REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U RIJECI
[adresa] M 5
Poslovni broj: Us I-1710/2024-13
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Rijeci, po sucu dr. sc. Alenu Rajku, uz sudjelovanje zapisničarke Đeni Broznić, u upravnom sporu tužitelja MT (OIB: [osobni identifikacijski broj]), iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenica Sara Bračković (OIB: [osobni identifikacijski broj]), odvjetnica u Zajedničkom odvjetničkom uredu Sara Bračković, Josip Dubravko Topić i Valentina Smolić-Ročak, u Rijeci, Šetalište Vladimira Nazora 1, protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova (OIB: 36162371878), Policijske uprave primorsko-goranske, Sektora za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Službe za državljanstvo i strance, Rijeka, Žrtava fašizma 3, kojeg zastupa službena osoba JT, radi privremenog boravka, 4. lipnja 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave primorsko-goranske, Sektora za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Službe za državljanstvo i strance, KLASA: UP/I-216-02/24-03/2834, URBROJ: 511-09-38-24-5 od 17. srpnja 2024., te radi naknade troškova ovog upravnog spora.
Obrazloženje
1. Rješenjem tuženika, KLASA: UP/I-216-02/24-03/2834, URBROJ: 511-09-38- 24-5 od 17. srpnja 2024. odbijen je zahtjev tužitelja (podnesen 5. ožujka 2024.), državljanina treće zemlje (Bosne i Hercegovine), za izdavanje odobrenja za privremeni boravak u Republici Hrvatskoj, u svrhu spajanja obitelji, po osnovi braka s hrvatskom državljankom MTH (t. 1. izreke rješenja), uz prateće odluke o dužnosti napuštanja Europskoga gospodarskog prostor - EGP-a (t. 2.-4.). Tuženik obrazlaže, u bitnome, da tužitelj predstavlja opasnost za javni poredak, budući da je osuđivan zbog kaznenog djela nasilja u obitelji, povrede djetetovih prava (u odnosu na dijete njegove supruge iz prijašnjeg braka) te prijetnje, pri čemu činjenica braka s hrvatskom državljankom sama za sebe nije dovoljna za ispunjavanje uvjeta za odobrenje privremenog boravka.
2. Tužitelj u tužbi i na raspravi osporava zakonitost tuženikove odluke i tvrdi, u bitnome, sljedeće. Tuženik ne obrazlaže u čemu se sastoji opasnost koju tužitelj predstavlja za javni poredak. Nejasno je na koji način tužitelj može predstavljati opasnost za javni poredak zbog djela učinjenog prema osobi s kojom je sada u braku. Osporavanim rješenjem tužitelju i njegovoj supruzi povrijeđeno je njihovo ustavno pravo na privatni i obiteljski život. Tužitelju je 27. svibnja 2025. istekao rok kušnje. Tužitelj predlaže da Sud poništi osporavano rješenje tuženika. Traži i naknadu troškova spora, u ukupnom iznosu od 2.000,00 eura.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda osporavanog rješenja, upućuje na odredbe Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (tzv. Istanbulske konvencije), te dodaje, u bitnome, sljedeće. Tužitelj je kaznenim djelima koja je počinio teško narušio prava obitelji na zaštitu čijih prava se poziva. Tužiteljevo ponašanje prouzročilo je interveniranje nadležnih tijela. Kada bi se obiteljska prava paušalno tumačila, takvom bi se presudom zadiralo u ta prava, a ne štitilo ih. Tužitelj može boraviti do 90 dana u šest mjeseci bez reguliranog statusa u Republici Hrvatskoj te ostvarivati druženja i viđanja s obitelji kroz institut kratkotrajnog boravka. Uz to, tužitelj je mlada i radno sposobna osoba koja može skrbiti o sebi. Tuženik predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev.
4. Izvanraspravnim rješenjem od 21. studenoga 2024. odbijen je prijedlog tužitelja za određivanje odgodnog učinka tužbe u ovome sporu, zbog razloga iznesenih u tom rješenju. Rješenjem Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: Usž-28/2025-2 od 26. ožujka 2025. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja od 21. studenoga 2024. godine.
5. Sud je izveo dokaze čitanjem dokumentacije koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem je doneseno osporavano rješenje, te u spisu ovoga spora. Raspravnim rješenjem odbijeni su daljnji dokazni prijedlozi tužitelja, zbog razloga iznesenih u tom rješenju, kao i razloga koji proizlaze iz nastavka ovog obrazloženja.
6. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je, nakon rasprave provedene 28. svibnja 2025., utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.
7. Negativna odluka tuženika temelji se na članku 59. stavku 1. točki 7. Zakona o strancima („Narodne novine“, broj 133/20, 114/22 i 151/22). Prema toj odredbi, državljaninu treće zemlje odobrit će se privremeni boravak ako ne predstavlja opasnost za javni poredak, nacionalnu sigurnost ili javno zdravlje. Riječ je o jednoj od kumulativnih pretpostavki za odobrenje privremenog boravka.
8. U osporavanom rješenju citirane su i ostale mjerodavne odredbe Zakona o strancima. Te su odredbe tužitelju, stoga, poznate.
