REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1078/2021-64

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Nevenki Božinović Čupin, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja JE, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Marku Višiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, zastupan po punomoćniku Denisu Laucu, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 14. travnja 2025., u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 4. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"I. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, isplatiti tužitelju JE, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], s osnova neimovinske štete kao posljedice prometne nezgode, iznos od 48.244,74 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 12. travnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, isplatiti tužitelju JE, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], s osnova tuđe pomoći i njege iznos od 2.898,67 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 04. lipnja 2025. do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate.".

II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 7.027,03 € zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 04. lipnja 2025. do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je dana 20. listopada 2018. stradao u prometnoj nezgodi kao putnik u vozilu reg. oznake [registarska oznaka], da se nesreća dogodila u Splitu, Ulica Put Supavla, da je prometnu nezgodu skrivio GE iz [adresa] koji je upravljao osobnim vozilom registarske oznake [registarska oznaka], da je u prethodno opisanoj prometnoj nezgodi tužitelj zadobio tjelesne ozljede vidljive iz priložene medicinske dokumentacije, da je nesporno da je došlo do štetnog događaja, te da je tužitelju nastala šteta u ukupnom iznosu od 596.340,00 kuna, da je u naprijed navedenoj prometnoj nezgodi tužitelj zadobio tjelesne ozljede i to: politraumu, komplicirani prijelom gornje čeljusti s pomakom, prijelom desne jagodične kosti s pomakom, konkvasaciju nosnih kostiju s nosnom pregradom, prijelom etmoidne kosti, prijelom očne jabučice lijevog oka, krvarenje u konjuktivu desnog oka, izljev krvi u maksilarni i etmoidalni sinus, nagnječenje mozga, obostrano nagnječenje prsa sa ulaskom zraka, prijelom lijeve stidne kosti, krvarenje u trbušnu šupljinu, ozljedu epigastrične arterije, prijelom desne ključne kosti, ranu razderotinu usta i lica, a što je vidljivo iz priložene medicinske dokumentacije. Nadalje navodi da je nakon prometne nesreće primljen na hitni kirurški prijem KBC-a Split gdje su mu ustanovljene opisane ozljede, da je odmah po primitku spojen na respirator, napravljena klinička, laboratorijska, MSCT obrada glave, vrata, toraksa, abdomena, zdjelice, da se nastavno liječio na odjelu intenzivnog liječenja, da je dana 23. listopada 2018. napravljena jedna operacija dok je 29. listopada 2018. pružena pomoć zbog krvarenja iz nosa i usta, da je nadalje trpio jake boli neposredno nakon nezgode do otpuštanja iz KBC-a, te u daljnjem vremenskom razdoblju srednje jake boli i boli blagog intenziteta, da je kod tužitelja došlo do trajnog smanjenja životne aktivnosti jer su nakon kontuzije mozga prema nalazu psihološkog testiranja od 23.3.2021. zaostale značajne organske promjene i PTSP u vidu anksiozno depresivne slike, da je nakon ozljede lijevog oka zaostao manji skotom lijevog oka (vidno polje od 9.10.2019 - miješani skotom lijevog oka), da je nakon prijeloma kostiju lica i nosa zaostala asimetrija obraza, pomak septuma u desno, bulozni nosni vršak, nakon prijeloma rebara i obostranog nagnječenja pluća s ulaskom zraka u prsnu šupljinu bez restriktivnih smetnji ventilacije te je nakon ozljede lijeve ključne i stidne kosti zaostala ograničena pokretljivost desnog ramena, te bol na palpaciju u području lijeve stidne kosti, uz terminalno ograničenu rotaciju lijevog kuka. Nadalje navodi da su zbog zadobivenih ozljeda kod tužitelja vidljive, osim fizičkih, i psihičke povrede zdravlja, da se uočava velika doza straha i nesigurnosti u svezi prometa i prometne nezgode, da je utvrđen strah od učešća u prometu, tjeskoba prilikom sjećanja na nezgodu, nemir, izražen tremor ruku i preznojavanje dlanova, a navodi smetnje sna i usnivanja, da ga muče loši snovi u svezi nezgode koju je doživio, da se kod istoga uočavaju psihičke promjene nakon nezgode: razdražljiv je, napet, lako plane, neprestano razmišlja o nezgodi u kojoj mu je poginuo prijatelj, krizmani kum, da potražuje naknadu neimovinske štete pozivom na odredbe čl. 1100.st 1. i 2. u svezi čl. 19., te čl. 1046. ZOO-a. Nadalje navodi da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega u vrijednosti od 21.840,00 kuna, da mu je tuđa pomoć i njega druge osobe bila potrebna nakon izlaska iz KBC-a, od 21. studenog 2018. (zbog hoda uz pomoć štaka, nošenja intermaksilarne fiksacije i odlazaka na kontrolne preglede) pa do 28. ožujka 2019. (odlazak na stac. rehabilitaciju) po 4 (četiri) sata dnevno, da mu je dolaskom sa rehabilitacije tuđa pomoć bila potrebna po 3 (tri) sata dnevno od 18. travnja 2019. pa do 02. kolovoza 2019., da mu je nastavno bila potrebna tuđa pomoć po 2 (dva) sata dnevno od 02. kolovoza pa do 13. prosinca 2019., ističe da je tužitelj podnio odštetni zahtjev tuženiku, te da je tuženik je u mirnom postupku isplatio iznos od 50.000,00 kn. Slijedom navedenoga predlaže donijeti presudu kojom se nalaže tuženiku s naslova neimovinske štete iznos od 524.500,00 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od podnošenja tužbe do isplate, s naslova tuđe pomoći i njege iznos od 21.840,00 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od podnošenja tužbe do isplate, kao i da mu naknadi trošak parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate.

