Republika Hrvatska

Općinski sud u Gospiću

Trg Alojzija Stepinca 3

53000 Gospić

Poslovni broj P-19/2013-122

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Gospiću po sucu Mirjani Kosanović kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja HŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa punomoćnica Ana Vidov, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Kotlar & Vidov iz Zadra, Ulica Zrinsko-Frankopanska 38 protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d. sa sjedištem u [adresa], OIB: 94472454976 kojeg zastupa punomoćnik Marino Matić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić i partneri, Pisarnica Rijeka, Rijeka, Riva 8, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 24. travnja 2025. i nakon objave dana 4. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e :

I. Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranje d.d. sa sjedištem u [adresa], OIB: 94472454976 da tužitelju HŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati iznos od 8.900,00 EUR na ime naknade nematerijalne štete zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od dana podnošenja tužbe 11. siječnja 2013. do isplate po stopi od 12% godišnje za razdoblje od 11. siječnja 2013. godine do 31. srpnja 2015. godine, 8,14% godišnje za razdoblje od 01. kolovoza 2015. godine do 31. prosinca 2015. godine, 8,05% godišnje za razdoblje od 01. siječnja 2016. godine do 30. lipnja 2016. godine, 7,88% godišnje za razdoblje od 01. srpnja 2016. godine do 31. prosinca 2016. godine, 7,68% godišnje za razdoblje od 01. siječnja 2017. godine do 30. lipnja 2017. godine, 7,41% godišnje za razdoblje od 01. srpnja 2017. godine do 31. prosinca 2017. godine, 7,09% godišnje za razdoblje od 01. siječnja 2018. godine do 30. lipnja 2018. godine, 6,82% godišnje za razdoblje od 01. srpnja 2018. godine do 31. prosinca 2018. godine, 6,54% godišnje za razdoblje od 01. siječnja 2019. godine do 30. lipnja 2019. godine, 6,30% godišnje za razdoblje od 01. srpnja 2019. godine do 31. prosinca 2019. godine, 6,11% godišnje za razdoblje od 01. siječnja 2020. godine do 30. lipnja 2020. godine, 5,89% godišnje za razdoblje od 01. srpnja 2020. godine do 31. prosinca 2020. godine, 5,75% godišnje za razdoblje od 01. siječnja 2021. godine do 30. lipnja 2021. godine, 5,61% godišnje za razdoblje od 01. srpnja 2021. godine do 31. prosinca 2021. godine, 5,49% godišnje za razdoblje od 01. siječnja 2022. godine do 30. lipnja 2022. godine, 5,31% godišnje za razdoblje od 01. srpnja 2022. godine do 31. prosinca 2022. godine, 5,50% godišnje za razdoblje od 01. siječnja 2023. godine do 30. lipnja 2023. godine, 7% godišnje za razdoblje od 01. srpnja 2023. godine do 31. prosinca 2023. godine, 7,5% godišnje za razdoblje od 01. siječnja 2024. godine do 30. lipnja 2024. godine, 7,25% godišnje za razdoblje od 01. srpnja 2024. godine do 31. prosinca 2024. godine, te do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sukladno članku 29. Zakona o obveznim odnosima, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja iznad dosuđenog iznosa iz točke I. izreke presude odnosno za iznos od 390,60 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama na taj iznos.

III. Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranje d.d. sa sjedištem u [adresa], OIB: 94472454976 da tužitelju HŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati iznos od 420,00 EUR na ime naknade materijalne štete zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po stopi od 14% godišnje za razdoblje od 17. travnja 2010. godine do 30. lipnja 2011. godine, 12% godišnje za razdoblje od 01. srpnja 2011. godine do 31. srpnja 2015. godine, 8,14% godišnje za razdoblje od 01. kolovoza 2015. godine do 31. prosinca 2015. godine, 8,05% godišnje za razdoblje od 01. siječnja 2016. godine do 30. lipnja 2016. godine, 7,88% godišnje za razdoblje od 01. srpnja 2016. godine do 31. prosinca 2016. godine, 7,68% godišnje za razdoblje od 01. siječnja 2017. godine do 30. lipnja 2017. godine, 7,41% godišnje za razdoblje od 01. srpnja 2017. godine do 31. prosinca 2017. godine, 7,09% godišnje za razdoblje od 01. siječnja 2018. godine do 30. lipnja 2018. godine, 6,82% godišnje za razdoblje od 01. srpnja 2018. godine do 31. prosinca 2018. godine, 6,54% godišnje za razdoblje od 01. siječnja 2019. godine do 30. lipnja 2019. godine, 6,30% godišnje za razdoblje od 01. srpnja 2019. godine do 31. prosinca 2019. godine, 6,11% godišnje za razdoblje od 01. siječnja 2020. godine do 30. lipnja 2020. godine, 5,89% godišnje za razdoblje od 1. srpnja 2020. godine do 31. prosinca 2020. godine, 5,75% godišnje za razdoblje od 01. siječnja 2021. godine do 30. lipnja 2021. godine, 5,61% godišnje za razdoblje od 01. srpnja 2021. godine do 31. prosinca 2021. godine, 5,49% godišnje za razdoblje od 01. siječnja 2022. godine do 30. lipnja 2022. godine, 5,31% godišnje za razdoblje od 01. srpnja 2022. godine do 31. prosinca 2022. godine, 5,50% godišnje za razdoblje od 01. siječnja 2023. godine do 30. lipnja 2023. godine, 7% godišnje za razdoblje od 01. srpnja 2023. godine do 31. prosinca 2023. godine, 7,5% godišnje za razdoblje od 01. siječnja 2024. godine do 30. lipnja 2024. godine, 7,25% godišnje za razdoblje od 01. srpnja 2024. godine do 31. prosinca 2024. godine, te do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sukladno članku 29. Zakona o obveznim odnosima, sve u roku od 15 dana.

IV. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev iznad dosuđenog iznosa iz točke III. izreke presude odnosno za iznos od 1.438,12 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama na taj iznos.

V. Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranju d.d. sa sjedištem u [adresa], OIB: 94472454976 da tužitelju HŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] nadoknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 3.742,35 EUR, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi od 11. siječnja 2013. koju je podnio protiv poslodavca Hidroelektra niskogradnja d.d. i osiguravatelja poslodavca Jadranskog osiguranja d.d. tužitelj je naveo da je 17. travnja 2010. u tunelu Sv. Ilija - Grad Zagvozd u glavnoj tunelskoj cijevi prilikom obavljanja radova pripreme betoniranja kampade tunelske obloge, padom s visine od cca 1 metar s beton pumpe na desni kuk pretrpio tešku tjelesnu ozljedu - prijelom vrata bedrene kosti, dakle, obavljajući poslove za poslodavca na radnom mjestu i u sklopu radnog vremena tužitelj je pretrpio ozljedu na radu. Poslodavac Hidroelektra niskogradnja d.d. je prijavio ozljedu na radu Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje dana 26. svibnja 2010. Zbog pretrpljene ozljede tužitelj je liječen u Kliničkom bolničkom centru Split - Klinika za kirurgiju gdje mu je utvrđen prijelom vrata bedrene kosti zbog čega je dan nakon štetnog događaja podvrgnut operativnom zahvatu - osteosintezi s tri titanska vijka te je radi prevencije infekcije i tromboze podvrgnut lijekovima, a 26. travnja 2010. otpušten je kući. Naknadno je tužitelj obavljao ambulante kontrole kod kirurga u Općoj bolnici Zadar, a ukupno bolovanje trajalo je do 12. studenog 2012. Tužitelj tvrdi da je zbog pretrpljene ozljede trpio intenzivne bolove i strah te da iste povremeno i dalje trpi, a smanjena mu je i opća životna sposobnost zbog čega će morati ulagati pojačane napore u svakodnevnom životu i radu osobito stoga što u sklopu svog zanimanja mora često mijenjati položaj iz sjedećeg u stojeći što će mu zbog zadobivene ozljede biti otežano. Nakon operativnog zahvata u predjelu desnog kuka ostao je veliki ožiljak zbog čega tužitelj trpi duševnu bol kao posljedicu trajne naruženosti i to kako tijekom liječenja tako i kasnije tijekom hodanja uz pomoć štaka. Stoga zahtijeva isplatu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu od 70.000,00 kuna. Zbog opisane ozljede tužitelj je pretrpio i materijalnu štetu jer mu je tijekom liječenja bila potrebna tuđa pomoć i njega pa s te osnove zahtijeva naknadu štete u iznosu od 14.000,00 kuna. Budući da poslodavac temeljem članka 15 Zakona o zaštiti na radu, a osiguravajuće društvo kao osiguravatelj odgovaraju radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu koja do podnošenja tužbe nije nadoknađena, tužitelj zahtijeva da sud temeljem članka 15 Zakona o zaštiti na radu i članaka 1095 i 1100 stavka 1 i 2 u vezi sa člankom 1103 Zakona o obveznim odnosima donese presudu kojom će naložiti tuženicima da tužitelju solidarno isplate na ime naknade nematerijalne štete iznos od 70.000,00 kuna zajedno sa zateznim kamatama od podnošenja tužbe i iznos od 14.000,00 kuna na ime naknade materijalne štete zajedno sa zateznim kamatama od nastanka štetnog događaja. Uz tužbu tužitelj je dostavio prijavu o ozljedi na radu, otpusno pismo KBC Split od 26. travnja 2010. godine, medicinsku dokumentacija Opće bolnice Zadar i izvješće o bolovanju.

