REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. UV i dr., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21., 114/22. i 36/24.) i dr., odlučujući o žalbi okr. PV, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zadru od 5. travnja 2024., broj: Pp-1814/2024, u sjednici vijeća održanoj 4. lipnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I. U povodu žalbe okr. PV, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u odnosu na ovog okrivljenika te se izriče:
Na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okr. JV (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)
OSLOBAĐA SE OPTUŽBE
da bi:
4. travnja 2024. oko 17,30 sati u Zadru, Ul. Ferde Šišića kbr. 2, u ulazu stambene zgrade, narušio javni red i mir na osobito drzak i nepristojan način na način da je s UV s kojom je intimni partner došao u stan kod U da vide gdje je Nataliina majka Kristina koja je prethodno otišla na policiju prijaviti da je u stanu gdje borave on i UV pronašla marihuanu i kada im je P rekao da je ona na policiji, on i UV su počeli vikati da su P i Kristina „drukeri“, na što je P uzeo dijete J i rekao da on ide van s djetetom, a da oni pričekaju Kristinu, nakon čega je okrivljenik JV zajedno s UV krenuo za njim te su ga dolaskom do izlaza zgrade oboje fizički napali udarivši ga više puta rukama po glavi, uslijed čega je on pao na tlo gdje su ga nastavili udarati sa zatvorenim šakama po glavi, a daljnji sukob spriječila je Kristina koja je pristigla na mjesto događaja te razdvojila PV i UV od U, čime su prestali s daljnjim činjenjem prekršaja, čime je JV svojim ponašanjem izazvao osjećaj uznemirenosti kod U i drugih stanara ili slučajnih prolaznika,
- pa da bi time počinio prekršaj iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
II. Uslijed gornje odluke, žalba okr. PV je bespredmetna.
III. Na temelju čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 2. do 5. i t. 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Zadru od 5. travnja 2024., broj: Pp-1814/2024, okr. UV je proglašena krivom da je počinila prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a okr. JV prekršaj iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koje im je, svakome, izrečena kazna zatvora 15 dana i, na temelju čl. 44. Prekršajnog zakona, primijenjena uvjetna osuda na način da se izvršenje izrečene kazne zatvora odgađa za vrijeme šest mjeseci te se ista neće izvršiti ako okrivljenici u tom roku ne počine jedan ili više prekršaja za koje im je izrečena ista ili teža kazna od izrečene uvjetnom osudom, a u slučaju opoziva uvjetne osude okrivljenicima će se u izrečenu kaznu zatvora uračunati lišenje slobode 4. i 5. travnja 2024. kao dva dana zatvora.
1.1. U odnosu na troškove prekršajnog postupka, odlučeno je da se okrivljenici oslobađaju obveze naknade paušalne svote.
2. Protiv te presude, okr. JV osobno je podnio žalbu zbog svih žalbenih osnova. Predlaže da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje a podredno da se preinači na način da se ublaži izrečena kazna.
3. Žalba je bespredmetna.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Tako je ovaj sud, ispitivanjem po službenoj dužnosti, utvrdio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. t. 1. Prekršajnog zakona na štetu okr. PV, jer djelo za koje se ovaj okrivljenik optužuje, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane presude (jednako je u optužbi), po propisu nije prekršaj.
5. Okr. PV je stavljeno na teret da je prekršaj iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira počinio „u ulazu stambene zgrade“, „u stanu“ te izašavši iz stana „dolaskom do izlaza zgrade“ koje mjesto se, po kategorizaciji javnih mjesta u smislu odredaba Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, razvrstava u kategoriju tzv. fiktivnog javnog mjesta, tj. onog mjesta koje po svojoj namjeni nije javno mjesto, ali pod određenim uvjetima (dostupnost vidiku ili čujnosti s neograničenog javnog mjesta) može imati takav značaj.
6. Prema recentnoj i jedinstvenoj sudskoj praksi Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, ako je prekršaj počinjen na fiktivnom javnom mjestu, u činjeničnom opisu djela mora biti navedeno (opisano) da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom javnom mjestu, bez koje okolnosti u činjeničnom opisu djelo nije prekršaj. Ovo iz razloga što je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja pa sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja.
7. Dakle, za ispunjenje bića onih prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kod kojih je javnost mjesta bitno i konstitutivno obilježje bića djela, a počinjena su na fiktivnom javnom mjestu, o čemu se radi u ovom prekršajnom predmetu, nužno je da činjenični opis optužbe sadrži naznaku (opis) da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom javnom mjestu. U protivnom, dakle u nedostatku tog konstitutivnog elementa bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
8. Kako je to vidljivo iz činjeničnog opisa pobijane presude (a jednako je i u optužbi), okr. PV je stavljeno na teret da je djelo iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koje je javnost mjesta počinjenja konstitutivni element bića djela, počinio na fiktivnom javnom mjestu („u ulazu stambene zgrade“, „u stanu“ te izašavši iz stana „dolaskom do izlaza zgrade“), ali nije opisano da bi njegova radnja bila čujna odnosno vidljiva na neograničenom javnom mjestu, nego je navedeno da je „svojim ponašanjem izazvao osjećaj uznemirenosti kod U i drugih stanara ili slučajnih prolaznika“. Ovakav opis nastupanja posljedice okrivljenikovog ponašanja nije dostatan da bi se moglo smatrati da mjesto počinjenja prekršaja koji se stavlja na teret okr. PV ima karakter javnog mjesta u smislu odredaba Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, jer je zaštitni objekt ovog prekršaja javnost mjesta događaja a ne uznemirenje neke konkretne osobe.
9. Iz navedenih razloga, djelo iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koje se protiv okr. PV vodi prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane prvostupanjske presude (a jednako je i u optužbi), po propisu nije prekršaj, pa je ovaj sud preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu na način da je okrivljenik za predmetno djelo prekršaja oslobođen optužbe po osnovi čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona, kako je to i navedeno u t. I. izreke ove drugostupanjske presude. Uslijed navedene odluke, žalba ovog okrivljenika je postala bespredmetna, dok je o troškovima prekršajnog postupka odlučeno sukladno odredbi čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona.
10. Stoga je, na temelju čl. 207. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.
Zagreb, 4. lipnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nikolina Maretić, v.r.
Goranka Ratković, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Zadru u 3 ovjerena prijepisa za spis, okr. PV i tužitelja.
