REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-1617/2022-39

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu tog suda Daro Partl, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice JD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Boženko Lozo, odvjetniku u odvjetničkom društvu Lozo & Partneri d.o.o. iz Zagreba, protiv tuženika Zagrebački holding d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987, zastupanog po punomoćniku Denisu Bajsu, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Mihočević & Bajs iz Zagreba, radi utvrđenja nedoputenosti odluke o otkazu, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 9. travnja 2025. u prisutnosti tužiteljice i punomoćnika tužiteljice Lovro Lozo, odvjetnika, i punomoćnika tuženika Toni Orest Drašković, odvjetnika, 4. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da odluka o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 26.svibnja 2022.g. tuženika Zagrebačkog holdinga d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987, nije dopuštena i da radni odnos tužiteljice JD, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] nije prestao.

II. Nalaže se tuženiku Zagrebačkom holdingu d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987 vratiti tužiteljicu JD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na posao i to na radno mjesto koje je obavljala prije nezakonite odluke o otkazu ugovora o radu, radno mjesto pomoćnika voditelja Podružnice upravljanje nekretninama, ili na drugo radno mjesto koje najviše odgovara poslovima ukinutog radnog mjesta i to prema opisu poslova tog radnog mjesta i prema koeficijentu složenosti poslova ili drugom načinu za izračun plaće takvog radnog mjesta te prema stručnoj spremi tužiteljice.

III. Nalaže se tuženiku Zagrebački holding d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987 naknaditi tužiteljici JD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] trošak parničnog postupka u iznosu od 500,00 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 5. lipnja 2025. do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka navodi da je bila zaposlena kod tuženika na neodređeno vrijeme temeljem ugovora o radu za radno mjesto „pomoćnika voditelja podružnice“ u tuženikovoj Podružnici upravljanje nekretninama, a koji su stranke sklopile 13.rujna 2017.g. Prije toga je također radnica bila zaposlena kod tuženika, ali na drugom radnom mjestu te je odlukom poslodavca premještena na novo radno mjesto, i to na mandatno razdoblje od četiri godine. Tuženik je 26.svibnja 2022.g. donio pisanu odluku o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu tužiteljici, koju je radnik tuženika neposredno uručio tužiteljici mjesec dana kasnije, tj. 24.lipnja 2022.g. Protiv predmetne odluke o otkazu ugovora o radu je tužiteljica u zakonskom roku podnijela zahtjev za zaštitu prava iz radnog odnosa jer je smatrala da je postupak koji je prethodio odluci o otkazu ugovora o radu proveden protivno odredbama Zakona o radu.

2. Tužiteljica navodi da pobijana odluka o otkazu ne sadrži pouku radniku o njegovim daljnjim mogućnostima zaštite svojih prava.

3. Otkazu je prethodio postupak utvrđivanja i rješavanja kolektivnog viška radnika, ali tuženik nije na zakonit način proveo postupak jer u njemu nije sudjelovalo radničko vijeće, odnosno zakonito izabrani pregovarački odbor sačinjen od jednog ili više sindikalnih povjerenika

4. Prije postupka utvrđivanja i rješavanja kolektivnog viška radnika tuženik nije imao niti sada ima pravilnik odnosno akt kojim je točno utvrdio popis radnih mjesta, potreban broj izvršitelja i uvjete koje radnik mora ispunjavati za pojedino radno mjesto.

5. Prema odredbi članka 127. Zakona o radu u postupku rješavanja kolektivnog viška radnika mora sudjelovati radničko vijeće. Međutim kod tuženika nije izabrano i ne djeluje radničko vijeće. U tom slučaju Zakon o radu predviđa u članku 153. da sva prava i obveze radničkog vijeća preuzima sindikalni povjerenik. Prije nego je započeo otkazivati radnicima ugovore o radu, pa tako i tužiteljici, tuženik iako je znao da kod njega ne djeluje radničko vijeće, nije postupio na način kako je to propisano Zakonom o radu.

6. Tuženik je 29.prosinca 2021.g. navodno svim sindikatima koji djeluju kod poslodavca dostavio svoj dopis kojim ih obavještava o namjeravanom donošenju odluke o kolektivnom višku radnika u Zagrebačkom holdingu d.o.o. od kojih je navodno tražio očitovanja u cilju zadovoljenja zakonske obveze savjetovanja s radničkim vijećem.

7. Tužiteljici nije poznato kojim je sve sindikatima poslodavac dostavio predmetni dopis jer to na njemu ne piše, ali je kasnije iz dokumenta kojeg je tuženik donio 8.travnja 2022.g. i nazvao ga „Savjetovanje sukladno članku 127. Zakona o radu - završno očitovanje poslodavca konačni popis radnika utvrđenih kao višak“ razvidno da je tuženik bio svjestan da nije pričekao da sindikati sami odluče o sindikalnom povjereniku ili povjerenicima koji će u postupku savjetovanja preuzeti prava i obveze radničkog vijeća koje kod tuženika ne postoji. U tom dokumentu od 8.travnja 2022.g. je tuženik napisao da je „započeo postupak 30.prosinca 2021.g. pisanim dopisom koji je poslao na adrese devetnaest sindikata koji su ujedno i reprezentativni, s obzirom da nije utemeljeno radničko vijeće, a sindikati se nisu sporazumjeli o sindikalnom povjereniku ili povjerenicima koji će imati prava i obveze radničkog vijeća“. Nadalje, na istoj stranici je tuženik napisao da se suglasio s prijedlogom o održavanju sastanaka te je 22.siječnja 2022.g. održan prvi takav sastanak u postupku savjetovanja na koji su bili pozvani navodno svi sindikati. Na stranici 3. predmetnog dokumenta je tuženik napisao kako je od samih sindikata predloženo održavanje ciljnih sastanaka u manjim grupama na što je tuženik pristao. Na str.4. navodi tuženik kako se za te „sastanke“ javilo devet sindikata, a čiji predstavnici čine „Pregovarački odbor sindikata za kolektivne pregovore“. Zaključuje dalje tuženik da su se sindikati bili dužni sporazumjeti o sindikalnom povjereniku, ali da nisu tako postupili i da tuženik kao poslodavac je imao pravo odabrati s kojim će se sindikatima savjetovati što on nije želio već se u postupku savjetovao s reprezentativnim sindikatima.

8. Iz ovih obrazloženja je razvidno da tuženik nije postupao kako mu je to naloženo Zakonom o radu i da je postupak savjetovanja proveden na nejasan način, da u tom postupku nedvojbeno svi sindikati nisu imali jednaki tretman i prava, da je tuženik samo formalno zadovoljio formu i da nije omogućio sindikatima na valjan način štititi prava ugrožene skupine radnika, a što je zapravo smisao sindikalnog djelovanja i člankom 150. i 151. Zakona o radu je to posebno naglašeno. Tuženik je po vlastitim kriterijima odabrao, kako navodi, devet sindikata koje je proglasio „pregovaračkim odborom“ i s njima je zapravo požurio provesti postupak sukladno odredbi članka 127. Zakona o radu. Taj pregovarački odbor nema niti je mogao imati prava i obveze radničkog vijeća zbog čega je postupak utvrđivanja i rješavanja kolektivnog viška radnika nezakonit. Nije ovlast poslodavca birati s kime će se savjetovati, već je to isključivo pravo sindikata kojima tuženik nije niti dao mogućnost da odrede sindikalne povjerenike sukladno odredbi članka 153. Zakona o radu.

9. U svojem dokumentu od 8.travnja 2022.g. tuženik na stranici 4. navodi da se u postupku savjetovao s „reprezentativnim sindikatima“. Nije jasno što reprezentativni sindikati u ovakvom postupku rješavanja kolektivnog viška imaju više od drugih sindikata koji nisu reprezentativni. Uostalom, pitanje reprezentativnosti sindikata je mjerodavno samo u postupku sklapanja i izmjene kolektivnog ugovora, o čemu se u ovoj stvari ne radi, pa se čini kako je tuženik dajući odabranim sindikatima još i pridjev tj. svojstvo reprezentativnih sindikata želio dodatno prikriti činjenicu da se postupak nije proveo u skladu s odredbom članka 127. Zakona o radu.

10. Druga važna okolnost zbog koje tužiteljica smatra da je odluka tuženika nezakonita i da je otkaz ugovora o radu nedopušten je nepostojanje pravilnika odnosno akta kojim je tuženik kao poslodavac prethodno uredio svoju poslovnu organizaciju u odnosu na pojedina radna mjesta, utvrdio potreban broj radnika za ta radna mjesta, utvrdio koju stručnu spremu i kvalifikacije zahtjeva svako radno mjesto. Neki sindikati su ukazivali tuženiku na nedopustivost pokrenutog postupka bez prethodno napravljene sistematizacije radnih mjesta.

11. U svojem dokumentu od 8.travnja 2022.g. tuženik je naveo da se višak radnika ne odnosi na reorganizaciju operativnih organizacijskih jedinica i poslova već na centralizaciju korporativnih funkcija, a da za taj postupak nije potrebno prethodno napraviti sistematizaciju radnih mjesta. Nadalje navodi glede ukinutih radnih mjesta da se „skoro svim dijelom odnose na radnike izvan tzv. grupa složenosti poslova, odnosno na radna mjesta zamjenika, savjetnika, pomoćnika, koordinatora i slično, koja kao takva nisu potrebna“. Iz navedenog se može zaključiti da se neka ukinuta radna mjesta ne odnose na radnike izvan tzv.grupa složenosti poslova.

12. Pod točkom II pobijane odluke o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu tuženik je naveo da je 13.svibnja 2022.g. donio interne akte i to: Pravilnik o izmjenama pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o.; Pravilnik o organizaciji „Korporativnih servisa“ Zagrebačkog holdinga d.o.o.; Pravilnik o izmjenama pravilnika kojima su sistematizirana radna mjesta za koja su koeficijenti složenosti poslova utvrđeni posebnom odlukom u Zagrebačkom holdingu d.o.o. Tužiteljica niti ostali radnici nisu bili upoznati da je tuženik donio navedene pravilnike niti su oni bili na valjani način objavljeni kako je to propisano Pravilnikom o načinu objave pravilnika o radu. Izuzetak je bio Pravilnik o organizaciji korporativnih servisa Zagrebačkog holdinga d.o.o., a kojeg je tuženik objavio na svojoj oglasnoj ploči 18.svibnja 2022.g. dakle nakon što je završen postupak propisan odredbom članka 127. Zakona o radu, a tužiteljici nije poznato da se tuženik prije donošenja savjetovao s pregovaračkim odborom sindikata jer kod tuženika ne djeluje radničko vijeće.

