeravao dati otkaz."

Na upit pun. tuženika je li poznavala tužiteljica EL prije, tuženik odgovara da jest još od mjesta (DELL-kafić) gdje je prije radila.

Na pitanje pun. tužitelja je li EL pisanim putem ponudio posao tužiteljici, tuženik odgovara da nije ali je Ugovor bio spreman. Na daljnje pitanje je li dokumentaciju koju je dobio od tužiteljice ikada predao na HZZO, i je li prijavio ozljedu na radu, tuženik odgovara kao što je i ranije rekao dobio je samo prvu doznaku o običnom bolovanje(kao npr. gripa) koju je dao njegovom knjigovođi, a bilo kakvu daljnju dokumentaciju od tužiteljice kao što je rekao nije dobio. Na daljnje pitanje zašto je pristupio ortaštvu pa odstupio nakon 7 dana , tuženik odgovara takva je procedura kada netko preuzima obrt, minimalno 7 dana moraju biti ortaci.

Na pitanje tužiteljice kako je poznavao njezinu mamu, tuženik odgovara da se njena majka javila na oglas. Na daljnje pitanje zašto je prekinuo posao u sred sezone, tuženik odgovara da je to mali kvartovski kafić i da ne ovisi o sezoni i ima najmanje posla ljeti i ja on je doslovce tu izgarao, nije želio početi stvarati poslovne gubitke i sretan je što je to EL preuzeo.

5 3. Svjedok EL na saslušanju od 10. listopada 2024. godine iskazuje da je vlasnik ugostiteljskog obrta [obrt] od 10. kolovoza 2023. godine. Od toga trenutka gospodin SL više nije poslovni partner sa njim nego je posao ostavio njemu. Dakle gospodin SL od toga trenutka istupa iz objekta i više nije sa njim u poslu jedino što dođe u [obrt] popiti kavu. Da je prije 10. kolovoza 2023. godine radio u Njemačkoj. Da je tužiteljicu upoznao u kafiću [obrt] samo ako je dolazio preuzeti posao. Njemu uopće nije poznato što se dogodilo s G. Samo zna da je nju udarilo vozilo, a nešto o otkazu ne zna ništa, niti o odjavljivanju radne dozvole. Sada ima dva konobara-dvije muške osobe. "

Na posebno pitanje pun. tuženika zna li kod koga je tužiteljica bila zaposlena na dan 10. kolovoza 2023., odgovara "bila je valjda kod SL". Na daljnje pitanje je li razgovarao s tužiteljicom eventualno o tome da nastavi raditi kod njega, svjedok odgovara da je isti razgovarao, tu je bilo još dvoje kolega, da bi svakako želio zaposliti osobu ženskog spola, ali tužiteljica nije bila sigurna hoće li nastaviti raditi pojašnjava na daljnje pitanje punomoćnika, da je njemu ostavila dojam odnosno dvoumila se je li želi nastaviti tu raditi ili ne. Na daljnje pitanje kako se zvao drugi djelatnik koji je gore radio, svjedok pojašnjava kao što je rekao bilo ih je dvoje, jedan je ĆL koji nije nastavio raditi a drugi je, sada se ne može sjetiti njegova imena, nastavio raditi, međutim sada više ne radi. Sada radi treća osoba, PL. Na daljnje pitanje je li ponudio tužiteljici Ugovor o radu, svjedok odgovara Ugovor za Mateju je bio spreman ali kako se ona nije izjasnila, tako je nastavio raditi drugi djelatnik.

Na poseban upit punomoćnika tužiteljice je li ikada pisano ponudio sklapanje Ugovora o radu, odgovara da pisano nije, samo usmeno. Na daljnje pitanje jesu li ranije bile situacije da je s tuženikom ulazio odnosno izlazio iz ortaštva, svjedok odgovara da nisu. Na daljnje pitanje zašto je gospodin SL pristupio ortaštvu i onda odstupio za 7 dana, svjedok odgovara da ne zna, nisu o tome nikada pričali.

5 . 4. Iz zahtjeva za zaštitu prava razvidno je da tužiteljica u istom navodi da je dana 11. kolovoza 2023. godine telefonom je priopćeno stranci , ML kako joj se Ugovor o radu sklopljen 01. veljače 2023. godine iz razloga što se ista nalazi na bolovanju radi prometne nesreće koju je imala 9. srpnja 2023. godine. /ls6/

Temeljem čl. 120. st. 1 Zakona o radu(NN 93/14, 12/17, 98/19, 151/22, 64/23) otkaz mora biti u pisanom obliku.

