Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Stalna služba u Ogulinu

Bernardina Frankopana 1

47300 Ogulin

Pr-226/2020-28

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu, po sucu Blaženki Glad, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ŠF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] zastupan po punomoćnicima iz OD Rački i kolege j.t.d. iz Zagreba, Pisarnica u Slavonskom Brodu, protiv tužene Republike Hrvatske – Ministarstvo obrane, OIB:52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Karlovcu, radi isplate, nakon ročišta glavne i javne rasprave zaključene 15. travnja 2025. u nazočnosti punomoćnice tužitelja i zastupnice tuženika, na ročištu za objavu i uručenje presude 3. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e:

I. Nalaže se tuženiku REPUBLICI HRVATSKOJ, OIB: 52634238587, za Ministarstvo obrane Republike Hrvatske isplatiti tužitelju ŠF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na bruto iznos od 275,69 eura / 2.077,19 kuna isplaćen na ime razlike naknade plaće za godišnji odmor, zatezne kamate koje teku po mjesečnim iznosima, osim zakonskih zateznih kamata na iznose poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržane u bruto iznosu, kako slijedi:

- za travanj 2012. na iznos od 59,45 eur-a / 447,92 kn počev od 16. svibnja 2012. do isplate

- za svibanj 2012. na iznos od 6.90 eur-a / 51,97 kn počev od 16. lipnja 2012. do isplate

- za srpanj 2012. na iznos od 53,42 eur-a / 402,52 kn počev od 16. kolovoza 2012. do isplate

- za listopad 2012. na iznos od 5,26 eur-a / 39,65 kn počev od 16. studenog 2012. do isplate

- za studeni 2012. na iznos od 31,78 eur-a / 239,48 kn počev od 16. prosinca 2012. do isplate

- za lipanj 2013. na iznos od 2,50 eur-a / 18,82 kn počev od 16. srpnja 2013. do isplate

- za srpanj 2013. na iznos od 11,42 eur-a / 86,07 kn počev od 16. kolovoza 2013. do isplate

- za kolovoz 2013. na iznos od 29,36 eur-a / 221,21 kn počev od 16. rujna 2013. do isplate

- za studeni 2013. na iznos od 26,03 eur-a / 196,09 kn počev od 16. prosinca 2013. do isplate

- za prosinac 2013. na iznos od 49,57 eur-a / 373,46 kn počev od 16. siječnja 2014. do isplate,

po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećane za pet postotnih poena do 31. srpnja 2015.g., od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se dobije uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećane za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se dio tužbenog zahtjeva za isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u dosuđenim bruto iznosima.

III. Odbija se dio tužbenog zahtjeva koji glasi:

"Nalaže se tuženiku REPUBLICI HRVATSKOJ, OIB: 52634238587, za Ministarstvo obrane Republike Hrvatske isplatiti tužitelju ŠF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime neisplaćene plaće i dodataka na plaću za prekovremeni rad, rad subotom, nedjeljom, noću, blagdanom, u smjenama, rad na terenu (pripreme za misije, vojne vježbe, građevinski radovi na terenu, obuka, operacije potpore u miru, taborovanje, pomoći u humanitarnim akcijama i sav ostali rad na terenu), stražarenje i požarnu dužnost, neisplaćenu naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, jubilarnu nagradu te naknade plaće za godišnji odmor iznos od 129,40 eur-a neto s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku počev od 16. ožujka 2014. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećane za pet postotnih poena, do 31. srpnja 2015.g., od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se dobije uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećane za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana."

IV. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 29.studenog 2016. podnio tužbu, u kojoj navodi da je zaposlenik kod tuženika, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, HKOV, gardijska oklopno- mehanizirana brigada, na poslovima djelatne vojne osobe, na ustrojnom mjestu operator lakog prijenosnog povrs, s mjestom službe u Našicama. Tužitelj tvrdi, da je zbog neplaćanja razlike plaće i dodataka na plaću temeljem prekovremenog rada, rada noću, subotama, nedjeljama, blagdanima i u smjenama, rada na terenu (pripreme za misije, vojne vježbe, građevinski radovi na terenu, obuka, operacije potpore u miru, taborovanje, pomoći u humatirnim akcijama i sav ostali rad na terenu), te obavljanja stražarskih dužnosti i dužnosti požarstva, kao i naknade plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca te isplate jubilarne nagrade u svojim materijalnim pravima s osnova vojne službe u OS RH uskraćen za mjesečni iznos od 300,00 kn bruto, odnosno za 57 mjeseci u vremenskom razdoblju od 01.09. 2011.g. do 01.06. 2016.g. za ukupan iznos od 17.100,00 kn bruto, pa da se naloži tuženiku na ime navedenog isplati mu iznos od 17.100,00 kn sa zateznom kamatom, time da zadržava pravo da nakon provedenog finacijsko-knjigovodstvenog vještačenja detaljnije uredi pojedine mjesečne iznose koji se trebaju isplatiti i datume njihovih dospijeća zajedno sa tijekom zateznih kamata za iste.