13. Iz organizacijske sheme koja je sastavni dio navedenog Pravilnika o organizaciji korporativnih servisa je razvidno da je tuženik ustanovio brojne sektore kojih do tada nije bilo i unutar njih brojne službe. Naime, do tada je na snazi bio Pravilnik o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o. od srpnja 2021.g. u kojoj nisu postojali neki sektori niti službe.

14. Tuženik nije prije ili tijekom postupka izradio pravilnik ili akt o sistematizaciji radnih mjesta u kojem bi se točno i određeno utvrdilo koja radna mjesta postoje kod poslodavca i s kojim brojem izvršitelja će ta radna mjesta biti popunjena. Ovo je bitna okolnost jer od nje ovisi pravična i nepristrana procjena koji radnici bi trebali ostati i dalje u radnom odnosu, a koji bi trebali biti predviđeni kao kolektivni višak, dakle radi se o tzv. „usporednim radnicima“. Umjesto toga tuženik je najprije krenuo u postupak otkazivanja ugovora o radu, a tek kasnije će izraditi pravilnik u kojem će utvrditi koja radna mjesta postoje i koliko je potrebno radnika za ta radna mjesta. Ovo je nelogičan postupak i sam po sebi otvara mogućnost brojnim nezakonitostima, a istovremeno onemogućuje radnike u objektivnoj procjeni odluke poslodavca.

15. Poslodavac ima pravo autonomno uređivati svoje poslovanje, organizaciju i sustav radnih mjesta, međutim u ovom postupku tzv. kolektivnog viška posljedica je otkazivanje ugovora o radu tužiteljici i brojnim drugim radnicima zbog organizacijskih razloga, a tuženik kao poslodavac još nije uredio svoju organizaciju tj. sistematizirao radna mjesta koja kod njega postoje kao objektivnu i provjerljivu činjenicu te koliko mu je za ta radna mjesta potrebno radnika.

16. Tuženik je netransparentno utvrđivao popise svih radnika koji su bili zaposleni na radnim mjestima sukladno Pravilniku iz srpnja 2021.g. Na taj način je ostalo nepoznato koliko je točno radnika radilo na postojećim radnim mjestima za koja tuženik navodi da je „riječ je samo o tomu da se korporativni poslovi centraliziraju i više ne obavljaju u podružnicama, te se stoga ta radna mjesta nemaju što sistematizirati ili reorganizirati jer u podružnicama tih poslova i radnih mjesta nema“. Ovo je netočna tvrdnja tuženika jer za tim poslovima i dalje postoji potreba i oni se i dalje obavljaju ali sada „centralizirano“ kako je to naveo tuženik. Tužiteljici nije poznat broj koliko je radnika prethodno obavljalo te poslove, a koliko će ukupno radnika nakon okončanja postupka utvrđivanja i rješavanja kolektivnog viška i nadalje za tuženika te poslove obavljati.

17. Da se u konkretnom slučaju ne radi o javnom i poštenom utvrđivanju tj. rješavanju kolektivnog viška dokaz je i činjenica da su neki radnici koji se nalaze na popisu radnika koji je tuženik uz svoj uradak od 8.travnja 2022.g. dostavio sindikatima, a koji su ranije radili u podružnicama i na radnim mjestima za koje je tuženik u svojem uradku naveo da se te podružnice i ta radna mjesta ukidaju, pa da tuženikovim obrazloženjem „za radom tih radnika više nema potrebe jer tih radnih mjesta nema“ ipak ti radnici će i nadalje ostati zaposleni kod tuženika. Radi se npr. o radnicima koji su kao i tužiteljica obavljali poslove „pomoćnika voditelja podružnice“ za koja radna mjesta je tuženik tvrdio da ih više nema, pa je razvidno da se tuženik nije pridržavao tih postavljenih kriterija jer kako bi inače onda ti radnici i dalje ostali u radnom odnosu. To znači ili da je tuženik liste radnika sastavljao po svom nahođenju bez objektivnih kriterija ili je neke radnike pogodovao i usprkos postavljenim kriterijima njih zadržao u radnom odnosu. I na jedan i na drugi način tuženik nije postupio onako kako to nalaže Zakon o radu zbog čega je odluka o otkazu ugovora o radu tužiteljici nezakonita tj. nedopuštena.

18. Tuženik je odredio kriterije po kojim će se utvrđivati koliko koji radnik ostvaruje bodova, sve u navodnom cilju pravednog odabira radnika koje će poslodavac zadržati na radu i onih kojima će otkazati ugovor o radu. Na temelju tih kriterija tužiteljica je ostvarila šest bodova. Tužiteljica ima 59 godina života, ima visoku stručnu spremu i kod tuženika kao poslodavca je odradila sav svoj radni staž koji iznosi trideset godina i tri mjeseca.

19. U pobijanoj odluci je tuženik pod točkom IV naveo kako je svim radnicima kojima je imao namjeru otkazati ugovore o radu ponudio zapošljavanje na poslovima u tzv. operacijama na način da je radnicima dao u ruke list papira na kojem je pisalo „Izjava kojom radnik iskazuje interes za zapošljavanjem na radnom mjestu“. Tuženik je na taj način mislio da je izbjegao obvezujući postupak otkazivanja ugovora s ponudom izmijenjenog ugovora. Međutim prihvaćanje od strane radnika navedene „Izjave“ nikako ne može nadomjestiti stroge odredbe Zakona o radu o načinu i postupku sukladno odredbi članka 123. i zato je pozivanje tuženika na sasvim opravdano odbijanje tužiteljice sudjelovati u nezakonitom postupku kao razlog otkazivanja ugovora o radu neosnovan i neopravdan.

20. Tijekom postupka rješavanja kolektivnog viška najvažnije činjenice ostale su tužiteljici i drugim radnicima nepoznate. Nije poznato koliko je kod tuženika kao poslodavca ukupno bilo radnih mjesta s opisom poslova koje je temeljem svojeg ugovora o radu obavljala tužiteljica koje je tuženik nazvao „korporativni servisi“. Nije poznat podatak koliko je ukupno radnika tuženik zadržao na radu i nije im otkazao ugovore o radu, a koji su na svojem radnom mjestu obavljali poslove slične ili iste kao i tužiteljica. Nije poznato koliko je tuženik radnika iz prethodne točke zadržao na radu, a koliko je takvih radnika proglasio kolektivnim viškom radnika. Nije poznato iz kojih organizacijskih jedinica po Pravilniku o organizaciji iz srpnja 2021.g. je tuženik te radnike rasporedio prema novoj organizacijskoj shemi temeljem Pravilnika iz svibnja 2022.g. u novoformirane organizacijske jedinice koje je tuženik odlučio zadržati, a nije poznato koje su poslove obavljali do tada, u kojoj organizacijskoj jedinici, niti je poznato koje će poslove obavljati ubuduće. U dosadašnjoj organizacijskoj shemi iz srpnja 2021.g. nije postojala ustrojstvena jedinica „korporativni servisi“ pa nije moguće valjano primijeniti kriterije provjere po načelu „usporednih radnika“. Iz konačnog popisa radnika koji ostaju u radnom odnosu kod tuženika i radnika koje je tuženik uvrstio u program tj. otkazao im ugovore o radu je razvidno da se na listi onih radnika koji su uvršteni u program kolektivnog viška nalaze radnici koji imaju znatno veći broj bodova po tuženikovim kriterijima od radnika koje je tuženik ostavio u radnom odnosu. Nije poznato koliko je radnika tuženik izuzeo iz postupka kolektivnog viška jer se ne nalaze niti na popisu radnika koji ostaju u radnom odnosu niti na popisu onih radnika koji su proglašeni kolektivnim viškom, a obavljali su poslove tzv. korporativnih servisa.

21. Slijedom svega navedenog, tužiteljica predlaže utvrditi kao nedopuštenu predmetnu odluku o otkazu te naložiti tuženiku da je vrata na rad, na radno mjesto pomoćnik voditelja Podružnice upravljanje nekretninama, a ako tog radnog mjesta više nama, vratiti je na drugo radno mjesto koje najviše odgovara poslovima ukinutog radnog mjesta, prema opisu poslova tog radnog mjesta i prema koeficijentu složenosti poslova ili drugom načinu za izračun plaće takvog radnog mjesta te prema stručnoj spremi tužiteljice.

22. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.

23. U odnosu na navode tužiteljice da se u postupku savjetovanja Kolektivnog viška sukladno čl. 127. ZOR-a tuženik nije savjetovao s osobama s kojima se morao savjetovati, tuženik osporava iste. Postupak kolektivnog viška je bio zakonit, štoviše isti je bio poduzet i proveden sukladno najvišim standardima, i to onim koji ne traži samo zakonodavstvo, nego već najbolje prakse.

24. Otkazivanje je posljedica provedenog viška radnika sukladno čl. 127. ZOR- a. Tako je u skladu s Odlukom Uprave Društva od 30. prosinca 2021. godine, dana 30.12.2021. godine započet postupak savjetovanja kolektivnog viška sukladno čl. 127. Zakona o radu. Postupak savjetovanja trajao je od 30. prosinca 2021. godine pa do 06. travnja 2022. godine. Kod tuženika nije konstituirano radničko vijeće, a sindikati nisu postupili sukladno odredbi čl. 153.st.4. Zakona o radu, te se nisu sporazumjeli o sindikalnom povjereniku, odnosno povjerenicima koji će imati prava i obveze radničkog vijeća (osim prava iz članka 164. st. 1. i st. 2. Zakona o radu), i ta situacija traje godinama. Postupak utemeljenja radničkog vijeća pokreće se na prijedlog radnika, a ne na prijedlog poslodavca. Time što kod tuženika nije bilo izabrano radničko vijeće, a ni sindikalni povjerenik, radnici su sebe onemogućili u sudjelovanju pri donošenju odluka kao i u zastupanju interesa i prava kod poslodavca (VSRH Revr-161/2006 od 26.10.2016.)