2. U odgovoru na tužbu tuženik Hidroelektra niskogradnja d.d. priznao je štetni događaj, ali je osporio u cijelosti osnov i visinu tužbenog zahtjeva i istaknuo prigovor isključive krivnje tužitelja za nastanak štetnog događaja jer smatra da je do ozljeđivanja tužitelja došlo zbog propuštanja dužne pažnje prilikom izvođenja radnog procesa. Tuženik smatra da je tužbeni zahtjev za naknadu nematerijalne štete previsoko postavljen s obzirom da je ozljeda tužitelja u cijelosti sanirana te su postignute zadovoljavajuće kretnje u desnom kuku i potpuno opterećenje noge, a osim toga iz medicinske dokumentacije proizlazi da je liječenje tužitelja okončano u roku od 4 mjeseca nakon ozljeđivanja. Osporava da su kod tužitelja zaostale trajne posljedice i da mu je bila potrebna tuđa pomoć i njega te ističe da je tužitelj nakon završetka bolovanja nastavio raditi na istim poslovima na kojima je radio i prije štetnog događaja, a koji zahtijevaju dobro zdravstveno stanje i fizičku kondiciju. Tuženik osporava i zatraženi tijek kamata na naknadu za tuđu pomoć i njegu.

3. U odgovoru na tužbu tuženik Jadransko osiguranje d.d. ne osporava nastanak štetnog događaja i pasivnu legitimaciju, ali osporava osnovanost tužbenog zahtjeva jer smatra da je do štetnog događaja došlo isključivo nepažnjom tužitelja. Osporava visinu tužbenog zahtjeva kao previsoko postavljenu budući da je prema posljednjem nalazu kirurga funkcionalni status kuka uredan, a RTG-om je utvrđeno kako je prijelom uredno zarastao. Iz priložene medicinske dokumentacije proizlazi da je tužitelj bio na bolovanju do 12. studenog 2010. Naglašava kako tužitelj nije dostavio dokaz da je proveo fizikalnu terapiju. Tuženik osporava i visinu zahtjeva s naslova tuđe njege i pomoći kao previsoko postavljenu. Ističe da tužitelj nije dostavio ni podatke je li njegovo liječenje završeno, je li zdravstveno stanje tužitelja konsolidirano te je li prije nastanka štetnog događaja zdravlje tužitelja bilo narušeno.

4. Tuženik Hidroelektra niskogradnja d.d. je tijekom postupka dostavio u spis zapisnik o inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područne jedinice Split od 19. travnja 2010. o obavljenom inspekcijskom nazoru poslovanja u društvu Hidroelektra niskogradnja d.d. (list 57 - 60 spisa), zapisnik Državnog inspektorata od 26. travnja 2010. s izjavom tužitelja (list 55 i 56 spisa), zapisnik Državnog inspektorata od 29. travnja 2010. s izjavom AŠ (list 61 i 62 spisa), zapisnik Državnog inspektorata od 29. travnja 2010. s izjavom OŠ (list 65 i 66 spisa), zapisnik Državnog inspektorata od 25. svibnja 2010. (list 49 - 54 spisa), uputu za korištenje beton pumpe CIFA sa slikovnim prikazom (list 78 - 100 spisa), potvrdu Otvorenog sveučilišta Zagreb da je tužitelj pohađao osposobljavanje za rukovatelja toranjske dizalice, bagera i utovarivača (list 123 spisa), Procjenu opasnosti za radno mjesto strojar i Plan i program osposobljavanja zaposlenika za rad na siguran način

(list 126 - 133 spisa)

5. Tužitelj je u spis dostavio zdravstveni karton Doma zdravlja Zadarske županije - Ordinacije dr. Ante Knezovića (list 108 - 118 spisa).

6. Radi utvrđenja činjeničnog stanja proveden je dokaz čitanjem i pregledavanjem dokumentacije koju su stranke dostavile u spis te dokaz saslušanjem svjedoka EŠ, AŠ, OŠ, SŠ (list 69 - 72 spisa) i VŠ (list 123 - 125 spisa) i dokaz saslušanjem tužitelja (list 191 - 194 spisa). Provedeno je medicinsko vještačenje po vještacima iz područja psihijatrije, ortopedije i fizikalne terapije i vještačenje po sudskom vještaku iz područja zaštite na radu.

7. Rješenjem suda poslovni broj P-19/2013-36 utvrđen je prekid postupka u odnosu na tuženika Hidroelektra niskogradnja d.d. s obzirom da je rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Tt-18/46061-1 od 21. siječnja 2019. tuženik brisan iz sudskog registra. Odlučeno je da će se postupak nastaviti kad pravni slijednici pravne osobe preuzmu postupak ili kada ih sud na prijedlog protivne strane ili po službenoj dužnosti pozove da to učine.

8. Tužitelj je podneskom od 11. rujna 2019. obavijestio sud da je trgovačko društvo Hidroelektra mehanizacija d.d. sa sjedištem u [adresa] slijednik tuženika Hidroelektra niskogradnja d.d. pa je kao 1. tuženika označio Hidroelektra mehanizacija d.d.

9. Rješenjem suda poslovni broj P-19/2013-40 od 18. veljače 2020. pozvan je stečajni upravitelj Damir Katić da za 1. tuženika Hidroelektra mehanizacija d.d. u stečaju preuzme postupak u ovoj pravnoj stvari.

10. Rješenjem suda poslovni broj P-19/2013-56 od 21. travnja 2022. odbačena je tužba tužitelja u ovoj pravnoj stvari u odnosu na 1. tuženika Hidroelektra mehanizacija d.d. za građenje i usluge u stečaju sa sjedištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao nedopuštena budući da je odredbom članka 167 Stečajnog zakona (Narodne novine broj 71/15 i 104/17) propisano da stečajni vjerovnici svoje tražbine mogu ostvariti samo u stečajnom postupku, a tužitelj nije prijavio svoju tražbinu u stečajnom postupku.

11. Na traženje suda Dom zdravalja Zadarske županije dostavio je zdravstveni karton tužitelja (list 234-275 spisa).

12. Rješenjem suda poslovni broj P-19/2013-66 od 24. kolovoza 2020. odlučeno je da će se provesti medicinsko vještačenje po stalnim sudskim vještacima iz područja ortopedije, psihijatrije i fizijatrije koji će se očitovati o svim vidovima štete u vezi povrede prava osobnosti tužitelja na duševno i tjelesno zdravlje u vezi štetnog događaja od 17. travnja 2010. a posebno o povezanosti štetnog događaja s posljedicama utvrđenim u medicinskoj dokumentaciji; je li tužitelj uslijed zadobivenih ozljeda trpio fizičke bolove, ako je, trajanje i intenzitet tih bolova; je li liječenje tužitelja završeno; je li tužitelj trpio fizičke bolove nakon završenog liječenja, ako jest, trajanje i intenzitet tih bolova; jesu li kod tužitelja izvršeni operativni zahvati, ako jesu, kakvi; je li tužitelj odlazio na fizikalnu terapiju i upotrebljavao invalidska pomagala (štake, kolica itd.); je li tužitelj pretrpio strah uslijed štetnog događaja, ako jest, kojeg intenziteta i koliko je dugo taj strah trajao; je li tužitelju zbog zadobivenih ozljeda smanjena životna i radna aktivnost i u kojem stupnju; je li tužitelj trpio duševne bolove zbog smanjenja životne aktivnosti; je li tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega, ako jest, kada, u čemu se ona sastojala, koliko je bila potrebna i tko je pružao tu pomoć; je li tužitelj za vrijeme liječenja obavljao fiziološke potrebe u krevetu, je li dugotrajno nepomično ležao i je li trpio druge popratne tegobe u vezi s liječenjem; je li kod tužitelja utvrđena naruženost uslijed zadobivenih ozljeda, ako jest, u kojem stupnju i je li tužitelj trpio duševne bolove zbog naruženosti. Tužitelju je naloženo da po pozivu sudskih vještaka pristupi na pregled pod prijetnjom gubitka ovog dokaza.

