REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl.br. P Ob-62/2022-29

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Zrinki Mataja kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice IP, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Paula Kiš, odvjetnica iz Zagreba, protiv tuženika GP, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Zorana Živković, odvjetnica iz Zagreba, radi utvrđenja bračne stečevine, nakon održane glavne rasprave dana 24. travnja 2025. godine zaključene u prisutnosti punomoćnika tužiteljice i tuženika osobno uz punomoćnika, dana 4. lipnja 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužiteljica sa tužbenim zahtjevom koji glasi:

„ a) Utvrđuje se da su k. č. br. [katastarska čestica] [adresa], slobodnostojeći stambeni objekt kbr. 77 i dvorište u Remetama površine 501 m2, k. č. br. [katastarska čestica], dvorište površine 4m2 i k. č. br. [katastarska čestica] [adresa], dvorište površine 45m2, sve upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] suvlasništvo tužiteljice IP, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] u ½ dijela što je tuženik dužan priznati i trpjeti.

b) Nalaže se tuženiku da izda tužiteljici valjanu tabularnu ispravu (clausula intabulandi) podobnu za upis prava vlasništava u zemljišnim knjigama sukladno točki a) ove presude je će u protivnom tu ispravu zamijeniti ova presuda.

c) nalaže se tuženiku nadoknaditi tužiteljici troškove ovog parničnog postupka prema priloženom troškovniku.“

II. Tužiteljica je dužna u roku 15 dana naknaditi parnični trošak tuženiku u iznosu od 18.060,00 EUR.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da su stranke sklopile brak 20.4.1991. godine koji je razveden krajem 2011. godine. Za vrijeme trajanja braka i to 2008. godine stranke su kupile nekretninu i to kuću u [adresa], na kojoj adresi je prijavljena tužiteljica i sin stranaka. Nekretnina je kupljena temeljem ugovora o kreditu od 8. siječnja 2008. godine a tužiteljica je supotpisnik i jamac kredita. Slijedom navedenog tužiteljica predlaže da su donese presudu kojom se utvrđuje da je nekretnina u [adresa], suvlasništvo tužiteljice u 1/2 dijela što je tuženik dužan priznati i trpjeti.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo da su stranke zajedno živjele u [adresa] – [adresa] te da je njihova bračna zajednica prestala iz razloga što je tužiteljica stupila u partnerski odnos sa ŠP još prije 2006. godine a tuženika sa IPČ 2008. godine koji je danas i njegov suprug. Bračna zajednica je prestala već prije 2008. godine a tužiteljica se trajno iselila iz Danske i vratila u Hrvatsku 25.7.2008. godine. Tada su stranke podijelile sve što su imale. Stranke su se dogovorile da će tuženik kupiti kuću u [adresa] u kojoj će tužiteljica živjeti sa maloljetnim djetetom stranaka. Kuća je kupljena dok su stranke još formalno bile u braku ali je više nije postojala bračna zajednica. Kuća je kupljena temeljem kupoprodajnog ugovora od 3.10.2008. godine i plaćena je 320.000,00 EUR i to kreditom koji je tuženi dobio kod Erste banke. Navedeni kredit tuženi isključivo sam plaća. U postupku razvoda braka stranaka nije bilo sporno da je kuća isključivo vlasništvo tuženika. Budući je nekretnina koja je predmet spora kupljena kreditom koji je podignut nakon prestanka bračne zajednice stranaka tuženik predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvrši uvid u izvadak iz zemljišne knjige za nekretninu, ugovor o kupoprodaji nekretnine od 3. listopada 2008. godine, ugovor o kreditu od 8.12.2008. godine te je proveo dokaz saslušanjem stranaka i svjedoka FP, GPČ i ŠPČ.

