REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: Pr-38/2024-79
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski radni sud u Zagrebu po sutkinji Vesni Horvath, u pravnoj stvari tužitelja VĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Mirku Kovaču, odvjetniku iz Zagreba, Palmotićeva 50, protiv tuženice Republika Hrvatska Ministarstvo financija, OIB: 52634238587, zastupana po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 6. svibnja 2025., u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja ŠĐ, odvjetničkog vježbenika i punomoćnice tuženice EĐ, Više državnoodvjetničke savjetnice, te presude javno objavljene dana 4. lipnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I Nalaže se tuženiku REPUBLIKA HRVATSKA, Ministarstvo financija, OIB: 52634238587, da tužitelju VĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime razlike plaće s osnove prekovremenog rada isplati ukupan iznos od 73,85 eura bruto sa zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa, izuzev zateznih kamata koje teku na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, kako slijedi:
- na iznos od 48,42 eura od 16. kolovoza 2013. pa do isplate,
- na iznos od 25,43 eura od 16. lipnja 2014. pa do isplate,
i to do 31. srpnja 2015. po stop određenoj za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.
II Nalaže tuženoj REPUBLIKA HRVATSKA, Ministarstvo financija, OIB: 52634238587, naknaditi tužitelju VĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak parničnog postupka u iznosu od 375,00 eura, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 4. lipnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi od 11.09.2018.g. navodi da je zaposlenik kod tuženika kao djelatnik Područnog carinskog ureda Zagreb na radnom mjestu carinika, a sve sukladno rješenju o rasporedu na radno mjesto. U razdoblju od 27.06.2013.g. do 28.06.2018.g. tužitelj je prema utvrđenom radnom vremenu tuženika mjesečno ostvarivao prekovremeni rad koji mu nije plaćen, a sve kako je to opširnije navedeno u tužbi. Nakon provedenog knjigovodstveno - financijskog vještačenja, tužitelj je podneskom od 17.01.2025.. sukladno nalazu i mišljenju postavio konačan tužbeni zahtjev te predlaže usvojiti isti uz naknadu parničnih troškova.
2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da iz rješenja o rasporedu, obračunskih isprava i evidencija o korištenju radnog vremena tužitelja proizlazi da tužitelj nije ostvario niti jedan prekovremeni sat rada, predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu troškova postupka.
3. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno primjenom članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.
4. Sud je proveo dokaze: uvid u dokumentaciju koja prileži spisu i dokaz knjigovodstveno - financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Centar za financijska vještačenja.
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatom razlike plaće po osnovi prekovremenog rada u razdoblju od lipnja 2013.g. do lipnja 2018.g.
6. Među strankama nije sporno da je tužitelj u utuženom razdoblju bio zaposlen kod tuženika na radnom mjestu službenika - carinika u Područnom carinskom uredu Zagreb.
7. Tuženik tvrdi da je tužitelj u tijeku cjelokupnog utuženog razdoblja radio u turnusu u ciklusima 12-24-12-48 naizmjenično tijekom mjeseca.
8. U čl. 87. st. 1. Zakona o carinskoj službi (NN 68/13, 30/14, 115/16) propisano je da je carinska služba organizirana tako da se carinski poslovi obavljaju 24 sata dnevno, a člankom 89. st. 4. je propisano je da se radom u turnusu smatra rad carinskih službenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji carinski službenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. dok je stavkom 6. istog članka propisano da se prekovremenim radom smatra svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, ako je rad carinskih službenika organiziran u smjenama ili u turnusu.
9. U čl. 38. st. 1. i 2. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN 127/17, 12/18 dalje KU) , propisano je da će se osnovna plaća službenika i namještenika uvećati za svaki sat rada i to za rad noću 40%, za prekovremeni rad 50%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, za rad blagdanom, neradnim danom utvrđenim zakonom i na Uskrs 150%, te za rad u turnusu 5%. Dodaci iz st. 1. ovog člana, međusobno se ne isključuju, osim dodataka za rad u turnusu i rad u drugoj smjeni, a u stavku 8. propisano je da se radom u turnusu smatra rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48, a st. 10. istog člana propisano je da kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve, 2 druge, 2 treće - 2 slobodna dana ili u turnusu), smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.
10. U čl. 38. st. 12. KU propisano je da redovan mjesečni fond radnih sati čine sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. Redovni mjesečni fond radnih sati iz čl. 44. st. 12. KU odnosno čl. 38. st. 12. KU je jedinstven, a dobiva se na način da se zbroj radnih dana od ponedjeljka do petka pomnoži s 8 sati. Dakle, radi se o danima koji ne uključuju blagdane i praznike koji padaju od ponedjeljka do petka.
11. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati. Zakonom o blagdanima i neradnim danima u RH (NN 36/96, 96/01, 13/02, 196/02, 112/05, 59/06, 55/08, 74/11, 130/11) regulirano je da su dani blagdana neradni dani. Zbog toga dani blagdana ne ulaze u mjesečni fond radnih sati budući da mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (a ne neradnih dana, subota, nedjelja) u tekućem mjesecu s 8 sati. U mjesečni fond radnih sati ulaze samo radni dani u tekućem mjesecu pomnoženi sa 8 sati.