13. U nalazu i mišljenju od 8. lipnja 2023. stalni sudski vještak za psihijatriju Nikola Sikirica naveo je kako je tužitelj uslijed štetnog događaja doživio primarni strah u trajanju od oko 2 - 3 minute, potom se nastavio sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od 3 - 4 dana, sekundarni strah umjerenog intenziteta od 5 - 6 tjedana te sekundarni strah blagog intenziteta u trajanju od 5 - 6 mjeseci. Zbog ulaganja pojačanih napora tužitelj će po mišljenju vještaka trpjeti duševne bolove koji će se očitovati u periodima sniženog raspoloženja, skupa nelagodnih emocija i povremenog osjećaja vlastite neadekvatnosti i tjeskobe.

14. Stalni sudski vještak za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Dinko Pivalica u svom je nalazu i mišljenju naveo kako je uslijed ozljeđivanja tužitelj trpio bolove neposredno i nakon liječenja i to jakog intenziteta 3 dana, srednje jakog intenziteta mjesec dana i slabijeg intenziteta 4 mjeseca. Vještak je naveo da je prema medicinskoj dokumentaciji liječenje tužitelja završeno 6 mjeseci nakon ozljede te da posljednji nalaz iz kolovoza 2010. pokazuje uredno srastao prijelom i još uvijek slabiju muskulaturu te je savjetovano daljnje jačanje kroz naredno razdoblje. Tužitelj je tijekom liječenja koristio dvije štake pri hodu. Tužitelju je bila potrebna medicinska pomoć i njega prva 3 mjeseca po 2 sata dnevno vezano za pojedine aktivnosti dnevnog života i odlaska na kontrolne preglede budući da je u tom razdoblju bio otežano pokretan uz pomoć dvije štake. Tuđa pomoć i njega 1 sat dnevno bila mu je potrebna još mjesec dana, a odnosi se na odlaske liječniku, nabavke i slično jer je kroz to vrijeme i dalje bio otežano pokretan, ali s jednom štakom. Uslijed ozljede desne bedrene kosti došlo je do smanjenja općih životnih aktivnosti kod tužitelja u visini od 7 %, a radi navedenih oštećenja tužitelj će morati ulagati pojačane napore pri duljem hodanju, trčanju i slično.

15. Stalni sudski vještak za opću kirurgiju, ortopediju i traumatologiju Luka Roguljić mišljenja je da je zbog ozljede na radu odnosno prijeloma vrata desne bedrene kosti tužitelj trpio bolove jakog intenziteta tjedan dana, srednjeg intenziteta mjesec dana i slabog intenziteta 4 mjeseca. Tuđa pomoć i njega bili su potrebni tužitelju u razdoblju od 3 mjeseca po dva sata, a kako je tužitelj hodao uz pomoć štaka bila mu je potrebna pomoć kod osobne higijene i odlaska na kontrolne preglede. Nadalje, tuđa pomoć i njega kroz idući mjesec dana po jedan sat dnevno bila je potrebna tužitelju zbog odlaska liječniku jer je tada hodao uz pomoć jedne štake. Mišljenje je vještaka da je kod tužitelja s traumatološko - ortopedske strane nastalo umanjenje životnih aktivnosti od 10 %.

16. U očitovanju na nalaz i mišljenje sudskih vještaka tužitelj je naveo da su vještaci dali svoje nalaze i mišljenja bez pregleda tužitelja pa se stoga nalazi temelje isključivo na medicinskoj dokumentaciji. Uz to, vještaci nisu utvrdili je li kod tužitelja utvrđena naruženost uslijed zadobivenih ozljeda i u kojem stupnju te je li zbog toga trpio duševne bolove. Tužitelj smatra da su vještaci trebali utvrditi je li cerebralni infarkt zbog tromboze cerebralnih arterija posljedica ozljede na radu te u kojoj mjeri i na koji način utječe na život tužitelja.

17. Rješenjem poslovni broj P-19/2013-84 od 1. rujna 2023. sud je pozvao sudske vještake da izvrše osobni pregled tužitelja, dopune nalaz i mišljenje i očituju se na primjedbe tužitelja.

18. Tuženik je u očitovanju na nalaz i mišljenje sudskih vještaka naveo kako je zaključak vještaka proturječan medicinskoj dokumentaciji. Ne osporava da je tužitelj zadobio prijelom desne natkoljenice, ali prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji tužitelj posljednjih 13 godina nema nikakvih daljnjih tegoba, a posljednji pregled kirurga bio je davne 2010. godine. Ističe kako tužitelj nikada nije provodio fizikalnu terapiju niti je bio na pregledu kod fizijatra. Prijelom je zacijelio u urednom položaju te je prema priloženoj dokumentaciji, već 2010. godine pokretljivost desnog kuka bila uredna (i bez provođenja fizikalne terapije). Prema iskazu tužitelja od 28. siječanja 2022. jedine posljedice koje ima su da ga „nekada boli na mjestu gdje sam imao prijelom“, ali u posljednjih 13 godina tužitelj se općoj praksi nijednom nije žalio na povremene bolove pa je očito da nisu bili učestali. Smatra da vještaci moraju donijeti jedinstvenu zajedničku ocjenu, a ne razdvajati postotak smanjenja životne aktivnosti po specijalizacijama. Prema stavu današnje medicinske znanosti, smanjena funkcija kuka u lakom stupnju je 5% pa smatra da tužitelj nikako ne može imati veći postotak od toga kad se sve posljedice sastoje samo u povremenim bolovima na mjestu prijeloma uz urednu pokretljivost zgloba. Da je tužitelj imao daljnje tegobe, otišao bi na pregled fizijatra ili kontrolu kirurga, a to ovdje u zadnjih 13 godina nije bio slučaj. Ističe kako tužitelj nije imao potrebe za fizikalnom terapijom te da je u zadnjih 13 godina radno sposobna osoba bez ikakvih ograničenja na redovitim godišnjim pregledima radnika. Bolovanje je zatvoreno 12. studenog 2010. godine. Smatra kako su previsoko ocijenjeni i bolovi i da tužitelj nije imao 24-satne jake bolove 7 dana jer takvi bolovi postoje u trenutku ozljeđivanja i na dane operacijskih zahvata, a tužitelj je operiran na dan nezgode pa je to 1 dan. Isto tako smatra da tužitelj nije imao 24-satne srednje bolove 30 dana jer takvi bolovi postoje u dane kao osoba prima injekciju protiv bolova kod opće prakse ili kad ima potrebu javiti se u ambulantu za bol, a tužitelj nije primao injekcije i nije se javljao u ambulantu. Smatra da nije logično da bi tužitelja otpustili iz bolnice uz 24-satne jake/srednje bolove. Ne osporava da je tužitelj imao povremene bolove tijekom liječenja, ali smatra da isti nisu trajali 24 sata dnevno, već samo povremeno tijekom dana. Stoga smatra da je tužitelj trpio jake bolove na dan ozljede, srednje bolove trpio je par dana nakon jakih, a nakon toga je mogao imati povremene slabe bolove koji su sastavni dio postotka. Konačno, tuženik smatra da je previsoko ocijenjen strah kod tužitelja i smatra da u ocijenjenom periodu tužitelj nije imao 24- satni strah, već je strah mogao trajati kratkotrajno nekoliko minuta kroz dan. Ističe kako tužitelj nema nijedan pregled psihijatra i niti jednom liječniku se nije žalio na strah pa je očito da ocjena vještaka o dugotrajnom strahu nema uporište u priloženoj dokumentaciji.