4. Tužiteljica je iskazala da je brak s tuženikom sklopljen 1991.godine, a njihova veza je započela 1988.godine. Po sklapanju braka živjeli su u Zagrebu na Marulićevom trgu. Nakon nekog vremena su se preselili u Ameriku i tamo su živjeli prvo u iznajmljenom stanu a kad su prodali stana u [adresa], kupili su stan na Manhattan-u. Na kraju su se preselili u Dansku. U Danskoj je živjela do ljeta 2008. godine da bi se vratila u Hrvatsku u Zagreb u kuću na Gornjem Bukovcu. U stan na Bukovcu se uselila sa sinom, psima, stvarima i vrlo brzo je došao FP iz [adresa]. Radi se o kući za koju su dali polog jer su je htjeli kupiti a zbog nekih pravnih problema tj. problema sa vlasništvom nisu kupili tu kuću već je kupljena kuća na [adresa] i to 2009. godine. Bili su inače suvlasnici stana na [adresa] i u [adresa] dok je kao vlasnik kuće na [adresa] u cijelosti upisan tuženik a ona kao sudužnik budući je bila priča da ne mogu biti dva vlasnika. Brak je razveden krajem 2011.godine. Faktična bračna zajednica je prestala nekoliko mjeseci prije razvoda braka kada je GP došao s prijedlogom za razvod. Inače je njihova bračna zajednica funkcionirala na nekonvencionalan način. Što se tiče načina funkcioniranja u braku GP je rano počeo pokazivati homoseksualne tendencije dok je još njihov sin bio mali. Neke od njegovih partnera je poznavala, neki su i dolazili doma. Kad je sin bio mali započela je vezu sa prijateljem iz djetinjstva i to je osoba s kojom ja danas u braku. Tuženik nikada nije rekao da to utječe na njihov brak na način kako funkcioniraju. Pretpostavlja da je tuženik htio razvesti brak jer je u Brazilu upoznao jednog čovjeka koji je došao u Dansku i onda su htjeli srediti njegove papire. To su njezine pretpostavke. Poznaje tog čovjeka bio je kod njih doma u Danskoj nekoliko mjeseci pa se vratio u Brazil. Inače su se tuženik i ona uvijek podržavali. I kad je došla u Hrvatsku u ljeto 2008.g. nije se ništa promijenilo u funkcioniranju njihovih života. I dalje imala njihove kartice, imala je zdravstveno u Danskoj. U Danskoj su inače živjeli u kući, zajednički su vodili domaćinstvo, zajednički su plaćali režije. Kad je došla u Hrvatsku onda je troškove stana u [adresa] u kojeg se je preselio GP sam financirao. Također je financirao i troškove kuće u [adresa]. Inače kuća na [adresa] je koštala preko 300.000,00 EUR. Za kupnju kuće je podizan kredit u velikom iznosu pa je morala biti sudužnik. Ne bi bila sudužnik po kreditu da nije mislila da je kuća i njezina. GP je zbog svoje zdravstvene situacije za kupnju kuće morao imati i ekstra osiguranje. Ne zna koliko je iznosila rata kredita ali se je ista tokom vremena mijenjala. Sređivala je tu dokumentaciju, tj. odnosila je u banku. GP je plaćao ratu kredita i to iz svoje plaće. Došla je u Hrvatsku 2008.g. jer joj je mama bila u lošem zdravstvenom stanju te da bude s njom. Umrla je godinu dana poslije. I za vrijeme trajanja bračne zajednice znali su živjeti razdvojeno tako je GP otišao sam u Dansku a ona je ostala sa sinom u [adresa] i prodavala stan. Kad je došla u Ameriku stanovala je u motelu, dok je GP bio negdje na Floridi. Također je GP puno putovao zbog posla, tako ga nije bilo i dva tjedna u mjesecu. Bila je zaposlena dok su živjeli u [adresa] dok u Americi nje radila. U početku niti GP nije dobio posao pa ih je financirao jedan njezin prijatelj. Rodila je sina 1996.godine te je ostala čuvati i brinuti se za dijete. Pred kraj njihovog života u Americi je GP ostao bez posla te je otišao u Dansku preko prijatelja tražiti zaposlenje, tada ih je on financirao preko nekih svojih poslovnih ugovora. U Danskoj također nije radila već se brinula za dijete. GP je inače radio u međunarodnoj organizaciji. Dok je njihov brak funkcionirao međusobno su brinuli jedna o drugom. Kad je bio teško bolestan išla je s njim doktorima. Živjeli su normalno sa svim uobičajenim problemima. Svog sadašnjeg supruga poznaje od svoje 17-te godine. Družili su se stalno za vrijeme trajanja braka. Kad su putovali on im je čuvao pse, kad su dolazili u Hrvatsku posjećivali su njegove roditelj u Dalmaciji u dva navrata. Ulagala je u kuću u [adresa]. Kuća je inače građena tako da je dio armiranobetonski a najvećim dijelom je drvena, a što zahtijeva i puno održavanja kao što je farbanje drveta, promjena greda. Kuća ima i dva vrta što također iziskuje puno posla. Iza smrti mame je naslijedila stan u [adresa] kojeg je prodala i dio novca uložila u donji stan u kući. Tuženik se nije protivio njezinim ulaganjima u kuću a niti se o istima informirao. Tuženik do odluke o prodaji kuće nikad nije govorio da kuća ne bi bila i njezina. Nju i sina je pozvao u kafić Argentina na kavu i rekao da želi prodati kuću a da će sin dobit ono što mu odredi i kada mu odredi. Kad je odlazila iz Danske 2008.g. dogovorili su se da će GP stanovati u stanu. U njihovoj kući u [adresa] je bilo puno stvari i namještaja koje je trajno preselila u Hrvatsku a nije se ništa govorilo koliko trajno će sin i ona ostati u Hrvatskoj. Godinama su živjeli u [adresa] sa premisom da se ponovo traži posao u Americi. Kad je odlazila u Hrvatsku podijelili su pokretne stvari tako da je on neke stvari zadržao za stan a ostalo je otišlo u Hrvatsku. Kad se uselila u kuću na [adresa] tuženik kada je dolazio nikada nije prespavao u toj kući, samo je dolazio u posjet, a kad sam je išla u Dansku nije prespavala u njegovom stanu jer nije niti išla u Dansku. U kuću na [adresa] se uselila sa sinom i ŠP, a on kao osoba s kojom je u vezi. Sa tuženikom nije bila u intimnim odnosima od kad su krenuli zdravstveni problemi, od kad mu je dijagnosticiran AIDS. Nije joj palo na pamet da na sudskom zapisniku dana 23.5.2012.g. u svom iskazu navede da je vlasnik kuće na [adresa], a navela je stan u [adresa] i kuću na Velebitu. GP je plaćao režije za kuću na [adresa]. Kada nije imala novaca zvala je tuženika da podmiri trošak intervencija tj. popravaka na kući i on ih je podmirio. Ne zna da li je kredit za kuću otplaćen. Brak je razveden sporazumno. Nije postojao trajni dogovor između njih u smislu da sa sinom ode živjeti u [adresa] a da tuženik ostane u Danskoj. Misli da su njih troje ona, tuženik i sin u siječnju ili veljači 2008.g. putovali na Maltu. Ne sjeća se da bi na Malti imali razgovor da se njihova veza prekine. Tema da se u Zagrebu kupi nekretnina je bila prisutna između njih od preseljenja iz Amerike u Dansku, misli da je to bilo 2001. ili 2002.g. Bili su potrošili sav novac od prodaje stana u [adresa] i tuženiku nije bilo problem podići kredit za kupnju kuće na [adresa]. Izabrala je kuću na [adresa] i inače sve njihove nekretnine. Kad je otišla iz Danske u ljeto 2008.g. tuženik je živio sam, ne zna kada je počeo živjeti sa današnjim suprugom. Ne smatra da je njihova zajednica trajno prestala postojati kad nisu provodili noći zajedno jer su na taj način živjeli godinama. Ne sjeća se da bi u postupku razvoda braka 2011.g. izjavila da je bračna zajednica de facto prestala tri godine ranije. Bračna zajednica je prestala postojati s razvodom braka.

