REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207

Poslovni broj: K-2072/2021-32

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski kazneni sud u Zagrebu, po sucu tog suda Iliji Jurčeviću kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Lucije Tepuš kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog KN zbog kaznenog djela iz članka 139. stavka 3. Kaznenog zakona (NN broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 i 126/19 – dalje KZ/11), u povodu optužnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu broj KO-DO-325/2021 od 22. veljače 2021., na javnoj raspravi održanoj u prisutnosti zastupnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu PN, okrivljenika osobno uz braniteljicu odvjetnicu Gordanu Djurdjević, 3. lipnja 2025. objavio je, a 2. lipnja 2025.

p r e s u d i o

I. okrivljeni KN, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin K i P rođene H, rođen u [adresa], **.**.1968., s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, pravnik, VSS, nezaposlen, razveden, otac jednog djeteta, lošeg imovnog stanja

k r i v  j e

što je:

25. siječnja 2021. oko 10,55 u Zagrebu, u prostorijama Trgovačkog suda u Zagrebu, Amruševa 2, u sobi broj 40, sudnici sutkinje Ane Nagy, zbog nezadovoljstva načinom na koji ista sudi u njegovom predmetu, s ciljem da je ustraši i uznemiri, prvo počeo vikati na imenovanu, a kada ga je ista zamolila da izađe iz sudnice, isto odbio te nastavio vikati, na što mu je žrtva, sutkinja Ana Nagy rekla da će pozvati pravosudnu policiju, a on joj je na to rekao da zove koga hoće, "ja ću tebe…, ja ću tebe…, jebem ti mater", što je kod žrtve, sutkinje Ane Nagy izazvalo strah i uznemirenost za vlastitu sigurnost,

dakle, drugome ozbiljno prijetio kakvim zlom, a djelo je počinjeno prema službenoj osobi u vezi s njezinim radom,

čime je počinio kazneno djelo protiv osobne slobode - prijetnjom - opisano u članku 139. stavka 1. i 3. KZ/11, a kažnjivo po članku 139. stavak 3. KZ/11.

II. Na temelju članka 139. stavka 3. KZ/11, okrivljeni KN se

o s u đ u j e

na kaznu zatvora u trajanju 7 (sedam) mjeseci

Na temelju članka 56 KZ/11, okrivljeniku se izriče uvjetna osuda te se kazna neće izvršiti ako okrivljenik u roku od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo.

III. Na temelju članka 54. KZ/11, u slučaju opoziva uvjetne osude okrivljenom KN će se će se u kaznu zatvora uračunati vrijeme uhićenja i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 4. veljače 2021. do 23. veljače 2021.

IV. Na temelju članka 68. stavka 1. KZ/11, okrivljenom KN izriče se sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja koja može trajati do proteka roka provjeravanja primjenom uvjetne osude. Sud će po proteku prve godine od dolaska počinitelja na izvršenje mjere obveznog psihijatrijskog liječenja i potom najmanje jednom godišnje preispitati postoje li uvjeti za njezinim nastavkom i o tome donijeti rješenje.

V. Na temelju članka 148. stavka 1. i 6. ZKP/08, okrivljenik se oslobađa dužnosti podmirenja troškova postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. i 6. ZKP/08 te nagrade i nužnih izdataka postavljene braniteljice, dok je obvezan platiti nagradu i nužne izdatke punomoćnika u iznosu koji će biti određen posebnim rješenjem.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranom optužnicom okrivljeni KN optužen je za počinjenje kaznenog djela protiv osobne slobode - prijetnjom - opisano po članku 139. stavku 1. i 3. KZ/11, a kažnjivo po članku 139. stavku 3. KZ/11

2. Upitan kakav stav zauzima prema optužbi, okrivljenik je naveo kako se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret citiranom optužnicom.

3. U obrani okrivljenik je naveo kako je taj dan došao u sud interesirati se što se događa s njegovim predmetom u kojem je zastupnik jednog društva, a koje je bilo u sporu. Rečeno mu je u prostoriji u prizemlju, a misli da se radi o pisarnici, da se predmet nalazi kod sutkinje Nagy. Došao je pred njenu sudnicu te nije znao da se u sudnicu ne može ući nenajavljeno, ušao je u sudnicu i stao iza jednog stola. Inače, kroz sudnicu je jedva prošao od naslaganih predmeta, prema njegovoj procjeni od sutkinje je bio udaljen 5-6 metara, a zapisničarka je bila još dalje. Pitao je sutkinju što se događa s predmetom, a ona mu je rekla da izađe van. Napomenuo je da sutkinja nije poduzimala radnje u tom predmetu godinu i pol dana, samo je zakazala pripremno ročište koje je otkazala sat prije održavanja, a što se dogodilo prije nego što je došao u sud raspitivati se o predmetu. Ne zna kako bi netko reagirao na to da se ročište sat prije otkazuje. Taj dan kada se raspitivao, rekla mu je da će pozvati pravosudnu policiju te mu je rekla da izađe. Smatra da je ona njega vođenjem, odnosno odugovlačenjem cijelog tog postupka od godinu i pol dana vrijeđala. Stajao je te čekao da mu objasni zašto predmet tako dugo traje, nije odmah izašao kad mu je rekla. Po njegovoj procjeni, nakon minute i pol do dvije nakon što mu je to rekla on je svojevoljno izašao, po njegovoj procjeni cijeli ovaj razgovor trajao je oko 3 minute time da ga nitko nije zaustavio na izlasku iz suda. Smatra da su riječi "ja ću tebe, ja ću tebe" riječi budale, odnosno to nije njegov nivo i on takve riječi nije izgovorio te mu nije jasno što to znači.

