Republika Hrvatska
Županijski sud u Karlovcu
Karlovac
Gž Ovr-121/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Karlovcu po sucu Vesni Britvec u predmetu osiguranja predlagateljice osiguranja RT iz [adresa] (OIB [osobni identifikacijski broj]) zastupana po Vugrin Josipu, odvjetniku iz Čakovca, protiv protivnika osiguranja ŠT iz [adresa] (OIB [osobni identifikacijski broj]), radi osiguranja nenovčane tražbine, određivanjem privremene mjere, odlučujući o žalbi predlagateljice osiguranja izjavljen protiv rješenja Općinskog suda u Čakovcu od 25. travnja 2025., broj Ovrv-3369/2025-9, 4. lipnja 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba predlagateljice osiguranja RT, te se rješenje Općinskog suda u Čakovcu od 25. travnja 2025., broj Ovrv-3369/2025-9 potvrđuje.
Obrazloženje
1. Rješenjem Općinskog suda u Čakovcu od 25. travnja 2025., broj ovrv- 3369/2025-9 odbijene je prijedlog predlagateljice osiguranja RT za izdavanje privremene mjere koja glasi :
"I. Na prijedlog predlagateljice osiguranja RT, iz [adresa] (OIB [osobni identifikacijski broj]), određuje se privremena mjera, te se nalaže protivniku osiguranja HT, iz [adresa] (OIB [osobni identifikacijski broj]), da dozvoli predlagateljici osiguranja RT, iz [adresa] (OIB [osobni identifikacijski broj]), privremenu upotrebu njegove nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čest. br. 32/A kuća, dvor, voćnjak , oranica od 417 čhv, u 1/1 djela, radi obavljanja svih radova potrebnih za izvođenje hidroizolacije na kući i objektima predlagateljice osiguranja u dužini od 30 metara, a koji se nalaze na nekretnini predlagateljice osiguranja, upisanoj u z. k. ul. br. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina], čest. br. 33/1 PT od 1552m2, dvorište od 953m2, nadstrešnica od 20m2, gospodarska zgrada od 243m2, gospodarska zgrada od 59m2, kuća od 37m2, stambena zgrada [adresa] od 182m2, gospodarska zgrada od 58m2, uz među sa nekretninom protivnika osiguranja.
II. Protivnik osiguranja dužan je postupiti po ovom rješenju tj. ispuniti navedenu obvezu odmah po primitku ovoga rješenja.
III. Ako protivnik osiguranja ne ispune svoju obvezu, sud mu zaprječuje novčanom kaznom od 400,00 eura, temeljem čl.262 st.1., u vezi čl. 16. Ovršnog zakona.
IV. Novčanu kaznu kojom je zaprijetio sud će izreći na prijedlog predlagateljice osiguranja, ukoliko se protivnik osiguranja i nadalje nakon primitka ovoga rješenja bude ponašao suprotno navedenoj obvezi.
V. Vrijeme trajanja ove privremene mjere određuje se sa 30 dana, računajući od dana dostave ovoga rješenja protivniku osiguranja, u kojem je roku predlagateljica osiguranja dužna pokrenuti odgovarajući parnični postupak, radi opravdanja ove privremene mjere. "
2. Protiv navedenog rješenja žalbu je pravovremeno izjavila predlagateljica osiguranja iz svih žalbenih razloga (zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primijene materijalnog prava). Predlagateljica osiguranja u bitnom smatra da je prvostupanjski sud prekoračio granice dužnog odlučivanja o privremenoj mjeri, da se protivnik osiguranja ne protivi izvođenju radova sa njegove nekretnine ali izražava sumnju u korektnost sanacije njegovog dvorišta. Predlagateljica osiguranja predlaže žalbu prihvatiti, pobijano rješenje preinačiti usvajanjem predložene privremene mjere, ili vratiti na ponovno odlučivanje prvostupanjskom sudu.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba predlagateljice osiguranja nije osnovana.
5. Ispitujući pobijano rješenje po službenoj dužnosti a povodom žalbe predlagateljice osiguranja, ovaj drugostupanjski sud nije našao da je prilikom donošenja pobijanog rješenja, kao i u postupku koji je prethodio njegovom donošenju, počinjena koja od bitnih povreda odredaba parničnog postupka, a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti Zakona o parničnom postupku (Narodne Novine 113/03, 88/05, 84/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 6/24 - dalje ZPP), a tužitelj u žalbi posebno ne ukazuje kojom bi bitnom povredom bilo zahvaćeno pobijano rješenje. Ovaj drugostupanjski sud nije utvrdio da je pobijano rješenje doneseno, pogrešnom primjenom odredaba Ovršnog zakona (Narodne Novine 112/12, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20,114/22, 6/24 – dalje OZ), odnosno odredbe članka 346.
6. Pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine uređene su člankom 346. OZ-a. Prema navedenoj odredbi, radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine te opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Pri tome sud može odrediti svaku mjeru kojom se postiže svrha takva osiguranja, propisanu člankom 347. stavak 1. OZ.
7. U konkretnom slučaju radi se susjedskim pravima i nije sporno da predlagateljica osiguranja treba izvesti hidroizolaciju na zidu svog stambenog objekta radi sprečavanja vlaženja i da se protivnik osiguranja ne protivi izvođenju tih radova.
8. Međutim, kako je izvođač radova LEPEN d.o.o. jasno naveo da je prvo potrebno izvršiti na nekretnini protivnika osiguranja iskop, vađenje tlakovaca i rubnika, a nakon što se postavi hidrozolacija na objektu predlagateljice osiguranja, ponovno postavljanje tlakovaca i rubnika ali sad s drugim nagibom, to je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo, kada nije prihvatio prijedlog predlagateljice osiguranja.