Osim toga privremena nenazočnost na radu zbog bolesti ili ozljede nije opravdani razlog za otkaz Ugovora o radu.

Stoga temeljem čl. 133. st. 1. Zakona o radu podnosi zahtjev za zaštitom prava u roku od 15 dana od saznanja za povredu, te tražimo da ponište usmenu odluku o otkazu Ugovora o radu i prijavite RL u radni odnos.

Prema čl. 133. st. 2. Zakona o radu, ukoliko poslodavac u roku od 15 dana od dostave zahtjeva radnika iz stavka 1. ovoga članka ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od 15 dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

Slijedom navedenog, ukoliko ne udovoljite zahtjevu, stranka će zaštitu prava zatražiti

sudskim putem"

5.5. Iz potvrde o primitku razvidno je da je punomoćnik tužiteljice pismeno predao na

poštu preporučeno dana 25 lipnja 2023. List spisa 9., međutim iz daljnje potvrde

razvidno je da se isto pismeno vratilo s naznakom Odselio ls 8

5.6. U daljnjoj potvrdi razvidno je da isti zahtjev tuženik zaprima 1. 9. 2023. ls 11

5 7 iz Odgovora na zahtjev razvidno je da se tuženi obzirom na sam zahtjev za zaštitu prava poziva na netočnost navoda i ne može teoretski udovoljiti zahtjevu. Naime, nije više vlasnik obrta, tj. više ne postoji obrt sa njegovim OIB [osobni identifikacijski broj]om, te sam je nezaposlena osoba, jer je izašao iz obrta na veliku žalost upravo zbog velikih problema sa pronalaženjem adekvatnih ugostiteljskih djelatnika i to još u srcu sezone, a sve njegove ugovorne obveze prema ML sam uredno izvršio dok sam bio vlasnik obrta. /ls 13/

5 8. Iz potvrde MUP a od 4 rujna 2023. godine kojom se potvrđuje sa se 09. srpnja 2023. godine u 07,10 sati, dogodila prometna nesreća/događaj na cesti u kojoj/em su sudjelovali: HL, , T, OIB [osobni identifikacijski broj]a, rođena **.**.2002.., u mjestu [adresa], Sjeverna Makedonija, s prebivalištem u mjestu [adresa], po zanimanju Ekonomist, identitet utvrđen uvidom u putovnicu br/god/ (ili mjesto izdavanja) C1547103/2021// [adresa], svojstvo sudionika pješak

U prometnoj nesreći TTO( neopasne po život) zadobila pješakinja ŽL koja je nakon ukazane liječničke pomoći u ZHM DNŽ i OB Dubrovnik zadržana na liječenju na odjelu neurokirurgije OB Dubrovnik, dok je na vozilu nastala materijalna šteta. Ls 16

5 9. Iz dopisa Hrvatskog zavoda za zapošljavanje razvidno je da Hrvatski zavod za zapošljavanje ne vodi evidenciju o radnom statusu. Zavod vodi evidenciju isključivo o statusu nezaposlenosti. Stoga nam dostavljaju potvrdu o razdobljima vođenja u evidenciji Zavoda za Tvrtka Hercega, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz kojeg je razvidno da je spomenuti bio prijavljen u evidenciju nezaposlenih osoba od 24. kolovoza 2023. -1. prosinca 2023. godine. Ls 81

5 10 Iz Potvrde HZZO razvidno je da je SL, rođen **.**.1977. vodi(o/la) se u evidenciji nezaposlenih osoba u razdoblju:

od 24. kolovoza 2023. godine - 01. prosinca 2023. godine.

5 10. Iz dopisa Mup-a razvidno je da sukladno traženju suda, broj, datum i veze, obavještavaju kako je HL, OIB: [osobni identifikacijski broj], imala izdanu dozvolu za boravak i rad poslodavca [obrt], vl. SL , za razdoblje od 14. veljače 2023. godine do 31. siječnja 2024. godine.

Međutim, kako je poslodavac SL dana 10. kolovoza 2023. godine pisanim putem zatražio ukidanje gore navedene dozvole, budući je njegov obrt prestao sa radom, a imenovanu je odjavio HZMO-u citirana dozvola za boravak i rad je ukinuta dana 22. rujna 2023. godine sukladno čl. 94. st. 1. t. 8. Zakona o strancima.