19. Stalni sudski vještaci za opću kirurgiju, ortopediju i traumatologiju i fizikalnu medicinu i rehabilitaciju dopunili su pisani nalaz i mišljenje i očitovali se o primjedbama stranaka. Vještaci su obavili osobni pregled tužitelja dana 12. listopada 2023. te kod pregleda utvrdili kako tužitelj hoda bez pomagala, ali je pri hodanju primjetno šepanje. Tužitelj se postavlja na prste i na pete obje noge, čučanj je nepotpun. Primjetna je hipotrofija mišića desne noge. Mišljenje je vještaka da je tužitelj zbog prijeloma vrata desne bedrene kosti trpio bolove neposredno i nakon liječenja i to jakog intenziteta tri dana, srednje jakog intenziteta mjesec dana i slabijeg intenziteta četiri mjeseca. Prema medicinskoj dokumentaciji liječenje je završeno šest mjeseci nakon predmetne ozljede, a posljednji nalaz je iz kolovoza 2010. godine kada se pokaže uredno srastao prijelom i još uvijek slabija muskulatura i savjetuje daljnje jačanje koje se moglo obaviti kroz navedeno razdoblje. Prema dostavljenoj medicinskoj dokumentaciji u zdravstvenom kartonu ne nalaze se kriteriji za naknadne bolove koji su posljedica predmetnog slučaja kao ni potvrda o obavljanju fizikalne terapije u medicinskoj ustanovi. Tijekom liječenja tužitelj je koristio pomagala - dvije štake koje je koristio pri hodu. Tuđa pomoć i njega kroz prva tri mjeseca bila je potrebna nemedicinska u trajanju po dva sata, a bila je vezana za pojedine aktivnosti dnevnog života te odlaske na kontrolne preglede jer je kroz to vremensko razdoblje bio otežano pokretan uz pomoć dvije štake. Tuđa pomoć i njega u obimu jedan sat dnevno bila je potrebna kroz još jedan mjesec i bila je vezana za odlaske liječniku, nabavke i sl. jer je kroz to vrijeme i dalje bio otežano pokretan, ali s jednom štakom. Vještaci su mišljenja da je uslijed ozljede desne bedrene kosti kod tužitelja došlo do umanjenja općih životnih aktivnosti od 8 %. Radi navedenih oštećenja tužitelj će morati ulagati pojačane napore pri duljem hodanju, čučnju, trčanju i sl.

20. U dopuni nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za psihijatriju od 28. studenog 2023. vještak je naveo da njegovo zaključno mišljenje o trpljenju straha nakon štetnog događaja ostaje nepromijenjeno. Dakle, da je tužitelj doživio primarni strah u trajanju od oko 2-3 minute, nastavio se sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od 3-4 dana, sekundarni strah umjerenog intenziteta u trajanju od 5-6 tjedana, te sekundarni strah blagog intenziteta u trajanju od 5-6 mjeseci. Zbog ulaganja pojačanih napora na račun umanjenja životne aktivnosti tužitelj će trpjeti duševne boli koje će se očitovati u periodima sniženog raspoloženja, skupa nelagodnih emocija, povremenog osjećaja vlastite neadekvatnosti i tjeskobe. S obzirom da nema medicinske dokumentacije u vezi psihijatrijskog liječenja tužitelja, s medicinske strane nije bilo potrebe za psihijatrijskim pregledom tužitelja.

21. Tužitelj je podneskom od 4. siječnja 2024. naveo da ni u objedinjenom nalazu i mišljenju nakon osobnog pregleda tužitelja sudski vještaci nisu odgovorili na pitanje je li kod tužitelja vidljiv ožiljak od operativnog zahvata niti opisali ožiljak o kojem je tužitelj iskazivao. Isto tako, vještaci se nisu očitovali o povezanosti pretrpljene tromboze sa štetnim događajem i operativnim zahvatom i posljedicama pa ni ovaj prigovor tužitelja nije otklonjen. Zaključno, sudski vještaci su u dopuni nalaza naveli kako tužitelj hoda bez pomagala te da je pri hodu primjetno šepanje što će ga po njegovom mišljenju trajno ograničavati u njegovim aktivnostima i to znatno pa se procjena umanjenja općih životnih aktivnosti od samo 8% po mišljenju tužitelja ukazuje prenisko ocijenjenom tim više što je prema prethodnom nalazu vještaka s traumatološko-ortopedske strane stupanj umanjenja životne aktivnosti procijenjen na 10%.

22. U očitovanju od 15. siječnja 2024. tuženik je ustrajao na iznijetim prigovorima i predložio pozvati sudske vještake kako bi usmeno odgovorili na primjedbe i prigovore stranaka.

23. Na ročištu održanom 23. rujna 2024. sudski vještaci usmeno su odgovorili na primjedbe i prigovore stranaka. Tako je sudski vještak Luka Roguljić naveo kako u cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja i očitovanja na primjedbe i prigovore stranaka te vezano uz pitanje o zaostalom ožiljku nakon zadobivene ozljede naveo da se ožiljak nalazi u predjelu donjeg rublja i nije izložen, a trećim osobama bio bi vidljiv jedino ukoliko bi se tužitelj kupao nag. U odnosu na nalaz vaskularnog kirurga od 15. srpnja 2010. vezano uz promjene u potkoljenici i sumnju na trombozu navodi da svaka operacija može uzrokovati pojavu tromboze. U nalazu je upisano da nema znakova duboke venske tromboze kao ni trombofiditisa. U odnosu na ugrađene vijke navodi da je to trajna situacija te da kod nekih pacijenata znaju smetati pa se nakon nekog vremena vade van. Kod tužitelja nema smetnji, a da je bilo kakvih problema pojavili bi se kroz godinu dana. Vještak je naveo da se kod tužitelja radi o teškoj tjelesnoj ozljedi. U odnosu na trajanje bolovanja navodi da i nakon završetka liječenja ne znači da pacijent nema bolove te da neke osobe na promjene vremena imaju bolove mjesecima. Prilikom dopune nalaza vještaci su uzeli u obzir težinu liječenja i utvrdili da se bolovi kod tužitelja mogu pojavljivati još mjesecima bez obzira što je njegovo liječenje završilo.

23.1. Sudski vještak Nikola Sikirica također je u cijelosti ostao kod pisanog nalaza i mišljenja. U odnosu na trajanje straha kod tužitelja navodi da je u nalazu i mišljenu utvrdio da kod tužitelja nema trajnog psihijatrijskog poremećaja. Ostaje kod mišljenja vezano uz trajanje straha i objašnjava da se kod procjene trajanja straha i kod klasifikacije njegovog intenziteta vještak psihijatar uvijek "naslanja" na mišljenje vještaka somatske medicine u ovom slučaju spec. kirurga i spec. fizijatra. Normalno i psihološki je potpuno razumljivo da je trajanje straha povezano s trajanjem bolova te da strah neće nestati isti dan kada i bolovi prestanu, već će se taj strah i dalje djelomično manifestirati u smislu neizvjesnosti od potencijalnih komplikacija liječenja i eventualnog povratka boli.

23.2. Sudski vještak Dinko Pivalica u cijelosti je ostao kod mišljenja kojeg je zajedno s vještakom za opću kirurgiju, ortopediju i traumatologiju iznio u objedinjenom nalazu i mišljenju. Odgovarajući na pitanje tužitelja je li uobičajeno da ozlijeđena osoba nakon ozljeđivanja ima strah o ponavljanju štetnog događaja pa manje opterećuje nogu jer je štedi vještak je odgovorio da uvijek postoji mogućnost da osoba u procesu rehabilitacije više optereti zdravu nogu jer ne može koristiti bolesnu, ali samo kratkoročno. Nakon navoda tužitelja da je nakon ozljeđivanja više puta odlazio na more i da je u moru više hodao nego plivao te da je u moru izvodio vježbe s time da mu nitko nije pokazao kakve vježbe će izvoditi, a da na fizikalne terapije nije odlazio jer ga nitko nije ni uputio, vještak je naveo kako hidroterapija spada u temeljne procedure fizikalne terapije u rehabilitaciji ozljede koštano-mišićnog sustava, međutim, u medicinskoj dokumentaciji osim savjeta da se fizikalna terapija provede u vodi, nema drugih podataka o provedenoj fizikalnoj terapiji, dakle, bila je samo preporuka da se ista provede. U sklopu bolničkog liječenja dio bolesnika upućuje se na nastavak rehabilitacije u more kao oblik hidroterapije kao i na način obavljanja vježbi. Uobičajeno je provesti stacionarnu fizikalnu terapiju, ali je sada teško reći koliko bi funkcionalni status tužitelja bio bolji da je provedena stacionarna fizikalna terapija. U medicinskoj dokumentaciji tužitelja nema podataka da mu je pokazano koje vježbe se preporučuju raditi, ali je to uobičajeno. U otpusnom pismu s kirurgije (list 10 spisa) navedeno je da je provedena inicijalna fizikalna terapija što podrazumijeva edukaciju bolesnika kako će ustajati, koristiti se štakama te osnovne prve vježbe. Inicijalna fizikalna terapija ne provodi se u vodi, već na suhom u bolnici. U spisu se nalazi samo nalaz od 25. kolovoza 2010. u kojem je kirurg preporučio plivanje i vožnju bicikla.