1.1. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom na ročištu od 14. travnja 2025., po provedenom medicinskom vještačenju, tužitelj od tuženika potražuje iznos od 48.244,74 eur s naslova neimovinske štete zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom 12.04.2023. do isplate, iznos od 2.898,67 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate, kao i da mu naknadi trošak parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu čini nespornim nastanak štetnog događaja, i pasivnu legitimaciju, navodi da smatra da postoje razlozi za djelomično oslobađanje tuženika od odgovornosti, u smislu odredbi iz članka 1067. Zakona o obveznim odnosima i to iz razloga što je tužitelj doprinio nastaloj šteti jer u vrijeme nastanka štetnog događaja nije bio vezan sigurnosnim pojasom, sve protivno odredbama iz članka 163. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, čime bi i posljedice ozljeđivanja bile puno manje da je tužitelj u vrijeme nastanka štetnog događaja bio vezan sigurnosnim pojasom, ne spori da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio teške tjelesne ozljede, međutim kod tužitelja nisu zaostale posljedice ozljeđivanja u obimu kako ih tužitelj prikazuje tužbom. Nadalje navodi da nije sporno da je tuženik tužitelju isplatio nesporni iznos na ime naknade štete, međutim ne u iznosu od 50.000,00 kuna, nego u ukupnom iznosu od 211.000,00 kuna i to s osnova neimovinske štete iznos od 210.000,00 kuna te tuđe pomoći i njege iznos od 1.000,00 kuna, da slijedom navedenog smatra da je isplaćenim iznosima u cijelosti izmirio sve svoje obveze prema tužitelju nastale iz predmetnog štetnog događaja, osporava osnovanost i visinu tužbe i postavljenih tužbenih zahtjeva, kao i zakonske zatezne kamate kako je to navedeno u tužbi, te predlaže odbiti tužitelja u cijelosti uz naknadu parničnih troškova tuženiku.

3. Tijekom postupka izvođenja dokaza sud je izvršio uvid u presliku Zapisnika o očevidu PU Splitsko-dalmatinske, PPP Split od 20.10.2018. (list 7-12 spisa), medicinsku dokumentaciju (list 13-83, 236-238, 249-252, 275 spisa), potvrdu o visini dohotka i primitaka tužitelja od PU KLASA: 034-04/21-04/866, URBROJ: 513-07-17-07-21-2 od 06.04.2021. (list 89-90 spisa), potvrde o izvršenom plaćanju (list 104-105 spisa), presliku ovjerenog cjelokupnog zdravstvenog kartona tužitelja (list 114-152 spisa), cjelokupni spis PPP Split sa skicom lica mjesta i CD-om povodom predmetnog štetnog događaja od 20.10.2018. (list 162-187 spisa), provedeno je kombinirano prometno i sudsko medicinsko vještačenje po stalnim sudskim vještacima dipl. ing. Zvonku Ivašiću (list 192-203 spisa) i dr. Mariji Baković (list 205-206 spisa), dok je stalni sudski vještak dr. Marija Baković i usmeno saslušana na ročištu dana 16.03.2023. (list 224-225 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po stalnim sudskim vještacima dr. Božidaru Šebečiću, dr. Branki Vidrih i dr. NE (list 255-262 spisa), koji su i usmeno saslušani na ročištu dana 14.04.2025. (list 286-287 spisa).

4. Ocijenivši izvedene dokaze sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 (pročišćeni tekst), 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23; u daljnjem tekstu: ZPP), te primijenivši materijalno pravo na tako utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud je utvrdio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev neosnovan.

5. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija, činjenica da je tuženik tužitelju isplatio iznos od 28.004,51 eur/211.000,00 kn, dok je sporna potpuna odgovornost tuženika zbog nevezivanja tužitelja sigurnosnim pojasom, osnova i visina tužbenog zahtjeva preko nesporno isplaćenog iznosa, te zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata.

6. Radi utvrđivanja sporne uzročno posljedične veze između zadobivenih ozljeda opisanih u medicinskoj dokumentaciji i eventualnog vezivanja odnosno nevezivanja sigurnosnim pojasom provedeno je kombinirano prometno i sudsko medicinsko vještačenje po stalnim sudskim vještacima dipl. ing. Zvonku Ivašiću i dr. Mariji Baković.

7. Stalni sudski vještak dipl. ing. Zvonko Ivašić u svom nalazu i mišljenju navodi da provedena analiza i proračuni pokazuju slijedeće:

- da prema međusobnoj podudarnosti oštećenja na vozilu osiguranika tuženika i vozilu oštećenog, i označenih pravaca kretanja vozila na skici policije, proizlazi da je u trenutku nesreće vozilo 1. oštećenog, tijekom kretanja u pravcu istok- zapad po južnoj – lijevoj prometnoj traci sjevernog kolnika Ul. Put Supavla, naletjelo prednjom lijevom stranom na prednji lijevi, a zatim i na prednji lijevi bočni dio vozila osiguranika tuženika, koje se kretalo u suprotnom pravcu po prometnoj traci koja je predviđena za kretanje vozila u suprotnom pravcu od pravca kretanja vozila osiguranika tuženika, da je u trenutku sudara vozilo osiguranika tuženika bilo u fazi skretanja udesno, vraćajući se na južni kolnik;

- da nije moguće utvrditi točno mjesto sudara vozila osiguranika tuženika i 1. oštećenog po uzdužnom smislu kolnika budući na mjestu nesreće nije pronađen niti jedan trag nastao kao posljedica sudara ova dva vozila;

- da se vozilo 1.oštećenog zanijelo nakon sudara stražnjim dijelom udesno do desne vozne trake Ul. Put Supavla, gdje je na lijevu bočnu stranu vozila 1. oštećenog naletjelo prednjim dijelom vozilo 2. oštećenog, kretanjem u pravcu zapada te odbacilo vozilo 1. oštećenog prednjim dijelom na stražnji lijevi vrh zaustavljenog vozila osiguranika tuženika;

- da se brzine kretanja oba vozila mogu utvrditi samo približno imajući u vidu mase vozila obzirom da se mjesto sudara vozila osiguranika tuženika i 1. oštećenog ne može precizno utvrditi u uzdužnom smislu kolnika, pa tako proizlazi da se u trenutku sudara vozilo osiguranika tuženika kretalo brzinom od oko 79,3 km/h ili 22 m/sek² pri čemu je brzina kretanja vozila 1.oštećenog iznosila u trenutku sudara oko 85,7 km/h ili 23,8 m/sek;

- da do nesreće ne bi došlo da osiguranik tuženika nije upravljao svojim vozilom po svojoj lijevoj polovici kolnika, po prometnoj traci za suprotan pravac kretanja vozila;

- da iz provedene analize dinamike nastanka ove prometne nesreće proizlazi da je vozilo osiguranika tuženika, kao posljedica sudara sa vozilom 1.oštećenog momentalno zaustavljeno pri brzini kretanja od oko Dv = 79,3 km/h ili 22 m/sek² što odgovara sili gravitacije od 20,4 g;

- da su tijela putnika u vozilu osiguranika tuženika imala tendenciju nabačaja prema naprijed i ulijevo obzirom da je u trenutku sudara vozilo 1. oštećenog naletjelo na prednji lijevi i lijevi bočni dio vozila osiguranika tuženika;

- da je uslijed deformacije podnice vozila osiguranika tuženika sa lijeve strane došlo do skraćivanja razmaka između prednjeg i stražnjeg lijevog sjedala;

- da na vozilu osiguranika tuženika nema tragova aktiviranja zračnih jastuka;

- da sigurnosni pojasevi na stražnjim sjedalima vozila osiguranika tuženika nisu bili u funkciji u trenutku nesreće;

- da je nakon sudara vozila osiguranika tuženika i vozila 1.oštećenog, na lijevi bok vozila 1. oštećenog naletjelo prednjim dijelom vozilo 2. oštećenog i odbacilo vozilo 1. oštećenog prednjim dijelom na stražnji lijevi vrh vozila osiguranika tuženika, što je imalo za posljedicu momentalno ubrzanje stražnjeg dijela vozila osiguranika tuženika udesno za oko Dv1 = 10 km/h i posljedično nabačaj tijela putnika u vozilu osiguranika tuženika ulijevo.