12. Imajući u vidu tumačenje Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene KU-a za državne službenike i namještenike od 16.05.2012. iz kojeg slijedi da se prekovremeni sati rada djelatnika koji radi u turnusu dobije na način da se od njegovih ukupno odrađenih sati rada u mjesecu odbije redovni mjesečni fond radnih sati, a koji se dobije na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži sa 8 sati, dakle u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom, sud je u ponovljenom postupku naložio vještaku da dopuni nalaz i mišljenje
13. Vještak u dopuni nalaza i mišljenja od 09.12.2024. navodi da je tužitelj u utuženom razdoblju radio na radnom mjestu carinik III. vrste, te mu je rad sukladno rješenju organiziran u turnusu. Također, vještak je prilikom izrade Nalaza i mišljenja za svaki mjesec vještačenja utvrdio mjesečni fond sati te fond sati blagdana u tjednu od ponedjeljka do petka te izračunao mjesečni fond radnih sati na način da je od mjesečnog fonda sati oduzeo sate blagdana koji padaju u tjednu od ponedjeljka do petka, dakle u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom, te izračunao neobračunate sate prekovremenog rada tužitelja tako da je od utvrđenih sati iz Evidencije o korištenju radnog vremena oduzeo mjesečni fond radnih sati. Uvidom u Evidencije o korištenju radnog vremena nije razvidno da bi tužitelj radio u obliku rada na drugačiji način po kojoj osnovi bi ostvario prekovremeni rad duži od dnevnog rada i duži od 40 sati tjedno. Također iz Evidencija o korištenju radnog vremena nije razvidno da je tužitelj koristio slobodne dane.
U rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske o prihvaćenoj reviziji tuženice u bitnom se navodi da obzirom na obvezujući karakter tumačenja Kolektivnog ugovora po Zajedničkom povjerenstvu za tumačenje Kolektivnog ugovora, koji predstavlja sastavni dio Kolektivnog ugovora (čl. 120. st. 1. KU/08, odnosno čl. 101. st. 8. KU/17), djelomično je osnovana tvrdnja tuženice da su nižestupanjski sudovi pogrešno primijenili materijalno pravo kada su zaključili da je tuženica u cijelom utuženom razdoblju pogrešno računala mjesečni fond radnih sati, propuštajući taj fond umanjiti za dane blagdana u mjesecu. Prema odredbi st.12. čl 44. KU/08, odnosno st.10. čl.38 KU/17, sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan, u smislu Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (NN 33/96, 96/01, 13/02, 112/05, 59/06, 55/08, 74/11), evidentiraju kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu. Ovisno o tome jesu li stvarno odrađeni radni sati odrađeni kroz rad u turnusima, smjenskom radu i na blagdan ili neradni dan i dr., ti sati uvećavaju se prema st. 12. čl.44. KU/08, odnosno st.10 čl. 38 KU/17. Ako tako obračunati mjesečni fond odrađenih sati prelazi redoviti mjesečni fond sati (koji je jednak za sve radnike), tek tada ti sati predstavljaju prekovremeni rad u smislu odredbe st. 12. čl. 44. KU/08, odnosno st. 10. čl.38. KU/17. Nadalje se navodi da tužitelj tužbeni zahtjev za isplatu utuženog iznosa temelji na djelomično neosnovanoj tvrdnji o pogrešno obračunatim mjesečnim fondovima radnih sati, a time i postojanju razlike između tako utvrđenih fondova sati i utvrđenih mjesečnih odrađenih fondova sati.
Stoga, ukoliko se uzme u obzir odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-446/2023-2 od 22.11.2023. godine tj. da se prekovremeni sati obračunavaju u odnosu na redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu, a koji čini umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i 8 sati, tada bi visina potraživanja tužitelja iznosila 556,38 kn odnosno 73,85 EUR (Tabela B), i to:
za srpanj 2013. godine 364,80 kn odnosno 48,42 EUR,
za svibanj 2014. godine 191,58 kn odnosno 25,43 EUR.
14. Nakon očitovanja vještaka stranke više nisu imale daljnjih prigovora. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka, obzirom da je u navedenom izračunu vještak primijenio obračun prekovremenih sati na način da se prekovremeni sati obračunavaju u odnosu na redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu, a koji čini umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i 8 sati, a kako to proizlazi iz stava izraženog u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-446/2023-2 od 22.11.2023., a s kojim stavom je suglasan ovaj sud.
15. Tužitelj je uredio tužbeni zahtjev sukladno nalazu vještaka, a stranke nisu imale prigovora na isti te ga je sud prihvatio u cijelosti, slijedom čega je valjalo usvojiti tužbeni zahtjev kao pod I izreke presude.
16. Odluka o visini stope zakonskih zateznih kamata temelji se na članku 29. stavak 2. Odluka o kamatama temelji se na odredbi članka 29. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22; u daljnjem tekstu ZOO), a koje teku na dospijeće pojedinog iznosa od 16.kolovoza za 2013. godinu i od 16. lipnja za 2014. godinu za prethodni mjesec.
17. Odluka o parničnom trošku temelji se na članku 154. i 155. stavak 1. i 2. ZPP- a, a u svezi s člankom 164. stavak 1. istog Zakona, a troškovi su odmjereni sukladno OT i vrijednosti predmeta spora konačno postavljenog zahtjeva i zatraženom trošku. Tako je tužitelju priznat trošak u vidu jednokratne nagrade od 100 eura uvećano za 25 % PDV-a ukupno 125,00 eura.
Na navedeni iznos valja pridodati iznos plaćenog predujma za financijsko vještačenje u iznosu od 250,00 eura, obzirom je provođenje ovog dokaza bilo neophodno za ishod ove parnice, slijedom čega parnični trošak priznat tužitelju u ovoj pravnoj stvari iznosi 375,00 eura.
18. Tužitelju je temeljem članka 151. stavak 2. ZPP-a dosuđena kamata na parnični trošak.
19. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.
U Zagrebu 4. lipnja 2025.
Sutkinja:
Vesna Horvath
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u pisanom obliku putem ovog suda u pet (5) istovjetnih primjeraka u roku od petnaest (15) dana, a o žalbi odlučuje nadležan županijski sud.
DNA:
1. Tužitelju po punomoćniku
2. Tuženoj po OGDO u Zagrebu (na broj: Pr-DO-432/2018)