3.1. Na pitanje braniteljice, naveo je kako je sutkinja tijekom cijele njihove komunikacije sjedila kao i njena suradnica. Ne sjeća se što su mu u pisarnici rekli kako se vrši uvid u spis. Kada mu je sutkinja rekla da napusti sudnicu, nije mu rekla razlog. Po njegovom dojmu, sutkinja je djelovala posve nezainteresirano. Smatra da je bila neugodna, a to stoga jer je odmah tražila da napusti sudnicu. Taj događaj dogodio se na adresi u [adresa]. Do sudnice koja je na 3. katu došao je liftom zbog svog zdravstvenog stanja.

3.2. Na pitanje OKDO, naveo je da je na porti suda rekao da ide u kancel. Kada se u kancelu raspitivao što se događa s njegovim predmetom rekao je da želi uvid u spis. Tada ga nisu uputili u proceduru o uvidu u spis. Dapače, tada mu nije rečeno niti da mora imati masku. Cijeli taj dan dok je boravio u sudu nije imao masku. Napomenuo je da je taj dan u sud došao pod velikim stresom zbog načina na koji se njegov predmet vodi. Kada mu je sutkinja rekla da napusti sudnicu, to nije učinio budući da je bio u velikom stresu i nije mogao reagirati. Nakon što mu je rekla da napusti sudnicu, pitao ju je zašto to sve radi te je razgovarao o predmetu. Ne sjeća se detalja što je sve tada rekao s obzirom na protek vremena. Sjeća se da mu sutkinja o predmetu nije ništa rekla, toga se pouzdano sjeća, još jednom je rekla da napusti sudnicu i nakon što mu je drugi puta rekla on je napustio sudnicu. Tada se osjećao poniženo i ljuto te smatra da je predmet vodila neprofesionalno. Njenoj suradnici nije ništa rekao, tada nije galamio niti psovao. Nema nikakvih psihičkih problema niti se liječio kod psihijatra. Inače, od travnja 2020., odnosno nakon prometne nezgode ima znatnih fizičkih poteškoća.

3.3. Na pitanje suca, odgovorio je da je stajala neka obavijest na vratima sudnice, ali to nije pročitao budući da loše vidi, a tada je imao naočale isključivo za daljinu. Da mu je netko rekao da ne može ići kod suca, on ne bi išao. Završio je Pravni fakultet te ima još nekoliko zvanja primjerice za turističkog vodiča. Niti na porti niti pisarnici nije pitao smije li ići u sudnicu sutkinje. Smatra da su mu to oni sami trebali napomenuti. Kada je ulazio u sud rekao je da ide u pisarnicu, tada nije spomenuo da će ići u sudnicu jer tada nije bilo potrebe.

3.4. Okrivljenik je dalje naveo kako mu je nejasno što znače riječi "ja ću tebe, ja ću tebe". Isključiva krivica je na drugoj strani i Državnom odvjetništvu. On je bio prepušten samom sebi i morao je na neki način reagirati. Prije ročišta na Trgovačkom sudu imao je prometnu nesreću zbog koje je imao teške posljedice.

4. Tijekom dokaznog postupka, ispitana je oštećena Ana Nagy, svjedokinja HN i psihijatrijski vještak. Uz suglasnost stranaka pročitana je materijalna dokumentacija iz spisa predmeta i to dopis predsjednika Trgovačkog suda u Zagrebu,od 28. siječnja 2021., obavijest Ane Nagy predsjedniku suda Trgovačkog suda u Zagrebu, od 25. siječnja 2021., medicinska dokumentacija na ime okrivljenog KN, zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta, serijskog broja [serijski broj], od 05. veljače 2021., izvješće policijskog službenika povodom pregleda video snimka sa nadzorne kamere, ispis e-maila okrivljenika upućenih 20.3.2021., potvrda o visini dohotka i primitka, presuda K-808/21, nalaz okuliste od 5.7.2022. s terminom kontrole, povijest bolesti od 23.1.2023., potvrda o narudžbi od 30.12.2022., potvrda o narudžbi od 1.2.2023., potvrda o narudžbi od 15.12.2022., potvrda o narudžbi od 5.1.2023., potvrda o narudžbi od 15.12.2022. te potvrda o narudžbi od 2.3.2023., nalaz i mišljenje psihijatrijskog vještaka od 6. ožujka 2025., podnesak okrivljenika od 25. travnja 2025., mailovi okrivljenika upućeni Katarini Drndelić te zapisnik o ispitivanju svjedokinje – žrtve Ane Nagy od 15. veljače 2021. i 30. srpnja 2024. te svjedokinje – Katarine Drndelić 16. veljače 2021. i 30. srpnja 2024. Na kraju dokaznog postupka pročitani su izvadci iz kaznene i prekršajne evidencije za okrivljenika.