1.1. Podneskom predanim na ročištu 24.siječnja 2017., tužitelj je povukao dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na naknadu neisplaćene jubilarne nagrade, te je specificirao tužbeni zahtjev za isplatu na ime neisplaćene plaće i dodataka na plaću za prekovremeni rad, rad subotom, nedjeljom, noću, blagdanom, u smjenama, rad na terenu (pripreme za misije, vojne vježbe, građevinski radovi na terenu, obuka, operacije potpore u miru, taborovanje, pomoći u humanitarnim akcijama i sav ostali rad na terenu), stražarenje i požarnu dužnost za utuženo razdoblje od dana 01.09. 2011.g. do 01.06.2016.g. iznos od 9.100,00 kn bruto s pripadajućim zateznim kamatama , jer je u svojim materijalnim pravima s osnova vojne službe uskraćen za mjesečni iznos od 159,65 kn, te de mu se isplatiti na ime razlike naknade plaće za godišnji odmor za utuženo razdoblje od dana 01.09.2011.g. do 01.06.2016.g. iznos od 8.000,00 kn bruto s pripadajućim zateznim kamatama, jer smatra da je oštećen 1.600,00 kn godišnje.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu od 12.12.2016., osporio tužbeni zahtjev u cijelosti, navodeći da se do 1. lipnja 2014. primjenjivao Zakon o oružanim snagama RH (NN33/02), Pravilnik o dodatku na plaću i načinu isplate plaće (NN-50/08) i Odluka o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika (NN-118/09), koji propisi se primjenjuju u utuženom razdoblju glede radnog vremena, isplate plaće i dodataka na plaću. Tužitelj je obavljao straže i dežurstva, što se ne smatra prekovremenim radom, sukladno čl. V. i VIII Odluke o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika. Tom Odlukom je u t. XII određeno da je isplata novčane naknade omogućena kad djelatnik nije koristio preraspodjelu radnog vremena, a tužitelj je redovito koristio slobodne dane. Dana 26. lipnja 2013.godine stupio je na snagu Zakon o oružanim snagama RH (NN-73/13), temeljem kojeg je donesena Odluka o rasporedu radnog vremena (NN-66/14) i Pravilnik o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba (NN-34/14., 41/14. i 53/14.). Tom Odlukom određen je rad na terenu prema kojoj se radno vrijeme, prema posebnom rasporedu, obuhvaća rad u vrijeme vojnih vježbi, uvježbavanja i ostalih oblika obuke u vojnim lokacijama i građevinama, dežurstva, stražarske službe, unutarnje službe, sudjelovanje u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu, rada na terenu, na taborovanju i obveznog smještaja u vojnim lokacijama i građevinama ili na drugom mjestu rada odnosno obavljanja zadaća zbog potreba službe “o dodatku djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće, nego za to ostvaruju pravo na dodatak za vojnu vježbu u skladu Pravilniku koji uređuje pravo na dodatke na plaću djelatnih vojnih osoba.” Rad iz stavka 1. točke XIII, uključuje rad subotom, nedjeljom, blagdanom, noću, u smjenama i turnusima. Prema čl. 153. Zakona, služba u Oružanim snagama organizirana je na način da se poslovi obavljaju 24 sata na dan. Radno vrijeme je razdoblje u kojem je djelatna vojna osoba obvezna obavljati poslove dužnosti koju obnaša prema utvrđenom rasporedu radnog vremena i nalozima nadležne osobe. Raspored radnog vremena odlukom određuje ministar obrane. Prema članku 155. Zakona, djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, za dežurstvo, stražarsku službu, stanje pripravnosti i slično, nego ostvaruju