9. Okolnost da je tužitelj danas u braku s osobom koja je bila jedna od žrtava kaznenih djela koje je tužitelj počinio ne može pravno utemeljeno dovesti do zaključka da je tužitelj prestao biti osoba koja predstavlja opasnost za javni poredak (ovdje nije riječ isključivo niti primarno o privatnim odnosima između tužitelja i njegove supruge). U pogledu zaključka da je tužitelj u vrijeme donošenja osporavanog rješenja predstavljao opasnost za javni poredak Sud je suglasan s argumentacijom tuženika iznesenom u obrazloženju tog rješenja i u ovome sporu. Ta je argumentacija tužitelju poznata. Pritom nije odlučna činjenica isteka roka kušnje (koja je ionako nastupila tek po donošenju osporavanog rješenja i dovršetku upravnog postupka), već bitna – ovisno o okolnostima konkretnog slučaja – može biti činjenica kaznenopravne rehabilitacije, koja zasad nije nastupila.
10. Nadalje, Sud je osnovanost tužbenog zahtjeva razmotrio i u pogledu pitanja razumijeva li tužiteljeva dužnost da napusti EGP nerazmjerno ili na drugi način nedopušteno miješanje u tužiteljevo ustavno i konvencijsko pravo na poštivanje obiteljskog života. Tužitelj osporavanim rješenjem nije protjeran iz Republike Hrvatske, niti mu je određena zabrana ulaska u EGP. No, i u odnosu na tužiteljevu situaciju mutatis mutandis mogu biti primjenjiva načelna stajališta razvijena u praksi vezanoj uz protjerivanje stranaca.
11. Europski sud za ljudska prava u više je svojih odluka (npr. u predmetu J protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br. 80343/17, presuda od 24. studenog 2020.), u pogledu prava na poštovanje obiteljskog života (članak 8. Konvencije) iznio načelna stajališta prema kojima je država ovlaštena, u smislu međunarodnog prava i svojih ugovornih obveza, kontrolirati ulazak i boravak stranaca na svojem teritoriju. Konvencija ne jamči pravo stranca na ulazak i boravak u određenoj državi. Odluke država, ako predstavljaju miješanje u prava iz članka 8. stavka 1. Konvencije, moraju biti u skladu sa zakonom i nužne u demokratskom društvu, tj. opravdane postojanjem prevladavajuće društvene potrebe i, naročito, razmjerne legitimnom cilju koji se nastoji ostvariti. Relevantni kriteriji za procjenu je li nalaganje napuštanja bilo nužno u demokratskom društvu i razmjerno cilju koji se nastoji ostvariti, pored kriterija vezanih uz počinjeno kazneno djelo, jesu: duljina podnositeljeva boravka u konkretnoj državi; državljanstvo umiješanih osoba; podnositeljeve obiteljske prilike; ima li djece u braku i ako jesu koje su dobi; ozbiljnost poteškoća koje će vjerojatno imati podnositeljeva bračna partnerica u državi u koju se tužitelj protjeruje (upućuje); najbolji interes i dobrobit djece; čvrstoća društvene, kulturne i obiteljske povezanosti s državom iz koje se podnositelj protjeruje i s državom u koju se podnositelj protjeruje.
12. Tužitelj je na raspravi učinio nespornim da u vrijeme donošenja osporavanog rješenja sa svojom suprugom nije imao zajedničke djece, niti ih ima danas. Tužiteljeve obiteljske prilike, ni cjelovito sagledavanje kriterijâ iz predmeta J u okolnostima predmetnog slučaja, ne upućuju na zaključak da bi mogućnost povremenog viđanja supruge putem kratkotrajnih boravaka (budući da tužitelj nije protjeran iz Republike Hrvatske), nerazmjerno i/ili nerazumno ograničilo tužiteljevo ustavno i konvencijsko pravo na poštivanje obiteljskog života. Uzgred, postoji ustaljena sudska praksa prema kojoj i znatno veći stupanj restriktivnosti odluke javnopravnog tijela u ovoj vrsti predmeta ne dovodi nužno do nerazmjernog ograničavanja prava stranke na poštivanje obiteljskog života, ovisno o okolnostima dotičnog slučaja.
13. Sukladno prethodnom, Sud utvrđuje da su postupak donošenja osporavanog rješenja i sadržaj tog rješenja zakoniti (i u širem konvencijskom smislu pravnosti), da su težili legitimnom cilju (zaštiti segmenata javnog interesa što se odnose na javni poredak), te da donesena odluka nepovoljna po tužitelja u tom svjetlu i prema svojem sadržaju nije nerazmjerna ni nerazumna, uzevši u obzir, između ostalog, da se osnovano može smatrati prikladnom i nužnom u demokratskom društvu, niti je došlo do neravnoteže između zaštite javnog interesa i prava tužitelja na štetu potonjih prava. Osporavanom odlukom nije, dakle, došlo do nedopuštenog miješanja u ustavno i konvencijsko pravo tužitelja na poštovanje privatnog i obiteljskog život, niti do pogrešne primjene općih zaštitnih odredaba članka 182. Zakona o strancima.
14. Uzevši u obzir navedeno, osporavana odluka tuženika ocjenjuje se zakonitom. Trebalo je stoga, na temelju članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24), vezano uz članke 144. i 147. toga Zakona, tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.
15. Bez obzira na ishod ovoga spora, tužitelj može podnijeti novi zahtjev za izdavanje odobrenja za privremeni boravak u Republici Hrvatskoj, ako i kada bude smatrao da za to ispunjava propisane pretpostavke. Ovom presudom ne prejudicira se odlučivanje o takvome možebitnom zahtjevu.
U Rijeci 4. lipnja 2025.
S u d a c
dr. sc. Alen Rajko
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa ove presude.
Dostaviti:
- Odvjetnici Sari Bračković, Rijeka, Šetalište Vladimira Nazora 1
- Ministarstvu unutarnjih poslova, Policijskoj upravi primorsko-goranskoj, Sektoru za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Službi za državljanstvo i strance,
Rijeka, Žrtava fašizma 3