5. Tuženik je u iskazu naveo da je brak s tužiteljicom sklopljen 1991.godine. Brak je razveden u prosincu 2011.godine. Bračna zajednica je prestala postojati u lipnju 2008.godine kada se je tužiteljica iz Danske preselila u Zagreb. Ugovor o kupnji stambene zgrade u [adresa] je sklopljen u 10. mjesecu 2008.godine, a kuća je isplaćena 5. siječnja 2009.godine.Kuća je kupljena od g. I a ugovor je kao njegova punomoćnica potpisala tužiteljica. Kuća je kupljena za 310.000,00 EUR. Za kupnju kuće podigao je kredit u Erste banci i to za cjelokupni iznos. Za kredit je dan i depozit banci u iznosu od 34.800,00 EUR. Kredit je sklopljen na 30 godina. Depozit stoji u banci dok se kredit ne otplati. Tužiteljica nije dala sredstva za kupnju kuće. Nije također niti učestvovala u depozitu. Sredstva depozita su iz samog kredita. Od podignutog kredita oko 310.000,00 EUR je išlo prodavatelju a ostalo za depozit. Vraća kredit. Tužiteljica ne sudjeluje u vraćanju kredita. Kredit vraća iz svojih prihoda. Svaki mjesec pošalje novac u banku za otplatu rate kredita. Rata je otprilike oko 2.000,00 EUR mjesečno. Rata se kretala od 1.800,00 do 2.100,00 EUR. Sklapan je i aneks ugovora o kreditu da bi se ugovorila povoljnija kamatna stopa. Tužiteljica je sudužnik po kreditu. Banka je inzistirala da tužiteljica bude sudužnik u kreditu budući su još tada formalno bili u braku. Budući kredit 100% pokriva vrijednost nekretnine banka je tražila 4. različita instrumenta osiguranja. Prvo je trebao dati depozit za što je podignut kredit u većem iznosu, zatim je morao ugovoriti policu životnog osiguranja vinkuliranu u korist banke u visini od 100.000,00 EUR a koju i danas plaća, zatim je banka upisala hipoteku na kući i IP je bila sudužnik u kreditu. Bez te 4 stvari ne bi bilo ni kredita ni kuće. U braku je rođeno jedno dijete. Danas sin ima 27 godina. Tužiteljica je živjela u kući, njezine stvari su i dan danas u kući ali najveći dio vremena ne provodi u Zagrebu. U toj kući je živio i sin sve dok nije otišao na fakultet u Austriju. On nikada nije živio. Kada su se razišli dogovor između tužiteljice i njega je bio da će u Zagrebu kupiti stan ili kuću u kojem će živjeti sin i tužiteljica. Dogovor je bio da on kupi kuću i podigne kredit a tužiteljica i sin mogu u njoj živjeti neograničeno. Nije bilo roka niti datuma do kad mogu živjeti. Plaćao je režije za kuću od njezine kupnje 2008.godine. Tužiteljici je slao novac za uzdržavanje sina i za njezino uzdržavanje jer ona nije imala prihode a od toga je plaćala režije. Tužiteljica je došla u Zagreb prije nego što je kupljena kuća na [adresa] i živjela je na nekom drugom mjestu sa svojim sadašnjim suprugom. Nakon razvoda braka i dalje je slao novac za uzdržavanje sina ali je prestao slati novac tužiteljici za njezino uzdržavanje već joj je prema dogovoru slao 100,00 EUR mjesečno za podmirenje režija i to sve do podnošenja ove tužbe. Razlog za ovu tužbu je što je obavijestio IP da namjerava prodati kuću jer ona u njoj više ne živi. Ona je rekla da joj treba kuća jer negdje mora biti kada dođe u Zagreb. Rekao joj je kako je jeftinije da iznajmi stan ili hotel za 15 dana koliko boravi u [adresa] a ne da godišnje za kuću daje 24.000,00 EUR. Odlučio je prodati kuću jer za njega predstavlja financijski teret a tužiteljica de facto ne živi u njoj, niti sin. Kuća je bila oštećena i u potresu pa je platio popravke. Nakon što su se oženili živjeli su u Zagrebu. Tu su imali stan na kojem je imao stanarsko pravo pa ga je otkupio, stan je zajednički. Stan su prodali jer su se 1994.godne preselili u [adresa]. Stan u [adresa] je prodan 1995.g. ili 1996.g. a kupili su stan u [adresa].godine. Novac od prodaje stana u [adresa] je bio polog za kupnju stana u [adresa]. Stan u [adresa] je prodan 2002.godine nakon što su se preselili u [adresa]. Novac od prodaje stana u [adresa] su potrošili i to prije nego što su se razdvojili. Tužiteljica nije radila od 1989.godine i sama je o tome odlučila. Nije bila zaposlena za vrijeme trajanja bračne zajednice. Dok su živjeli u [adresa] radila je nešto honorarno. Bračna zajednica je prestala onda kad se IP trajno preselila u Zagreb a nije relevantno jesu li za vrijeme bračne zajednice imali druge partnere ili nisu. Sve što se dešavalo prije njezinog odlaska u Zagreb je bilo za vrijeme trajanja bračne zajednice. Kuća ima više od 300 m2, a ne zna visinu mjesečnih režija. Bile su prilično visoke. Tužiteljica je nakon što su se razdvojili ili nakon razvoda došla u posjed i vlasništvo raznih nekretnina iza svojih roditelja te je pretpostavka bila da ima gdje živjeti. Prije tužiteljičinog odlaska u Zagreb nisu živjeli odvojeno. Za vrijeme trajanja bračne zajednice je bio zaposlen, radio je u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji gdje radi i danas. Primanja su mu bila vrlo visoka.

