Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-2727/2023

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka kao predsjednice vijeća, te Snježane Oset i Goranke Ratković kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog EČ, zbog prekršaja iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine broj 70/17., 126/19. i 84/21.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Vodice, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Šibeniku broj Pp-1554/2022 od 27. prosinca 2022., u sjednici vijeća održanoj 4. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Vodice i potvrđuje se pobijana presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom presude Općinskog suda u Šibeniku broj Pp-1554/2022 od 27. prosinca 2022., okrivljeni CČ je na temelju odredbe članka 182. točka 1. Prekršajnog zakona, oslobođen od optužbe da bi počinio prekršaj iz članka 22. stavak 1. Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji.

2. Protiv te presude, pravodobnu žalbu podnio je tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava šibensko-kninska, Policijska postaja Vodice, zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

3. Žalba nije osnovana.

4. Ovaj sud, sukladno odredbi članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07., 39/13., 157/13. 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), ispitivao je pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

5. Iako tužitelj u žalbi ističe počinjenu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka i to onu iz članka 195. stavak 1. točka 11. i stavka 2. istog članka Prekršajnog zakona, navedene povrede ničim nisu konkretizirane, te na takvu žalbenu osnovu nije moguće odgovoriti osim navođenjem da je pobijanu presudu moguće ispitati.

6. U suštini tužitelj je nezadovoljnim utvrđenim činjeničnim stanjem te mu se u tom smislu citira odredba članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji kojom je definiran pojam nasilja u obitelji pa je tako u točci 3. propisano da je psihičko nasilje ono nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost. Stoga iz navedene zakonske odredbe nedvojbeno proizlazi da je prouzročenje povrede dostojanstva ili uznemirenosti žrtve jedan od konstitutivnih elemenata koji čini biće inkriminiranog prekršaja. Radi se o prekršaju koji je tzv. materijalno kažnjivo djelo koje se ne iscrpljuje u samoj radnji, nego u svom biću sadrži i posljedicu kao učinak na objektu radnje.

7. Ovaj sud u cijelosti prihvaća racio tužitelja kojega iznosi u žalbi navodeći da je prilikom telefonske dojave žrtva bila uznemirena, kao i prilikom davanja iskaza, što je i razumljivo u situaciji kao što je predmetna, međutim, sve što je naveo u žalbi tužitelj je trebao navesti u činjeničnom opisu optužnog prijedloga, a nije, čime je na teret okrivljeniku stavio postupanje koje ne ispunjava zakonska obilježja prekršaja iz materijalne odredbe članka 10. točka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

8. Prvostupanjski sud je već po primitku navedenog optužnog prijedloga, imao uvjete iz članka 161. stavak 6. Prekršajnog zakona za donošenje presude kojom se okrivljenik oslobađa optužbe. Stoga je dokazni postupak bio nepotreban, a time i žalbena argumentacija o iskazivanju žrtve pred sudom, iz objektivnih razloga u smislu odredba materijalnog prekršajnog prava, neosnovana.

9. Stoga, budući žalbenim navodima ispravnost zaključka prvostupanjskog suda nije dovedena u sumnju, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Zagreb, 4. lipnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Koraljka Polak Medaković, v.r.

Anđa Ćorluka, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Šibeniku u 6 ovjerenih prijepisa.