25. Nadalje, tuženik je u skladu s najboljim praksama u savjetovanje želio uključiti što više socijalnih partnera, a kako bi se osigurao socijalni dijalog u interesu radnika te kako bi se na taj način proširio krug reprezentiranih radnika u savjetovanju. Stoga je tuženik u postupak savjetovanja uključio 19 sindikata koji su reprezentativni, i uz to je također uključio u očitovanja i dva sindikata i to: Sindikat radnika JGPPRH i Sindikat realnog sektora Hrvatske. Dakle, tuženik je uz Sindikat radnika JGPPRH i Sindikat realnog sektora Hrvatske. u postupak savjetovanja uključio 19 „reprezentativnih sindikata". Naime, tuženik ne može „izmišljati“ sindikate, već se savjetovati s onim kojim reprezentiraju radnike i djeluju kod tuženika. Stoga je logično i zakonito da se tuženik savjetovao s onim sindikatima koji su bili legitimirani sklopiti kolektivni ugovor i koji su utvrđeni reprezentativnim (sami sindikati su to utvrdili u Sporazumu). S time u vezi, bitno je reći da su sami sindikati utvrdili i prepoznali te među sobom utvrdili pregovarački odbor, tj. tko ih može valjano predstavljati u kolektivnom pregovaranju, imajući u vidu broj članova i utjecaj, pa i tu nije tuženik ništa „izmišljao“ i radio na svoju ruku.

26. Samo sindikati koji sačinjavaju tzv. „pregovarački odbor“ za Kolektivni ugovor, (ukupno 9 Sindikata), zajedno reprezentiraju 93% sindikalnog članstva kod tuženika. Dakle, sve da se i tuženik samo savjetovao u postupku Kolektivnog viška prema čl. 127 ZOR.-a sa pregovaračkim odborom, to bi bilo više nego zakonito, imajući u vidu značaj da sindikati iz pregovaračkog odbora reprezentiraju 93% sindikalnih članova. Tuženik je zaista mogao birati s kim će se savjetovati, i to bi bilo valjano, budući se sami sindikati nisu ostvarili svoje (zakonsko) pravo i među sobom se sporazumjeli o sindikalnom povjereniku, odnosno povjerenicima koji će imati prava i obveze radničkog vijeća.

27. Na prvom inicijalnom sastanku savjetovanja koje je bilo sa svim sindikatima 20. siječnja 2022., iznesen je od strane predsjednika Nezavisnog sindikata radnika Zagrebparkinga VD, prijedlog da se o kolektivnom višku ne održavaju samo „masovni sastanci“, nego da se omogući onim sindikatima koji su zainteresirani, odražavanje neformalnih sastanaka s tuženikom u manjim grupama, odnosno pregovarački odborom a što je tuženik i omogućio. Tako da je tuženik svakom od sindikata na njegov zahtjev omogućio i sastanak. Dakle, tuženik je bilo kojoj zainteresiranoj skupini ili pojedinom sindikatu omogućio na zahtjev sastanak, na kojem su se raspravljala pitanja ili davala objašnjenja od važnosti za taj sindikat. Na tim sastancima niti su se donosile odluke i slično, „radili popisi“ budući su se sve odluke, očitovanja i sastanci (20. siječnja 2022., 25. ožujka 2022. i 06. travnja 2022.) isključivo donosile, vršili i razmjenjivale u samom postupku savjetovanja, sa svih 21 sindikata.

28. Također je pogrešan stav tužiteljice da je tuženik prije utvrđivanja kolektivnog viška trebao donijeti akt odnosno pravilnik kojim prethodno utvrđuje organizaciju, sistematizaciju, broj izvršitelja, višak sl., tj. da je prije savjetovanja trebao donijeti akte koji imaju za posljedicu višak. Navedeno bi značilo da poslodavac tj. tuženik prije i bez savjetovanja donosi akte koji rezultiraju viškom radnika.

29. Razlozi kolektivnog viška radnika su gospodarske i organizacijske prirode, i u velikom dijelu su međuovisni, jer gospodarski razlozi, osim što sami po sebi uvjetuju smanjenje broja troškova te broja izvršitelja, uvjetuju i nužnosti uvođenja bolje i učinkovitije organizacije koja je procesno i troškovno efikasnija. Razlozi nastanka kolektivnog viška mogu se sumirati kako slijedi: Višak radnika zbog promjene organizacije - centralizacija potpornih funkcija, (prekobrojni izvršitelji); višak radnika zbog promjene organizacije - gdje su posve ukinuta radna mjesta i organizacijske jedinice u kojima su ista bila, jer ta radna mjesta nisu bila potrebna niti su bilo potrebni poslovi koji se obavljali unutar istih. Tužiteljci je otkazan ugovor o radu upravo iz razloga jer je ukinuta organizacijska jedinica u kojoj je radila, ukinuto je obavljanje poslova koje je radila te je ukinuto radno mjesto tužiteljice. Naime, Odlukom tuženika od 24.9.2021. godine ukinuta je organizacijska jedinica tužitelja – Podružnica upravljanje nekretninama te je brisanjem iz sudskog registra nadležnog suda dana 1.10.2021. godine prestala postojati.

30. Opis poslova tužiteljice proizlazi iz odredbe čl.7. Pravilnika o organizaciji ZGH – podružnice Upravljanje nekretninama (veljače 2017.), a koji Pravilnik je izmijenjen Pravilnikom o I. izmjenama Pravilnika o organizaciji ZGH – podružnice Upravljanje nekretninama (lipanj 2020.) Citirana odredba Čl. 7. Pravilnika glasi: „Ured voditelja Podružnice je organizacijska jedinica koja koordinira, organizira i objedinjuje funkcije potrebne za nesmetan rad podružnice u cjelini u kojoj se obavljaju poslovi koordinacije te stručni i administrativni poslovi potpore voditelju u izvršavanju upravljačkih menadžerskih zadataka u vođenju Podružnice. U Uredu voditelja Podružnice obavljaju se i poslovi odnosa s javnošću, protokola te poslovi praćenja usklađenosti poslovnih procesa sa zakonskom i podzakonskom regulativom“ Dakle, u cijelosti je ukinuta Podružnica upravljanje nekretninama i obavljanje poslova tužiteljice jer ista nije obavljala poslove iz djelokruga upravljanja nekretninama odnosno iz djelokruga osnovne djelatnosti podružnice već poslove iz citiranog čl.7. Pravilnika. Kod ovog razloga viška radnika tuženik je utvrdio da unutar Društva postoje nepotrebne organizacijske jedinice i hijerarhijske razine, odnosno radna mjesta izvan grupe složenosti poslova. Takve organizacijske jedinice generiraju nepotrebna radna mjesta, i to u najvećem dijelu rukovodeća i srodna radna mjesta. Stoga je tuženik ukinuo te organizacijske jedinice i pripadajuća radna mjesta pa je u tome smislu valjano i pravilno obrazloženje razloga predmetne odluke o otkaz.

31. Obzirom se nije radilo o smanjenju broja izvršitelja u organizacijskoj jedinici u kojoj je tužiteljica radila već je ista u cijelosti ukinuta, kao i da je ukinuto radno mjesto tužiteljice na kojem je samo tužiteljica radila, to nema «usporednih radnika» i primjene kriterija odabira viška radnika. Napominje se da je samo tužiteljica bila zaposlena na radnom mjestu pomoćnik voditelja podružnice Upravljanje nekretninama pa nije bila moguća usporedba s drugim radnikom na poslovima toga radnog mjesta.

32. Pored toga, tuženik ukazuje na izvadak sa str. 21. završnog očitovanja sindikatima od 08.04.2022. godine: “Poslodavac ističe da svi radnici zaposleni na poslovima pomoćnika voditelja podružnica i savjetnika i slično u svim podružnicama ne obavljaju iste poslove s istim odgovornostima. Naime, u određenim podružnicama radnici zaposleni na tim radnim mjestima su izravno, neposredno i kontinuirano, na dnevnoj bazi, a vrlo često i jedini obavljali poslove odgovarajuće funkcionalne grupe poslova u podružnici, a koji se ne smatraju poslovima savjetodavnog karaktera. Poslovi tih radnika se pritom ne obavljaju niti u jednoj drugoj organizacijskoj jedinici podružnice u kojoj su zaposleni, slijedom čega su ti radnici samostalno i izravno odgovorni za kvalitetu obavljenih poslova odgovarajuće funkcionalne grupe poslova. Ovoj kategoriji pomoćnika nisu otkazani ugovori o radu. Istovremeno, su u nekim podružnicama zaposleni pomoćnici i savjetnici čija je uloga isključivo savjetodavne prirode, budući da se poslovi odgovarajuće funkcionalne grupe kojoj bi i ti savjetnici/pomoćnici pripadali, obavljaju u najmanje jednoj organizacijskoj jedinici u podružnici kojom upravlja i za rad koje odgovara rukovoditelj iste i koja zapošljava više izvršitelja.” Tužiteljica spada u ovu kategoriju radnika.

33. U odnosu na navode tužiteljice da se na listi radnika „koju je tuženik dostavio sindikatima ne nalaze neki radnici koji su do sada obavljali „te poslove“, odnosno da su neki radnici s „ukinutih „ radnih mjesta ostali i dalje u radnom odnosu, radi se o paušalnim i ničim potkrepljenim, netočnim i neosnovanim navodima tužiteljice.

34. Svim radnicima iz postupka kolektivnog viška, pa tako i tužiteljici, tuženik je omogućio zapošljavanje za poslove u tzv. „operacijama“. Naime, tuženik je imao mogućnost ponuditi radnicima koji su višak 280 takvih radnih mjesta. Radnicima koji su višak, a nisu iskazali interes za rad na tim radnim mjestima, tuženik je bio prisiljen otkazati ugovor o radu. Tužiteljica nije iskazala interes za navedeno, te je štoviše takvu mogućnost odbila te nije željela uopće preuzeti Popis slobodnih radnih mjesta, a što jasno i nedvosmisleno proizlazi iz Službene bilješke od 23.3.2022.godine.

35. Nadalje, sasvim suprotno navodima tužiteljice, Zakon o radu ne propisuje kako bi se u slučajevima ukidanja radnih mjesta radnicima trebalo ponuditi sklapanje ugovora o radu za neko drugo radno mjesto. Naime, prema čl.107.st.2. ranijeg ZOR- a poslovno i osobno uvjetovani otkaz je bio dopušten samo ako poslodavac nije mogao zaposliti radnika na nekim drugim poslovima. S obzirom da u važećem ZOR-u odnosno u čl.115. koji uređuje redovite otkaze, više nema takve odredbe, poslodavac nema obvezu koristiti otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu kada radnika želi otpustiti, a ima drugih poslova.