9. Susjedska prava su ovlasti na temelju kojih vlasnik nekretnine ili osoba koja posjeduje nekretninu na temelju prava izvedenoga iz prava vlasništva može zahtijevati od osobe koja je vlasnik druge nekretnine ili posjednik nekretnine na temelju prava izvedenoga iz prava vlasništva da ona u njegovu interesu nešto trpi, propušta ili čini glede svoje nekretnine. Susjedska prava temelje se na ideji uzajamno obzirnoga izvršavanja prava vlasništva i moraju se izvršavati tako da se što manje ograničava, opterećuje ili na drugi način uznemirava onoga tko treba nešto trpjeti, propustiti ili činiti. Susjedska prava reguliraju sljedeće pravne situacije: zajedničku ogradu, vlastitu ogradu, među, stablo na međi, granje i korijenje, pristup na tuđe, uporabu tuđe nekretnine radi izvođenja radova, potkopavanje tuđe nekretnine, imisije, opasnost od rušenja zgrade, zabranu mijenjanja naravnoga toka vode, odvođenje kišnice s krova.
10. Prema mjerodavnoj odredbi Konvencije o ljudskim pravima: Članak 1. Protokola br. 1. koji glasi „Svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svojega vlasništva. Nitko se ne smije lišiti svoga vlasništva, osim u javnom interesu, i to samo uz uvjete predviđene zakonom i općim načelima međunarodnog prava. Prethodne odredbe, međutim, ni na koji način ne umanjuju pravo države da primijeni zakone koje smatra potrebnima da bi uredila upotrebu vlasništva u skladu s općim interesom ili za osiguranje plaćanja poreza ili drugih doprinosa ili kazni.“ Članak 13. „Svatko čija su prava i slobode koje su priznate u ovoj Konvenciji povrijeđene ima pravo na djelotvorna pravna sredstva pred domaćim državnim tijelom čak i u slučaju kad su povredu počinile osobe lišen.
11. Iz pobijanog rješenja, kao i iz stanja spisa proizlazi da se protivnik osiguranja ne protivi izvođenju radova na hidroizolaciji stambenog objekta predlagateljice osiguranja koji je sagrađen na samoj međi s nekretninom protivnika osiguranja, a koja predstavlja u naravi uređeni (popločeni) kolni ulaz u dvorište protivnika osiguranja. Obzirom da je protivnik osiguranja uredio kolni ulaz zajedno sa odvodom oborinskih voda i to sa krova predlagateljice osiguranja te postavio i ulazna vrata u dvorište, a da radovi koje je potrebno izvesti na objektu predlagateljice osiguranja zahtijevaju veće građevinske radove - iskop uz objekt predlagateljice osiguranja u dužini od 30 m po nekretnini protivnika osiguranja i dubini barem 1 m kao i u širini barem 1 m, protivnik osiguranja osnovano radi zaštite susjedskih prava, traži garanciju da će se njegovo dvorište po završetku radova na objektu predlagateljice osiguranja, dovesti u prvobitno stanje. Iz tog razloga je protivnik osiguranja ponudio predlagateljici osiguranja Sporazum kojim izdaje suglasnost predlagateljici osiguranja za izvođenje radova ali da radovi ne traju duže od 30 dana, te da će predlagateljica osiguranja po završetku radova u roku od 8 dana dovesti u prvobitno stanje nekretninu protivnika osiguranja kakovo je bilo prije početka radova na nekretnini predlagateljice osiguranja, time da će mu i za vrijeme izvođenja radova biti ograničeno korištenje njegove nekretnine budući se radi o ulazu u dvorište a time i u stambeni objekt.
12. Naime, prema stavu ovog suda, ovakva suglasnost protivnika osiguranja je u skladu s odredbom članka 100. i članka 107. Zakona o vlasništvu i drugim pravnim stvarima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17– dalje: ZV).
13. U članku 107. stavak 2. ZV-a propisano: „Tko je uporabio tuđu nekretninu za potrebe i stavka 1 ovog članka, duže ju je čim prestane potreba za takvu uporabu dovesti u stanje u kojemu se nalazila prije toga a počinjenu štetu naknaditi po općim propisima o odgovornosti za štetu“.
14. Nadalje kako nije sporno da protivnik osiguranja ne prijeći izvođenje radova hidroizolacije na nekretnini predlagateljice osiguranja, već samo, a unatoč navedenoj odredbi ZV-a, želi osigurati svoje vlasništvo i posjed dovođenjem u prvobitno stanje nakon izvršenih radova, tim više što iz navoda izvođača radova LEPEN d.o.o., proizlazi da će doći do promjene nagiba kod postavljanja tlakovaca, pravilno je s obzirom na sve naprijed navedeno prvostupanjski sud na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo - odredbe OZ-a članak 347. kada je odbio prijedlog predlagateljice osiguranja za određivanje predložene privremene mjere.
15. Činjenica da je prvostupanjski sud prilikom obrazlaganja razloga za odbijanje prijedloga za određivanje predložene privremene mjere, opširno obrazlagao i razloge koji se ne odnose ne pitanje opravdanosti/neopravdanosti predložene privremene mjere ne utječe na zakonitost i pravilnost pobijanog rješenja, a kako predlagateljica osiguranja žalbenim razlozima nije dovela u sumnju zakonitost i pravilnost pobijanog rješenja, na temelju članka 380. ZPP-a, žalba je odbijena a pobijano rješenje potvrđeno.
U Karlovcu, 4. lipnja 2025.
Sudac:
Vesna Britvec
