REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: OVR-1868/2025-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

I

Z A K LJ U Č A K

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Juri Pezelju, kao sucu pojedincu, a po prijedlogu više sudske savjetnice Ivane Protulipac, u pravnoj stvari ovrhovoditelja ŽP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Mamić Perić Reberski Rimac d.o.o. u Zagrebu, protiv ovršenika CP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku, odvjetniku Zvonimiru Raiću u Zagrebu, odlučujući o prijedlogu ovršenika radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim te prijedlogu ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate, bez održavanja ročišta, dana 04. lipnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenika od dana 21. svibnja 2025. za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem zadužnice izdane dana 27. listopada 2009. i ovjerene dana 08. prosinca 2009. kod javnog bilježnika Ljiljane Vodopija Čengić iz Zagreba pod poslovnim brojem OV-6402/09.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev ovršenika od dana 21. svibnja 2025. za naknadu troškova ovog ovršnog postupka.

z a k l j u č i o  j e

Upućuje se ovršenik da u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave ovog zaključka pokrene parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem zadužnice izdane dana 27. listopada 2009. i ovjerene dana 08. prosinca 2009. kod javnog bilježnika Ljiljane Vodopija Čengić iz Zagreba pod poslovnim brojem OV- 6402/09 iz razloga propisanog odredbom čl. 50. st. 1. toč. 11. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24, dalje u tekstu: OZ).

Obrazloženje

1. Ovršenik je dana 21. svibnja 2025. podnio ovom sudu prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim te prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem zadužnice izdane dana 27. listopada 2009. i ovjerene dana 08. prosinca 2009. kod javnog bilježnika Ljiljane Vodopija Čengić iz Zagreba pod poslovnim brojem OV-6402/09.

2. U svom prijedlogu ovršenik u bitnome navodi da je ovrhovoditelj dana 07. svibnja 2025. podnio Financijskoj agenciji zahtjev za izravnu naplatu temeljem gore navedene zadužnice. Navodi da je ovršenikov potpis na zadužnici ovjeren od strane javnog bilježnika dana 08. prosinca 2009., a zastarni rok takve zadužnice (zadužnice izdane prije 31. prosinca 2010.) iznosi pet godina, iz čega proizlazi da je predmetna zadužnica zastarjela. Provedbom predmetne ovrhe ovršeniku se nanosi šteta jer bi provedbom predmetne ovrhe ovršenik bio lišen određenih novčanih iznosa iako je ovršna isprava zastarjela te iako bi navedeno predstavljalo grubo pravno nasilje nad ovršenikom. Stoga ovršenik predlaže sudu proglasiti pljenidbu i prijenos novčanih sredstava nedopuštenim te odgoditi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava do pravomoćnog okončanja ovog postupka, odnosno do pravomoćnog okončanja parničnog postupka na čije pokretanje će ovršenik biti upućen.

3. Na prijedlog ovršenika ovrhovoditelj se očitovao podneskom od dana 02. lipnja 2025. na način da osporava navode ovršenika u cijelosti. U svom očitovanju ovrhovoditelj u bitnome navodi da je predmetna zadužnica izdana kao sredstvo osiguranja tražbine ovrhovoditelja temeljem Ugovora o namjenskom kreditu za reprogram obveza br. 3217612499-341/09 od dana 27. listopada 2009. (dalje u tekstu: Ugovor o kreditu), koji Ugovor o kreditu je sklopljen između Zagrebačke banke kao kreditora i ovršenika kao sudužnika. Ugovor o kreditu solemniziran je po javnom bilježniku Ljiljani Vodopija Čengić iz Zagreba dana 08. prosinca 2009. pod poslovnim brojem OV-6411/09. i postao ovršan dana 22. studenog 2011. Neupitno je da je riječ o javnobilježničkom aktu. Zakon o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023, dalje: ZOO) u čl. 233. st. 1. određuje da tražbine koje su utvrđene javnobilježničkim aktom, odnosno ispravama zastarijevaju za deset godina, pa i one za koje zakon inače predviđa kraći rok zastare. Obzirom na navedeno, neupitno je da novčana tražbina prema ovršeniku osnovana Ugovorom o kreditu zastarijeva u roku od 10 godina. Ugovor o kreditu, nadalje, radi osiguranja predmetne tražbine obvezao je ovršenika i ostale založne dužnike na dostavu zadužnice upravo radi osiguranja tražbine po Ugovoru o kreditu. Obzirom na navedeno, razvidno je da je predmetna zadužnica, na temelju koje je pokrenut ovršni postupak, pravni posao u potpunosti akcesoran Ugovoru o kreditu kojim je njeno izdavanje određeno i za čije potrebe, odnosno za svrhe ispunjenja njime određene tražbine i služi. Jasno je, dakle, da za zadužnicu koja izdana upravo po Ugovoru o kreditu i isključivo radi naplate tražbine njime određene, odnosno utvrđene javnobilježničkom aktom, vrijedi zastarni rok od 10 godina određen odredbom čl. 233. st. 1. ZOO-a, čak i u slučajevima kada bi zakonom za takvu zadužnicu, zbog ovjere potpisa ili bilo kojeg drugog razloga, bio predviđen kraći rok zastare. Prije konkretnog ovršnog postupka predmetna zadužnica dva puta je podnesena Financijskoj agenciji radi pokretanja ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika, dana 9. veljače 2011. i dana 11. travnja 2013. Ugovorom o ustupu i prijenosu tražbine sklopljenim između Zagrebačke banke d.d. te APS Delta s.r.o. i APS Delta S.A., predmetna tražbina kao i zadužnica prenesena je na nove vjerovnike koji su njeno ispunjenje zahtijevali u ovršnom postupku vođenim pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojem Ovr-3394/2014. Taj je ovršni postupak pokrenut 2014., a zaključen rješenjem o dovršetku ovrhe 2023. Sudjelovanje prednika ovrhovoditelja, koji su radi ostvarenja tražbine postupali u sudskom postupku, predstavlja prekid zastare. Takav prekid određen je odredbom čl. 241. ZOO-a koja propisuje da se zastara prekida podnošenjem tužbe i svakom drugom vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja tražbine. Tražbina prema ovršeniku Ugovorom o ustupu i prijenosu tražbine kasnije je prenesena s APS Delta S.A. na ovrhovoditelja dana 28. veljače 2023. Zastarni rok od 10 godina prekinut je, dakle, tri puta: pokretanjem postupaka izravne naplate po zadužnici 2011. i 2013. godine te zatim ovršnim postupkom Ovr-3314/2014.

4. Prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava nije osnovan.

5. Odredbom čl. 210. st. 1. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, dok čl. 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz st. 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe.

6. Dalje, odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ukoliko istovremeno postoji i neki od razloga iz st. 1. toč. 1. -11. navedenog članka OZ-a.

7. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva uvjeta, od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki taksativno navedenih u čl. 65. st. 1. toč. 1. - 11. OZ-a.

8. Prijedlogom od dana 21. svibnja 2025. ovršenik je podnio i prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz razloga propisanog odredbom čl. 50. st 1. toč. 11. OZ-a, a čime je ispunjen jedan od dva kumulativno propisana uvjeta i to onaj iz čl. 65. st. 1. točka 5. OZ-a.

9. Međutim, u odnosu na drugi kumulativno propisani zakonski uvjet iz čl. 65. OZ-a - da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje - sud je stava kako ovršenik isto nije učinio vjerojatnim.

10. U svom prijedlogu ovršenik navodi kako mu se provedbom predmetne ovrhe nanosi šteta. Međutim, ovršenik niti navodi da bi provedbom ovrhe za njega nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta niti navodi i obrazlaže u čemu bi se sastojala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta koju bi provedbom ovrhe pretrpio.

11. Naime, za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava ne traži se postojanje bilo kakve štete već isključivo nenadoknadive ili teško nadoknadive štete tj. mora se raditi o takvoj šteti koju ovršenik, neovisno o visini štete koja bi mogla nastati, ne bi mogao protuovrhom ili restitucijskom parnicom nadoknaditi od ovrhovoditelja ili bi to mogao uz iznimne i nerazmjerne teškoće.

12. Vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno o tome je li imovina ovrhovoditelja dostatna za naknadnu (povratnu) isplatu ovršeniku onog iznosa koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen s ovršenikovog računa i prenesen ovrhovoditelju.

13. Zbog navedenog, ovršenik je primarno dužan dokazati da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za naknadno namirenje ovršenika, a što ovršenik nije učinio. Naime, u svom prijedlogu ovršenik nije naveo nikakve podatke o imovini ovrhovoditelja, odnosno nije naveo nikakve podatke koji bi ukazivali na insolventnost ovrhovoditelja. Drugim riječima, ovršenik nije dostavio nikakve dokaze koji bi učinili vjerojatnim da ovrhovoditelj ne bi bio u mogućnosti vratiti ovršeniku iznos koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen s ovršenikovog računa i prenesen ovrhovoditelju.

14. Sama činjenica da je protiv ovršenika podnesen zahtjev za izravnu naplatu ne znači da će on zbog te naplate pretrpjeti nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, već je ovršenik u svom prijedlogu dužan obrazložiti zbog čega bi naplata ovrhovoditeljeve tražbine za njega predstavljala nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.