5. Oštećena Ana Nagy na raspravi je navela kako ostaje u cijelosti kod iskaza koji je dala prilikom ispitivanja u prethodnom postupku. Tog dana u njenu sudnicu pristupio je okrivljenik, inače u Sudskom poslovniku postoji upozorenje da se u sudnicu može ući samo po pozivu. Okrivljenik je tada imao masku budući da je bila pandemija, ona ga je prepoznala jer je već u predmetu koji je imala zastupao jedno trgovačko društvo. Komentirao je njeno postupanje u predmetu, ona ga nije u potpunosti shvatila te mu je rekla da napusti sudnicu. On je na to izjavio kako neće, ona mu je rekla da će zvati pravosudnu policiju, a on je rekao "zovi koga hoćeš". Nakon toga povišenim tonom je rekao u više navrata "ja ću tebe, ja ću tebe", nakon čega bi stao. Ove riječi je više puta ponavljao. Okrivljenik se nalazio između nje i vrata sudnice te stoga nije mogla izaći iz sudnice. Zapisničarka je stajala te joj je djelovalo da se ukopala. U jednom trenutku rekao je "jebem ti mater" te otišao iz sudnice. Ovaj događaj izazvao je osjećaj straha za njenu sigurnost i sigurnost njene suradnice. Događaj je prijavila predsjedniku suda koji joj je rekao da podnese pisano izvješće što je i napravila. Dok joj je on govorio ove riječi ona je šutjela.

5.1. Na pitanje braniteljice, odgovorila je kako je veličina njene sudnice po procjeni oko 25 metara kvadratnih ukupno. Ovaj događaj dogodio se tijekom prijepodneva, tada se pripremala za raspravu koja je trebala biti u 11 sati. Na vratima sudnice stoji kratki izvadak iz Sudskoga poslovnika u kojem je navedeno kako stranke mogu pristupiti. Nakon što je okrivljenik ušao u sudnicu, prvo ga je pitala tko je, a nakon što se predstavio imenom i prezimenom utvrdila je da on nije pozvan za tu raspravu u 11 sati te mu rekla da napusti sudnicu. Nakon što je okrivljenik otišao, održala je ročište u 11 sati budući da su došle stranke, nakon toga se uputila predsjedniku suda. Ne sjeća se je li imala tog dana još ročišta, ali je ostala na radnom mjestu. Riječi odnosno način na koji je okrivljenik postupio izazvao je kod nje ružan osjećaj nelagode. Ona je nakon toga i zaključavala svoju sudnicu i to kad bi bila unutar nje jer se bojala da bi opet netko tako mogao ući. Osjećala je da joj okrivljenik prijeti zlom. Ne može reći da li bi ju fizički napao jer on to nije do kraja verbalizirao, ali u svakom slučaju osjećala je da joj prijeti. Ona je nakon ovoga tražila od predsjednika izuzeće u predmetu u kojem je stranka okrivljenik što je i odobreno. Osim toga otišla je na portu te pravosudne policajce pitala kako je moguće da je okrivljenik mogao pored porte proći nepozvan, odgovor koji je dobila od osoba na porti je bio da je rekao da ide u pisarnicu. Na pitanje je li moguće da su okrivljeniku u pisarnici rekli da se spis nalazi u referadi sutkinje Nagy, istaknula je kako ne zna odgovor na to pitanje. Ne sjeća se je li okrivljenik kada je ušao držao nešto u rukama, ali se sjeća da nije imao nešto nalik na oružje. Zbog ovoga nije išla liječniku.

5.2. Na pitanje OKDO, odgovorila je da se telefon nalazio njoj s desne strane te nije htjela riskirati da mu okrene leđa, naime bojala se da bi ju u tom slučaju mogao napasti s leđa. Pojasnila je da se bojala da bi ju mogao fizički napasti. Iz tog razloga nije zvala portu u tom trenutku. Nije mogla odgovoriti koliko je točno trajalo ročište u 11 sati, u svakom slučaju nije trajalo dugo budući da nisu bili saslušavani svjedoci. Praksa suda je da ako stranka traži uvid u spis, zove se sudnica. Ona u tim slučajevima, ako se nalazi u njenoj sudnici, spis šalje u pisarnicu te stranka tamo može izvršiti uvid u spis. Predsjednik suda joj je rekao i da će u vezi s ovime podnijeti kaznenu prijavu.

5.3 Na dodatno pitanje braniteljice, odgovorila je kako joj predsjednik suda nije ponudio premještaj u neku drugu sudnicu jer zbog oskudice prostora to nije moguće.