24. Tužitelj je podneskom od 1. listopada 2024. uredio tužbeni zahtjev sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

25. U nastavku postupka sud je rješenjem poslovni broj P-19/2013-112 od 19. prosinca 2024. odredio provođenje vještačenje po stalnom sudskom vještaku iz područja zaštite na radu MŠ čiji je zadatak bio da utvrdi dinamiku štetnog događaja od 17. travnja 2010. prilikom obavljanja radova pripremanja za betoniranje kampade tunelske obloge te je li tužitelj rukovodeći beton pumpom koristio ljestve na predmetnom stroju i propisanu zaštitnu opremu.

26. Stalni sudski vještak iz područja zaštite na radu vještačenjem je utvrdio da je tužitelj kao radnik obavljao poslove vezane uz pripremu betonaže pomicanjem stabilne beton pumpe proizvođača CIFA marke PC 607/411. Beton pumpa upumpava beton u tunelsku oplatu te ju je trebalo premjestiti na sljedeću radnu lokaciju. Premještanje se izvodilo spajanjem beton pumpe sajlom na radni stroj koji bi je pomaknuo. Tužitelj se popeo na rudu beton pumpe i zakačio sajlu, ali se prilikom silaska s rude okliznuo i pao s visine od oko 1 metra. Ozlijeđenom radniku prvu pomoć je pružio OŠ koji mu je pomogao da se podigne te ga je odvezao na hitan prijem u Zagvozd. Tijekom obrade radnik je upućen na liječenje u Split gdje je zadržan na liječenju. Ozlijeđeni radnik je nakon pada zadobio frakturu desne strane zdjelice. Sudski vještak je uvidom u priloženu dokumentaciju utvrdio da je tužitelj na temelju ugovora o radu na neodređeno vrijeme obavljao poslove građevinskog radnika (strojara) te da je osposobljen za rad na siguran način za poslove strojara od strane nadležnog stručnjaka zaštite na radu kod poslodavca. Procjena opasnosti revidirana je u prosincu 2009. godine od strane ovlaštenog trgovačkog društva Zagrebačkog centra za zaštitu od požara i zaštite na radu d.o.o. iz Zagreba. Uvidom u Procjenu opasnosti utvrđeno je kako je posao strojara definiran kao posao s posebnim uvjetima rada prema članku 3 toč. 18, 19 i 43 Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada (Narodne novine broj 5/84). Tužitelj je 16. rujna 2009. pregledan u Specijalističkoj ordinaciji medicine rada Ankica Blažičko u Zagrebu gdje je utvrđena zdravstvena sposobnost radnika prema navedenim točkama Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada. Na dan ozljede, radnik je započeo s radom u 07:00 sati na privremenom gradilištu u tunelu Sv. Ilija - Biokovo kraj Zagvozda. Neposredni rukovoditelj rasporedio ga je na poslove vezane uz pripremu betonaže odnosno pomicanja stabilne pumpe za beton. Pumpa za beton premještala se na način da se sajlom učvrstila s jedne strane za pumpu, a s druge strane za radni stroj koji ju je premjestio na novu lokaciju. Ozlijeđeni radnik popeo se na pumpu za beton kako bi zakačio sajlu nakon čega se okliznuo i pao na pod. Prema zapisniku o inspekcijskom nadzoru radnik se ozlijedio prilikom silaska s rude padom s visine od oko 1 metra na podlogu. Međutim, prema svjedočenju OŠ (brat ozlijeđenog) od 13. svibnja 2013. godine tužitelj nije pao s rude nego s vrha pumpe za beton s visine od oko 2 metra. Isto tako, svjedok je izjavio da se pumpa lakše premješta teleskopskom dizalicom i tada nema potrebe penjati se na pumpu. Međutim, na dan ozljede, pumpa se premještala uz pomoć utovarivača i pumpa se može zakačiti sajlama za utovarivač samo ako se netko popne na pumpu za beton. Vještak je analizirajući fotografije radnog stroja pumpe za beton proizvođača CIFA tip PC 607-411 model iz 2009. godine za koju se može pretpostaviti kako je identična ili jako slična modelu koji se koristio tijekom postupka betoniranja na privremenom gradilištu i zaključio da pumpa za beton nema nikakve pomoćne ljestve kojima bi se radnik uspeo i zakačio sajle za stroj; da se mjesta za spajanje sajle na radnom stroju nalaze na visini od oko 2.2 metra te da zbog visine radnog stroja sajlu nije moguće spojiti na mjestima za spajanje stojeći na podlozi; da je radnik, ukoliko nema nikakve pomoćne ljestve, s prednje strane radnog stroja sajle mogao učvrstiti jedino stojeći na rudi stroja; da radnik, ukoliko nema nikakve pomoćne ljestve, sa stražnje strane radnog stroja sajle nije mogao učvrstiti stojeći na podlozi niti stojeći na rudi stroja; da nije poznato je li radnik pao s visine od 1 metra (rude) ili s visine od 2,2 metra (vrha radnog stroja) te da u dokumentaciji nema navoda da je poslodavac predvidio neki drugi način spajanja sajli s radnim strojem. U konačnici, nije ni bitno je li radnik pao s rude ili s vrha radnog stroja. U dokumentaciji nema podataka da je itko pokušao zaustaviti radnika u obavljanju radnog zadatka. Poznato je samo da je radnik dobio radni zadatak i da se morao snaći kako zna i umije. S obzirom na utvrđeno, radnik je dobiveni radni zadatak pokušao odraditi na jedini mogući način. Navedeno vrijedi u slučaju ako na lokaciji nisu bile pomoćne ljestve ili neki drugi način koji je poslodavac predvidio za spajanje sajli na 2,2 metra visine od podloge. S obzirom da u spisu nema nikakvih informacija po tom pitanju može se zaključiti kako poslodavac nije predvidio opremu kojom bi radniku omogućio sigurno obavljanje radnog zadatka. Za ocjenu obavljanja radnog zadatka sa dužnom pozornošću radnik je trebao raditi prema uputama poslodavca, ali s obzirom da prema dostupnim informacijama uputa nije bila dostupna, radnik je bio prepušten sam sebi odraditi posao najbolje što zna. Iz predmetne dokumentacije razvidno je kako je riječ o radniku koji je svoje radne zadatke obavljao savjesno i uredno te nije bilo nikakvih problema s njim. S obzirom na sve navedeno vještak je naveo kako nije moguće utvrditi kršenje odredbi o obavljanju poslova dužnom pozornošću od strane radnika. Vezano uz pisane obavijesti i upute o postupanju vještak je naveo kako je poslodavac prema odredbama članaka 31 i 32 Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine broj 59/96, 94/96, 114/2003, 86/08 i 75/09) dužan zaposlenicima davati odgovarajuće obavijesti i pisane upute koje se odnose na opasnosti i štetnosti po sigurnost i zdravlje u vezi s djelatnosti koju obavlja. Poslodavac je dužan na mjestima rada, na sredstvima rada i pripadajućim instalacijama trajno postaviti znakove sigurnosti i znakove općih obavijesti u skladu s odgovarajućim propisima. Ako znakovi sigurnosti nisu dovoljni za djelotvorno obavještavanje, poslodavac je dužan trajno postaviti pisane upute o uvjetima i načinu korištenja prostora, prostorija, sredstava rada, opasnih radnih tvari i opreme. Prema odredbi članka 41 Zakona o zaštiti na radu poslodavac je dužan proces rada tako planirati, pripremiti i provoditi da se osigura što djelotvornija zaštita zaposlenika te da se osigura djelotvorna zaštita okoliša. S tim u vezi, poslodavac je dužan razraditi tehnologiju rada s elementima sigurnosti te uzimajući u obzir organizacijske, tehničke i osobne čimbenike izraditi upute na hrvatskom jeziku. Poslodavac treba skrbiti da su radni postupci tako pripremljeni i organizirani i da se provode na način da se njima ne utječe štetno na sigurnost i zdravlje zaposlenika. Zaključno, uvidom u predmetnu dokumentaciju vještak zaključuje kako na radnom stroju (pumpa za beton) nije postavljena uputa za rad na siguran način što je utvrdio i inspektor nadležan za nadzor u području zaštite na radu niti u dokumentaciji ima spoznaje o postojanju pisane upute o načinu transporta pumpe za beton koja mora sadržavati i postupak spajanja radnog stroja za sajlu. Prema dostupnim podacima, poslodavac nije osigurao niti dodatnu radnu opremu (stabilne ljestve ili nešto slično) koja bi omogućila radniku dosezanje mjesta spajanja na 2.2 m visine od podloge. Iz podataka je vidljivo kako je poslodavac samo naložio transport pumpe za beton, ali ne i način na koji to odraditi čime je doveo radnike u opasnost. S obzirom na dostupne podatke u spisu vidljivo je kako je poslodavac postupio suprotno odredbama članaka 31, 32 i 41 Zakona o zaštiti na radu. Konačno, vještak je zaključio kako prema informacijama dostupnim u predmetnom spisu i na raznim web stranicama radni stroj pumpa za beton nema nikakve ljestve na sebi. S obzirom da ljestava nema, ozlijeđeni radnik ih nije ni mogao koristiti. Radnik je koristio propisanu zaštitnu opremu što je utvrdio i inspektor nadležan za nadzor u području zaštite na radu. Poslodavac nije postavio uputu za rad na siguran način na radni stroj pumpu za beton. Isto tako, poslodavac nije izradio uputu o načinu transporta radnog stroja spajanjem sajle na radni stroj. Ukoliko je poslodavac transportirao radni stroj putem sajli, morao je radniku omogućiti spajanje sajle i radnog stroja bez mogućnosti ozljeđivanja. U predmetnom spisu nema dokaza da je poslodavac poduzeo mjere zaštite radnika za navedeni radni proces zbog čega je i došlo do ozljede na radu.