8. Stalni sudski vještak dr. Marija Baković u svom dijelu nalaza i mišljenja navodi da je prema stanju spisa, tužitelj JE rođen 1997., nastradao u prometnoj nesreći dana 20.10.2018. kao putnik u osobnom automobilu, u sudaru s drugim osobnim vozilom, pri čemu je zadobio sljedeće ozljede:

- površinske ozljede lica i tijela

- višestruke prijelome kostiju lica (konkvasacija kostiju nosa, Le Fort II, maksilarni sinus, desna jagodična kost, dno obje orbite, rešetnica)

- višestruka nagnječenja mozgovine –difuzna ozljeda mozga

- prijelom desne ključne kosti

- višestruka nagnječenja oba pluća

- prisutnost zraka u oba prsišta

- prijelom gornje grane lijeve stidne kosti s oštećenje lijeve grane donje epigastrične arterije i krvarenjem u trbušnu šupljinu.

Nadalje navodi da iz nalaza prometnog vještaka proizlazi da je u predmetnom događaju vozilo u kojem se nalazio tužitelj svojim prednjim lijevim dijelom došlo u kontakt s prednjim lijevim dijelom drugog vozila pri čemu je vozilo tužitelja ostvarilo promjenu brzine od oko 79,3 km/h, a tijelo tužitelja je poletjelo prema naprijed i ulijevo, da iz prometnog dijela kombiniranog vještačenja proizlazi da tužitelj u predmetnom događaju nije bio vezan sigurnosnim pojasom, da se iz ozljeda koje je tužitelj zadobio može reći da u trenutku prometne nesreće nije koristio sigurnosni pojas, a da je tužitelj koristio sigurnosni pojas, ne bi zadobio: površinske ozljede lica, višestruke prijelome kostiju lica, prijelom gornje grane lijeve stidne kosti s oštećenje lijeve grane donje epigastrične arterije i krvarenjem u trbušnu šupljinu. Vještak isto tako navodi da bi tužitelj ostale ozljede (višestruka nagnječenja mozgovine – difuzna ozljeda mozga, prijelom desne ključne kosti, višestruka nagnječenja oba pluća te prisutnost zraka u oba prsišta), uz ovakvu dinamiku prometne nesreće, mogao zadobiti i u slučaju da je koristio sigurnosni pojas.

9. Na ovako dani nalaz i mišljenje stalnih sudskih vještaka tuženik nije isticao primjedbe niti prigovore dok je tužitelj prigovorio dijelu nalaza i mišljenja sačinjenog po dr. Mariji Baković kao nejasnom i neobrazloženom.

10. Zbog naprijed navedenog prigovora tuženika sud je izveo dokaz usmenim saslušanjem stalnog sudskog vještaka dr. Marije Baković koja u svom očitovanju navodi da u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja od 18.5.2022., da tužitelj u svom podnesku prigovara da u njezinom nalazu i mišljenju nije jasno koje bi ozljede tužitelj zadobio u slučaju da je koristio sigurnosni pojas, a koje ne bi zadobio, te zbog čega smatra da pojedine ozljede ne bi dobio da je koristio sigurnosni pojas, sukladno čemu vještak navodi da se može reći da je tužitelj koristio sigurnosni pojas da isti ne bi zadobio površinske ozljede lica i višestruke prijelome kostiju lica, a koji su nastali direktnim udarcem u prednje dijelove vozila uslijed izrazito velike promjene brzine vozila oko 79 km/h, a uzimajući u obzir dinamiku odvijanja prometne nesreće iz prometnog dijela vještačenja te ozljede koje je tužitelj zadobio, da isto tako ne bi zadobio prijelom grane lijeve stidne kosti s oštećenjem epigastrične arterije i krvarenje u trbušnu šupljinu, da pri korištenju sigurnosnog pojasa mogu nastati različiti prijelomi zdjelice, ali se ne radi o ovakvim prijelomima, da bi ostale ozljede, odnosno višestruka nagnječenja mozgovine-difuzna ozljeda mozga, višestruka nagnječenja oba pluća, te prisutnost zraka u oba prsišta mogao zadobiti djelovanjem snažne akceleracijsko deceleracijske sile uslijed velike promjene brzine, a prijelom ključne kosti bi mogao zadobiti da je koristio sigurnosni pojas u svojstvu putnika na stražnjem desnom sjedalu budući da u tom slučaju pojas prelazi preko desne ključne kosti, da je u svojoj ocjeni uzela u obzir da se u prometnom dijelu vještačenja navodi tendencija nabačaja prema naprijed i ulijevo. Na poseban upit jesu li ozljede u području glave nastale uslijed polijetanja prema naprijed ili su mogle nastati uslijed polijetanja prema ulijevo vještak odgovara da je tendencija nabačaja prema naprijed i ulijevo, te uslijed te tendencije bi došlo do aktivacije pojasa te tijelo tužitelja ne bi cijelo poletjelo prema naprijed i ulijevo te ove ozljede ne bi nastale. Na poseban upit bi li u slučaju vezanosti tužitelj mogao zadobiti krvarenje u trbušnu šupljinu vještak odgovara da i kod vezanih osoba mogu nastati ozljede u trbušnoj šupljini koje krvare, ali kod tužitelja se dogodilo krvarenje iz epigastrične arterije koja je ozlijeđena zbog prijeloma pubične kosti koji ne bi nastao da je tužitelj koristio sigurnosni pojas.