5.4. U prethodnom postupku oštećenica je navela da je sutkinja Trgovačkog suda u Zagrebu, te je 25. siječnja 2021., negdje neposredno prije 11,00 sati nepozvan u njezinu sudnicu pristupio okrivljenik KN, za vrijeme dok se u sudnici nalazila zajedno sa svojom zapisničarkom Katarinom Drndelić, te je u 11,00 sati imala ročište za koje se pripremala. Okrivljeni KN je pristupio u sudnicu te je imao na licu medicinsku masku, a kako na vratima sudnice stoji izvadak iz Sudskog poslovnika da mogu pristupiti samo pozvane stranke, istoga je upitala tko je on. On se tada predstavio imenom i prezimenom, odnosno rekao je da je KN, a istoga je prepoznala jer je u prosincu imala pripremno ročište u kojem je isti zakonski zastupnik trgovačkog društva u navedenom postupku, te je u prosincu zaključila pripremno ročište i odredila raspravu za 2. veljače 2021., na kojoj raspravi je trebao biti saslušan upravo okrivljeni KN kao odgovorna osoba svog trgovačkog društva. Isti je tada povišenim glasom počeo vikati "jesam ti rekao da šalješ, ili zoveš", odnosno zbog vikanja i korištenja medicinske maske nije razumjela da li joj govori da je nešto trebala poslati ili ne poslati, odnosno da li je nekog trebala zvati ili ne. Tada mu je rekla da izađe van iz sudnice, na što je on rekao da neće te je zakoraknuo korak unaprijed prema njoj. Pojasnila je kako se ulaz u sudnicu nalazi u neposrednoj blizini njezinog stola, i to za vrijeme dok je sjedila s njezine lijeve strane. Tada mu je rekla da ukoliko ne napusti sudnicu da će biti primorana pozvati pravosudnu policiju, na što joj je rekao zovi koga hoćeš. Kako se telefon nalazio s njezine desne strane nije htjela riskirati da mu okrene leđa, već je cijelo vrijeme bila okrenuta prema njemu i pratila što radi. Zapisničarka koja je bila sa njom u sobi se prema njezinom mišljenju prestrašila i "ukopala" te od šoka nije reagirala. Tada je okrivljeni KN počeo vikati "ja ću tebe, ja ću tebe" i svaki put kada je viknuo "ja ću tebe" isti se zaustavio i ponovio "ja ću tebe". Svjedokinja je za to vrijeme šutjela i ništa nije odgovarala, da bi u jednom trenutku okrivljeni KN počeo psovati govoreći "jebem ti mater", te je otišao iz sudnice. Ispred sudnice su se nalazili i odvjetnici koji su čekali ročište koje je bilo zakazano za taj dan u 11,00 sati, te ne zna što su isti od navedenog čuli, ali nakon što su ušli u sudnici isti su komentirali taj događaj međusobno i sa njom. Kolegica odvjetnica je odmah pri ulasku u sudnicu upitala ju da li je dobro, te prokomentirala je da je to grozno i da se mora zaštiti na neki način jer da okrivljeni prilikom izlaska iz sudnice nije izgledao dobro. Nadalje, navela je kako je održala raspravu zakazanu za 11,00 sati, nakon čega je otišla do predsjednika suda te istog usmeno izvijestila, na što joj je isti rekao da mora napisati pisano izvješće koje je napisala i predala u predsjedništvu suda, a istovremeno je i zatražila izuzeće u radu na predmetu u kojem je stranka upravo okrivljenik. Naglasila je kako je nakon napuštanja okrivljenika sudnice nazvala centralu kako bi obavijestila pravosudnu policiju, ali telefonski broj je bio zauzet. Navela je kako je cjelokupna situacija s okrivljenikom djelovala zabrinjavajuće, prema njezinoj procjeni nije mogla trajati duže od pet minuta, a ista je u njoj izazvala veliki osjećaj straha i uznemirenosti da je nakon tog događaja počela zaključavati se u sudnicu iz straha da ne bi ponovno okrivljenik došao do njezine sudnice. Nakon navedenog događaja razgovarala je i sa pravosudnim policajcima kao i sa njihovim voditeljem te su joj isti rekli kako je okrivljenik rekao da ide u sudsku pisarnicu a ne k njoj, te da je očito iskoristio situaciju što se nalazio unutar suda i došao u njezinu sudnicu.

6. Svjedokinja HN na raspravi je navela kako ostaje u cijelosti kod iskaza koji je dala u prethodnom postupku. Sjeća se da je tog dana nepozvan u sudnicu ušao okrivljenik, koji se predstavio, a nakon što ga je sutkinja to pitala. Sjeća se da je komentirao rad sutkinje u njegovom predmetu. Sutkinja mu je rekla da ide van, a on je rekao da neće. Sutkinja mu je potom rekla da će zvati pravosudnu policiju, a on joj je rekao neka zove koga hoće, a rekao joj je "ja ću tebe", a ovo posljednje joj je ponavljao nekoliko puta. Nakon toga ju je opsovao i otišao van. Cijelo to vrijeme obraćao se isključivo sutkinji.

6.1. Na pitanje braniteljice, odgovorila je da je udaljenost stola 2 do 3 metra do vrata. Okrivljenik kada je ušao je stajao pored vrata, a nakon što ga je sutkinja upozorila da napusti sudnicu, joj se i približio. Ne sjeća se je li imao nešto u rukama, nije primijetila. Nakon ovoga ona i sutkinja su prvo bile u šoku, onda su se nekako sabrale i održale zakazano ročište u 11 sati. Koliko se sjeća, ali nije sigurna, misli da je sutkinja prije ročišta kontaktirala pravosudnu policiju, a nakon izlaska okrivljenika. Ročište u 11 sati nije dugo trajalo, ne sjeća jesu li još održali ročišta tog dana. Zna da se sutkinja nakon ovoga obratila predsjedniku suda. Ona osobno nije dobila nikakve mjere osiguranja. Sjeća se da su se taj dan zaključale u sudnici. Ne sjeća se jesu li se nakon toga zaključavale u sudnici. Po njenoj procjeni ovaj događaj u sudnici trajao je nekoliko minuta.

6.2. Na pitanje okrivljenika, odgovorila je da je ovo njoj djelovalo kao prijetnja s obzirom na način razgovora. One u sudnici sa strankama komuniciraju prema pravilima struke i nije bilo problema.

6.3. Na pitanje suca, odgovorila je kako je njen dojam da je okrivljenik tada djelovao neugodno, postupao je rastrojeno i ljuto.