5 11. Iz dopisa Upravnog odjela za poduzetništvo i more, od 29 prosinca 2023. razvidno je da je rješenja KLASA: UP/I-311-02/23-01/1585, URBROJ:2117-08/10- 23-02 od 8. kolovoza 2023. godine s potvrdom primitka. Predmetno rješenje uručeno je strankama dana 8. kolovoza 2023. godine, te je postalo izvršno i pravomoćno dana 24. kolovoza 2023. godine.

U rješenje stoje da je EL iz [adresa] dana 10. kolovoza 2023. stupio u obrt [obrt] a istog dana je istupio LL . Dakle dan upisa promjene u obrtni registar je 10 kolovoza 2023.

5 12.Iz Ugovora o radu na određeno vrijeme razvidno je da istog sklapaju tužiteljica i tuženik za radno mjesto pomoćni konobar dana 22 2 2023 od navedenog dana do 31 1 2024 ls 42 Plaća tužiteljice je sedamsto eur

1 0

5 13. iz potvrde o privremeno nesposobnosti za rad razvidno je da tužiteljica otvara bolovanje s danom 9 srpnja 2023 – dijagnoza A0.očekivano trajanja 60 dana ls 40

5 14. Dozvola za boravak za tužiteljicu i rad izdana 14. 2 .2023 i vrijedila do 31. 1 .24. – ls 41. Ista je izdana od MUP PU Dubrovačko neretvanske.

5 15 Iz ugovora o radu kojim će se regulirati radni odnos između poslodavca i radnika odmah po ishodovanju radne dozvole te ugovorit radni odnos na određeno vrijeme list spisa 49 razvidno je da tužiteljica istog ugovara sa poslodavcem Boys direktor IL. Početak radnog odnosa je 1. studeni 2023.ls 43

5 16. Iz rješenje DNŽ Upravnog odjela za poduzetništvo turizam i more od 4 kolovoza 2023 razvidno je da pristupanje ortaka ŠL u obrt [obrt]. – upis promjene 3. kolovoz 2023., vlasnici LL i ŠL ls 62, a dalje rješenjem od **.**.2023. SL istupa iz obrta s danom 10. kolovoz 2023.ls 64.

Na ista rješenja dopuštena je žalba u roku 15 dana.

5 17. Iz podataka HZMO razvidno je da je NL prijavljena prestanak osiguranja 10 kolovoz 2023. ls 67.

5 18. iz fotografija uz tužbu razvidne su ozljede tuženice a iz otpusnog pisma razvidna je dijagnoza i anamneza i status tuženice ls 27

6. Ocjenom navedenih dokaza, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 57/11, 25/13; dalje: ZPP), utvrđeno je da je da tužbeni osnovan u točki I dok u preostalom dijelu nije osnovan.

7. Predmet spora je utvrđenje osnovanosti tužba za nezakonit otkaz, tj sudski raskid ugovora o radu i naknadu štete

8. Odmah je bitno istaknuti da je tužba podnesena dana 26. rujna 2023. tuženik je odgovorio na zahtjev na zaštitu prava dana 8 rujna 2023, koji je tužiteljica upućivala dva puta, jedanput se vratio s naznakom odselio, zahtjev je podnijela 25. kolovoz 2023 što tuženik i ne spori, pa je dakle zahtjev i tužba podneseni u zakonskom roku koji propisuje članak 133 Zakona o radu. / Narodne novine 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23 Međutim navedeno tuženik u ovom postupku i ne spori.

9. Čl 120 Zakona o radu/ Narodne novine 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23 je propisano da otkaz mora biti u pisanoj formi.

St 2 Poslodavac mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz

S7 3 Otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje.

Čl 119 istog zakona propisuje postupak prije otkazivanja…davanje pisane opomene.

1 1

10. U postupku je nesporno da tuženica nije dobila otkaz u pisanoj formi.

10.1.Dakle da bi otkaz ispunjavao uvjete po Zakonu isti mora biti ne samo u pisanoj formi nego i obrazložen činjenicama, koje u svakom konkretnom slučaju mogu poslužiti kao osnova za ocjenu je li otkaz dopušten.

10.2.Usmeni otkaz nije dopušten ali protiv takvog otkaza radnik mora podnijeti zahtjev za zaštitu pravo što je ovdje ispoštovano i nitko i ne spori.