27. Stranke nisu imale primjedbi na nalaz i mišljenje sudskog vještaka.

27.1. U očitovanju na nalaz i mišljenje vještaka tužitelj je naveo da nema primjedbi na nalaz i mišljenje te da iz vještačenja proizlazi da poslodavac nije osigurao uvjete za rad na siguran način uz uvjete određene propisima. Također, da poslodavac nije postavio uputu za rad na siguran način na radni stroj na kojem uopće nije bilo ljestava, nije izradio uputu o načinu transporta radnog stroja spajanjem sajle na radni stroj niti je poduzeo mjere zaštite radnika za navedeni radni proces zbog čega je i došlo do ozljede na radu.

27.2. U podnesku od 23. travnja 2025. tuženik je naveo da ustraje kod svih navoda i prigovora iz dosadašnjeg tijeka postupka. Za slučaj da tužitelj preinači tužbeni zahtjev, tuženik ističe kako preinaka nije dopuštena u stadiju glavne rasprave te se istoj protivi i ističe prigovor zastare. Za slučaj da tužitelj preinači tužbeni zahtjev njegovim povišenjem tuženik ističe prigovor zastare u odnosu na povišeni preinačeni tužbeni zahtjev, osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva. Osporava i zatraženi tijek zatezne kamate na neimovinsku i imovinsku štetu.

28. Analizom provedenih dokaza sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

29. Ocjenom rezultata dokaznog postupka sud je utvrdio sljedeće odlučne činjenice:

- da je tužitelj kao radnik Hidroelektra niskogradnje d.d. dana 17. travnja 2010. godine za vrijeme rada na lokaciji privremenog gradilišta u tunelu Sv. Ilija uslijed pada s beton pumpe pretrpio tešku tjelesnu ozljedu - prijelom vrata bedrene kosti

- da je tužitelj na temelju ugovora o radu na neodređeno vrijeme obavljao poslove građevinskog radnika (strojara) te da je osposobljen za rad na siguran način za poslove strojara od strane nadležnog stručnjaka zaštite na radu kod poslodavca

- da je tijekom inspekcijskog nadzora utvrđeno kako su strojevi i uređaji s povećanim opasnostima (pumpa za beton, oplata tunelska) ispitani te da ispunjavaju uvjete propisane pravilima zaštite na radu; da je pumpa za beton proizvođača CIFA, tip PC 607-411 ispitana 19. veljače 2010. godine, a istog dana ispitana je i Oplata tunelska proizvođača CIFA, tip 12 m te je utvrđeno da je poslodavac postupio sukladno odredbama Zakona o zaštiti na radu

- da je tužitelj na dan ozljede od strane neposrednog rukovoditelja raspoređen na poslove pomicanja stabilne pumpe za beton na način da se sajlom učvrstila s jedne strane za pumpu, a s druge strane za radni stroj koji ju je premjestio na novu lokaciju pri čemu se tužitelj popeo na pumpu za beton kako bi zakačio sajlu nakon čega se okliznuo i pao na pod

- da predmetni radni stroj - pumpa za beton nema nikakve ljestve na sebi pa ih tužitelj nije niti mogao koristiti;

- da je tužitelj kao radnik koristio propisanu zaštitnu opremu što je utvrdio i inspektor nadležan za nadzor u području zaštite na radu;

- da poslodavac nije postavio uputu za rad na siguran način na radni stroj - pumpu za beton niti je izradio uputu o načinu transporta radnog stroja spajanjem sajle na radni stroj;

- da je poslodavac, ukoliko je transportirao radni stroj putem sajli, morao tužitelju kao radniku omogućiti spajanje sajle i radnog stroja bez mogućnosti ozljeđivanja;

- da nema dokaza da je poslodavac poduzeo mjere zaštite radnika za navedeni radni proces zbog čega je i došlo do ozljede na radu

- da je prema mišljenju vještaka psihijatra tužitelj zbog zadobivene ozljede - prijeloma vrata bedrene kosti doživio primarni strah u trajanju od oko 2-3 minute; sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od 3-4 dana, umjerenog intenziteta u trajanju od 5-6 tjedana te blagog intenziteta u trajanju od 5-6 mjeseci; da će tužitelj zbog ulaganja pojačanih napora na račun umanjenja životne aktivnosti trpjeti duševne boli koje će se očitovati u periodima sniženog raspoloženja, skupa nelagodnih emocija, povremenog osjećaja vlastite neadekvatnosti i tjeskobe

- da je prema mišljenju vještaka za opću kirurgiju, ortopediju i traumatologiju i vještaka za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju zbog ozljede na radu odnosno prijeloma vrata desne bedrene kosti tužitelj trpio bolove jakog intenziteta 3 dana, srednjeg intenziteta 30 dana i slabog intenziteta 4 mjeseca; da su tuđa pomoć i njega bili potrebni tužitelju u razdoblju od 3 mjeseca po 2 sata, a kako je tužitelj hodao uz pomoć štaka bila mu je potrebna pomoć kod osobne higijene i odlaska na kontrolne preglede, a nakon tri mjeseca još idućih 30 dana po 1 sat dnevno zbog odlaska liječniku jer je tužitelj tada hodao uz pomoć jedne štake; da je kod tužitelja nastalo umanjenje životnih aktivnosti od 8 %; da je nakon zadobivene ozljede kod tužitelja ostao ožiljak u predjelu donjeg rublja, ali da isti nije izložen trećim osobama.

30. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete zbog ozljede na radu koju potražuje od tuženika kao osiguratelja njegovog poslodavca.

31. Između stranaka sporno je postoji li odgovornost tuženika za nastalu štetu budući da tuženik smatra da je do štetnog događaja došlo isključivo nepažnjom tužitelja. Tuženik ne osporava nastanak štetnog događaja i pasivnu legitimaciju.

32. Odredbom članka 1095 stavka 1 Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj (35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje: ZOO) propisano je: Tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove, a i izgubljenu zaradu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja.

33. Odredbom članka 1100 stavka 1 ZOO-a propisano je da će sud u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Stavkom 2 istog članka propisano je da će pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom.

34. Između stranaka nije sporno da se tužitelj kao zaposlenik poslodavca Hidroelektra niskogradnja d.d. ozlijedio 17. travnja 2010. na radnom mjestu i za vrijeme radnog vremena prilikom obavljanja radnih zadataka na način da se okliznuo i pao s radnog stroja beton pumpe.

35. Nesporno je da postoji objektivna odgovornost poslodavca odnosno njegovog osiguratelja, ovdje tuženika po osnovi zaštite na radu te da tuženik nije dokazao postojanje okolnosti koje bi potpuno ili djelomično otklonile njegovu odgovornost za štetni događaj.

36. Nije sporno da je tužitelj u štetnom događaju zadobio tešku tjelesnu ozljedu

- prijelom vrata bedrene kosti i da postoji uzročno-posljedična veza između štetnog događaja i ozljede tužitelja. Nije sporno da je tužitelju povrijeđeno pravo osobnosti - pravo na tjelesno i duševno zdravlje čime mu je nastala neimovinska šteta u smislu odredbe članka 19 stavka 2 ZOO-a u vezi s člankom 1046 ZOO-a, te da utvrđena težina ozljeda i okolnosti slučaja, opravdavaju dosuđivanje tužitelju pravične novčane naknade iz članka 1100 ZOO-a u kao i pravo na naknadu imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege prema članku 1095 stavku 1 ZOO-a sve uz pripadajuće zatezne kamate.