11. Na ovako dano usmeno očitovanje stranke nisu isticale nikakve primjedbe niti prigovore, a nalaz i mišljenje stalnih sudskih vještaka dipl. ing. Zvonka Ivašića i dr. Marije Baković, kao i njeno usmeno očitovanje u cijelosti prihvaća i ovaj sud obzirom su jasni, nedvosmisleni i sačinjeni u skladu sa pravilima struke.

12. U odnosu na spornu visinu štete sud je izveo dokaz medicinskim vještačenjem po stalnim sudskim vještacima dr. Božidaru Šebečiću, dr. Branki Vidrih i dr. NE koji u svom nalazu i mišljenju navode da je tužitelj JE rođen 1977., po zanimanju konobar, dana 20.10.2018. stradao u prometnoj nesreći kao putnik na stražnjem sjedalu automobila (udarac prednjim dijelom automobila u drugi automobil nakon čega su udarili u ogradu), da je zadobio brojne teške tjelesne ozljede (politrauma): višestruke prijelome kostiju lica, razderotne rane gornje usne i lica, nagnječenje nosnih kostiju, nosne pregrade i vomera, nagnječenje mozga, prijelom desne ključne kosti, prijelom lijeve preponske kosti uz razvoj velikog hematoma na mjestu prijeloma zbog oštećenja donje epigastrične arterije, nakupljanje slobodnog zraka u oba prsišta, nagnječenja oba plućna krila. Vještaci nadalje navode da je tužitelj po primitku u bolnicu smješten u Jedinicu intenzivnog liječenja i stavljen na mehaničku ventilaciju, da je sljedeći dan po primitku učinjena drenaža desnog prsišta i embolizacija epigastrične arterije, da je četvrtog dana boravka učinjena traheotomija i zbrinute ozljede viscerokranijuma (učinjena je osteosinteza prijeloma kostiju lica), da je desetog dana boravka zbog akutnog krvarenja na nos učinjena stražnja tamponada nosa, da se po otpustu iz bolnice teško kretao uz pomoć štaka, da je proveo fizikalnu terapiju, da se ekstraperitonealni hematom u lijevom donjem abdomenu postepeno smanjivao kroz dulji vremenski period, kroz godinu dana, da je zbog zadobivenih ozljeda, kod tužitelja došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja. Vještaci nadalje navode da je zbog povrede mozga kod tužitelja došlo do propadanja mnestičko kognitivnih kapaciteta i razvoja psihoorganskog sindroma te zbog toga u svakodnevnom životu i radu ulaže pojačane napore u omjeru od 40%, da se smetnje mogu podvesti pod dijagnozu Organski poremećaj raspoloženja (afektivni poremećaji) F06.3 Poremećaji karakterizirani promjenom raspoloženja ili afekta, obično praćeni promjenom opće razine aktivnosti, da je zbog ozljede maksilofacijalne regije u predmetnom događaju kod tužitelja došlo do smanjenja životne aktivnosti u iznosu od 5% što je posljedica poslijetraumatskog deformiteta lica lakog stupnja (minimalno poremećena okluzija praćena je asimetrijom nosa i nosne pregrade s nešto slabijom prohodnošću obje nosnice), da su kao trajna posljedica prijeloma desne ključne kosti koja je zarasla uz manji pomak ulomaka zaostali povremeni bolovi u području ključne kosti, lagana bol na palpaciju ključne kosti i lagana bol kod terminalnih kretnji u ramenu te smanjenje životne aktivnosti iznosi 3%, da prijelom gornje grane lijeve preponske kosti i veliki hematom na mjestu prijeloma uzrok su povremenih bolova u lijevoj preponi i laganih bolova kod maksimalne fleksije noge u kuku te smanjenje životne aktivnosti iznosi 3%., da sukladno navedenom ukupno smanjenje životne aktivnosti iznosi 47% uslijed čega tužitelj trpi i odgovarajuće duševne boli. Vještaci nadalje navode da je tužitelj zbog brojnih teških tjelesnih ozljeda i tijekom liječenja (višestruke operacije) trpio fizičke bolove jakog intenziteta u trajanju od 10 dana, bolove srednjeg intenziteta 20 dana i bolove manjeg intenziteta 4 mjeseca kumulativno, da su zaostali povremeni bolovi uključeni u smanjenje životne aktivnosti, da tužitelj u predmetnom štetnom događaju nije trpio primarni strah, jer je gubio svijest, da je sekundarni strah jakog intenziteta trpio 10 dana (kumulativno 3 operativna zahvata), srednjeg intenziteta 20 dana, te blažeg do tri mjeseca po stradavanju, da su zaostali ožiljci u području lica opisani u nalazu maksilofacijalnog kirurga, blaga asimetrija lica (u desnoj jagodičnoj regiji), asimetrija nosa, ožiljak na prednjoj strani vrata od traheotomije i dva mala ožiljka na lijevoj strani prsnog koša uzrok naruženja srednjeg stupnja uslijed čega tužitelj trpi i odgovarajuće duševne boli, da je tužitelju tuđa pomoć i njega bila potrebna po otpustu iz bolnice u opsegu 6 sati dnevno 4 tjedna (teško pokretan uz pomoć štaka i druge osobe), u opsegu 4 sata dnevno 4 tjedna, u opsegu 2 sata dnevno 8 tjedna za pomoć kod održavanja osobne higijene u prvoj fazi liječenja, za pomoć u pripremanju odgovarajuće kašaste hrane, za pomoć kod odlaska na kontrolne preglede, za obavljanje kućnih poslova, nabavku i pripremu hrane i sl., da je liječenje tužitelja s kirurško-traumatološkog stajališta završeno 15.6.2020., da je liječenje tužitelja s kirurško maksilofacijalnog stajališta završeno 27.8.2019. te da je liječenje tužitelja s psihijatrijske strane stabilizirano 11.4.2023.