10.3.Otkaz se mora dostaviti na ruke osobi kojoj se otkazuje ili njezinu punomoćniku , što naravno ovdje nije ispoštovano .

11.Međutim ono što tuženik cijelo vrijeme postupka navodi a to je da nije dao otkaz nego je odjavio radnu dozvolu tuženice. Naime tuženica je državljanka Sjeverne Makedonije pa kako je ugasio obrt to je istu i odjavio.

11.1.Međutim u postupku je utvrđeno da obrt nije ugašen nego je tuženik istupio iz njega. Datum pravomoćnosti i ovršnosti je 24 kolovoz. 2023. Tužiteljica u svom iskazu brka pa navodi da je dobila otkaz 10 ili 11 nije sigurna, ali sam tuženik policiji podnio zahtjev za odjavu 10. 8. 23 , pa se iz navedenog može zaključiti da je otkaz dan 10.8.23,. te da nema formu koju propisuje Zakon o radu , jer otkaz mora biti u pisanoj formi, a samo istupanje iz obrta nije razlog za otkaz . Iako tužiteljica brka datum, kaže 10 ili 11 , sigurno je da je otkaz usmeni , dakle nema formu.

11.2.Sama odjava po Zakonu o strancima koji je ovdje lex specialis je za tužiteljicu otkaz. Dakle ponovno sud navodi a ono što je ovdje iznimno bitno je da otkaz nije u pisanoj formi ne samo da mora biti u pisanoj formi nego mora biti i obrazložen te se dostaviti osobi kojoj se otkazuje a to ovdje nije ispunjeno.

11.3.Tužiteljica navodi da joj je tuženi rekao -više ne radiš- dakle ipak se radi o usmenom otkazu pa je tužbeni zahtjev usvojen u točki I . Navedenog dana kada je otkaz dan tuženik se vodio u evidenciji zaposlenih i rješenje o istupanju još nije pravomoćno dakle tuženik je pasivno legitimiran za usmeni otkaz odnosno za točku I tužbenog zahtjeva.

12.Samim tim je točka I tužbenog zahtjeva usvojena jer otkaz je usmen.

13. Samo dostavljanje dokumentacije za bolovanje ne spori tuženik međutim navodi da je dostavljena dokumentacija A0 , a ne za ozljedu na radu, što nije relevantno za ovaj predmet spora

14. Istupanje iz obrta ne znači po zakonu otkaz za tužiteljicu naime ista je mogla sklopiti ugovor s novim vlasnikom obrta jer obrt nije ugašen, samo se promijenio vlasnik.

Stranac u RH sklapa ugovor o radu na temelju i u skladu sa radnom dozvolom koja se izdaje na određeno vrijem koje ne može biti dulje od dvije godine.

1 2

15. Sud čak smatra da u postupku nije dokazano da je tužiteljici nuđen novi ugovor, jer ŠL navodi da joj ga nije nudio pisanim putem, mada dodaje da je ugovor za E bio spreman, ali isto ne dokazuje , Sama tužiteljica navodi da joj novi ugovor nije ponuđen. Sud smatra da ga je novi vlasnik trebao pripremiti u pisanom obliku. Međutim ovo opet i ponovno ne opravdava usmeni otkaz. Sam ŠL navodi da misli da je 10.. 8, tužiteljica bila zaposlena "valjda kod SL"

16. Čl 125 Zakona o radu je propisano da ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten, a radniku nije prihvatljivo nastaviti radni odnos, sud će na zahtjev radnika odrediti dan prestanka radnog odnosa i dosuditi mu naknadu štete u iznosu od najmanje tri a najviše osam propisanih ili ugovorenih mjesečnih plaća toga radnika ovisno o trajanju radnog odnosa, starost te obvezama uzdržavanja koje terete radnika

Ovaj zahtjev se može podnijeti do zaključenja glavne rasprave.

17. U postupku je na temelju Rješenja ureda državne uprave nesporeno utvrđeno da je tuženik istupio iz obrta dana 10. kolovoza 2023 i to ls 84, a tuženici je radna dozvola ukinuta dana 22. rujna 2023 jer je upravo tuženik odjavio ls 82. sve sukladno čl 94 st 1 točka 8. Zakona o strancima

.