7. Vještak dr. ON u svom je na raspravi naveo kako ostaje u cijelosti kod nalaza i mišljenja.

7.1. Na pitanje braniteljice, odgovorio je da je imao uvid u zdravstveni karton okrivljenika jer je osobno otišao kod njegove nadležne liječnice u Dom zdravlja i tamo su zajedno prošli kroz cijeli karton jer je njega interesirala psihijatrijska dokumentacija ukoliko je ista tamo navedena. Osim onoga što je naveo u vještvu drugih dodatnih papira nije imao. Sa sobom nije donio nikakvu medicinsku dokumentaciju, a koristio je dokumentaciju koja je bila u zdravstvenom kartonu. Tijekom razgovora okrivljenik je govorio o svojim bolestima no nije nudio dostavu medicinske dokumentacije, a što je i naveo u vještvu. Kroz vještvo i mišljenje napisao je o njegovom zdravstvenom stanju, ali i psihičkim smetnjama koje je obuhvatio u zaključku vještva i procijenio da je njegova mogućnost shvaćanja svojih postupaka u inkriminirano vrijeme kao i upravljanje njima bila smanjena i to bitno. Kvalitetno i objektivno je procijenio psihičko stanje okrivljenog u inkriminirano vrijeme, a dodatna medicinska dokumentacija ne bi promijenila njegov zaključak jer misli da je zaključak korektan i odgovara slučaju.

7.2. Na pitanje okrivljenika, odgovorio je da se interesirao kod nadležne liječnice opće medicine o dijagnozama koje se odnose na njegovo psihičko zdravlje, a tjelesne dijagnoze je spomenuo okrivljenik tijekom razgovora s njim. U vještvu je napisao svoje mišljenje o psihičkom stanju okrivljenika u kojem je naveo da on u događanjima oko sebe ne vidi svoju ulogu nego projicira istu na okolinu i donosi zaključke na pogrešan način o svemu. U razgovoru prilikom uzimanja anamneze okrivljenik je u više navrata govorio o ženama kao osobama koje nisu sposobne kao muškarci pa se tako osvrnuo i na oštećenicu u ovom predmetu, a zapravo je u jednom trenutku i rekao da žene samo "kokodaću" kako bi potvrdio svoje navode. Okrivljenik je govorio o ženama općenito pa smatra da se to odnosi na širi krug žena jer je stalno isticao da su muški sposobniji od žena, a što se tiče njegovog funkcioniranja u okolini uzroke nepovoljnih stanja stalno traži u drugima, a pri tome misli da zanemaruje učešće u svemu tome i uvijek su drugi krivi.

8. Analizirajući i ocjenjujući sve izvedene dokaze kako svaki pojedinačno, tako i u njihovoj ukupnosti, a dovodeći ih u vezu s obranom okrivljenika, ovaj sud je utvrdio da je okrivljenik počinio djelo iz činjeničnog opisa ove izreke.

9. Nije sporno da je okrivljenik 25. siječnja 2021. bio u sudnici oštećenice koja je sutkinja te da je bio nezadovoljan načinom na koji sudi u njegovom predmetu. Sporno je da joj je tom prilikom prijetio na način naveden u optužbi.

10. Prije svega se ističe kako prijetnja nije kazneno djelo koje mogu počiniti samo osobe koje se vješto verbalno izražavaju. Prema presudi Vrhovnog suda RH od 2. travnja 2008. broj: Kr-83/2006-3, prijetnja predstavlja svaku radnju kojom se nagovještava nanošenje nekog zla. Ta prijetnja može biti jasno izrečena, ali može biti i prikrivena – razumljiva samo onom kome je upućena, a moguće ju je izraziti i na razne druge, neverbalne načine – gestom, pokazivanjem slike ili predmeta i slično. U svakom takvom slučaju, kada radnja ne predstavlja prijetnju izrečenu na način da je ona jasna i nedvojbena i trećim osobama, potrebno je cijeniti konkretne okolnosti pod kojima je došlo do inkriminiranog postupanja i ocjenjivati sadrži li takvo ponašanje nagovještaj nanošenja nekog zla.

11. Iskaz oštećenice sud je prihvatio istinitim jer je dan određeno, životno i uvjerljivo, a taj iskaz je u skladu s ostalom pročitanom dokumentacijom. Iskazivala je konkretno te je odgovorila na sva postavljena pitanja. Oštećenica je među ostalim navela kako na vratima sudnice stoji kratki izvadak iz Sudskog poslovnika u kojem je navedeno upozorenje kako stranke mogu pristupiti. Okrivljenik je u sudnicu ušao nepozvan, imao je masku jer je bila pandemija. Vikao je i komentirao postupanje u predmetu koji vodi te mu je rekla da napusti sudnicu. Izjavio je da neće te je zakoraknuo prema njoj, a ona mu je rekla da će zvati policiju, na što je rekao „zovi koga hoćeš“. Nakon toga je povišenim tonom u više navrata rekao „ja ću tebe“, nakon čega bi stao. Ove riječi je više puta ponavljao. Zapisničarka je samo stajala, a okrivljenik je u jednom trenutku rekao „jebem ti mater“ te otišao iz sudnice. Osjećala je da joj okrivljenik prijeti nekim zlom, ali se nije do kraja verbalizirao. Telefon je bio s njene desne strane, ali ga u tom trenutku nije koristila te nije htjela riskirati da okrivljeniku okrene leđa jer bi je u tom slučaju mogao fizički napasti. Pojasnila je i kako je praska u sudu da se kontaktira sudnica u slučaju da stranke žele uvid u spis. Prema ocjeni suda nesporno je da je okrivljenik u sudnicu ušao nepozvan te oštećenica, kojoj je jedina ranija poveznica s okrivljenikom okolnost da je radila na njegovom predmetu, nema razloga lažno teretiti okrivljenika da se na ovakav način ponašao u sporno vrijeme, osobito jer je i tijekom svjedočenja oštećenice u ovom sudu okrivljenik oštećenici više puta upadao u riječ i galamio te sud zaključuje da je u sporno vrijeme ne samo galamio nego i prijeteći postupao te izgovorio navedene riječi.