37. Sukladno odredbama članka 27 Zakona o zaštiti na radu, poslodavac ne smije dozvoliti samostalno obavljanje poslova zaposlenicima koji prethodno nisu osposobljeni da ih obavljaju bez ugrožavanja vlastitog života i zdravlja te života i zdravlja drugih zaposlenika. Prema članku 35 Zakona o zaštiti na radu zaposlenika raspoređenog na poslove s posebnim uvjetima rada poslodavac upućuje na pregled ovlaštenoj ustanovi odnosno specijalistu medicine rada u privatnoj praksi s uputnicom koja sadrži podatke o vrsti poslova i drugim okolnostima od utjecaja za ocjenu njegove sposobnosti za obavljanje ovih poslova. Radno mjesto ozlijeđenog radnika je prema Procjeni opasnosti posao s posebnim uvjetima rada. Prema dostupnoj dokumentaciji u predmetnom spisu, radnik je bio zdravstveno sposoban sukladno obavljenom liječničkom pregledu u Specijalističkoj ordinaciji medicine rada Ankica Blažičko, Zagreb. Isto tako, radnik je bio osposobljen za rad na siguran način što je utvrdio nadležni inspektor tijekom inspekcijskog nadzora.

38. Na temelju odredbe članka 43 Zakona o zaštiti na radu poslodavac je obvezan osigurati da strojevi, uređaji i osobna zaštitna sredstva u svakom trenutku budu u ispravnom stanju. Tijekom inspekcijskog nadzora utvrđeno je kako su strojevi i uređaji s povećanim opasnostima (pumpa za beton, oplata tunelska) ispitani te da ispunjavaju uvjete propisane pravilima zaštite na radu. Pumpa za beton proizvođača CIFA, tip PC 607-411 ispitana je 19. veljače 2010. godine, a istog dana ispitana je i Oplata tunelska proizvođača CIFA, tip 12 m. S obzirom na utvrđeno, poslodavac je postupio sukladno odredbama članka 43 Zakona o zaštiti na radu.

39. Prema odredbama članaka 31 i 32 Zakona o zaštiti na radu poslodavac je dužan zaposlenicima davati odgovarajuće obavijesti i pisane upute koje se odnose na opasnosti i štetnosti po sigurnost i zdravlje u vezi djelatnosti koju obavlja. Poslodavac je dužan na mjestima rada, na sredstvima rada i pripadajućim instalacijama trajno postaviti znakove sigurnosti i znakove općih obavijesti u skladu s odgovarajućim propisima. Ako znakovi sigurnosti nisu dovoljni za djelotvorno obavještavanje, poslodavac je dužan trajno postaviti pisane upute o uvjetima i načinu korištenja prostora, prostorija, sredstava rada, opasnih radnih tvari i opreme.

40. Prema odredbi članka 41 Zakona o zaštiti na radu poslodavac je dužan proces rada tako planirati, pripremiti i provoditi da se osigura što djelotvornija zaštita zaposlenika i okoliša. Poslodavac treba skrbiti da su radni postupci tako pripremljeni i organizirani i da se provode na način da se njima ne utječe štetno na sigurnost i zdravlje zaposlenika. Nesporno je da na radnom stroju (pumpa za beton) nije postavljena uputa za rad na siguran način koja mora sadržavati i postupak spajanja radnog stroja za sajlu što je utvrdio i inspektor nadležan za nadzor u području zaštite na radu. Poslodavac nije osigurao niti dodatnu radnu opremu (stabilne ljestve ili nešto slično) koja bi omogućila radniku dosezanje mjesta spajanja na 2.2 m visine od podloge, već je samo naložio transport pumpe za beton, ali ne i način na koji to odraditi čime je doveo radnike u opasnost. Stoga je nesporno kako je poslodavac postupio suprotno odredbama članaka 31, 32 i 41 Zakona o zaštiti na radu.

41. Stoga, a s obzirom na nespornu činjenicu da je teška tjelesna ozljeda tužitelja posljedica predmetnog štetnog događaja odnosno ozljede na radu, sud cijeni da tužitelju pripada pravična novčana naknada za pretrpljenu imovinsku i neimovinsku štetu temeljem odredbi članka 1095 i članka 1100 ZOO.

42. Prema mišljenju vještaka psihijatra tužitelj je zbog zadobivene ozljede - prijeloma vrata bedrene kosti doživio primarni strah u trajanju od oko 2-3 minute; sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od 3-4 dana, umjerenog intenziteta u trajanju od 5-6 tjedana te blagog intenziteta u trajanju od 5-6 mjeseci. S obzirom na navedeno, uzimajući u obzir okolnosti konkretnog slučaja, sud smatra da tužitelju za pretrpljeni strah pripada pravična novčana naknada u iznosu od 3.697,50 EUR.

43. Prema objedinjenom nalazu i mišljenju vještaka za opću kirurgiju, ortopediju i traumatologiju i vještaka za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju zbog ozljede na radu odnosno prijeloma vrata desne bedrene kosti tužitelj je trpio bolove jakog intenziteta 3 dana, srednjeg intenziteta 30 dana i slabog intenziteta 4 mjeseca pa sud smatra da mu za pretrpljene fizičke bolove pripada pravična novčana naknada u iznosu od 3.334,50 EUR.

44. Zbog ozljede na radu odnosno prijeloma vrata desne bedrene kosti kod tužitelja je nastalo umanjenje životnih aktivnosti od 8 % pa po ocjeni suda za pretrpljene duševne bolove zbog smanjenja životnih aktivnosti tužitelju pripada pravična novčana naknada u iznosu od 1.393,50 EUR. Pri utvrđivanju iznosa naknade za ovaj vid štete sud je posebno cijenio činjenicu da je tužitelj relativno mlađa osoba u dobi od 49 godina, da zbog zadobivenih ozljeda trpi povremene bolove kod promjene vremena te je u njegovom hodu primjetno šepanje te da će prema mišljenju vještaka psihijatra tužitelj zbog ulaganja pojačanih napora na račun umanjenja životne aktivnosti trpjeti duševne boli koje će se očitovati u periodima sniženog raspoloženja, skupa nelagodnih emocija i povremenog osjećaja vlastite neadekvatnosti i tjeskobe.

45. Stalni sudski vještaci za opću kirurgiju, ortopediju i traumatologiju i fizikalnu medicinu i rehabilitaciju su nakon osobnog pregleda tužitelja utvrdili kako tužitelj hoda bez pomagala, ali je pri hodanju primjetno šepanje. Primjerna je i hipotrofija mišića desne noge. Nakon prijeloma vrata bedrene kosti kod tužitelja je zaostao ožiljak u predjelu donjeg rublja što je vidljivo tužitelju, a trećim osobama bio bi vidljiv samo ukoliko bi se tužitelj kupao nag. Tijekom prva 4 mjeseca od ozljeđivanja tužitelj je hodao pomoću štaka. S obzirom na navedeno sud smatra da tužitelju s naslove pretrpljenih duševnih bolova zbog naruženosti pripada pravična novčana naknada u iznosu od 474,50 EUR.

46. Dakle, sveukupno po ocjeni suda tužitelju pripada pravična novčana naknada nematerijalne štete u iznosu od 8.900,00 EUR.

47. Sudski vještaci utvrdili su da su tužitelju bili potrebni tuđa pomoć i njega u razdoblju od 3 mjeseca po 2 sata. Tužitelj je hodao uz pomoć štaka pa mu je bila potrebna pomoć kod osobne higijene i odlaska na kontrolne preglede. Nakon tri mjeseca tužitelju je tuđa pomoć i njega bila potrebna još 30 dana po 1 sat dnevno zbog odlaska liječniku jer je tužitelj tada hodao uz pomoć jedne štake. Sudski vještaci utvrdili su da se radilo o nemedicinskoj pomoći, dakle tužitelju je tuđa pomoć i njega pružena besplatno u kojem slučaju ima pravo na naknadu iznosa u visini neto zarade osobe koja bi u mjestu u kojem je takva pomoć bila potrebna tu pomoć bila sposobna pružiti, a koju sud utvrđuje prema slobodnoj ocjeni. Kako je tužitelju tuđa pomoć i njega bila potrebna tijekom 2010. godine za ukupno 210 sati i to prema slobodnoj ocjeni suda u iznosu od 2,00 EUR (15,00 kuna) za svaki sat pomoći i njege, sud smatra da mu s osnova naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu pripada pravična novčana naknada u iznosu od 420,00 EUR.