Iz isprava u spisu jasno je razvidno je da je tuženik istupio iz obrta dana 10. 8. a sam navodi da je i tog dana odjavio tuženicu

18.Rješenje ureda državne uprave je uručeno strankama 8 kolovoza 23 a postalo pravomoćno i ovršno 24. kolovoz 2023. – rješenje o istupanju ortaka.

Sve promjene u obrtu moraju se prijaviti nadležnom uredu za gospodarstvo što je tuženik i uradio. Tuženik je prijavio promjene i kod HZZO i Zavoda za zapošljavanje.

19.Tužiteljica navodi da nije bila ni u kakvom kontaktu sa ŠL niti je znala za promjenu vlasnika obrta, svjedok ŠL navodi da o V ne zna detalje, ali je ostavila dojam da ne želi nastaviti raditi kod njega, tj ista se dvoumila, Ugovor za nju je bio spreman ali se nije o istom izjasnila. Tužiteljica u iskazu navodi da ne zna je li joj tuženik što duguje za kolovoz.

20.Činjenica da je rješenje ureda državne uprave pravomoćno 24 kolovoza 2023.

21.Činjenica je da je tuženik pri HZZO prijavljen kao nezaposlen dana 24 kolovoz

.22.U ovom slučaju bitan je datum s kojim tužiteljica traži da se utvrdi sudski raskid i naknada štete, činjenica je da je tužiteljica više puta u svojim podnescima mijenjala taj datum i u konačnici datum sudskog raskida je 24. kolovoz 2023. a prije toga je to bio datum 31 listopada iste godine.

Sud naglašava da sama činjenica što je tuženik istupio iz obrta ne utječe na obvezu isplate, jer je tuženik jedno vrijeme bio u obrtu ali sada je jedini vlasnik obrta ŠL i

1 3

t o upravo je datum pravomoćnosti 24 kolovoz 23. Dakle tuženik istupa iz obrta 10 8 a isto rješenje je pravomoćno 24. kolovoz 2023.

23. U smislu čl 39 st 2 Zakona o obrtu ako fizička osoba pristupi ili istupi iz obrta obavljanje obrta se nastavlja.

Upravo u ovom slučaju tuženik istupa iz obrta a stupa J

Dakle pošto se tuženik datuma 24. kolovoza 23. već vodio u evidenciji HZZO i Zavoda za zapošljavanje kao nezaposlen, rješenje je tada pravomoćno i ovršno, isti ne može biti pasivno legitimiran za sudski raskid ugovora o radu s tim danom, niti za naknadu štete jer tuženik navedenog dana nije bio zaposlen u istom obrtu a rješenje o istupanju je pravomoćno i ovršno tog dana pa i ne može biti pasivno legitimiran.

24. Ponovno sud navodi ako fizička osoba kao tuženik istupi iz obrta obavljanje obrta se nastavlja, ali tuženik ovdje nije pasivno legitimiran za sudski raskid ugovora o radu i naknadu štete.

Dakle za eventualnu isplatu i raskid sudski eventualno bi mogao bit novi vlasnik obrta ali o tome sada u ovom spisu sud ne može niti suditi niti raspravljati to bi se eventualno raspravljalo i odlučivalo u posebnom postupku naravno po teretu dokaza Dakle tuženik nije pasivno legitimiran za sudski raskid i naknadu štete radi čega je u tom dijelu tužbeni zahtjev odbijen./točkaII/

25. Za samu procjenu iznosa naknade tužiteljica očito potražuje minimalan iznos od 3 plaće propisan čl 125 Zakona o radu, jer e njezina plaća po ugovoru očito 700 EUR, ali kako nije osnovan sudski raskid to je odbijen tužbeni zahtjev i u potraživanja naknade štete.

26. Obzirom na uspjeh stranaka u ovom sporu odlučeno je da svaka stranka snosi svoje troškove jer sama tužiteljica je uspjela u točki I za nezakonitost otkaza, no nije uspjela za prestali dio tužbenog zahtjeva, pa je sud odlučio da svaka stranka snosi svoj trošak sve temeljem čl 154. st 4 Zakona o parničnom postupku

U Dubrovniku, 4 . lipanj 2025.

S u t k i nj a

Kate Ogresta Jović

PRAVNA POUKA: Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana računajući od održavanja ročišta za objavu presude ukoliko je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno od primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi ovom sudu, pismenom u 3 (tri) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

1 4

DN-a:

- punomoćnik tužiteljice,

- punomoćnik tuženice