36. Radi svega naprijed navedenog, tuženik predlaže da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev.

37. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u ugovor o radu sklopljen između stranaka 13.9.2017. (str. 12-13 spisa), odluku o poslovno uvjetovanom otkazu od 26.5.2022. (str. 14 spisa), zahtjev za zaštitu prava (str. 15-16 spisa), dopis poslodavca sindikatima o namjeri donošenja odluke o Kolektivnom višku od 19.11.2021. (str. 17-27 spisa), dopis-očitovanje poslodavca prema sindikatima od 8.4.2022. (str. 28-49 spisa), e-mailove s pozivima na sastanak sindikatima (str. 50-52 spisa), Pravilnik o organizaciji korporativnih servisa tuženika od svibnja 2022. (str. 53-80 spisa), Pravilnik o organizaciji Zgb holdinga iz srpnja 2021. (str. 81-90 spisa), popis radnika po funkcionalnim grupama, popis radnika koji ostaju na poslu i kojima je prestala potreba (str. 91-129 spisa), Odluku od 16.1.2018. (str. 470 spisa), popis ukupnog broja zaposlenih na neodređeno vrijeme izuzev radnika iz čl. 34 i 35 ZR, koji imaju status osoba s invaliditetom i radnika koji tijekom 2022. navršavaju 65 godina

1 0

života (str. 521-524 spisa), Odluku o stavljaju izvan snage odluke od 16.1.2018. (str. 526 spisa), odluka od 31.5.2021. (str. 527-528 spisa), Pravilnik o izmjena Pravilnika o organizaciji Zgb holdinga (str. 839-852) shema radnih mjesta po podružnicama (str. 853), Odluku o izmjenama odluka o radnim mjestima s koeficijentima složenosti poslova izvan grupa složenosti poslova iz KU-a za radnike tuženika (str. 854), Odluku o donošenju izmjena tih odluka (str. 855), Pravilnik o izmjenama Pravilnika kojima su sistematizirana radna mjesta za koja su koeficijenti složenosti poslova utvrđeni posebnom odlukom (str. 856), Pravilnik o izmjenama Pravilnika o organizaciji Zgb holdinga-Podružnica upravljanja nekretninama (str. 860-863), Odluku o prestanku Podružnice upravljanja nekretninama (str. 864), dopis tuženika HZZ-o o provedenom savjetovanju kolektivnog viška (str. 892-905), očitovanje HZZ-o od 9.5.2022. (str. 906-909), kao i ostalu dokumentaciju koja prileži spisu te proveo dokaze saslušanjem svjedoka BD (str. 548-549 spisa), ND (str. 596-597 spisa), FD (str. 597-598 spisa), UD (str. 700-701 spisa), GD (str. 705-706 spisa), JDB (str. 706-707 spisa), tužiteljica (str. 707-708 spisa), VDB (str. 833-834 spisa), ID (str. 834 spisa), i ZD (str. 834-835 spisa).

38. Svi provedeni dokazi ocijenjeni su sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku.

39. Tužbeni zahtjev je osnovan.

40. Među strankama nije sporno da je tužiteljica bila zaposlena kod tuženika na radnom mjestu pomoćnika voditelja podružnice na temelju ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 13.9.2017. Nije sporno da je tužiteljica poslove pomoćnika voditelja podružnice obavljala u Podružnici upravljanja nekretninama.

41. Tuženik je tužiteljici navedeni ugovor o radu otkazao odlukom o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 26.5.2022.

42. Među strankama je sporno je li tuženik imao osnovan razlog za donošenje odluke o poslovno uvjetovanom otkazu te je li procedura otkazivanja ugovora o radu provedena na zakonit način.

43. Iz navoda tužiteljica u zahtjevu za zaštitu prava protiv odluke o otkazu proizlazi da je tužiteljica odluku o otkazu zaprimila 24.6.2022., a uručio joj ga je radnika Zgb holdinga KD. Ovaj navod tužiteljice tuženik tijekom postupka nije osporavao. Na zahtjevu za zaštitu prava je prijemni štambilj u gornjem desnom uglu iz kojeg je razvidno da je poslodavac zahtjev za zaštitu prava zaprimio 8.7.2022. Iz navedenog proizlazi da je zahtjev za zaštitu prava izjavljen poslodavcu u roku od 15 dana od zaprimanja odluke o otkazu od strane tužiteljice. Poslodavac nije odgovorio na zahtjev za zaštitu prava, a tužiteljica je sudu podnijela tužbu radi utvrđenja nedopuštenosti predmetne odluke o otkazu 25.7.2022., iz čega proizlazi da je i tužbu sudu podnijela u roku propisanom u čl. 133 st. 2 Zakona o radu.

44. Iz spisu priležeće dokumentacije te iz odluke o otkazu, odnosno iz obrazloženje iste proizlazi da se o namjeri donošenja odluke o otkazu tužiteljici tuženik savjetovao sa sindikatima koji djeluju kod poslodavca, a Nezavisni sindikat

1 1

radnika Zagreb parkinga protivio se namjeri poslodavca da otkaže ugovor o radu tužiteljici.

45. U odluci o otkazu tužiteljice iz poslovnih razloga, u obrazloženju iste, se navodi da je poslodavac nakon provedenog savjetovanja kolektivnog viška utvrdio da postoji potreba za otkazivanjem ugovora o radu tužiteljici, zbog prestanka potrebe za njezinim radom, zbog gospodarskih i organizacijskih razloga. Poslodavac je proveo centralizaciju tzv. korporativnih funkcija, odnosno korporativnih servisa te je odlučio ukinuti nepotrebne organizacijske jedinice, te radna mjesta izvan grupe složenosti poslova, jer za takvim poslovima nema potrebe. Poslodavca je donio i interne akte kojima je proveo navedenu organizacijsku promjenu 13.5.2022. Tužiteljica je obavljala poslove radnog mjesta pomoćnika voditelja podružnice, vrednovanog koeficijentom složenosti poslova izvan grupa složenosti u Podružnici upravljanja nekretninama, koja je prestala biti podružnicom na temelju Odluke Uprave društva od 24.9.2021. te je prestala s 1.10.2021. Međutim, kako Podružnica nema pravnu osobnost a tuženik je Poslodavac svim radnicima raspoređenima na rad u toj podružnici, isti su i dalje ostali u radnom odnosu kod poslodavca. Međutim, ukinuto je i radno mjesto tužiteljice, odnosno poslovi koje je obavljala. Ukinuta je i organizacijska jedinica u kojoj je tužiteljica radila u Podružnici, odnosno ured voditelja podružnice. U konkretnom slučaju ukinuta je organizacijska jedinica u kojoj je tužiteljica radila, obavljanje njenih poslova te je ukinuto njeno radno mjesto. U konkretnom slučaju se ne radi o smanjenju broj izvršitelja, stoga tuženik nije primjenjivao kriterij odabira viška i usporednih radnika vezano za tužiteljicu.

46. Tuženik je donio Pravilnik o organizaciji korporativnih servisa 13.5.2022. koji utvrđuje novu centraliziranu organizaciju temeljem koje se poslovi podrške obavljaju centralizirano, unutar jedne organizacijske jedinice.

47. Tuženik je donio odluku od 24.9.2021. kojom je ukinuta organizacijska jedinica Podružnica upravljanja nekretnina te je brisana iz sudskog registra i prestala je postojati.

48. Tužiteljica je kao pomoćnica voditelja naprijed navedene podružnice bila u uredu voditelja podružnice, a prema Pravilniku o organizaciji ZGH-Podružnica upravljanja nekretninama iz veljače 2017. izmijenjenog Pravilnikom o izmjenama Pravilnika iz lipnja 2020. ured voditelja podružnice organizacijska jedinica koja koordinira, organizira i objedinjuje funkcije potrebne za nesmetani rad podružnice u cjelini, u kojoj se obavljaju poslovi koordinacije te stručni i administrativni poslovi potpore voditelju u izvršavanju upravljačkih menadžerskih zadataka u vođenju podružnice. U uredu voditelja podružnice obavljaju se i poslovi odnosa s javnošću, protokola te poslovi praćenja usklađenosti poslovnih procesa sa zakonskom i pod zakonskom regulativom.

49. U završnom očitovanju tuženika u postupku kolektivnog viška upućenih sindikatima 8.4.2022. navodi se da svi radnici zaposleni na poslovima pomoćnika voditelja podružnice i savjetnika u svim podružnicama ne obavljaju iste poslove s istim odgovornostima. U određenim podružnicama radnici zaposleni na navedenim radnim mjestima su izravno, neposredno i kontinuirano, a ponekad i jedini, obavljali poslove odgovarajuće grupe poslova o podružnici, a koji se na smatraju poslovima savjetodavnog karaktera. Poslovi tih radnika se pritom ne obavljaju ni u jednoj drugoj

1 2

organizacijskoj jedinici podružnice u kojoj su zaposleni, stoga su ti radnici samostalno i izravno odgovorni za kvalitetu obavljenih poslova odgovarajuće funkcionalne grupe poslova i toj kategoriji pomoćnika nisu otkazani ugovori o radu. Istovremeno su u nekim podružnicama pomoćnici i savjetnici čija je uloga isključivo savjetodavna te tužiteljica ulazi u ovu kategoriju.

50. Svjedok BD je iskazala da je 2022. godine bila voditeljica Službe za računovodstvo. S tužiteljicom je bila povezana u radu u smislu da je tužiteljica dostavljala iz svoje Podružnice računovodstvene izračune u Službu. Ta Podružnica je ukinuta u jesen 2021. i dio djelatnika koji je obavljao računovodstvene poslove su prebačeni u Sektor za računovodstvo kojega vodi svjedok. Djelatnici koji su nastavali rad u njenom Sektoru iz ukinute Podružnice su bili zaposleni na radnim mjestima administratora ili računovodstvenih referenata, ali svjedok ne zna točne nazive njihovih radnih mjesta. Tužiteljica je bila pomoćnica voditeljice Podružnice. Dok je radila te poslove, tužiteljica je bila kontakt za dostavu računovodstvenih podataka, a nakon ukidanja Podružnice više nema podataka za dostavu. U vezi dostave računovodstvene dokumentacije, iz Podružnice je ponekad kontaktirala tužiteljicu, a ponekad i druge djelatnike Podružnice, administratore. U Sektor kojega je vodila svjedok su iz ukinute Podružnice prešli FD i ND. U tom Sektoru vodi se evidencija nekretnina Zagrebačkog holdinga za sve podružnice, to je računovodstveni posao. Prije promjene organizacije u kojoj su ukinute podružnice, svaka podružnica je unutar svojeg računovodstva vodila evidenciju nekretnina. Točno je da je svjedok surađivala s tužiteljicom na procjeni nekretnina Holdinga, ti poslovi se i danas rade. Tužiteljica je za svoju Podružnicu radila i na izradi projekata nekretnina, ti poslovi se rade i danas. Tužiteljica je svjedoku dostavljala računovodstvene podatke, izvještaje. Obje djelatnice koje su nastavila raditi u Sektoru imaju istu stručnu spremu kao i tužiteljica, visoku.