posebne dodatke na plaću u skladu s člankom 139. Zakona, koji su određeni Pravilnikom o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba. Prema točki IV Odluke o rasporedu radnog vremena djelatnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, za dežurstvo, stražarsku službu, stanje pripravnosti i slično, nego ostvaruju dodatke na plaću u skladu s propisima kojima se uređuje pravo na dodatke djelatnih vojnih osoba. Puno radno vrijeme utvrđuje se u pravilu u trajanju od 40 sati tjedno raspoređeno u pet dana. Prema članku 154. i 155. Zakona o oružanim snagama (NN-73/13), radno vrijeme zbog specifičnosti vojne službe ne mora biti ravnomjerno raspoređeno po tjednima, te se može preraspodijeliti unutar razdoblja koje ne može biti dulje od četiri mjeseca, tako da u jednom razdoblju traje dulje, a u drugom razdoblju kraće od propisanog punog radnog vremena. Kada je radno vrijeme preraspodijeljeno, na način iz stavka 2. navedenog članka, ne smije biti dulje od 48 sati tjedno. “Odredbe stavaka 1.,2. i 3. ovoga članka ne odnose se na rad u vrijeme vojnih vježbi, funkcionalnih tečajeva, školovanja, izobrazbe i obuke u vojnim lokacijama i građevinama, dežurstva, stražarske službe, unutarnje službe, operacija potpore miru, radu na terenu, taborovanju i obveznog smještaja u vojnim lokacijama i građevinama zbog potreba službe i sl. Rad iz stavka 4. ovoga članka uključuje rad subotom, nedjeljom, blagdanom, noću, u smjenama i turnusima.” Budući je prekovremeni rad tužitelja kao djelatne vojne osobe, raspored radnog vremena, organiziranje rada, dodaci na plaću i iznosi dodataka, reguliran navedenom Odlukom i Pravilnikom, koji su doneseni temeljem čl. 153. Zakona o službi u oružanim snagama RH (NN-73/13), u tom slučaju se propisi o državnim službenicima i namještenicima ne mogu supsidijarno primijeniti u pogledu plaće vojnih djelatnih osoba, već samo u odnosu na plaće, o čemu je stav zauzeo Vrhovni sud RH, u odluci broj Revr-1845/12 i Revr-1902/2012. Prema tim odlukama, na neosnovano je pozivanje najpovoljnijeg prava iz čl. 12. Zakona o radu, jer do primjene najpovoljnijeg prava dolazi koje neko pravo uređeno ugovorom o radu, Pravilnikom o radu, Sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, Kolektivnim ugovorom, ali samo u slučaju kad Zakonom o radu ili drugim zakonom nije drukčije određeno. “Prema čl. 4. st.2. Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika (NN-140/02 i 68/11), propisano je da se za vrijeme korištenja godišnjeg odmora djelatnoj vojnoj osobi, službeniku i namješteniku, isplaćuje se naknada plaće u istom iznosu kao da radi, a prema čl. 4. st. 3. Pravilnika o izmjenama i dopunama istog Pravilnika - djelatnoj vojnoj osobi, službeniku i namješteniku čija je narav službe (posla) takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom ili blagdanom odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca…. Temeljem Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika i (NN-54/14) i Zakona o službi u OS RH koji se primjenjuju na djelatne vojne osobe, članak 142. propisao je da se za vrijeme korištenja godišnjeg odmora djelatnoj vojnoj osobi, službeniku i namješteniku isplaćuje naknada plaće u istom iznosu kao u redovnom radnom vremenu, a redovno radno vrijeme smatra se radno vrijeme određeno u skladu s Odlukom kojom se određuje raspored radnog vremena (čl. 4.st.2. i 3.).”