6. Svjedok FP, suprug tužiteljice je iskazao da tužiteljicu poznaje još od tinejdžerskih dana. Vezu s tužiteljicom je započeo kad je njezin sin još bio malo dijete. Tada je tužiteljica bila formalno u braku. Jedno vrijeme su zajedno živjeli u [adresa] u stanu u kojem je tužiteljica zajedno živjela sa svojim mužem i djetetom. Svi četvero su zajedno živjeli. On se onda bio odselio ali je svakodnevno dolazio tužiteljici u stan nakon posla gdje bi jeo i boravio. Kad se tužiteljica odselila u [adresa] ostao je u [adresa], da bi se vratio u Hrvatsku 2003. godine. Tužiteljica je otišla u [adresa] krajem 2001. ili početkom 2002. godine. U Danskoj je živjela sa sinom i suprugom. Često je dolazio k njima. Misli da se tužiteljica vratila sa sinom u Hrvatsku u jesen 2008. godine. Tužiteljica je došla u kuću na Bukovcu kraj vodotornja. Pola kuće je bio njihov a pola od nekog drugog radilo se o dvojnom objektu. Njih dvoje su bili vlasnici kućene, zna da je tuženik dizao kredit za kuću. U kući je živjela sa sinom a on je dolazilo pa odlazio, da bi se kasnije uselio. Uselio se malo prije nego što su tu kuću zamijenili za drugu na [adresa]. Tu kuću su valjda isto kupili na kredit. Zna iz priče da je GP dizao kredit za tu kuću a IP je bila jamac. GP je plaćao kredit i režije odnosno IP je imala njegove kartice i valjda je s njegove kartice plaćala režije. GP je radio u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Jako puno je izbivao i putovao. GP je za vrijeme trajanja braka imao više partnera a kasnije tog jednog. Njihov brak je bio nekonvencionalni. Misli da je postojala njihova bračna zajednica zato jer su živjeli zajedno, kupovali stvari zajedno, sve su dijelili zajedno. To je trajalo sve dok tuženik nije odlučio da to više neće tako trajati. IP mu je pričala da ih je pozvao nju i sina u jedan kafić i rekao da se želi rastati. To je bilo u Zagrebu a ne zna o kojem se kafiću radilo. Ne sjeća se kad je to bilo. Ne zna možda je to bilo 2010. godine. Kada je tuženik rekao da se želi rastati već je bila kupljena kuća na [adresa]. Smatra da je postojala njihova bračna zajednica kada je tuženik rekao da se želi rastati jer su oni međusobno komunicirali, dolazio je u kuću na [adresa] ali sam i tamo nije nikada prespavao. Ne zna koliko puta je tuženik dolazio u Zagreb. Sada IP živi između Konjskoga kraj [adresa] i [adresa]. Adresa joj je u Zagrebu na [adresa].