48. Odmjerena naknada, prihvaćajući sve već ranije navedeno, po ocjeni ovog suda predstavlja pravičnu novčanu naknadu kada se cijene sve okolnosti i težina povreda te ne odstupa u niti jednom segmentu od Novih orijentacijskih kriterija Vrhovnog suda koji se osim toga niti ne primjenjuju kao matematička formula, već se koriste kao smjernice u utvrđivanju pravične novčane naknade koja je ovisna o svakom pojedinačnom konkretnom slučaju.

49. Prema odredbi članka 1103 ZOO-a obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga.

50. Odluku o troškovima postupka sud je donio primjenom odredbe članka 154 stavka 1 i 2 i članka 155 stavka 1 i 2 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22) dok je visina naknade troškova za rad odvjetnika utvrđena temeljem Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22, dalje: Tarifa). Naime, stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka (članak 154) pri čemu će se, ako je propisana tarifa za nagrade odvjetnika odmjeriti troškovi prema toj tarifi (članak 155 stavak 2). Odredbom članka 154 stavka 2 ZPP-a propisano je da će sud, ako su stranke djelomično uspjele u parnici, najprije utvrditi postotak u kojem je svaka od njih uspjela, a zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela i nakon toga utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici.

51. Kada sud odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane, primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka (Tbr. 52 stavak 3 Tarife, Narodne novine broj 138/2023).

52. S obzirom da su bili opravdani sud je tužitelju priznao trošak zastupanja putem kvalificiranog punomoćnika - odvjetnika uz pripadajući PDV od 25% i to trošak sastava tužbe u iznosu od 250,00 EUR (Tbr. 7 toč. 1 Tarife), trošak zastupanja na pripremnom ročištu održanom 24. travnja 2013. u iznosu od 125,00 EUR (Tbr. 9 toč. 2 Tarife), trošak zastupanja na ročištu održanom 13. svibnja 2013. u iznosu od 250,00 EUR (Tbr. 9 toč. 1 Tarife), trošak sastava obrazloženog podneska od 6. lipnja 2013. u iznosu od 250,00 EUR (Tbr. 8 toč. 1 Tarife), trošak zastupanja na ročištu održanom 6. lipnja 2013. u iznosu od 62,50 EUR (Tbr. 9 toč. 5 Tarife), trošak zastupanja na ročištu održanom 20. lipnja 2013. u iznosu od 250,00 EUR (Tbr. 9 toč. 1 Tarife), trošak zastupanja na ročištu održanom 16. srpnja 2014. u iznosu od 62,50 EUR (Tbr. 9 toč. 5 Tarife), trošak sastava podneska od 9. rujna 2019. u iznosu od 125,00 EUR (Tbr. 8 toč. 3 Tarife), trošak zastupanja na ročištu održanom 14. srpnja 2020. u iznosu od 62,50 EUR (Tbr. 9 toč. 5 Tarife), trošak sastava podneska od 23. srpnja 2020. u iznosu od 125,00 EUR (Tbr. 8 toč. 3 Tarife), trošak sastava podneska od 27. listopada 2021. u iznosu od 62,50 EUR (Tbr. 8 toč. 4 Tarife), trošak zastupanja na ročištu održanom 28. siječnja 2022. u iznosu od 250,00 EUR (Tbr. 9 toč. 1 Tarife), trošak sastava podneska od 28. ožujka 2022. u iznosu od 62,50 EUR (Tbr. 8 toč. 4 Tarife), trošak sastava podneska od 8. kolovoza 2023. u iznosu od 62,50 EUR (Tbr. 8 toč. 4 Tarife), trošak sastava obrazloženog podneska od 24. kolovoza 2023. u iznosu od 250,00 EUR (Tbr. 8 toč. 1 Tarife), trošak sastava podneska od 22. prosinca 2023. u iznosu od 62,50 EUR (Tbr. 8 toč. 4 Tarife), trošak sastava obrazloženog podneska od 4. siječnja 2024. u iznosu od 250,00 EUR (Tbr. 8 toč. 1 Tarife), trošak zastupanja na ročištu održanom 23. rujna 2024. u iznosu od 250,00 EUR (Tbr. 9 toč. 1 Tarife), trošak sastava obrazloženog podneska od 1. listopada 2024. u iznosu od 250,00 EUR (Tbr. 8 toč. 1 Tarife), trošak sastava podneska od 15. siječnja 2025. u iznosu od 125,00 EUR (Tbr. 8 toč. 3 Tarife), trošak zastupanja na ročištu održanom 24. travnja 2025. u iznosu od 250,00 EUR (Tbr. 9 toč. 1 Tarife), dakle tužitelju je sveukupno priznat trošak zastupanja putem kvalificiranog punomoćnika - odvjetnika u iznosu od 3.437,50 EUR.

53. Tuženiku je priznat trošak zastupanja putem kvalificiranog punomoćnika - odvjetnika uz pripadajući PDV od 25% i to trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 250,00 EUR (Tbr. 8 toč. 1 Tarife), trošak sastava obrazloženog podneska od 11. listopada 2024. u iznosu od 250,00 EUR (Tbr. 8 toč. 1 Tarife), trošak zastupanja na ročištu održanom 24. rujna 2014. u iznosu od 62,50 EUR (Tbr. 9 toč. 5 Tarife), trošak zastupanja na ročištu održanom 14. srpnja 2020. u iznosu od 62,50 EUR (Tbr. 9 toč. 5 Tarife), trošak sastava podneska od 27. siječnja 2022. u iznosu od 125,00 EUR (Tbr. 8 toč. 3 Tarife), trošak sastava obrazloženog podneska od 18. rujna 2023. u iznosu od 250,00 EUR (Tbr. 8 toč. 1 Tarife), trošak sastava obrazloženog podneska od 15. siječnja 2024. u iznosu od 250,00 EUR (Tbr. 8 toč. 1 Tarife), trošak zastupanja na ročištu održanom 23. rujna 2024. u iznosu od 250,00 EUR (Tbr. 9 toč. 1 Tarife) i trošak sastava podneska od 23. travnja 2025. u iznosu od 125,00 EUR (Tbr. 8 toč. 3 Tarife), dakle tuženiku je sveukupno priznat trošak zastupanja putem kvalificiranog punomoćnika - odvjetnika u iznosu od 1.625,00 EUR.

54. Troškovi sastava podnesaka tuženika od 4. prosinca 2017. i od 31. kolovoza 2019. nisu priznati tuženiku jer nisu bili neophodni za vođenje ove parnice. Isto tako tuženiku nije priznat trošak zastupanja putem punomoćnika na ročištu održanom 24. travnja 2013. jer punomoćnik nije bio nazočan ročištu.

55. S obzirom da je tužitelju presudom dosuđen iznos od 9.320,00 EUR dok je preostali dio tužbenog zahtjeva tužitelja u visini od 1.828,72 EUR odbijen, proizlazi da je tužitelj u ovom postupku uspio sa 83,6%, a tuženik sa 16,4%.

56. Kako je uspjeh tužitelja u ovoj parnici 83,6% to je istome priznat trošak parničnog postupka u iznosu od 2.873,75 EUR.

57. Kako je uspjeh tuženika u ovoj parnici 16,4% to je istome priznat trošak parničnog postupka u iznosu od 266,50 EUR.

58. Kada se iznosu priznatog troška tužitelju od 2.873,75 EUR doda trošak sudske pristojbe za presudu u iznosu od 139,65 EUR i trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 995,45 EUR u ukupnom iznosu od 1.135,10 EUR dobije se iznos parničnog troška u iznosu od 4.008,85 EUR koji je priznat tužitelju.

59. Kada se od iznosa troška priznatog tužitelju u iznosu od 4.008,85 EUR odbije iznos troška koji je priznat tuženiku u iznosu od 266,50 EUR dobije se iznos parničnog troška od 3.742,35 EUR kojeg je tuženik dužan nadoknaditi tužitelju.

60. S obzirom na sve navedeno odlučeno je kao u izreci presude.

U Gospiću, 4. lipnja 2025.

Sudac:

Mirjana Kosanović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dna:

1. Odvjetnica Ana Vidov, Zadar, Ulica Zrinsko - Frankopanska 38

2. Odvjetnik Marino Matić, Rijeka, Riva 8