3. U ovom predmetu sud je donio Presudu broj Pr-802/2016-26 od 15. ožujka 2018. koju je Županijski sud u Rijeci Rješenjem Gž R-254/2018-2 od 23. rujna 2020. ukinuo u dijelu točke I. izreke u kojem je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja u iznosu od 5.922,81 kn, točki 2. i 3. izreke i predmet je u tom dijelu vraćen istom sudu na ponovno suđenje.

3.1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 2.077,19 kn bruto na ime naknade plaće za godišnji odmor sa zateznim kamatama, dok je preostali dio tužbenog zahtjeva u iznosu od 5.922,81 kn odbijen kao neosnovan. Točkom 2. izreke odbijen je tužbeni zahtjev za isplatu razlike plaće i dodataka na plaću za prekovremeni rad, rad subotom, nedjeljom, noću, blagdanom, smjenama, na terenu stražarenje i požarnu djelatnost u iznosu od 9.100,00 kn bruto sa zateznom kamatom, dok je točkom 3. izreke naloženo tužitelju naknaditi tuženici parnični trošak u iznosu od 11,00 kn sa zateznom kamatom.

4. U nastavku postupka tužitelj je na poziv suda specificirao tužbeni zahtjev u podnesku od 10. travnja 2024.

4.1. U podnesku je tužitelj zatražio isplatu zateznih kamata na pravomoćno dosuđeni bruto iznos od 2.077,19 kn / 275,69 eur-a na način da je specificirao pojedine mjesečne iznose sukladno utvrđenjima vještaka te zatražio tijek zateznih kamata na te mjesečne iznose.

4.2. Tužbeni zahtjev za isplatu razlike naknade plaće za godišnji odmor pravomoćno je utvrđen postavljen za razdoblje od travnja 20 12. do prosinca 2013., što prema izračunu financijskog vještaka iznosi 2.077,19 kn /275,69 eur-a. Slijedom navedenog tužbeni zahtjev za potraživanje s osnove zateznih kamata na iznose naknade plaće za godišnji odmor prihvaćen je kao osnovan.

4.3. Zatezna kamata je dosuđena na mjesečne iznose glavnice od dospjelosti svakog dosuđenog mjesečnog iznosa glavnice do isplate, po stopi iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 140/15. i 60/16. – dalje: ZOO), izuzev kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u dosuđenim iznosima bruto plaće. To zato jer se bruto plaća sastoji od neto plaće te doprinosa, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a sukladno odredbi članka 15. st. 3. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 43/13., 120/13., 125/13., 148/13., 83/14. i 143/14.) i članka 17. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 70/13., 160/1. i 157/14), zatezne kamate koje se na zakašnjele isplate plaće isplaćuju po sudskoj presudi ne smatraju se dohotkom i ne podliježu oporezivanju, slijedom čega proizlazi da bruto plaća koja se isplaćuje po sudskoj presudi do trenutka isplate u odnosu na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak nije u potpunosti dospjela pa porez na dohodak i prirez poreza na dohodak dospijevaju na naplatu isplatom plaće. Stoga je u tom dijelu zahtjev tužitelja za isplatu zateznih kamata neosnovan, slijedom čega je odlučeno kao u točki II. izreke presude.

5 . U odnosu na činjenično stanje i primjenu mjerodavnog materijalnog prava sud utvrđuje:

-da prema Odluci o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika („Narodne novine“ broj 118/09, 118/12 – koja je bila na snazi od početka utuženog razdoblja 1. rujna 2011. do 1. lipnja 2014.) tjedno radno vrijeme traje 40 sati i raspoređuje se po osam sati na pet radnih dana od ponedjeljka do petka, a redovno radno vrijeme u pravilu traje od 8.00 do 16.00 sati, s tim da je u redovno radno vrijeme uključen i dnevni odmor od 30 minuta, da se stražarska služba i aktivno dežurstvo ne smatraju prekovremenim radom i za njih se isplaćuju dodaci, te da se prekovremenim radom smatra svaki rad dulji od osam sati dnevno, kao i svaki rad subotom ili nedjeljom, a rad u turnusima ili smjenama smatra se svaki sat rada dulji od mjesečnog fonda sati, te da se za pet sati prekovremenog rada daje jedan slobodan dan odlukom o preraspodjeli radnog vremena, a ukoliko nije moguće izvršiti preraspodjelu radnog vremena sati prekovremenog rada utvrđuju se mjesečnim izvješćem o ostvarenim satima rada u proteklom mjesecu koje časnik na dužnosti zapovjednika bojne mora dostaviti nadležnoj financijskoj službi radi isplate,

-da se osnovna plaća za svaki sat rada uvećava za prekovremeni rad 50%, za rad noću 40%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, za rad blagdanom i neradnim danom utvrđenim zakonom 150%, za rad u smjeni ako djelatnik radi naizmjenično, ili najmanje dva radna dana u tjednu, u prvoj i drugoj smjeni za 10%, za rad u turnusu 5%, da se dodaci ne isključuju osim dodaci za rad u smjeni i turnusu,

