Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-2639/2023
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka kao predsjednice vijeća, te Snježane Oset i Goranke Ratković kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene JJ, zbog prekršaja iz članka 22. stavak 1. i dr. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine broj 70/17., 126/19. i 84/21.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, II Policijske postaje Split, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog sud u Splitu broj Pp-6230/2022 od 31. siječnja 2023., u sjednici vijeća održanoj 4. lipnja 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, II Policijske postaje Split i potvrđuje se pobijana presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog prekršajnog sud u Splitu broj Pp-6230/2022 od 31. siječnja 2023., okrivljena JJ proglašena je krivom zbog prekršaja iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i izrečena jojje novčana kazna od 400,00 eura, u koju je na temelju odredbe članka 40. Prekršajnog zakona uračunato vrijeme lišenja slobode 25. svibnja 2022. kao 39,82 eura kazne, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene kazne. Na ime troškova prekršajnog postupka dužna je platiti paušalni iznos od 30,00 eura.
Istom presudom okrivljena JJ je na temelju odredbe članka 182. točka 1. Prekršajnog zakona oslobođena od optužbe da bi počinila prekršaj iz članka 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
2. Protiv te presude, pravodobnu žalbu podnio je tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava splitsko-dalmatinska, II Policijska postaja Split, zbog povrede materijalnog prekršajnog prava, bitne povrede odredaba prekršajnog postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže se pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti na ponovno odlučivanje.
3. Žalba nije osnovana.
4. Ovaj sud, sukladno odredbi članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07., 39/13., 157/13. 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), ispitivao je pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
5. U odnosu na žalbu tužitelj je naslovnim pozivanjem na žalbene osnove povrede materijalnog prekršajnog prava, bitne povrede odredaba prekršajnog postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, sadržajno i smisleno iskazao nezadovoljstvo time što je okrivljena JJ po prvostupanjskom sudu proglašena krivom za osnovni oblik prekršaja iz članka 22. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji odnosno što je oslobođena od optužbe za prekršaj iz članka 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Takvi sadržajni navodi ustvari predstavljaju pobijanje presude zbog povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava, međutim, iste po ovome sudu nisu utvrđene niti postupanjem po službenoj dužnosti niti razmatranjem žalbenih navoda.
6. U odnosu na prekršaj iz materijalne odredbe članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjivog po članku 22. istog Zakona, tužitelj optužnim prijedlogom okrivljenoj stavlja na teret prekršaj koji je pravno označio kao onaj iz članka 22. stavak 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, koji propisuje kažnjavanje počinitelja nasilja u obitelji na štetu djeteta ili osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi. Stoga se radi o kvalificiranom obliku prekršaja iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, pri čemu kvalifikatornu okolnost čini dob odnosno zdravstveni status žrtve. Pri tome kvalifikatorna okolnost ima biti opisana u činjeničnom opisu optužnog prijedloga, kako bi se inkriminacija mogla podvesti pod navedeni kvalificirani oblik prekršaja. U optužnom prijedlogu ovlaštenog tužitelja žrtva je označena kao „majka ŽJ“, stoga bez naznake ijednog zakonskog obilježja koji bi osnovni oblik prekršaja činio kvalifikatornim. To što tužitelj u žalbi ističe notornim da je osoba 1938. godište osoba starije životne dobi, notorno je i ovome sudu, ali uz uvjet da je bilo opisano u činjeničnom opisu optužnog prijedloga, upravo i samo godina rođenja žrtve.
7. Nadalje, točno je da je tužitelj u činjeničnom opisu optužnog prijedloga naveo riječ ponovio, koja u teoriji znači zakonsko obilježje kvalificiranog oblika prekršaja nasilja u obitelji iz članka 22. stavak 1. odnosno 22. stavak 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, ali osim što to ponavljanje ponovno nije u optužnom prijedlogu opisao i to upravo onako kako ispravno opisuje u žalbi (stoga prekasno), pravna kvalifikacija koju je dao u optužnom prijedlogu, ona iz članka 22. stavak 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, ne podrazumijeva ponavljanje, već bi ponavljanje uključivala odredba članka 22. stavak 6. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (ukoliko tužitelj smatra da se podrazumijeva da je žrtva osoba starije životne dobi) odnosno odredba članka 22. stavak 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (ukoliko nema kvalificiranih okolnosti u vidu dobi i zdravstvenog statusa žrtve).
8. Imajući u vidu sve navedeno s jedne strane i sadržaj žalbe s druge strane, žalitelj smatra da je njegov činjenični opis prekršaja pod A) optužnog prijedloga za prvostupanjski sud bio dostatan da ga dopuni, izmijeni, poveže sa prekršajem pod B) optužnog prijedloga, itd., sve na način da se okrivljena proglasi krivom i kazni za najteži oblik kažnjive odredbe članka 22. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, jer su u suštini, po žalbenom stavu, takve okolnosti prekršaja i bile. Međutim, tužitelju se ukazuje na načelo akuzatornosti, objektivni identitet optužbe i apsolutno bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka za prvostupanjski sud koji bi na bilo koji način intervenirao u optužni prijedlog tužitelja na štetu okrivljenika. Da je sudjelovao u postupku pred sudom, do kraja dokaznog postupka mogao je mijenjati i dopunjavati optužni prijedlog kako bi ishodio odluku koju smatra valjanom, u suprotnom, prvostupanjskom sudu je preostalo riješiti predmet optužbe na jedini mogući način, a što je i učinio, suprotno žalbenim navodima u cijelosti zakonito.
9. Gore navedeno predstavlja odgovor i na žalbene navode u pogledu djela prekršaja iz članka 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji za koje je okrivljena JJ oslobođena po zakonskom osnovu iz članka 182. točka 1. Prekršajnog zakona, budući djelo koje joj se stavlja na teret odnosno kako je isto opisano u činjeničnom opisu optužnog prijedloga nije prekršaj.
10. Odredba članka 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisuje kažnjavanje počinitelja nasilja u obitelji koji ne postupa u skladu s izrečenom zaštitnom mjerom. Radi se o djelu koje je dovršeno u trenutku nastanka protupravnog stanja, dakle protekom roka kada se je počinitelj bio dužan javiti na izvršavanje zaštitne mjere izrečene pravomoćnom i izvršnom sudskom odlukom. Stoga su pravomoćnost i izvršnost sudske odluke kojom je izrečena zaštitna mjera, a potom i datum obveze javljanja na izvršavanje zaštitne mjere konstitutivni elementi prekršaja za kojeg se okrivljena tereti. Unutar objektivnog identiteta optužbe u činjeničnom opisu optužnog prijedloga tužitelja sve navedeno je izostalo, slijedom čega nedostaju konstitutivni elementi prekršaja i takav činjenični opis ne može se podvesti pod zakonsko biće prekršaja iz članka 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
11. Imajući u vidu sve navedeno, odlučeno je kao u izreci.
Zagreb, 4. lipnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Koraljka Polak Medaković, v.r.
Anđa Ćorluka, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 6 ovjerenih prijepisa.