51. Svjedok ND je iskazala da je radila u Podružnici upravljanja nekretninama u kojoj je tužiteljica bila pomoćnica voditelja. Radila je u računovodstvu, obavljala računovodstvene poslove, a sad iste poslove radi u Korporativnim servisima. Korporativni servisi uspostavljeni su novom reorganizacijom. Tužiteljica, osim što je bila pomoćnik voditelja podružnice i svjedoku nadređena djelatnica, obavljala je i računovodstvene poslove koje je i svjedok obavljala, čak i više od nje. Tužiteljica je bila odgovorna za donošenje planova, procjene nekretnina i slično. Reorganizacijom je ukinuta cijela Podružnica za upravljanje nekretnina, a poslovi koji su se obavljali u Podružnici su prebačeni na Službu računovodstva, kontrolinga, i te su službe postojale prije reorganizacije. U Podružnici je bilo između 30-40 radnika i ne zna koliko ih je zadržano na poslu. Svjedok nije bila obuhvaćena kolektivnim viškom radnika. Bila je prebačena u Sektor za računovodstvo Korporativnih servisa. U Podružnici u računovodstvu je bilo četiri djelatnika, a peta je bila tužiteljica.. Nijedan od ta četiri djelatnika nije bio obuhvaćen kolektivnim viškom. Voditelj Podružnice je bila gđa. UD, ona i dalje radi, ona radi u Sektoru za upravljanje nekretninama. Svjedok sada radi na istim poslovima koje je radila i u Podružnici. Poznat joj je ČD, kolega u Podružnici upravljanja nekretninama, on nije obavljao iste poslove kao tužiteljica. Unatrag godinu dana u Sektoru u kojemu svjedok sada radi primljeni su novi zaposlenici, i to izvana, ali ne zna jesu li se primali i u vrijeme kad je tužiteljica dobila otkaz i kad je bio provođen postupak kolektivnog viška. Podružnica nije imala voditelja računovodstva, ali te poslove je obavljala tužiteljica kao pomoćnica voditelja

1 3

poslovnice. Od početka rada Podružnice 2016. tužiteljica je obavljala poslove pomoćnice voditelja. Svjedoku su i voditeljica Podružnice i tužiteljica rekli da tužiteljica vodi poslove računovodstva i svi su se u Podružnici u računovodstvu obraćali njoj kao nadređenoj. Poznato joj je da je odlukom od **.**.2021. g. ČD bio ovlašten obavljati poslove voditelja računovodstva Podružnice, ali to je bilo na papiru, stvarno je te poslove obavljala tužiteljica. J nije znao obavljati te poslove. J je dolazio na posao i vjerojatno obavljao druge zadatke. Svjedoku je poznato i da je s istim danom prestalo zaduženje tužiteljice da obavljala poslove vođenja računovodstva. Po saznanju svjedoka, g. UD kao voditeljica Podružnice je dopuštala tužiteljici da i dalje obavlja poslove voditelja računovodstva u Podružnici, unatoč naprijed navedenim odlukama. Voditeljica je donosila odluke.

52. Svjedok FD je iskazala da sada radi u Sektoru za računovodstvo, Služba za glavnu knjigu izvještavanja, koja je sastavni dio Korporativnih servisa Zgb holdinga. Prije je radila u računovodstvu u upravljanju nekretninama. I tužiteljica je radila u računovodstvu. Tužiteljica je bila pomoćnik voditelja podružnice, ali u praksi je bila nadređena djelatnicima u računovodstvu i određivala im je radne zadatke. J je bio raspoređen u računovodstvu, tamo je sjedio i nije radio. Svjedoku je poznato da postoji odluka po kojoj je g. J trebao biti voditelj računovodstva u Podružnici, ali to nije bio slučaj, i dalje je to bila tužiteljica. Voditeljica podružnice gđa. UD je znala da tužiteljica bez obzira na odluku o g. CD kao ovlaštenoj osobi za rukovođenje računovodstvom i dalje obavlja te poslove, odnosno poslove rukovođenja računovodstvom, a što je radio g. J, to svjedok ne zna. V većinom nije ni bilo u radnoj sobi. Svjedoku je sada neposredno nadređena voditeljica Službe za glavnu knjigu ĐD, a voditeljica Sektora za računovodstvo je PD. Oni su svi od ranije zaposlenici Holdinga. U računovodstvo u Sektoru je u zadnjih par mjeseci primljeno nekoliko novih djelatnika izvana, prije ne. Svjedok nije bila na popisu radnika iz Kolektivnog viška, nego je dobila novi ugovor o radu i potpisala ga 24.4.2023. Sada radi odgovorniju vrstu posla jer radi na glavnoj knjizi, a u Podružnici je radila salda- konti. Sve su to računovodstveni poslovi. Isti poslovi koji su se obavljali u Podružnici u računovodstvu sada se obavljaju u sklopu Sektora.

53. Svjedok UD je iskazala da radi u Zgb holdingu kao rukovoditelj funkcionalne grupe poslova, Služba za upravljanje nekretninama. Prije toga bila je voditeljica Podružnice za upravljanje nekretninama. Tužiteljica je bila njena pomoćnica i bila je zadužena za financije i računovodstvo, i mijenjala je svjedoka u njenoj odsutnosti. Podružnica je ukinuta u reorganizaciji koju je proveo poslodavac. Dio poslova te Podružnice preuzela je Služba za upravljanje nekretninama u kojoj trenutno radi. Poslovi koje je tužiteljica obavljala u Podružnici sad se obavljaju u Korporativnim servisima u objedinjenom Sektoru u Zgb holdingu. Poslodavac je ukinuo radno mjesto pomoćnika voditelja podružnice na nivou cijelog Holdinga, znači u svim podružnicama. Tužiteljica je kao pomoćnik obavljala poslove koje je svjedok navela, a vezano za financije i oni su dio njezine struke, ali sad se obavljaju u Holdingu, a ne u podružnicama. Velika je razlika u opsegu i vrsti poslove Službe u kojoj danas radi svjedok u odnosu na ukinutu Podružnicu, ali istina je da su dvojica kolega kojima je tužiteljica bila nadređena, prešli raditi iz ukinute Podružnice u Službu i sigurno obavljaju poslove iz područja računovodstva i financija, ali im svjedok nije nadređena, pa to ne zna točno. Nije upoznata s time je li tuženik kad je odlučivao o tome kome će otkazati ugovor o radu, uspoređivao tužiteljicu s drugim

1 4

kolegama iz Podružnice prema zakonskim kriterijima. U Podružnici u kojoj je bila voditeljica je bila ustrojena Služba, a tužiteljica je bila koordinatorica i pomagala svjedoku da to funkcionira. Ona je dijelom u Podružnici obavljala iste poslove kao i djelatnici koji su ostali raditi u Službi, npr. naplata zakupa po ugovoru. Radno mjesto tužiteljica kao pomoćnice voditeljice je imalo znatno širi opseg poslova nego što su bili poslovi koje su obavljali djelatnici koji su ostali raditi u Službi na financijama, ne radi se o istim radnim mjestima. Druga pomoćnica u ukinutoj Podružnici bila je gđa. ŽD, koja je isto dobila otkaz, a bila je zadužena za pravni segment. Poslovi koji su se obavljali u okviru ukinute Podružnice također su dijelom preneseni na Korporativne servise, i u neke segmente istih, u različite službe u korporativnim servisima. U Podružnici nije bilo radnog mjesta rukovoditelja računovodstva, to je radno mjesto bilo ponuđeno g. CD, ali on nije htio potpisati ugovor o radu. Naknadno je svjedok čula da je nekoliko pomoćnika u drugim podružnicama koje su ukinute raspoređeno na poslove u Holdingu. Svjedoka je tužiteljica uvijek mijenjala kao pomoćnica u njenoj odsutnosti, što je bilo i češće, ne samo zbog slučajeva kad bi svjedok koristila godišnji ili bila na bolovanju, nego i kad bi zbog službenih razloga, zbog potreba posla, bila odsutna iz Podružnice. Vezano za odluku tuženika od 31.5.2021. o zaduženju g. CD, svjedok je navela da je potpisala tu odluku kao voditeljica Podružnice, a isto tako i odluku od istog datuma, kojom se stavlja izvan snage odluka kojom je tužiteljica bila zadužena i za potpisivanje dokumentacije. Međutim, vezano za odluku o g. CD svjedok je navela da je isti odbijao vršiti poslove koje je trebao obavljati, i tužiteljica je onda obavljala te poslove, ali i drugi kolege iz Službe. Dio poslova je ipak obavljao i g. J, ali ništa što je trebalo potpisati.

54. Svjedok GD je iskazala da je predsjednik Sindikata Čistoća Zagreb i sudjelovala je ispred Sindikata u pregovorima u postupku Kolektivnog viška. Na poziv poslodavca svim sindikatima koji su bili reprezentativni kod tuženika pokrenut je postupka pregovaranja o kolektivnom višku radnika, u kojem je svjedok sudjelovala ispred svog Sindikata, održano je više radnih sastanaka između sindikata i poslodavca i usuglašeno je da se iz kolektivnog viška isključe radnici s najnižim koeficijentom plaća. Prvotni je prijedlog poslodavca bio s više od 700 radnika kao kolektivnim viškom, a nakon usuglašavanja između poslodavca i sindikata bilo ih je više od 400. Poslodavac je izradio konačni prijedlog i uputio ga sindikatima na očitovanje i sindikati se ni s tim prijedlogom nisu složili, to iz razloga što su sindikati smatrali da je i dalje Kolektivnim viškom obuhvaćen prevelik broj radnika, i što nije bila izrađena sistematizacija radnih mjesta po podružnicama, iz koje bi bilo vidljivo koliko je izvršitelja potrebno na pojedinom radnom mjestu. Poslodavac se o ovim primjedbama sindikata nije očitovao. Svjedok tužiteljicu ne poznaje i ne zna odgovoriti na pitanje je li i ona bila uvrštena u kolektivni višak. Ne zna ni je li njeno radno mjesto ukinuto. Po podružnicama su postojale stare sistematizacije, ali nisu bile napravljene nove, koje su trebale biti napravljene u roku od 90 dana od potpisivanja KU-a. U vrijeme otkaza tužiteljici nije bilo radničkog vijeća kod tuženika, niti je postojao sporazum između sindikata o sindikalnim povjerenicima u funkciji radničkog vijeća. Radničkog vijeća nije bilo ni u vrijeme utvrđivanja kolektivnog viška, isto tako nije bilo ni sporazuma. Tuženik je proveo savjetovanja sa sindikatima o internim aktima tuženika iz svibnja 2022. Kada su svjedoku predočeni dopisi Zgb holdinga od 3.5.2022. i 8.4.2022. odgovorila je da je primila te dopise. HZZ nije imao prigovore na provedeni postupak kolektivnog viška.