7. Svjedok FPČ, suprug tuženika, je iskazao da je u srpnju 2005.godine upoznao tuženika u Brazilu. Počela je njihova emotivna veza ali nije htio započeti zajednički život dokle je god tuženik živio sa IP i zbog toga su tek zajedno počeli živjeti u srpnju 2008.g. nakon što su se oni razdvojili. U periodu od 2005. do 2008.g. samo je jednom bio u Danskoj 2006.g. u posjeti tuženiku. Poznato mu je da su u tom periodu GP i IP imali otvoreni odnos. Iako su imali otvoreni odnos prema van su djelovali kao bračna zajednica i u kući su spavali u istom krevetu, ali to je bilo prekinuto 2008.godine. Njihova veza je započela u srpnju 2008.godine. Tada su počeli živjeti zajedno. Živjeli su u [adresa]. Kada je došao u Dansku 28. srpnja 2008.g. živio je u kući u kojoj je prethodno živio tuženik sa svojom suprugom IP. Tada s njima nije živjela IP, ona je živjela u [adresa]. Poznato mu je da su u svibnju 2008.godine GP i IP imali prijepore oko podjele stvari koje će ona nositi u Zagreb ili koji će ostati u Danskoj upravo iz razloga što se ona iseljavala iz kuće i njihov odnos je prestao. Također u e-mailu ga je GP bio izvijestio 23.7.2008. godine kako je sretan da je taj odlomak njegovog života završio i da oni mogu započeti svoj život kao što su planirali. U kolovozu 2008.g. su iznajmili apartman za sebe i zajedno su se iselili iz kuće. U tom apartmanu su živjeli 10 godina da bi se odselili u Republiku Češku i da bi se ponovo vratili u Dansku. U tom periodu odnosno od srpnja 2008.g. do danas IP s njima nikada nije živjela. U to vrijeme a prema njegovom saznanju IP je živjela u [adresa]. Tuženik je u siječnju 2008.g. izvijestio IP da se želi rastaviti. U lipnju 2008.g. se IP preselila u Hrvatsku i tada je došlo do razdvajanja. Od tada su on i tuženik bili prepoznati i predstavljeni kao par a što je uključivao i majku od GP. Tako su se sami predstavljali kao par i kao takvi su bili prihvaćeni. Formalni razvod je bio u 2011. godini. U periodu od lipnja 2008.g. do razvoda GP i IP su komunicirali budući imaju zajedničko dijete i to je bilo vezano za dijete. U tom periodu GP i IP nisu nikada više zajedno živjeli a on i GP žive neprekinuto zajedno od srpnja 2008. do današnjeg dana. Ima saznanja o kupnji kuće u [adresa]. Zna da je kuća kupljena nakon što se GP razdvojio od IP, zna da je kuća kupljena 100% od zajma. Razlog zašto je tuženik kupio kuću je taj što je želio da njegov sin ima određenu stabilnost u životu i da što lakše prođe kroz razdvojenost između roditelja. Kuća je kupljena u siječnju 2009 .godine. GP je podigao kredit. On i GP su vraćali rate kredita. Mjesečna rata kredita iznosi 1.948,00 EUR a godišnje se još za osiguranje plaća 4.000,00 EUR. Sudjelovao je u vraćanju kredita na način da su oboje zaposleni i imaju zajedničke financije i iz tih zajedničkih financija se vraća rata kredita. Zna da je kredit podignut u Erste banci, budući je u to vrijeme tuženik još formalno bio u braku sa IP, IP je bila sudužnik po kreditu. To je bila regularna procedura banke i banka je zahtijevala da bračni drug bude sudužnik jer se radilo o velikom iznosu. Kredit je iznosio oko 340.000,00 EUR s time da je dio iskorišten za kupnju kuće a dio je ostao kao polog u banci. Kredit je podignut na 30 godina, a preostalo je još za otplatu oko 14 godina. IP nikada nije platila ništa odnosno nije plaćala rate kredita, odnosno ništa nije plaćala u vezi tog kredita. GP nije nikada živo u toj kući ali je dolazio u posjetu kako bi vidio sina. Plaćali su režijske troškove za kuću do trenutka pokretanja ovog postupka. Kuća je bila oštećena u potresu i GP i on su platili popravak kroz osiguranje kuće. Nije mu poznato da bi se radili kakvi drugi značajni popravci. Zna da je zbog potresa bio oštećen dimnjak na kući ali ne zna detalje. Zajedno žive od 7. mjeseca 2008.g. a brak su sklopili 14.5.2016.g. U Danskoj 2008.g. neovisno o tome što je tuženik bio u braku nisu stranci mogli sklopiti istospolnu bračnu zajednicu. Tuženik i on su vlasnici kuće u [adresa] i to iz razloga što su zajedno podigli zajam odnosno što su živjeli zajedno kad je podignut zajam, što ga zajedno otplaćuju cijelo vrijeme, iz zajedničkih financijskih sredstava njihove zajednice. Režije su se plaćale tako da je GP plaćao IP a IP je plaćala režije. Poznato mu je da je ovaj postupak pokrenula bivša supruga tuženika a predmet je kuća na [adresa]. IP traži suvlasništvo bez dokaza da bi imala pravo na to. Kao što je već rekao razlog kupnje kuće je bio da Srđanov sin ima stabilan život tijekom odrastanja. VPČ je sada odrastao i on više ne živi u [adresa] i žele prodati kuću jer im je to veliko financijsko opterećenje oko 30.000,00 EUR godišnje. GP je vio uvijek korektan u financiranju IP i sina pa je tako u razdoblju od 2008. do 2011. financirao oboje, a od 2011.g. je plaćao samo za sina prema sporazumu u brakorazvodu. Brak je razveden tek 2011. godine jer nije bilo važno da se brak razvede odmah nakon razdvajanja. U vezi IP mu je poznato da je imala vezu sa ŠP. Nema osobni odnos sa IP ali mu je poznato da je još u Danskoj ona bila u vezi sa ŠP, da je s njim odselila u Hrvatsku i uselila se u kuću i zajedno žive do današnjeg dana.