12. Iskaz svjedokinje Katarine Drndelić sud je prihvatio istinitim i u bitnom u skladu s iskazom oštećenice. Svjedokinja Katarina Drndelić navela je kako je okrivljenik nepozvan ušao u sudnicu te komentirao rad oštećenice u njegovom predmetu. Oštećenica mu je rekla da ide van, a on je rekao da neće. Potom mu je rekla da će zvati pravosudnu policiju, a on joj je rekao da zove koga hoće te joj je rekao „ja ću tebe“, što je ponavljao više puta. Nakon toga ju je opsovao i otišao van. Nakon što ga je oštećenica upozorila da napusti sudnicu, on joj se približio. Cijelo to vrijeme obraćao se oštećenici. To joj je djelovalo kao prijetnja, njen je dojam da je okrivljenik bio neugodan, rastrojen i ljutit. Sud zaključuje kako je navedena svjedokinja unatoč proteku vremena na uvjerljiv način opisala ponašanje okrivljenika u sporno vrijeme prema oštećenici u sudnici.

13. Prema nalazu i mišljenju psihijatrijskog vještaka dr. ON, okrivljenik je osoba dubokih poremećaja u strukturi ličnosti, koja je nestabilna, impulzivna, ali i disocijalnih i paranoidnih značajki, tako da se može govoriti o miješanom poremećaju ličnosti. Kod ispitanika je prisutna šećerna bolest zbog koje je u redovnom internističkom tretmanu, no svakako je imala utjecaja na njegovo kognitivno i mnestičko funkcioniranje, a dodatni opterećujući faktor je bio i prometni udes koji je doživio 2020., koji ga je tjelesno i psihički opteretio. U pozadini njegovog ponašanja su duboke promjene u strukturi ličnosti, ali sada već i prisutna oštećenja središnjeg živčanog sustava sa simptomima iz kruga početnog psihoorganskog sindroma. Mogućnost shvaćanja značenja svojeg postupanja, kao i vladanja svojom voljom bila je smanjena i to bitno. U psihijatrijskom mišljenju je među ostalim navedeno kako je okrivljenik izrazito napet i anksiozan, tako da u slučaju frustracije, stresa ili onima koje su nepovoljnog ishoda za njega može doći do izbijanja potisnutog anksioznog naboja i manifestiranja impulzivnih, pa i agresivnih postupaka prema okolini. Konstatirano je i da je u nalazu 6. rujna 2022. KBC Sestre milosrdnice nadležni liječnik napisao da je u prethodnom pregledu prema navodu medicinskog osoblja bolesnik bio verbalno i fizički agresivan zbog čega se pregled odvijao u prisustvu zaštitara.

13.1. Na prijedlog obrane na raspravi je ispitan dr. ON, psihijatrijski vještak koji je među ostalim naveo da je osobno otišao nadležnoj liječnici okrivljenika u Dom zdravlja i tamo su zajedno prošli kroz cijeli karton jer ga je interesirala psihijatrijska dokumentacija. Što se tiče okrivljenikova funkcioniranja u okolini uzroke nepovoljnih stanja stalno traži u drugima, a pri tome zanemaruje svoje učešće u svemu tome i uvijek su drugi krivi. Vještak je odgovorio na brojna pitanja braniteljice, ali i okrivljenika. Dok je vještak na raspravi iskazivao, okrivljenik je glasno govorio i upadao u riječ.

14. Nalaz i mišljenje vještaka sud je u cijelosti prihvatio jer je dan jasno i precizno, na temelju pravila znanosti, struke i iskustva nepristranog stručnjaka, vještak je odgovorio na sva postavljena pitanja te nalaz i mišljenje nijednim navodom obrane nije doveden u sumnju.

15. Sud zaključuje kako je okrivljenik sklon agresivnom ponašanju te je zbog takvog ponašanja čak i prilikom medicinskog pregleda morao biti angažiran zaštitar. Okrivljenik ima ozbiljnih zdravstvenih i egzistencijalnih problema, nezadovoljan je suđenjem u trgovačkom predmetu, u sudnicu je ušao nepozvan, a u obrani je naveo da je taj dan bio pod velikim utjecajem stresa, te je očito da je bio u takvom stanju da se prilikom obraćanja oštećenici nije uspio do kraja verbalizirati. Prema ocjeni suda, okrivljenik je svojim cjelokupnim ustrajnim ponašanjem prema oštećenici postupao s ciljem da je ustraši i uznemiri.