15. Jasno je da će provedbom ovrhe imovina ovršenika biti umanjena. Međutim, način na koji će se umanjenje imovine odraziti na egzistenciju ovršenika nije šteta u smislu čl. 65. st. 1. OZ-a obzirom umanjenje imovine uvijek ima negativan učinak na egzistenciju ovršenika pa kad bi se to smatralo štetom u smislu čl. 65. st. 1. OZ-a, onda se ovrha nikada ne bi mogla provesti, tj. onda ovrhovoditelji nikada ne bi mogli naplatiti svoje potraživanje jer bi svaki ovršenik tada imao razlog za odgodu ovrhe.

16. Osim navođenja da je ovrhovoditelj podnio na izravnu naplatu zadužnicu koja je, prema mišljenju ovršenika, zastarjela, ovršenik nije učinio vjerojatnim da je ovrhovoditelj kod pokretanja i tijekom postupka izravne naplate poduzeo ili se priprema poduzeti kakvu protupravnu radnju koja ima obilježje nasilja. Prisilna naplata tražbine i zadužnice, koja po samom zakonu predstavlja ovršnu ispravu temeljem odredbe čl. 214. st. 7. OZ-a, nije i ne može biti protupravna. Činjenica da je postupak izravne naplate pokrenut temeljem zadužnice koja je izdana kao sredstvo osiguranja tražbine ovrhovoditelja iz Ugovora o kreditu ne upućuje na vjerojatnost da je odgađanje ovrhe potrebno da bi se spriječilo nasilje.

17. Obzirom ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno da je potrebno odgoditi ovrhu kako bi se spriječilo nasilje, nisu kumulativno ispunjene zakonske pretpostavke za odgodu ovrhe, tj. za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava iz čl. 65. st. 1. OZ-a u vezi s čl. 210. st. 1. i st. 2. OZ-a, stoga je sud odbio prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava kao neosnovan te odlučio kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.

18. Odredbom čl. 210. st. 1. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a, prema odredbi čl. 209. st. 5. toga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim, dok čl. 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz st. 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).

19. Odredbom čl. 52. st. 1 OZ-a propisano je da ako je žalba izjavljena iz razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. OZ-a, sud prvog stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od 8 dana, dok je stavkom 3. istog članka propisano da ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvog stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dana dostave toga zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. toga članka zbog kojeg je izjavio žalbu.

20. Kako ovršenik u svom prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim ističe razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 11. OZ-a, a koje navode je ovrhovoditelj osporio, dok ovršenik njihovu osnovanost nije dokazao javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, niti su činjenice na kojima se žalba temelji općepoznate i ne mogu se utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama (čl. 52. st. 4. OZ-a), valjalo je temeljem odredbe čl. 210. OZ-a u vezi s čl. 52. st. 3. OZ-a odlučiti kao u izreci ovog zaključka.

21. Ovršenik je zatražio trošak sastava prijedloga od dana 21. svibnja 2025. Zahtjev ovršenika za naknadu troška sastava prijedloga za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava nije osnovan.

Naime, čl. 14. st. 5. OZ-a propisuje da je ovrhovoditelj dužan ovršeniku naknaditi troškove koje mu je neosnovano prouzročio.

S obzirom da ovršenik nije uspio sa svojim prijedlogom za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava budući je isti odbijen kao neosnovan, sud je stava da ovrhovoditelj nije neosnovano prouzročio troškove ovršeniku pa obzirom nisu ispunjene pretpostavke propisane čl. 14. st. 5. OZ-a, valjalo je odbiti zahtjev ovršenika za naknadu troškova postupka te odlučiti kao pod točkom II. izreke rješenja.

22. U odnosu na trošak sastava prijedloga radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim valja reći da za sada još nema uvjeta za donošenje odluke o trošku sastava prijedloga radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim jer činjenično stanje nije potpuno utvrđeno. Da bi se moglo utvrditi da li je ovršenik neosnovano uzrokovao troškove ovrhovoditelju, potrebno je čekati na pravomoćno okončanje parničnog postupka na pokretanje kojeg je ovršenik upućen ovosudnim zaključkom poslovni broj Ovr-1868/2025 od dana 04. lipnja 2025. jer će sud tek tada biti u mogućnosti u potpunosti ocijeniti ukupan uspjeh stranaka u postupku u kojemu je nastao trošak ovrhovoditelja te utvrditi je li taj trošak ovrhovoditelju prouzročen neosnovano

U Zagrebu, 04. lipnja 2025.

Sudac:

Jure Pezelj

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja stranka ima pravo žalbe u roku 8 dana od dana primitka pismenog otpravka ovog rješenja. Žalba se podnosi pismeno u 3 primjerka, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Protiv ovog zaključka nije dopušten pravni lijek (sukladno čl. 11. st. 5. OZ-a)

Nacrt odluke izradila viša sudska savjetnica: Ivana Protulipac

DNA:

1. ovršeniku po pun.

2. ovrhovoditelju po pun.

3. spis

Z/ kal.30 dana