1 5

55. Svjedok JDB je iskazala da je sudjelovala kao predstavnik poslodavca u pregovorima o Kolektivnom višku. Postupak kolektivnog viška je počeo 30. prosinca 2021., a trajao je do 8. travnja 2022. i proveden je sa predstavnicima svih sindikata koji djeluju kod tuženika. Dana 8. travnja 2022. izrađen je konačni prijedlog viška radnika te je isti dostavljen nadležnom Zavodu za zapošljavanje, koji se očitovao da nema zapreka utvrđivanju Kolektivnog viška, a nakon toga pristupilo se izradi internih akata, vezano za sistematizaciju radnih mjesta, sve u uz savjetovanje sa sindikatima. Ti akti su stupili na snagu 26.5.2022., a nakon toga se krenuo u postupka savjetovanja vezano za otkaze radnicima koji su bili utvrđeni kao Kolektivni višak. Poslodavac je prvotno imao nakanu otkazati više od 500 ugovora o radu, ali je nakon savjetovanja sa silikatnima obuhvaćeno 414 radnika. Novim internim aktima su bila regulirana sva radna mjesta u svim podružnicama, bio je donesen novi Pravilnik o organizaciji korporativnih servisa, u kojem je bilo regulirano pitanje organizacije na način da Društvo djeluju centralizirano i da se centralizirane funkcije obavljaju na jednom mjestu za Društvo u cjelini. U cijelom Zagrebačkom holdingu bila su ukinuta sva radna mjesta pomoćnika voditelja podružnica, zamjenika i slično. U Podružnici u kojoj je radila tužiteljica nisu postojali opisi poslova radnih mjesta. Nije postojala nova sistematizacija radnih mjesta kad je pokrenut postupak otkazivanja svakom pojedinom radniku. Radna mjesta izvan grupe složenosti poslova ustrojena su odlukom poslodavca i mogla su se ukidati odlukom poslodavca, a radna mjesta unutar grupe složenosti poslova mogla su se ukidati samo kroz kolektivno pregovaranje prema KU. Tužiteljica je bila pomoćnica voditeljice podružnice u organizacijskoj jedinici Ured voditelja Podružnice i obavlja je prvenstveno računovodstvene poslove. Cijela Podružnica upravljanja nekretnina je ukinuta još prije utvrđivanja kolektivnog viška, a poslovi koje je obavljala tužiteljica danas se obavljaju centralizirano na nivou cijele organizacije, a ne po podružnicama, ne postoji više radno mjesto samo za računovodstvene poslove upravljanja nekretnina, već se obavljaju na nivou cijele Organizacije. U rasponu od 6 mjeseci od otkaza tužiteljici poslodavac je raspisivao natječaje za računovodstvene poslove koji se obavljaju u sklopu Korporativnih servisa, za 4 izvršitelja. MD bio je pomoćnik voditelja podružnice Zagreb Parking i dobio je otkaz jer je utvrđen kao kolektivni višak, ali se tijekom otkaznog roka javio na natječaj u Sektoru za upravljanje projektima i tamo se zaposlio po novom ugovoru o radu, ali obnaša dužnost v.d. voditelja podružnice. Tužiteljica je na svom radnom mjestu nadzirala i kontrolirala poslove i delegirala ih, i na taj način je pomagala voditeljici podružnice u upravljanju poslovima. Bila je još jedna pomoćnica voditelja podružnice, ali za pravne poslove, DD i ona je utvrđena kao kolektivni višak i dobila je otkaz. Tužiteljica je mijenjala i voditeljicu podružnice dok bi ista bila odsutna s posla i imala je sve ovlasti kao voditeljica u njenom odsustvu. Tada je obnašala i upravljačke poslove. Bilo je uobičajeno da su pomoćnici voditelja podružnice zaduženi za rukovođenje pojedinom vrstom poslova u Podružnici. Radno mjesto tužiteljice je bilo radno mjesto izvan grupe složenosti poslova. Kod tuženika više nema radnog mjesta jednakog onom na kojem je bila zaposlena tužiteljica po opisu poslova. Tužiteljica je bila svrstana u funkcionalnu grupu u kojoj su bili svi pomoćni koordinatori i slično. Naziv te funkcionalne grupe bio je suvišne organizacijske jedinice. Tužiteljica je bodovana prema zakonskim kriterijima, kao svi drugi radnici jer se mogla javiti za zaposlenja na novom radnom mjestu, u tzv. operacijama, a u selekcijskom postupku su se gledali svi bodovi i davala prednost temeljem ostvarenih bodova. U Podružnici upravljanja nekretnina nije bilo ustrojeno radno mjesto voditelja Službe za financije i računovodstvo. U postupak kolektivnog viška poslodavac je krenuo jer je ocijenio da ima potrebu za

1 6

centralizacijom te su razlozi financijske prirode. Poslodavac je poslovao s gubitkom prije otkaza ugovora o radu tužiteljici. Nakon otkaza radnicima, popravili su se financijski okviri. Tužiteljice je obavljala i poslove savjetodavne prirode i poslove vezane za računovodstvo, nije obavljala isključivo poslove savjetodavne prirode, isto vrijedi i za gđu. DD.

56. Tužiteljica je iskazala da je prešla raditi u Podružnicu upravljanja nekretnina iz Podružnice Zagreb parking upravo sa zadatkom da ustroji računovodstvene poslove, a to je i napravila i u Podružnici upravljanja nekretnina nastavila je obavljati isključivo računovodstvene poslove, nadzirala je rad djelatnika i delegirala poslove. Nikakve računovodstvene službe nisu bile ustrojene, nego je tužiteljica obavljala poslove šefa računovodstva i to je zahtijevalo specijalistička znanja koja ima kao magistra ekonomije. Nisu svi pomoćnici voditelja podružnice bili na popisu kolektivnog viška, ali u svojem očitovanju od 8.4. poslodavac je naveo da se radi o pomoćnicima koji raspolažu specijalističkim znanjima i koji nisu imali ustrojene službe iz njihove domene poslovanja, a isti slučaj je i s tužiteljicom. Naime, i tužiteljica ima specijalistička znanja za računovodstvene poslove i u njenoj Podružnici nije bila ustrojena takva služba, ali dok su ti pojedini pomoćnici uz naprijed navedeno obrazloženje zadržani na radu, ali na drugim poslovima, iz svojih funkcionalnih grupa poslova, tužiteljica nije, i to je diskriminirajuće u odnosu na nju. U bodovanju ostvarila je relativno visok broj od 6 bodova, ali je poslodavac nije ni s kim uspoređivao i zbog svega uputila je dopis Upravi, ali nije dobila odgovor. Njena Podružnici ukinuta je u listopada 2021. a 44 radnika su prebačena u Korporativne servise, ali ostalo je još 11 radnika koji nisu utvrđeni kao višak, niti su bodovani, i oni su nastavili raditi u novoustrojenoj Službi, koja je zamijenila Podružnicu. Primjerice, ED i OD, koji su nastavili raditi kao neophodni zaposlenici u novoformiranoj Službi. Nisu imali konkretne zadatke u Podružnici upravljanja nekretninama. Od 6 djelatnika u Podružnici koji su obavljali računovodstvene poslove nitko osim tužiteljice nije dobio otkaz, prebačeni su u Korporativne servise za računovodstvene poslove, a tužiteljica je njima bila šefica. Nakon proteka roka od 6 mjeseci od otkaza je raspisan natječaj za 10 izvršitelja na radnim mjestima za računovodstvo u korporativnim servisima, a do rujna te godine za još 8 radnika. To dovodi u pitanje gospodarske motive provedene reorganizacije. Tijekom otkaznog roka tužiteljica je bila izvan firme i nije imala pristup intranetu i nije se mogla javiti na interne natječaje. Vezano za odluku od 31.5.2021. o zaduženju CD za poslove za koje se zadužuje, navela je da je ona radile te poslove, pa i nakon donošenja odluke o zaduženju g. CD. Osim nje i gđe. DD, nije bilo drugih pomoćnika u Podružnici. Primala je plaću za pomoćnika voditelja podružnice. U odsustvu voditeljice podružnice, tužiteljica ju je mijenjala. Tada je imala prava voditeljice. Drugi su radnici bili isključivo računovodstveni referenti i nisu mogli imati prava voditelja.

57. Svjedok VDB je iskazala da je zaposlena kod tuženika kao ekspert za pravne poslove, a u vrijeme provođenja sistematizacije radila je kao pomoćnik voditelja u organizacijskoj jedinici za Opće i pravne poslove, Podružnica autobusni kolodvor. Po njenom saznanju ta organizacijska jedinica više ne postoji u Podružnici autobusni kolodvori te poslovi koji su se obavljali u okviru organizacijske jedinice, odnosno pravni poslovi, sada se obavljaju u Sektoru za pravne poslove na nivou cijelog Holdinga, u Korporativnim servisima, a svjedok sada radi u Korporativnim servisima, u samoj Podružnici više se ne obavljaju pravni poslovi, koji

1 7

su se prije obavljali. Tužiteljicu osobno ne poznaje, zna da je bila zaposlena u Holdingu, ne zna u kojoj organiizacijskoj jedinici. U organizacijskoj jedinici za pravne poslove u Autobusnim kolodvorima bila je zaposlena samo jedna osoba, a ja svjedok je kao pomoćnica bila u Uredu voditelja podružnice. Bile su dvije pravnice u Podružnici, svjedok i jedna kolegica. Kadrovske poslove obavljala je treća kolegica, ŠD. Sve pravne poslove radile su u Podružnici kolegica i svjedok i nije bilo posebne službe za pravne poslove. U Korporativnim servisima nastavila je obavljali poslove iz Podružnice, a u jednom dijelu je dobila i druge poslove. Pravne poslove obavlja i za Podružnicu autobusni kolodvori, ali i za druge podružnice. Ne obavlja poslove ljudskih resursa. I danas postoji Ured voditelja podružnice u Podružnici Autobusni kolodvori. Kao pomoćnik voditelja podružnice obavljala je sve poslove za Podružnicu, i ljudske potencijale, zemljišne knjige, sporove itd. Radila je i odnose s javnošću. Kolegica u organizacijskoj jedinici za pravne poslove radila je prijave i odjave.