16. Sud nije prihvatio istinitom obranu okrivljenika koja se odnosi na poricanje. Obrana okrivljenika je neuvjerljiva, suprotna dokumentaciji u spisu te iskazu oštećenice i svjedokinje. Okrivljenik je izjavio da je taj dan došao u sud pod velikim stresom zbog načina na koji se njegov predmet vodi. Na porti suda rekao je da ide u pisarnicu. U prostoriji u prizemlju rečeno mu je da se spis nalazi kod oštećenice. Nije znao da se u sudnicu ne može ući nenajavljeno. Posljednji navod okrivljenika sud nije prihvatio uvjerljivim. Naime, prilikom davanja osobnih podataka okrivljenik je naveo kako je pravnik te je u obrani naveo kako je prilikom ulaska u sud rekao da ide u pisarnicu. Osim toga, okrivljenik je i prije dolazio u sud, a na vratima sudnice nalazi se izvadak iz Sudskog poslovnika o načinu pristupanja u sudnicu. Stoga nema sumnje da je okrivljenik bio svjestan da je ušao u sudnicu bez dopuštenja. Okrivljenik nije sporio da je oštećenicu pitao što se događa s njegovim predmetom te da mu je ona rekla da izađe. Potvrdio je da nije odmah izašao te je naveo da je stajao i čekao da mu objasni zašto predmet dugo traje. Naveo je i da smatra da je oštećenica bila neugodna jer je odmah tražila da napusti sudnicu te da se osjećao poniženo i ljutito. Navod okrivljenika da tada nije rekao riječi „ja ću tebe, ja ću tebe“ te da nije galamio sud nije prihvatio uvjerljivim. Sud zaključuje da je okrivljenik, koji je nepozvano ušao u sudnicu te je prema vlastitoj obrani odbio izaći iz sudnice nakon što mu je to rekla oštećenica, u stanju poniženosti i ljutne ponašao se agresivno tako što je vikao, psovao i u više navrata joj se obraćao riječima „ja ću tebe“, unatoč upozorenju da će pozvati policiju.

17. Sud je u cijelosti prihvatio istinitom pisanu dokumentaciju koju je pročitao, a istinitost sadržaja pročitane dokumentacije nije osporen.

18. Imajući u vidu sve provedene dokaze tijekom postupka, te analizirajući ih svaki za sebe kao i u njihovoj ukupnosti, ovaj sud je utvrdio da je okrivljenik počinio kazneno djelo upravo na način kako je navedeno u izreci presude, pa je proglašen krivim i osuđen po zakonu.

19. Time su utvrđeni svi objektivni elementi kaznenog djela protiv osobne slobode – prijetnje jer je okrivljenik drugoj osobi ozbiljno prijetio kakvim zlom, a kazneno djelo počinjeno je prema službenoj osobi u vezi s njenim radom. Naime,

1 0

postupanje okrivljenika u konkretnom slučaju koji nepozvan ulazi u sudnicu oštećenice koja sudi u njegovom predmetu, viče te se kreće prema njoj, a na upozorenje da će pozvati policiju, ne želi napustiti sudnicu te joj u više navrata upućuje riječi „ja ću tebe“ i psuje, jasno ukazuje da okrivljenik oštećenici nagovještava nanošenja zla. Činjenica da je oštećenica prijetnju koja joj je upućena shvatila ozbiljno proizlazi iz iskaza oštećenice da ju je bilo strah za njenu sigurnost i sigurnost njene suradnice. Pojasnila je i da se bojala da bi je mogao fizički napasti. Navedeno prijeteće ponašanje upućeno oštećenici je takvo da bi objektivno izazvalo strah i uznemirenost osobi kojoj je upućeno, a ima svojstvo službene osobe, pa je tako i u konkretnom slučaju oštećenici izazvalo strah i uznemirenost za vlastitu sigurnost. S obzirom na to da je oštećenica sutkinja koja je sudila u predmetu u kojem je okrivljenik zakonski zastupnik trgovačkog društva, oštećenica ima svojstvo službene osobe, a djelo je počinjeno u vezi s radom.

20. U pogledu subjektivnog elementa utvrđeno je da je okrivljenik postupao izravnom namjerom jer je bio svjestan svojeg djela i htio je njegovo počinjenje. Dakle, okrivljenik je postupao s izravnom namjerom da oštećenici izazove osjećaj straha i uznemirenosti.

21. Sud je iz činjeničnog opisa ispustio riječ „život“, budući da je oštećenica u iskazu među ostalim navela kako je osjećala strah i uznemirenost za vlastitu sigurnost, dok nije navela i da je osjećala strah i uznemirenost za vlastiti život, tako da je okrivljenik proglašen krivim zbog manje kriminalne količine. Sud je ovlašten na ovakve izmjene jer je na taj način sužen činjenični opis, tj. izmjena je učinjena u korist okrivljenika.

22. Odlučujući o vrsti i mjeri kazne koju je za počinjeno kazneno djelo potrebno izreći, sud je primijenio opće pravilo o izboru vrste i mjere kazne, te je uzeo u obzir sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža u odnosu na počinitelja kaznenog djela (olakotne i otegotne okolnosti). Za predmetno kazneno djelo propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, a uzeta je u obzir i društvenu opasnost i težina počinjenog kaznenog djela.