8. Svjedok VPČ, sin stranaka, je iskazao da je 2008.godine imao 11 godina. Tada je živio u [adresa] sa svojim roditeljima. Išao je 5 ili 6 razred osnovne škole. Živjeli su u obiteljskoj kući. Roditelji su prestali živjeti zajedno između njegove 11. i 12. godine. Majka je otišla živjeti u [adresa] a otac je ostao u [adresa]. Otišao je sa svojom majkom u Zagreb, zajedno su otišli u Zagreb. Ne sjeća se točno kad je to bilo između 2008. i 2009. godine. Nastavio je školovanje u Zagrebu i bio je upisan u 7. razred. Sedmi razred je počeo polaziti na početku školske godine. Prvo su živjeli u kući na Bukovcu a onda su se preselili u kuću na [adresa]. Ne sjeća se točno kad su se selili, između 7. i 8. razreda. Kuću na [adresa] su kupili majka i otac. Ne zna na koji način je kupljena kuća. I nakon što su on i mama otišli u Zagreb roditelji su komunicirali. Nakon što su došli u Zagreb niti mama niti on se nisu vratili živjeti u [adresa]. Otac nije došao živjeti u [adresa] ali je dolazio često u posjete. Ne zna da li su oba roditelja nakon što su došli živjeti u [adresa] imali druge partnere. Roditelji su se cijelo vrijeme ponašali kao da su u vezi, odgajali su dijete, međusobno su komunicirali, radili su normalne obiteljske stvari. Roditelji su se službeno razveli oko 2014.godine. Što se tiče financija, odgoja i svega takav način života roditelja je trajao do razvoda braka. Upoznao je partnera i majke i oca. Partnera majke pozna cijeli život od djetinjstva jer je on bio obiteljski prijatelj. Partnera oca je upoznao između 10 i 11. godine isto kao obiteljskog prijatelja koji je došao u posjet. Kad su se preselili u Zagreb majka je počela živjeti sa svojim partnerom nakon nekog vremena. Ne zna točno kad je počeo njihov zajednički život ali on je dolazio cijelo vrijeme na duge periode. Kada je dolazio živio je zajedno s njima u kući. I očev partner je dolazio na duge periode i ostao kod njih u obiteljskoj kući u [adresa]. Očev partner se zove FPČ i dan danas je on očev partner. Majčin partner se zove FP. Oba roditelja su s njim iskomunicirala da im brak više ne postoji malo prije službenog razvoda. Kad su se preselili njihov odnos se nije promijenio, dalje su svi redovno komunicirali. Prilikom preseljenja u Hrvatsku nije imao nikakva saznanja o parterima roditelja. Kao razlog preseljenja u Zagreb mu je rečeno da žive u svojoj zemlji, da su bliže baki, i da se sele u obiteljsku kuću koja bi bila njihovo vlasništvo i u kojoj bi on odgajao svoju buduću djecu. Bilo je perioda kad otac nije bio fizički s njima ali je postojala komunikacija i sve je bilo iskomunicirano između roditelja. Kao obitelj su se selili iz [adresa] u [adresa] te on i mama iz [adresa] u [adresa]. U Zagrebu je krenuo u Američku međunarodnu školu. Kad su se doselili u Zagreb oca je posjetio u Pragu. Majka nije nikad išla u posjete ocu. Kad je otac dolazio njima u Zagreb ne sjeća se da li je prespavao u kući na [adresa]. Sjeća se da je otac dolazio, ne sjeća se da je s njima ručao, večerao ali je dolazi na kave na dugo vrijeme. U Zagrebu živi i tatina mama, tata ju je posjećivao. Kad je kuća kupljena 2008. ili 2009. godine nije znao na čije ime glasi. Zna da sada majka živi u [adresa] i ljeta provodi u Lici. Ne zna koliko vremena je u Zagrebu i u Lici ali su to značajniji periodi. Sada na [adresa] žive treće osobe i to privremeno a radi se o obiteljskim prijateljima kojima je kuća stradala u potresu. Prije ovog susreta na sudu ne zna koliko dugo nisam vidio oca. Ne zna da li ga nije vidio godinu, dvije, tri, četiri. Prima od oca novčanu pomoć koja iznosi 1.400,00 EUR. Ne zna da li je majka u radnom odnosu i financijski ju ne pomaže.

9. Iz ugovora o kupoprodaji nekretnine od 3. listopada 2008. godine proizlazi da je tuženik kupio nekretninu u [adresa], za 320.000,00 EUR.

10. Iz ugovora o kreditu od 8. prosinca 2008. godine proizlazi da je tuženik kao korisnik kredita podigao kredit u Erste & Steiermaerkische bank d.d. u iznosu od 348.000,00 EUR dok je tužiteljica bila sudužnik.

11. S obzirom na vrijeme kupnje nekretnine 2008. godine ima se primijeniti Obiteljski zakon (Narodne novine 116/03, 17/04, 136/04, 107/07).

12. Iz čl. 248 Obiteljskog zakona proizlazi da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine.

13. Iz čl. 249 st. 1 istog Zakona proizlazi da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini ako nisu drukčije ugovorili.

14. Među strankama je sporno da li je postojala bračna zajednica stranaka u vrijeme kupnje nekretnine u [adresa], te da li je samim time predmetna nekretnina bračna stečevina stranaka na jednake dijelove. Tako tužiteljica iznosi da je bračna zajednica stranaka prestala nekoliko mjeseci prije razvoda braka kada je tuženik predložio razvod, dok tuženik navodi je je prestala u lipnju 2008. godine kada je tužiteljica iz [adresa] preselila u Zagreb.

15. Tijekom postupka a temeljem iskaza stranaka i svjedoka je utvrđeno da je bračna zajednica stranaka funkcionirala do ljeta 2008. godine na način da su stranke zajedno živjele prvotno u Zagrebu, pa u [adresa] te u [adresa], da je tuženik zbog svog posla putovao te je stoga bio odsutan iz obitelji, i svaka stranka za vrijeme trajanja braka imala drugog partnera. Iz iskaza tužiteljice nadalje proizlazi da se u ljeto 2008. godine odselila sa djetetom iz zajedničke kuće u [adresa] te otišla živjeti u [adresa], da je dogovor između stranaka bio da će tuženik u [adresa] stanovati u stanu, da su stranke međusobno podijelile pokretnine te je tako tuženik uzeo neke stvari a ostali je namještaj uzela tužiteljica. Od tada je tužiteljica živjela u [adresa] prvotno na Gornjem Bukovcu a zatim u kući na [adresa]. Tuženik je kuću kupio kreditom kojeg je otplaćivao te je tužiteljici slao novac za uzdržavanje djeteta i nje same te za plaćanje režija do razvoda braka. Poslije razvoda braka prestao je uzdržavati tužiteljicu već je samo slao novac za režije do podnošenja ove tužbe. Tuženik prilikom dolaska u Zagreb nikada nije prespavao u kući u kojoj je živjela tužiteljica. Tužiteljica je nadalje u Zagrebu živjela sa djetetom te osobom s kojom je bila u vezi tj. sa sadašnjim suprugom, dok je tuženik u Danskoj živio sa svojim partnerom također sadašnjim suprugom.