58. Svjedok ID je iskazao da je sada zaposlen kao ekspert u području, u Podružnici Zagrebačke ceste. Do studenog 2022. bio je voditelj Podružnice zagrebačke ceste, Podružnica postoji i danas, voditelj je ĆD. Tužiteljicu poznaje, poslovno nije s njom surađivao. Ne zna decidirano odgovoriti na pitanje je li ukinuto radno mjesto tužiteljice i obavljaju li se i dalje njeni poslovi, a ne zna na kojem mjestu je tužiteljica radila jer nije radila u njegovoj Podružnici.

59. Svjedok ZD je iskazao da sada radi kao voditelj projekta u Sektoru za upravljanje projektima, taj Sektor je dio Korporativnih servisa i obavlja poslove na razini cijelog Zgb holdinga. Prije toga bio je zaposlen na radnom mjestu voditelj projekta u Podružnici za upravljanje projektima, u Podružnici nije bilo organizacijskih jedinica. Tužiteljica je radila u Podružnici za upravljanje nekretninama. Kroz postupak kolektivnog viška svjedok je bio bodovan i ostvario je maksimalan broj bodova. Podružnica u kojoj je radio ukinuta je novom organizacijom. Ja sam cijelo vrijeme radio i na vođenju projekata, primjerice, Jalkovec, Podbrežje, izgradnja bolnice Sveti Duh, starački dom Markuševac itd. Radio sam samostalno na tim projektima. Gđa. B kao voditelj Podružnice radila je na vođenju projekata. Kao voditelj projekata radio je na pripremi dokumentaciji, na kontroli izvođača, inženjera, ovjeravao je mjesečne računa, a to uključuje i primopredaju objekata itd. Te je poslove radio kao pomoćnik voditelja podružnice, danas ih radi u Sektoru unutar korporativnih servisa.

60. U ovom postupku je uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu te iz iskaza svjedoka GD i JDB utvrđeno da je poslodavac pokrenuo i proveo postupak kolektivnog viška radnika u kojem se savjetovao sa reprezentativnim sindikatima koji djeluju kod tuženika te je razmatrao primjedbe sindikata te njihovih predstavnika i davao očitovanja na njih. Između predstavnika poslodavca i sindikata održavani su sastanci te je djelomičnim uvažavanjem primjedaba sindikata smanjen prvotno planirani broj radnika uvrštenih u kolektivni višak na 414. U navedenom dijelu iskazi svjedoka GD, koja je sudjelovala u postupku kolektivnog viška ispred sindikata čistoća Zagreb i JDB koja je sudjelovala u postupku kolektivnog viška ispred poslodavca su suglasni. Nadalje, utvrđeno je da je po provedenom postupku kolektivnog viška tuženik uputio dopis od 8.4.2022. Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u kojem je istog obavijestio o provedenom postupku i rezultatima te je opisao i razloge nastanka kolektivnog viška,

1 8

organizacijske razloge koji su doveli do nastanka viška radnika, navedena su radne mjesta na kojima je iskazan višak i to kao ukupan višak, na kojima je iskazan višak zbog centralizacije, na kojima je iskazan višak zbog nepotrebnih organizacijskih jedinica i hijerarhijskih razlika te su navedeni i kriteriji o kojima se vodilo računa pri odabiru viška radnika. Nadalje, iz dopisa Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od 9.5.2022. razvidno je da isti nije imao primjedaba na provedeni postupak te da nije utvrđeno postojanje pravne osnove za odgodu provođenja otkazivanja radnicima utvrđenim kao kolektivni višak.

61. Kako je navedeno, utvrđeno je da se postupku kolektivnog viška tuženik savjetovao s reprezentativnim sindikatima koji djeluju kod tuženika te iz dokaza provedenih u ovom postupku ne proizlazi da je "izbjegavao" pojedine sindikate po bilo kojoj osnovi. Nadalje, nesporna činjenica da u vrijeme provođenja postupka kolektivnog viška i donošenja pojedinačnih odluka o otkazima radnicima kod tuženika nije bilo ustrojeno radničko vijeće, niti su se sindikati dogovorili o sindikalnom povjereniku u funkciji radničkog vijeća, ne može ići na teret tuženika u smislu da bi u tom slučaju bio onemogućen provoditi postupak kolektivnog viška ili otkazivati ugovore o radu. U konkretnom slučaju se radi o propustu sindikata te navedeno ne može imati za posljedicu nezakonitost provođenja postupka kolektivnog viška ili odluka o otkazu.

62. Tužiteljica je dobila poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu iz organizacijskih razloga. Odredbom čl. 115. st. 1 toč. 1 Zakona o radu propisano je da poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ako za to ima opravdani razlog, u slučaju ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz). Nije sporno, a navedeno je utvrđeno i uvidom u dokumentaciju koje prileži ovom spisu, da je tuženik ukinuo Podružnicu upravljanje nekretninama u kojoj je tužiteljica radila kao pomoćnik voditelja podružnice, ukinuo ju je Odlukom o prestanku podružnice od 24.9.2021. Isto tako su i internim aktima tuženika ukinute i pojedine organizacijske jedinice po svim podružnicama, a to uključuje i ured voditelja podružnice, u kojem radi i pomoćnik voditelja podružnice. Tuženik više nema zaposlene pomoćnike voditelja podružnica u svojim podružnicama. Slijedom navedenog, nedvojbeno je utvrđeno da više ne postoji podružnica u kojoj je tužiteljica radila kao pomoćnica voditelja, niti u drugim podružnicama postoji ured voditelja podružnice, niti kod tuženika postoji radno mjesto pomoćnika voditelja podružnice nakon provedenih predmetnih organizacijskih promjena, odnosno utvrđeno je da je ukinuto i radno mjesto na kojem je tužiteljica bila zaposlena. Međutim, sama činjenica da je ukinuto radno mjesto na kojem radi radnik i organizacijska jedinica u kojoj je bio zaposlen ne predstavlja dovoljan razlog za donošenje odluke o poslovno uvjetovanom otkazu u smislu čl. 115. st. 1 ZR-a jer sukladno zakonskoj definiciji poslovno uvjetovani otkaz je dopušten ako je prstala potreba za radom radnika na ukinutom radnom mjestu,

63. U ugovoru o radu za radno mjesto pomoćnika voditelja podružnice od 13.9.2017. ne navode se konkretni poslovi tužiteljice. Međutim, sud je sadržaj poslova koje je tužiteljica obavljala na radnom mjestu pomoćnika voditelja podružnice utvrdio iz iskaza svjedoka UD, koja je bila voditeljica Podružnice za upravljanje nekretninama te svjedoka ND i FD koje su radile u Službi za računovodstvo i financije u istoj podružnici te iz iskaza tužiteljice. Iz njihovih

1 9

iskaza proizlazi da je tužiteljica rukovodila računovodstvenim poslovima u Podružnici, a svjedoci ND i FD su iskazale da je u praksi tužiteljica djelatnicama u računovodstvu bila nadređena i određivala im radne zadatke te da je obavljala računovodstvene poslove. Svjedok ND je iskazala da joj je tužiteljica bila nadređena i obavljala je računovodstvene poslove više od svjedoka te je bila odgovorna za donošenje planova, procjena nekretnina i slično, a svjedok FD je iskazala da je tužiteljica radila u računovodstvu, u praksi je bila nadređena djelatnicima u računovodstvu i obavljala je poslove računovodstva i rukovođenja računovodstvom. U tom dijelu iskaze ovih svjedoka potvrdila je i svjedok UD koja je navela da je tužiteljica dijelom u podružnici obavljala iste poslove koje su obavljali djelatnici koji su ostali raditi u službi u korporativnim servisima na financijama, primjerice poslove naplate zakupa po ugovorima.

64. Iz iskaza svjedoka UD proizlazi da u Podružnici upravljanje nekretninama nije bilo radnog mjesta voditelja računovodstva. Predmetnom spisu prileži Odluka voditeljice podružnice gđe. UD od 31.5.2021. kojom se ČD, zaposlen na radnom mjestu rukovoditelj projekta, zbog organizacije poslovnih procesa, zadužuju u Službi financija i računovodstva za određene poslove, pa i poslove rukovođenja Službom, izdavanja potrebnih naputaka za rad, kontroliranja neposrednih izvršitelja itd. Prileži i odluka tuženika od 16.1.2018. kojom se ovlašćuje i tužiteljica da kao pomoćnik voditelja podružnice da potpisuje svu dokumentaciju vezano za redovno odvijanje poslovnih procesa u Službi financija i računovodstva u Podružnici, te Odluka od 31.5.2021. kojom se Odluka od 16.1.2018. stavlja izvan snage. Međutim iz iskaza svjedoka ND, FD i UD nedvojbeno je utvrđeno da je g. ČD odbijao postupati prema naprijed navedenoj Odluci od 31.5.2021. i nije obavljao poslove iz te Odluke te nadalje iz iskaza ovih svjedoka proizlazi da je i nakon donošenja Odluke od 31.5.2021., kao i Odluke od istog datuma kojom se stavlja izvan snage odluke tuženika od 16.1.2018., tužiteljica i nadalje postupala prema Odluci od 16.1.2018. i to uz znanje voditeljice podružnice, neovisno o odlukama od 31.5.2021., i da je je i nakon tog datuma, sve do ukidanja Podružnice, obavljala poslove o kojima su iskazivale svjedokinje ND, FD i UD.

65. Iskazi svjedoka ND, FD i UD potvrđuju iskaz tužiteljice u dijelu u kojem je navela da je u Podružnici upravljanja nekretnina obavljala računovodstvene poslove, štoviše da je ustrojila računovodstvenu službu u toj podružnici.

66. Po stavu suda, cijeneći svaki pojedini provedeni dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, odnosno dokumentaciju koja prileži spisu, odnosno činjenicu da se prema Odluci tuženika od 31.5.2021., kojom se g. ČD zadužuje za poslove rukovođenja službom financija i računovodstva u Podružnici i druge poslove navedene u toj Odluci, nije postupilo, odnosno da je g. ČD odbio obavljati poslove iz te Odluke, pri čemu iz iskaza svjedoka ND i FD proizlazi da ih je umjesto g. CD i nakon 31.5.2021. nastavila obavljati tužiteljica, to nedvojbeno proizlazi da je tužiteljica obavljala poslove rukovođenja Službom i druge poslove u toj Službi koje se navode u Odluci od 31. 5. 2021. Naime, svjedok ND je iskazala da iako je g. ČD bio ovlašten obavljati poslove voditelja računovodstva Odlukom od 31.5.2021., to je bilo samo na papiru, stvarno je te poslove obavljala tužiteljica, a svjedok FD je iskazala da iako je g. ČD bio raspoređen

2 0

raditi u računovodstvo koje je trebao voditi, to nije bio slučaj te je te poslove i dalje vodila i obavljala tužiteljica. I svjedok UD, voditeljica Podružnice upravljanja nekretninama, koja je i potpisala Odluke od 31.5.2021, iskazala je da je g. ČD odbijao obavljati poslove koje je trebao obavljati, stoga ih je obavljala tužiteljica i drugi kolege iz Službe, a g. ČD samo ono što nije trebalo potpisati.