23. Kao olakotno okrivljeniku je uzeto u obzir što je u vrijeme počinjenja djela bio smanjeno ubrojiv te narušeno zdravstveno stanje okrivljenika, koji ima šećernu bolest te je pretrpio osobito teške ozljede u prometnoj nesreći, što proizlazi iz nalaza i mišljenja psihijatrijskog vještaka te dokumentacije koju je dostavio okrivljenik.

24. Otegotnim je uzeto u obzir da što je okrivljenik osuđivan uvjetnom osudom zbog neistovrsnog kaznenog djela povrede dužnosti uzdržavanja.

25. Prema stavu ovog suda, kazna zatvora u trajanju sedam mjeseci primjerena je težini djela i osobi okrivljenika. Uzimajući u obzir da su utvrđene i olakotne okolnosti, a osobito psihičko stanje okrivljenika, ocjena je suda da za postizanje svrhe kažnjavanja nije potrebno i izvršenje izrečene kazne zatvora, već mu je potrebno dati šansu i odrediti rok provjeravanja tri godine u kojem se kazna zatvora neće izvršiti ako ne počini novo kazneno djelo i tako dokaže da je shvatio nedopustivost svojeg ponašanja i uskladio ga sa zakonom, a osim toga okrivljeniku je potrebno odrediti liječenje i na taj način preventivno djelovati. Iz iskaza psihijatrijskog vještaka među ostalim proizlazi da okrivljenik ima šećernu bolest zbog koje je u

1 1

redovnom internističkom tretmanu, no svakako je imala utjecaja na njegovo kognitivno i mnestičko funkcioniranje, a dodatni opterećujući faktor je bio i prometni udes koji je doživio 2020., koji ga je tjelesno i psihički opteretio. U pozadini njegovog ponašanja su duboke promjene u strukturi ličnosti, ali sada već i prisutna oštećenja središnjeg živčanog sustava sa simptomima iz kruga početnog psihoorganskog sindroma. Teške životne prilike ne opravdavaju okrivljenika da se prijeteći obraća službenoj osobi koja radi na njegovom predmetu, osobito jer tome oštećenica po ocjeni suda nije doprinijela, štoviše, upozorila ga je da je dužan napustiti sudnicu i nije mu se grubo obraćala, što posredno proizlazi i iz obrane, dok je okrivljenik imao mogućnost svoja prava zaštiti poštujući proceduru, što nije učinio, nego je nepozvan ušao u sudnicu te se nasilno ponašao. Međutim, sud nije mogao niti zanemariti okolnosti koje su navedene u medicinskoj dokumentaciji te nalazu i mišljenju psihijatra te ih je uzeo u obzir prilikom odlučivanja o sankciji. Kaznenopravnom sankcijom navedenom u izreci ove odluke će se izraziti društvena osuda za počinjeno djelo, te utjecati na okrivljenika i druge osobe da ne čine kaznena djela osobito na štetu službenih osoba u vezi s radom. Odlučujući o duljini roka kušnje, sud je uzeo u obzir citirane okolnosti, pri čemu je imao na umu i upornost okrivljenika koji niti nakon upozorenja o pozivanju policije nije prestao s takvim ponašanjem te smatra da je rok provjeravanja u trajanju tri godine primjeren. S duge strane, kazna zatvora koja nije uvjetovana nije razmjerna okolnostima konkretnog slučaja, tim više jer okrivljenik nije osuđivan zbog kaznenih djela s elementima nasilja.

26. Na temelju članka 54. KZ/11, u slučaju opoziva uvjetne osude okrivljeniku će se će se u kaznu zatvora uračunati vrijeme uhićenja i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru.

27. Okrivljeniku je izrečena sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja iz članka 68. KZ/11, budući da je prema nalazu i mišljenju psihijatrijskog vještaka djelo počinio u stanju bitno smanjene ubrojivosti, te je preporučeno izricanje sigurnosne mjere obveznog psihijatrijskog liječenja jer postoji značajna vjerojatnost ponavljanja djela pa i težeg stupnja ako okrivljenik ne bio uključen u predloženi terapijski postupak.

28. Sud smatra da će se upravo u kombinaciji uvjetne osude te navedene sigurnosne mjere postići svrha kaznenopravne sankcije, tako što će s jedne strane iskazati osuda zbog počinjenog djela, dok će se s druge strane okrivljeniku kroz izvršavanje mjere obveznog psihijatrijskog liječenja pružiti potrebna pomoć i na taj način preventivno utjecati da ne čini kaznena djela s elementima nasilja.

29. Na temelju članka 148. stavka 1. i 6. ZKP/08, okrivljenik je oslobođen dužnosti podmirenja troškova postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. i 6. ZKP/08, kao i nagrade i nužnih izdataka postavljene braniteljice, nalazeći da bi njihovim plaćanjem bilo ugroženo uzdržavanje okrivljenika, budući da je okrivljenik lošeg imovnog stanja te je nezaposlen, a za navedene troškove je propisana mogućnost oslobađanja plaćanja, dok je obvezan platiti nagradu i nužne izdatke punomoćnika u iznosu koji će biti određen posebnim rješenjem.

30. S obzirom na navedeno, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 3. lipnja 2025.

1 2

SUDAC:

Ilija Jurčević

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od petnaest dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, neposredno ili preporučeno putem pošte, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA

1. OKDO Zagreb na KO-DO-325/2021

2. Okrivljeni KN

3. Braniteljica Gordana Djurdjević

4. Oštećena Ana Nagy – po pravomoćnosti

5. Punomoćnik oštećenice MN