13. Na naprijed navedeni nalaz i mišljenje stalnih sudskih vještaka svoje prigovore su istakli tužitelj i tuženik, i to tužitelj u odnosu na ocjenu svih kvalifikatornih okolnosti za procjenu povrede prava osobnosti, a tuženik u odnosu na ocjenu ukupnog smanjenja životnih aktivnosti.

14. Zbog naprijed navedenih prigovora tužitelja i tuženika na nalaz i mišljenje stalnih sudskih vještaka sud je izveo dokaz usmenim saslušanjem vještaka na ročištu od 14. travnja 2025.

14.1. Stalni sudski vještaci dr. Božidar Šebečić i dr. NE u svom usmenom očitovanju navode da tužitelj u svom podnesku prigovara ocjeni intenziteta i trajanja fizičkih bolova i straha i smatra da su trajali u jačem intenzitetu i duljem periodu nego što je navedeno u vještačenju na što vještaci odgovaraju da su fizički bolovi i strah subjektivna kategorija i ne mogu se objektivno izmjeriti, da su ocjenu dali uzevši u obzir težinu zadobivenih ozljeda i medicinske dokumentacije o liječenju, da je tužitelj mjesec dana boravio u bolnici i da je u tom periodu protiv bolova uzimao analgetike i nije mogao kroz čitav period hospitalizacije trpjeti bolove jakog intenziteta već ih je mogao trpjeti samo povremeno kada je popustilo djelovanje analgetika, da je ocjena fizičkih bolova neuobičajeno visoka, dali su je jakog intenziteta 10 dana, srednjeg intenziteta 20 dana i manjeg intenziteta 4 mjeseca kumulativno, što znači da je tužitelj trpio fizičke bolove i kroz dulji period, ali ne kontinuirano 24 sata dnevno, da se isto odnosi i na ocjenu straha te da smatraju da je jedna i druga ocjena primjerena i ostaju kod iste. Nadalje navode da tužitelj prigovara i ocjeni potrebe za tuđom pomoći i njegom i navodi da je ocjena protivna dostavljenoj medicinskoj dokumentaciji na što vještaci odgovaraju da to nije točno jer su ocijenili da je kod tužitelja nakon otpusta iz bolnice 21.11.2018. bila potrebna tuđa pomoć u opsegu 6 sati dnevno 4 tjedna, u opsegu 4 sata dnevno 4 tjedna i u opsegu 2 sata dnevno do odlaska u toplice odnosno do 28.3.2019. Na prigovor tužitelja da kod ocjene smanjenja životne aktivnosti nisu uzeli u obzir ispade vidnog polja navode da zbog ozljede tužitelja zadobivene u predmetnom događaju nije moglo doći do suženja vidnog polja i smanjenja oštrine vida jer kod ozljeda očnih duplji koje je tužitelj zadobio u predmetnom događaju, a zbog čega nije imao funkcionalnih ispada (poremećaj bulbo motorike i dvoslike), a to su jedini poremećaji tj. smetnje vida koje je tužitelj mogao imati, a iste nije zadobio kao posljedicu ozljede zadobivenu u predmetnom događaju. U odnosu na tamponadu nosa koja je naknadno učinjena dr. J navodi da ista nije neuobičajena te se radi kod krvarenja iz nosa koje nije bolno samo po sebi, a i sam zahvat tamponade nije bolan.