-da su od 1. lipnja 2014. do kraja utuženog razdoblja na snazi odredbe XIII. , XIV, XV,

XVI. Odluke o rasporedu radnog vremena („Narodne novine“ broj 66/14, 23/15, 84/15) koje propisuju da rad u vrijeme vojnih vježbi, uvježbavanja i ostalih oblika obuke u vojnim lokacijama i građevinama, dežurstava, stražarske službe, rad na terenu, na taborovanju, rad prilikom odavanja vojnih počasti, rad subotom, nedjeljom, blagdanom, noću, u smjenama i turnusima može trajati najviše 12 sati dnevno, a ostalih 12 sati je aktivna pripravnost na rad, da za vrijeme takvog rada djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće kao niti za vrijeme aktivne pripravnosti, nego ostvaruju dodatak za vojnu službu,

-da su od početka utuženog razdoblja tj. od 1. rujna 2011. do 1. lipnja 2014. bile na snazi odredbe Pravilnika o dodatku na plaću i načinu isplate plaće („Narodne novine“ broj 50/08, 142/08, 118/09, 99/12, 55/13) koje su uređivale način obračuna dodataka na plaću (dodatak za obavljanje stražarske službe, dodatak za dežurstvo i dr.) i način isplate plaće djelatnih vojnih osoba, ali nisu uređivali plaćanje prekovremenih sati niti dodatak za terenski rad,

-da su od 1. lipnja 2014. do kraja utuženog razdoblja na snazi odredbe čl. 4. i čl. 6. Pravilnika o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba („Narodne novine“ broj: 33/14, 41/14, 53/14, 114/14, 72/15) koje su propisivale tko i u kojem postotku od osnovice ima pravo na dodatak za vojnu službu, te da djelatna vojna osoba može ostvariti pravo samo na jednu stopu dodatka za vojnu službu,

-da prema odredbi čl. 12. st. 1. Pravilnika o naknadama troškova u svezi s obavljanjem službe, selidbenih troškova i troškova zbog odvojenog života od obitelji („Narodne Novine“ broj 141/04, 22/05 – bio na snazi do 6. studenog 2013.) proizlazi, da za vrijeme rada koji po zapovijedi odnosno nalogu ovlaštene osobe obavlja u terenskim uvjetima izvan stalnog mjesta službe djelatnoj vojnoj osobi pripada pravo na dodatak za rad na terenu (terenski dodatak), u visini propisanoj za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, dok je čl. 12. st. 4. istog Pravilnika propisano da ako je djelatnoj vojnoj osobi osigurana dnevna prehrana isplatit će se 50% iznosa dodatka za rad na terenu,

-da je od 7. studenog 2013. do kraja utuženog razdoblja na snazi Pravilnik o uvjetima i postupku ostvarivanja naknade troškova prijevoza („Narodne novine“ broj 131/13) kojim nije propisano pravo na terenski dodatak, jer je čl. 21. Pravilnika o uvjetima i postupku ostvarivanja naknade troškova prijevoza prestao važiti Pravilnik o naknadama troškova u svezi s obavljanjem službe, selidbenih troškova i troškova zbog odvojenog života od obitelji,

-da je za razdoblje od 10. lipnja 2011. do 7. svibnja 2014. na snazi dodani čl. 2. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika („Narodne novine“ br. 68/11) koji glasi. „Djelatnoj vojnoj osobi, službeniku i namješteniku čija je narav službe (posla) takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom ili blagdanom odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca“,

-da je od 8. svibnja 2014. pa do kraja utuženog razdoblja na snazi čl. 4. st. 2. Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika („Narodne novine“ broj 54/14) koji glasi: „Djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme godišnjeg odmora pripada naknada plaće kao da je radio u redovnom radnom vremenu“.

U spornom razdoblju od 1. rujna 2011. do 25. lipnja 2013. na snazi su bile odredbe čl. 14., čl. 169. st. 1., st. 2. i st. 3. Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj: 33/02, 58/02, 175/03, 136/04, 76/07, 88/09, 124/09) koje su propisivale da se plaća djelatnih vojnih osoba sastoji od osnovne plaće i dodataka na plaću, da osnovnu plaću čini umnožak koeficijenta osobnog čina i osnovice za obračun plaće uvećan za 0,5% za svaku godinu navršenog radnog staža, da se osnovica za obračun plaće djelatne vojne osobe, službenika i namještenika određuje na način propisan za državne službenike i namještenike, da o svim pitanjima koja nisu uređena ovim Zakonom ili propisima donesenima na temelju ovoga Zakona primjenjuju se propisi o državnim službenicima i namještenicima, opći propisi o radu, odnosno kolektivni ugovori sklopljeni u skladu s njima.

Od 26. lipnja 2013. pa do kraja utuženog razdoblja primjenjuju se odredbe čl. 135., 136. 137. i 139. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj: 73/13, 75/15, 50/16) koje propisuju da se plaća djelatnih vojnih osoba sastoji od osnovne plaće i dodataka na plaću, da se plaća određuje odlukom o rasporedu, da osnovnu plaću čini umnožak koeficijenta osobnog čina i osnovice za obračun plaće uvećan za 0,5% za svaku godinu navršenog radnog staža, da je osnovica za obračun plaće djelatne vojne osobe jednaka osnovici za obračun plaće za državne službenike i namještenike, te da djelatne vojne osobe imaju pravo na dodatak za vojnu službu koji se utvrđuje u postotku od osnovice za obračun plaće.

6. Iz Dopune nalaza i mišljenja financijskog vještaka proizlazi da je za razdoblje nakon 8. svibnja 2014. tužitelju naknada za godišnji odmor obračunata kao i plaća za redovan rad što je u skladu s odredbama Pravilnika "NN 54/14" (članak 4. stavak 2.). Nadalje, vještak utvrđuje da je prema podacima iz Dnevnih evidencija rada tužitelj u utuženom razdoblju u veljači 2014. proveo na terenu 13 dana te da ostvaruje pravo na terenski dodatak prema odredbama Kolektivnog ugovora u iznosu od 975,00 kn ukoliko se uzima u obzir da je tužitelju osigurana prehrana na terenu.

6.1. Sud prihvaća Dopunu nalaza i mišljenja financijskog vještaka i Nalaz i mišljenje što se odnosi na utvrđenja iz dokumentacije i matematičkog izračuna budući istome stranke nisu prigovorile.

6.2. Međutim, kako je vještak utvrdio da je tužitelj u veljači 2014. proveo na terenu 13 dana te da bi ostvario pravo na terenski dodatak u iznosu od 975,00 kn (129,40 eur- a) sud je pravilnom primjenom materijalnog prava i to odredbom članka 21. Pravilnika o uvjetima u postupku ostvarivanja naknade troškova prijevoza (NN 131/2013) odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan budući je čl. 21. navedenog Pravilnika propisano da danom stupanja na snagu navedenog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o naknadama troškova u vezi s obavljanjem službe, selidbenih troškova i troškova zbog odvojenog života od obitelji a koji je bio na snazi do 6. studenog 2013. i predviđao je i dodatak na rad na terenu (terenski dodatak) u visini propisanoj za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna. Dakle, od 7. studenog 2013. do kraja utuženog razdoblja na snazi je bio Pravilnik u uvjetima i postupku ostvarivanja naknade troškova prijevoza (NN 131/2013) kojim nije propisano pravo na terenski dodatak.

7. Temeljem provedenog dokaznog postupka i slijedom svih utvrđenja u cjelokupnom provedenom dokaznom postupku sud zaključuje da je tužitelj imao legitimno očekivanje za svoje utuženo potraživanje pa budući su i tužitelj i tuženik imali podjednake troškove i gledajući uspjeh stranaka s osnove i visine tužbenog zahtjeva, sud smatra da svaka stranka treba snositi svoje troškove postupka u ovom predmetu. Stoga je odlučeno kao pod točkom IV. izreke presude.

8. Slijedom navedenog presuđeno je kao u izreci.

U Ogulinu 3. lipnja 2025.

Sudac

Blaženka Glad

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu u Rijeci. Žalba se podnosi putem ovoga suda, pisano, u tri istovjetna primjerka, u roku od 8 dana, računajući od dana objave ove presude. Ako stranka nije pristupila na ročište za objavu presude, a uredno je obaviještena o tom ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem je ova presuda objavljena. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena, rok za žalbu od 8 dana teče od dana dostave prijepisa ove presude.

Dostaviti

1. Marina Konrad, odvjetnica u OD Rački i kolege, Pisarnica Slavonski Brod, Augusta Cesarca 5

2. Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu, Trg hrvatskih branitelja 1, Karlovac (na br. P-DO-49/2024)