67. Iskaze naprijed navedenih svjedoka i tužiteljice potvrđuje, odnosno suglasan je s istima i iskaz svjedoka AD koja je iskazala da je kao voditeljica Službe za računovodstvo u svojoj Podružnici bila s tužiteljicom povezna u radu u smislu da je tužiteljica njenoj Službi dostavljala iz svoje Podružnice računovodstvene izračune i bila je svjedoku kontakt za dostavu računovodstvenim podataka. Osim toga, s tužiteljicom je surađivala i na procjeni nekretnina Zagrebačkog holdinga, te tužiteljica radila za svoju Podružnicu i na izradi projekata nekretnina.

68. Računovodstveni poslovi koje je tužiteljica radila kao pomoćnik voditelja podružnice, odnosno upravljanje računovodstvenom službom prema Pravilniku o organizaciji korporativnih servisa tuženika iz svibnja 2022. ulaze u funkcionalnu grupu računovodstvenih poslova, Sektor za računovodstvo, koji je ustrojen novom organizacijom unutar korporativnih servisa.

69. S obzirom na računovodstvene poslove koje je tužiteljica obavljala kao pomoćnik voditelja podružnice, a što je utvrđeno iz dokaza provedenih u ovom postupku, proizlazi da kod tuženika nije prestala potreba za obavljanjem tih poslova, budući isti ulaze u funkcionalnu grupu računovodstvenih poslova sukladno Pravilniku o organizaciji korporativnih servisa iz svibnja 2022.

70. U završnom očitovanju poslodavca sindikatima-konačni popis radnika utvrđenih kao višak od 8.4.2022. (str. 28-49 spisa), navodi se sljedeće: poslodavac ističe da svi radnici zaposleni na poslovima pomoćnika voditelja podružnice (što je tužiteljica bila) ne obavljaju iste poslove s istim odgovornostima te da neki pomoćnici voditelja podružnice i savjetnici obavljaju poslove odgovarajuće funkcionalne grupe poslova u podružnici, koji se ne smatraju poslovima savjetodavnog karaktera. Istovremeno su u nekim podružnicama zaposleni pomoćnici čija je uloga isključivo savjetodavne prirode." Tuženik navodi u odgovoru na tužbu da tužiteljica spada u drugu grupu pomoćnika voditelja podružnice, odnosno onih čije je uloga bila isključivo savjetodavna, no iz naprijed navedenih dokaza, iz iskaza voditeljice ukinute Podružnice i svjedoka koji su s tužiteljicom radili računovodstvene poslove u Podružnici, i kojima je tužiteljica bila nadređena, nedvojbeno je utvrđeno da je i tužiteljica obavljala poslove odgovarajuće funkcionalne grupe poslova (funkcionalna grupa računovodstvenih poslova) prema tuženikovom Pravilniku o organizaciji korporativnih servisa, a toj kategoriji radnika, odnosno pomoćnika voditelja podružnice nisu otkazani ugovori o radu, kako tuženik navodi u odgovoru na tužbu. Tuženik nije svim pomoćnicima voditelja podružnice otkazao ugovore o radu, već se, kako proizlazi iz dopisa-završnog očitovanja poslodavca upućenog sindikatima od 8.4.2022. u odnosu na pomoćnike voditelja podružnice rukovodio kriterijem vrste poslova koje su obavljali, odnosno kako proizlazi iz navoda tuženika u navedenom završnom očitovanju, tuženik je pravio razliku između pomoćnika voditelja podružnice koji su obavljali savjetodavne poslove i pomoćnika voditelja podružnice koji su na tom radnom mjestu obavljali poslove iz funkcionalne grupe poslova, te potonjima nije

2 1

otkazivao ugovore o radu, a za tužiteljicu je u ovom postupku utvrđeno da je obavljala poslove iz funkcionalne grupe poslova, odnosno računovodstvene poslove, slijedom čega prema kriterijima koje je sam tuženik izrazio u svom očitovanju od 8.4.2022. u odnosu na pomoćnike voditelja podružnice proizlazi da nije prestala potreba za obavljanjem poslove koje je tužiteljica obavljala kao pomoćnik voditelja podružnice.

71. Slijedom navedenog, tuženik u ovom postupku prvensteno nije dokazao da je prestala potreba za poslovima koja je u sklopu poslova svog radnog mjesta pomoćnika voditelja podružnice obavljala tužiteljica (računovodstveni poslovi) te stoga tužiteljica ne ulazi u grupu pomoćnika koji su obavljali isključivo savjetodavne poslove sukladno pisanom očitovanju tuženika upućenom Hrvatskom zavodu za zapošljavanje od 8.4.2022. Slijedom navedenog, tuženik nije dokazao ni postojanje razloga za poslovno uvjetovani otkaz o ugovoru o radu tužiteljici.

72. Valja navesti da tužiteljica nije dobila poslovno uvjetovani otkaz kao radnik koji je utvrđen kao višak na poslovima za kojima tuženik i dalje ima potrebu te nedvojbeno nije tužiteljicu uspoređivao prema zakonskim kriterijima s drugim radnicima koji su obavljali iste poslove, (jer je ukinuo njeno radno mjesto) te je tuženik u odluci u otkazu naveo da se tužiteljici otkazuje ugovor o radu iz razloga što je njeno radno mjesto u kategoriji rukovodećih ili srodnih radnih mjesta, a reorganizacijom je ukinuta organizacijska jedinica u kojoj je radila, kao i njezino radno mjesto te je ukinuto i obavljanje poslove koje je radnica obavljala. Međutim, razlog za poslovno uvjetovani otkaz ne može biti samo ukidanje organizacijske jedinice i radnog mjesta već i prestanak potrebe za poslovima koje je radnik obavljao, odnosno kako tuženik navodi u odluci o otkazu, i ukidanje obavljanja poslova tužiteljice, no u ovom postupku je utvrđeno da poslovi koje je na svom radnom mjestu tužiteljica obavljala nisu ukinuti, nego se i dalje obavljaju, samo centralizirano, u okviru korporativnih servisa za cijeli Zgb holding, a ne više po podružnicama, a to proizlazi i iz činjenice da su djelatnice ND i FD, kojima je tužiteljica bila nadređena u Podružnici u službi za računovodstvo nastavile rad kod tuženika u korporativnim servisima. S obzirom na navedeno, sam naziv radnog mjesta tužiteljice, pomoćnice voditelja podružnice, koje je ukinuto ne dokazuje da je prestala potreba za obavljanjem poslova koje je obavljala, a da sama činjenica da je djelatnik koji je bio zaposlen u podružnici kao pomoćnik voditelja podružnice nije dostatna da se utvrdi prestanak potrebe za obavljanjem poslova tog djelatnika proizlazi i iz naprijed citiranog dijela završnog očitovanja tuženika upućenog svim sindikatima u postupku kolektivnog viška od 8.4.2022.

73. U ovom postupku utvrđeno je iz iskaza tužiteljice i svjedoka JDB da je tužiteljica bila ocijenjena bodovima prema kriterijima koje određuje Zakon o radu, ali zbog činjenice da je istoj nedvojbeno bila ponuđena mogućnost apliciranja za slobodna radna mjesta u tzv. operacijama. Tužiteljica nesporno nije po ostvarenim bodovima bila uspoređivana s drugim usporedivim zaposlenicima tuženika što proizlazi iz iskaza tužiteljice i svjedoka JDB.

74. Slijedom svega naprijed navedenog utvrđeno je da je nedopuštena predmetna odluka o otkazu te na temelju iste tužiteljici nije prestao radni odnos kod tuženika te je sukladno navedenom naloženo tuženiku vratiti tužiteljicu na rad, na radno mjesto na kojem je bila zaposlena na temelju otkazanog ugovora o radu ili

2 2

druge srodne poslove koji najviše po opisu poslova odgovaraju ukinutom radnom mjestu te stručnoj spremi tužiteljice.

75. Sud nije posebno cijenio iskaze svjedoka VDB, ID i ZD jer nemaju saznanja o odlučnim činjenicama. Navedeni svjedoci nisu radili u Podružnici u kojoj je radila tužiteljica i nemaju saznanja o poslovima koje je radila tužiteljica u Podružnici kao pomoćnik voditelja podružnice niti iz njihovih iskaza proizlazi da su surađivali s tužiteljicom na poslu.

76. Odluka o zakonskoj zateznoj kamati temelji se na članku 29. stavak 1. ZOO-a, a odluka o visini zakonske zatezne kamate temelji se na članku 29. stavak 2. ZOO-a do 31.07.2015., a od 01.08.2015. do isplate na članku 3. ZID ZOO (NN 78/15).

77. Odluka o parničnom trošku temelji se na članku 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku, a u svezi s članka 164. stavak 1. istog Zakona, a tužiteljici zastupanoj po punomoćniku odvjetniku odmjeren je parnični trošak u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (OT) i to tbr. 7/2 kojom je propisano da odvjetniku pripada jednokratna nagrada za cijeli prvostupanjski postupak, bez obzira na broj radnji koje je poduzeo, u visini od 200 bodova OT, obzirom se radi o predmetu koji nije procjenjiv, što obračunato s vrijednošću boda s paušalom od 2,00 eura za jedan bod iznosi 400,00 eura, a što uz obračunati PDV od 25% iznosi 500,00 eura. Sud je, s obzirom se u ovom sporu radi o sporu iz radnog odnosa koji nije procjenjjiv primjenjuje tarifu koja je bila na snazi u vrijeme pokretanja postupka, bez obzira kada je postupak okončan (tbr. 52/4), a vrijednost boda je obračunata prema vrijednosti boda u trenutku dospijeća odvjetničke nagrade (tbr. 52/2).

78. Iz navedenih razloga valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 4. lipnja 2025.

Sudac:

Dario Partl

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana, računajući od dana dostave prijepisa ove presude. Žalba se podnosi Županijskom sudu, putem ovog suda, pismeno u četiri jednaka primjerka.

DNA:

1. Tužiteljici po punomoćniku

2. Tuženiku po pomoćniku