14.2. Stalni sudski vještak dr. Branka Vidrih u svom usmenom očitovanju, kada se istu pita da komentira preporuku neurokirurga koji ne traži daljnje neurokirurško praćenje i liječenje, odgovara da tegobe psihoorganskog sindroma ni tako nisu neurokirurška domena nego neuropsihijatrijska. Na upit je li ocjena trajnih posljedica zbog psihoorganskog sindroma previsoko cijenjena vještak odgovara da se njezina ocjena tih posljedica temeljila na uobičajenu tablicama koje vještaci koriste u svom svakodnevnom radu pa navodi "zbog povrede mozga došlo je do propadanja mnestičko kognitivnih kapaciteta i razboja psihoorganskog sindroma koji se očituje kroz poremećaje raspoloženja i kroz promjenu opće razine aktivnosti", a na upit zbog čega nije uzela u obzir PTSP kod tužitelja odgovara da je u skladu sa uobičajenom praksom izrade vještačkog nalaza uzela onu povredu odnosno dijagnozu koja je dominantna u kliničkom nalazu, a to je upravo psihoorganski sindrom, a ne PTSP.

15. Na ovako dano usmeno očitovanje vještaka tužitelj nije isticao nikakve primjedbe niti prigovore dok je tuženik ostao kod prigovora na nalaz i mišljenje vještaka te je predložio provođenje novog vještačenja po medicinskom fakultetu.

16. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje, kao i usmeno očitovanje stalnih sudskih vještaka dr. Božidara Šebečića, dr. Branke Vidrih i dr. NE u cijelosti obzirom se zasnivaju na medicinskoj dokumentaciji koja prileži spisu i kliničkom pregledu tužitelja, te ovaj sud za iste drži da su jasni, dosljedni i stručno obrazloženi, te da nemaju proturječnosti niti nedostataka, a iste stranke nisu svojim prigovorima dovele u sumnju. Zbog navedenog sud nije prihvatio prijedlog tuženika za provođenjem novog medicinskog vještačenja jer je navedeni prijedlog, po mišljenju ovoga suda, usmjeren na odugovlačenje postupka, a navedeno je u suprotnosti sa odredbom iz čl. 10 ZPP-a.

17. Slijedom navedenog sud je utvrdio da je tužitelju u predmetnom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti, i to pravo na tjelesno i duševno zdravlje, u skladu sa čl. 19. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23; dalje u tekstu ZOO), čime mu je prouzročena neimovinska šteta iz čl. 1046. ZOO, a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade sukladno odredbi čl. 1100. st. 1. ZOO.

18. U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti kao što su ovdje na tjelesno i duševno zdravlje, za tako međusobno povezane (isprepletene) oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve oblike neimovinske štete. Sud je pri tome raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužitelj naveo u tužbi: fizičke boli, strah, duševne boli zbog smanjenja opće i životne aktivnosti te naruženje. One su u smislu čl. 1100. st .2. ZOO kriteriji (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu. Nadalje, sud je imao u vidu da je tuženik istaknuo prigovor doprinosa tužitelja nastanku štetnog događaja kojeg obrazlaže tvrdnjom o tome da tužitelj ne bi zadobio predmetne ozljede da je bio vezan sigurnosnim pojasom, a kako je to djelomično i utvrđeno prihvaćenim kombiniranim nalazom i mišljenjem prometnog i sudskomedicinskog vještaka. Naime, iz prihvaćenog nalaza i mišljenja vještaka dr. Marije Baković proizlazi da tužitelj ne bi zadobio površinske ozljede lica, višestruke prijelome kostiju lica, prijelom gornje grane lijeve stidne kosti s oštećenjem lijeve grane donje epigastrične arterije i krvarenje u trbušnu šupljinu da je kritične zgode koristio sigurnosni pojas, a da bi istodobno ostale ozljede (višestruka nagnječenja mozgovine – difuzna ozljeda mozga, prijelom desne ključne kosti, višestruka nagnječenja oba pluća te prisutnost zraka u oba prsišta), uz ovakvu dinamiku prometne nesreće, mogao zadobiti i u slučaju da je koristio sigurnosni pojas. Sukladno navedenom, ovaj sud smatra da je tužitelj nekorištenjem sigurnosnog pojasa u skladu sa odredbom čl. 163. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13 i 92/14, dalje u tekstu: ZOSPC), kritične zgode svakako doprinio ozljeđivanju, odnosno zadobivanju naprijed navedenih ozljeda (koje bi bile izbjegnute da je bio vezan) pa je taj doprinos ocijenjen u omjeru od 30% (čl. 1067. st. 3. ZOO). Navedeno imajući u vidu da je za nastanak štetnog događaja primarno isključivo odgovorno vozilo osigurano kod tuženika, ali isto tako da tužitelj ne bi pretrpio ozljedu u vidu površinske ozljede lica, višestruke prijelome kostiju lica, prijelom gornje grane lijeve stidne kosti s oštećenje lijeve grane donje epigastrične arterije i krvarenjem u trbušnu šupljinu da je bio vezan sigurnosnim pojasom.