16. Dakle stambena zajednica stranaka je prestala u ljeto 2008. godine odnosno krajem srpnja 2008. godine kada je tužiteljica odselila u Zagreb a tuženiku se doselio partner, nije bilo niti emocionalne zajednice budući je svaka stranka živjela sa svojim partnerom, među strankama nije postojala niti ekonomska zajednica odnosno nisu imali zajedničke financije, niti zajednička ulaganja već je samo tuženik otplaćivao kredit, plaćao režije i financirao popravke po kući, stoga su odlaskom tužiteljice u Zagreb prestali postojati elementi bračne zajednice (stambeni, ekonomski, emocionalni, volja za zajedničkim životom), prestali su postojati životni sadržaji braka, uslijedio je stvarni i trajni prekid zajedničkog života odnosno prestanak bračne zajednice.

17. O načinu funkcioniranja braka stranaka i svojoj ulozi u istom govori i svjedok VP koji iznosi da se uselio tužiteljici malo prije stjecanja kuće na [adresa], s time da nije vjerodostojan dio iskaza u kojem se govori o vremenu trajanja bračne zajednice budući je svjedok zainteresiran za uspjeh tužiteljice u postupku. Iskaz svjedoka ŽPČ o vremenu prestanku bračne zajednice stranaka sud smatra životnim i logičnim a ujedno nije suprotan niti iskazima stranaka. O razdvojenosti roditelja tj. da otac ne živi u [adresa] već dolazi samo u posjetu je iskazivao i sin stranaka.

18.Slijedom navedenog sud smatra da je bračna zajednica stranaka prestala preseljenjem tužiteljice iz [adresa] u [adresa] u ljeto 2008. godine odnosno krajem srpnja 2008. godine kada je tuženik počeo živjeti sa svojim partnerom.

19. Kako iz ugovora o kupoprodaji nekretnine proizlazi da je isti sklopljen 3. listopada 2008. godine te iz ugovora o kreditu proizlazi da je isti zaključen 8.12.2008. godine dakle sve nakon prestanka bračne zajednice, predmetna nekretnine nije bračna stečevina stranaka stoga je tužiteljica odbijena sa svojim tužbenim zahtjevom odnosno odlučeno je kao pod toč. I izreke presude.

20.Također se ističe da činjenica što je tužiteljica sudužnik po kreditu za kupnju nekretnine nama utjecaja na vlasništvo nad nekretninom. Nadalje navodi tužiteljice da je vršila ulaganja u nekretninu predmet su obveznopravnog a ne stvarnopravnog zahtjeva.

21. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154 st. 1 Zakona o parničnom postupku. Trošak zastupanja po odvjetniku odmjeren je primjenom Tarife o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika a imajući u vidu zatraženi trošak kao i vrijednost predmeta spora.

22. Tuženiku je prema troškovniku priznat trošak za sastav odgovora na tužbu po Tbr. 7 toč. 1 od 1204 boda, za pristup na ročišta dana 2.11.2022.g., 14.2.2023.g., 13.2.2024.g., 22.10.2024.g. po Tbr. 9 toč. 1 za svako ročište po 1204 bodova, za sastav podnesaka od 28.3.2024.g. po Tbr 8 toč. 1 od 1204 boda te je tako ukupno dosuđeno 7224 bodova, što iznosi 14.448,00 EUR, uz PDV od 25% po Tbr. 46 u iznosu od 3.612,00 EUR, što sveukupno iznosi 18.060,00 EUR.

23. Tuženiku nije priznat trošak za sastav podneska od 29.4.2023.godine jer ne prileži spisu.

24.Tužiteljica je odbijena sa zahtjevom za naknadom parničnog troška budući je u cijelosti izgubila spor.

U Zagrebu, 4. lipnja 2025. godine.

S u d a c:

Zrinka Mataja

PRAVNA POUKA:

Protiv ove presude tužitelj može podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Stranci koja je pristupila ročištu radi uručenja presude rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano.

Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a uredno je obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano. Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a nije uredno obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi u pisanom obliku, putem ovog suda u četiri primjerka. O žalbi odlučuje Županijski sud.

Protiv ove presude tužena ne može podnijeti žalbu budući se odrekla prava na podnošenje iste.

dna:

tužiteljici po pun.

tuženiku po pun.