19. Slijedom navedenoga, imajući u vidu utvrđene zadobivene ozljede, te imajući u vidu trajanje i intenzitet pretrpljenih fizičkih bolova i straha, utvrđene zaostale duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti u omjeru od ukupno 47% u kojem omjeru će tužitelj još dugi niz godina morati ulagati pojačane napore u svakodnevnom životu, kao i stupanj naruženja srednjeg stupnja, a kako je to sve opisano u prihvaćenom nalazu i mišljenju vještaka, te imajući u vidu duljinu i trajanje tuđe pomoći i njege koja je utvrđena nalazom i mišljenjem vještaka u trajanju od 392 sati, te odmjerenu cijenu od 4,00 eur po satu temeljem odredbe čl. 1095. ZOO-a i primjenom odredbe čl. 223. ZPP-a, sud je utvrdio da tužitelju pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu za nastalu neimovinsku i imovinsku štetu (tuđa pomoć i njega) u visini 32.685,75 eur. Međutim, obzirom na utvrđen omjer doprinosa tužitelja štetnom događaju 30%, istome s naslova neimovinske i imovinske (tuđa pomoć i njega) štete pripada iznos od 22.880,03 eur. Budući je među strankama nesporno da je tuženik tužitelju prije podnošenja tužbe isplatio iznos od 6.636,14 eur s naslova neimovinske štete, te nakon podnošenja tužbe iznos od 21.235,65 eur s naslova neimovinske štete i iznos od 132,72 eur s naslova imovinske štete – tuđa pomoć i njega, odnosno ukupno 28.004,51 eur, ovaj sud smatra da je tuženik tužitelju u cijelosti naknadio štetu iz predmetnog štetnog događaja, te je istoga valjalo odbiti sa tužbenim zahtjevom i odlučiti kao pod točkom I. izreke ove presude.

20. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. u vezi čl. 151. i čl. 155. st. 1. ZPP, a isti je suđen tuženiku obzirom da tužitelj nije uspio u postupku. Tuženiku je u skladu sa odredbama važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23; dalje u tekstu Tarifa) i prema priloženom troškovniku priznat trošak za: sastav odgovora na tužbu u iznosu od 525 bodova (Tbr. 8/1 Tarife), trošak zastupanja na ročištima od 03.03.2022. i 16.03.2023. u iznosu od po 525 bodova svako (Tbr. 9/1 Tarife), trošak sastava podnesaka od 25.08.2023. i 19.12.2024. u iznosu od po 25 bodova svaki (Tbr. 8/4 Tarife), trošak sastava podneska od 29.02.2024. u zatraženom iznosu od 500 bodova (Tbr. 8/1 Tarife), trošak zastupanja na ročištu od 14.04.2025. u iznosu od 500 bodova (Tbr. 9/1 Tarife), odnosno ukupno 2625 bodova, što uz vrijednost jednog boda od 2,00 € (Tbr. 54 Tarife) daje iznos od 5.250,00 €, te sve uvećano za 25% PDV-a (Tbr. 46 Tarife) daje iznos od 6.562,50 €. Navedeni iznos valjalo je uvećati za iznos od 464,53 eura s naslova troška kombiniranog prometno sudsko medicinskog vještačenja, tako da sveukupan trošak tuženika iznosi 7.027,03 €, te je stoga odlučeno kao pod točkom II. izreke ove presude.

21. Na dosuđeni iznos parničnog troška tuženiku je dosuđena i zatezna kamata od presuđenja do isplate u skladu s odredbom 151. st. 3. ZPP-a, po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. i čl. 8 ZOO-a.

U Zagrebu, dana 04. lipnja 2025.

Sudac:

Nevenka Božinović Čupin

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom Županijskom sudu, koja se podnosi pisano u četiri istovjetna primjerka, putem ovoga suda. Žalba se podnosi u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

-od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje presude, bez obzira da li je stranka na to ročište pristupila, odnosno

-od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika