P-2924/2022-15

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Vedrani Kufrin, u parničnom predmetu tužiteljice EŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćnici Miri Matuško Blažević, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika K-INDEX d.o.o., OIB 03334333643, Zagreb, Medveščak 23/1, zastupanog po punomoćnici Maji Buhin, odvjetnici u Zagrebu, radi činidbe, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 6. svibnja 2025. u prisutnosti punomoćnice tužiteljice Mire Matuško Blažević, odvjetnice i zamjenice punomoćnika tuženika AŽ, odvjetničke vježbenice, a po objavi presude dana 3. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku K-INDEX d.o.o., OIB 03334333643, Zagreb, Medveščak 23/1, dostaviti tužiteljici EŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], odluku s potpisnom listom suvlasnika stambeno-poslovne zgrade u [adresa] za poduzimanje poboljšice zajedničkih dijelova i uređaja nekretnine temeljem ponuda/troškovnika izvođača radova, navedenih pod toč. 3. Odluke, i to Izolacije Marinac, obrt, u visini od 143.687,50 kn, IG niskogradnja d.o.o. u visini od 94.170,00 kn, TOP STUDIO SB d.o.o. u visini od 19.900,00 kn, DESETI ELEMENT j.d.o.o. u visini od 19.890,00 kn i URBANI RITAM d.o.o. u visini od 12.436,60 kn te za dizanje kredita kod OTP banke d.d. u iznosu od 215.000,00 kn, navedenog pod toč. 6. Odluke, u roku od 15 dana, izuzev u dijelu u kojem navedena Odluka s potpisnom listom suvlasnika stambeno-poslovne zgrade u [adresa] za poduzimanje poboljšice zajedničkih dijelova i uređaja nekretnine sadrži adresu i OIB predstavnika suvlasnika te OIB i adrese suvlasnika, te se u tom dijelu, dakle u dijelu u kojem tužiteljica od tuženika zahtijeva da joj dostavi navedenu Odluku s potpisnom listom suvlasnika stambeno-poslovne zgrade u [adresa], E [adresa] za poduzimanje poboljšice zajedničkih dijelova i uređaja nekretnine, a u kojem one sadrže adresu i OIB predstavnika suvlasnika te OIB i adrese suvlasnika tužbeni zahtjev tužiteljice odbija kao neosnovan.

II. Nalaže se tuženiku K-INDEX d.o.o., OIB 03334333643, Zagreb, Medveščak 23/1, da tužiteljici EŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.099,54 EUR sa zateznim kamatama po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 (petnaest) dana.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice za naknadom troškova parničnog postupka u iznosu od 250,00 EUR sa zateznim kamatama tekućim na taj iznos od 3. lipnja 2025. do isplate.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je suvlasnica stambeno-poslovne zgrade u [adresa]. Tuženik je upravitelj stambeno-poslovne zgrade u [adresa], E [adresa]. Temeljem Odluke za izvođenje radova koji predstavljaju poslove održavanja (poboljšanja) zgrade, a koji troškovi nisu pokriveni pričuvom, kako je navedeno u toč. 2. Odluke, suvlasnici zgrade u [adresa] su za izvođenje radova temeljem ponuda/troškovnika izvođača radova, navedenih pod toč. 3. Odluke, i to Izolacije Marinac, obrt, u visini od 143.687,50 kn, IG niskogradnja d.o.o. u visini od 94.170,00 kn, TOP STUDIO SB d.o.o. u visini od 19.900,00 kn, DESETI ELEMENT j. d. o. o. u visini od 19.890,00 kn i URBANI RITAM d.o.o. u visini od 12.436,60 kn, digli kredit kod OTP banke d.d. u iznosu od 215.000,00 kn, naveden pod toč. 6. Odluke. Radi se o odluci iz čl. 87. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koju citira. Tužiteljica je višekratno osobno i putem svoje kćeri VŽ, koju je za to ovlastila, tražila od upravitelja – tuženika da joj dostavi potpisnu listu, koja je sastavni dio naprijed navedene odluke za izvođenje radova poboljšanja i dizanje tog kredita, međutim, upravitelj joj to ne želi dostaviti na prikladan način. Kćeri tužiteljice EŽ samo su pokazali odluku i potpisnu listu, ali joj nisu dali da istu fotografira ili kopira. Naime, tuženik neispravno tumači termin “staviti na uvid” da to znači predočiti, kao da svi ljudi imaju fotografsko pamćenje. Nakon toga tužiteljica se putem odvjetnice obratila upravitelju da joj na prikladan način sukladno odredbi čl. 93. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima dostavi traženu odluku s potpisnom listom za izvođenje gore navedenih radova i dizanje kredita sukladno gore navedenoj odluci. Međutim, upravitelj-tuženik joj to ne želi dostaviti. Naime, isti se nezakonito poziva na GDPR koji se u ovom slučaju ne može primijeniti jer svaki suvlasnik ima legitiman interes da mu se sukladno odredbi čl. 93. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima dostavi tražena dokumentacija. Tako je tuženik dostavio punomoćnici tužiteljice predmetnu odluku s zacrnjenim podacima i potpisnu listu od 30. 3. 2021. koja nema veze s ovom odlukom, također sa zacrnjenim podacima i potpisima. Predlaže da sud donese presudu kao u toč. I izreke te da joj tuženik naknadi troškove parničnog postupka sa zateznim kamatama tekućim od donošenja presude do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je osporio osnovanost tužbe i tužbenog zahtjeva. Priznaje kako je tužiteljica suvlasnica zgrade u [adresa] i čini nespornim kako je on upravitelj te iste zgrade. Tuženik čini nespornim e- komunikaciju koju je tužiteljica dostavila uz tužbu u pogledu sadržaja te iste komunikacije. Tuženik čini nespornim kako je dostavio tužiteljici tražene podatke sa zacrnjenim osobnim podacima suvlasnika, ali tuženik osporava tvrdnju tužiteljice kako „dostavljena odluka nema veze s ovom odlukom“ jer su svi dostavljeni dokumenti u vezi, prema njenom traženju. Čini nespornim kako ga je tužiteljica tražila dostavu navedene dokumentacije i kako je istu njezinoj kćeri VŽ učinio dostupnom na uvid, a bez mogućnosti fotografiranja ili kopiranja. Ističe kako je tužbu potrebno odbiti već na temelju dostavljenih dokaza koji prileže tužbi. U e-mail komunikaciji koju je dostavila tužiteljica vidljivo je kako je tuženik punomoćnici tužitelja dostavio opširnu pdf dokumentaciju već u prvom mailu, a koja se tiče ishođenja kredita, izvedenih radova i odluka suvlasnika na temelju kojih su iste donesene. Na tako dostavljene dokumente tužiteljica nema primjedbi. No, daljnjim čitanjem komunikacije vidljivo je kako tužiteljica ustraje na dostavi jednog od tih dokumenata (odluke suvlasnika) na način da joj se dostavi ista, ali bez zacrnjenih podataka. Tužiteljica također u e-mail komunikaciji navodi kako su isti podaci dostupni u javnim ispravama kao što su zemljišne knjige te time argumentira svoje teze o tome kako joj je upravitelj dužan dostaviti traženu ispravu upravo na zatraženi način. Tuženik ističe da je svu traženu dokumentaciju dostavio tužiteljici u skladu s Uredbom GDPR, koja zabranjuje da se osobi podaci distribuiraju bez pisanog odobrenja nositelja osobnih podataka. Ukazuje da su tijela državne uprave izuzeta od Uredbe GDPR, ali ista Uredba predviđa stroge kazne ako privatne tvrtke distribuiraju osobne podatke iz pisanog odobrenja vlasnika osobnih podataka. Netočna je tvrdnja tužiteljice da su i potpisi dostupni u javnim ispravama. Na ponudu tuženika da dođe u njihove prostorije na uvid u istu ispravu, uz mogućnost sastavljanja zabilješki, ista ne pristaje ako joj se ne omogući i fotografiranje i skeniranje, a što je upravo povod ovog postupka. Tuženik primarno ističe kako postoji jasna razlika između privatne i javne isprave koja sadrži osobne podatke pojedinih osoba. Činjenica da su osobni podaci i potpisi pojedinih osoba dostupni u javnim ispravama (kao što tužiteljica kao primjer navodi zemljišne knjige i zbirku isprava) ne daje pravo svim drugim osobama da tim podacima raspolažu ili ih distribuiraju ako se ti podaci nalaze u drugom svojstvu u privatnim ispravama. U konkretnom slučaju, osobni podaci suvlasnika i način njihovog potpisa su dio privatne isprave koja je sastavljena za potrebe zgrade i činjenica da se ti isti podaci nalaze negdje u nekim javnim ispravama ne daje za pravo držatelju te isprave da te podatke slobodno distribuira. Ukoliko prihvatimo takvo tumačenje, bilo tko bi mogao legalno napraviti popis svih vlasnika nekretnina u Republici Hrvatskoj, sa njihovim imenima, adresama, OIB [osobni identifikacijski broj]ovima i osobnim potpisima i takav popis bez ikakvih posljedica dalje prodavati/distribuirati ili slično s njime raspolagati. Takvo tumačenje u potpunosti je suprotno Uredbi GDPR. Sasvim je jasno da je takvo tumačenje neprihvatljivo i da je dužnost svakog nositelja obrade osobnih podataka da sa istima postupa sa dužnom pažnjom i da ih ustupa isključivo u skladu sa legitimnim interesima. Tuženik nadalje ističe kako je pri donošenju odluke u ovoj pravnoj stvari potrebno razmotriti i pravni interes tužiteljice za podnošenjem ove tužbe i utvrditi je li legitiman njezin zahtjev da joj se ustupi navedena odluka sa osobnim podacima suvlasnika. Tuženik ističe kako su jedini podaci koji su zacrnjeni u Odluci podaci koji su tiču imena i prezimena, OIB [osobni identifikacijski broj] a i potpisa pojedinih stranaka, dakle, osobni podaci pomoću kojih se može identificirati pojedini vlasnik. Takva obrada upravo je u skladu s Uredbom GDPR. Dostupni su ostali podaci koji se tiču adrese suvlasnika, površine stana/poslovnog prostora, podaci o vlasničkom udjelu, koeficijentu, podaci o cijeni i iznosu mjesečne pričuve. Iz navedenog je jasno kako tužiteljici po primitku navedene Odluke nije vidljivo samo tko je na potpisnoj listi potpisao navedenu Odluku, međutim, taj podatak joj je cijelo vrijeme dostupan na osoban uvid u navedenu ispravu te nije jasno koji je pravni interes tužiteljice za traženjem navedenih podataka. Sukladno Uredbi GDPR, s osobnim podacima i potpisima smije se postupati samo za potrebe za koje su sastavljeni. Voditelj obrade osobnih podataka (u ovom slučaju tuženik) nema pisano odobrenje suvlasnika zgrade da distribuira ove podatke. Tuženik pri tom ne osporava uvid tužiteljici u potpisanu odluku. U pogledu pravnog interesa tužiteljice na dostavu tih podataka, on se isključivo logički može svesti samo na jednu stvar – na utvrđivanje jesu li suvlasnici imali dovoljno potpisa za izglasavanje navedene odluke i pripadaju li ti potpisi zaista suvlasnicima na potpisnoj listi. Navedeno je tužiteljica mogla već utvrditi tijekom uvida u ispravu koju je izvršila njezina kćer VŽ koja je temeljem uvida mogla zapisati suvlasnike koji su potpisali navedenu odluku i mogla je izračunati postotke svih suvlasnika koji su odluku potpisali. U slučaju sumnje u pojedini potpis, ista je mogla i osobno upitati bilo kojeg od suvlasnika je li potpisao navedenu odluku. Navodi kako se u svojem poslovanju vodi isključivo poštivanjem pozitivnih propisa te ističe kako tužiteljici niti jedan podatak nije uskraćen, no zbog poštivanja prava na privatnost ostalih suvlasnika, isti nije ovlašten ustupati njihove osobne podatke niti raditi preslike ili fotografije njihovih osobnih potpisa, a koji se kasnije mogu koristiti u tko zna kakve svrhe. Tuženik ističe kako tužiteljica čak i ako joj se "usvoji" ova tužba neće saznati niti jedan novi podatak koji joj već nije stavljen na raspolaganje, a što samo po sebi znači da ista nema pravni interes za vođenjem ove parnice. Predlaže tužbu i tužbeni zahtjev odbiti uz naknadu troškova parničnog postupka.

3. Tijekom provedbe dokaza sud je izvršio uvid u izvadak iz zemljišne knjige (stranica 5 spisa), Ugovor o upravljanju zgradom Nikole Pavića 26, Zagreb (stranica 6-9 spisa), Odluka/suglasnost/ovlaštenje suvlasnika stambene zgrade u [adresa] (stranica 10-11 spisa), popis suvlasnika s utvrđenim suvlasničkim dijelovima i udjelom u troškovima održavanja (stranica 12-23 spisa), specijalnu punomoć (stranica 24-25 spisa), e-mail korespondenciju (stranica 26-30 spisa), Ugovor o sanaciji dvorišta zgrade [adresa] od 10.8.2020. (stranica 44-46 spisa), Ugovor o asfaltiranju dvorišta zgrade [adresa] od 10.8.2020. (stranica 47-49 spisa), računi (stranica 51-56 spisa), ponuda br. 018/03/20 za asfalterske radove Zagreb (stranica 57 spisa), dopis Agencije za zaštitu osobnih podataka od 4.2.2021. upućen VŽ (stranica 58-59 spisa), dopis tuženika od 22.3.2024. (stranica 70 spisa).

4. Među strankama nije sporno kako je tužiteljica suvlasnica zgrade u [adresa], a tuženik upravitelj te iste zgrade. Nesporan je sadržaj e- mail komunikacije koju je tužiteljica dostavila uz tužbu. Nesporno je tužiteljica tražila od tuženika dostavu navedene dokumentacije i da je istu njezinoj kćerki VŽ učinio dostupnom na uvid, a bez mogućnosti fotografiranja ili kopiranja te da je tuženik dostavio tužiteljici Odluku od 30.3.2021. sa potpisnom listom sa prekrivenim imenima i prezimenima, OIB [osobni identifikacijski broj]ovima te potpisima suvlasnika. Sporna je osnova tužbenog zahtjeva.

5. Savjesnom i brižljivom ocjenom svakog dokaza zasebno, kao i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, temeljem čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22; u daljnjem tekstu ZPP), sud je utvrdio kako je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan.

6. Iz Ugovora o upravljanju zgradom Nikole Pavića 26, Zagreb od 26.5.2009. proizlazi kako su suvlasnici te stambene zgrade izgrađene na kčbr. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] temeljem Međuvlasničkog ugovora zaključenog 19.5.2009. poslove upravljanja povjerili tvrtki K-INDEX d.o.o. (ovdje tuženiku) koja je registrirana za poslove upravljanja zgradama.

7. Iz popisa suvlasnika s utvrđenim suvlasničkim dijelovima i udjelom u troškovima održavanja, a koji je sastavni dio Odluke suvlasnika stambeno-poslovne zgrade u [adresa] od 30.3.2021., a koje je tuženik dostavio tužiteljici proizlazi da je su na tom popisu zatamnjene pa stoga i nečitljive rubrike koje se odnose na ime i prezime i naziv suvlasnika, OIB te vlastoručni potpis, dok su vidljive rubrike na kojima se nalazi adresa, površina u m 2, vlasnički udio u cjelokupnoj površini (%), koeficijent, cijena mjesečne pričuve u HRK po m 2, iznos mjesečne pričuve u kn.

8. Iz e-mail prepiske između punomoćnice tužiteljice i SŽ, direktora tuženika proizlazi kako se punomoćnica tuženika u više navrata obraćala putem e- maila direktoru tuženika sa zahtjevom da joj se u ime tužiteljice dostave odluke suvlasnika predmetne stambene zgrade sa potpisnim listama suvlasnika, a vezano za sklopljene ugovore o izvođenju radova i račune za izvedene radove koje joj je tuženik prethodno dostavio. Pritom mu ukazuje kako je tužiteljica suvlasnica zgrade koja ima legitiman interes dobiti svu relevantnu dokumentaciju kojom se dokazuje na koji način se troše sredstva pričuve te je li pribavljen dovoljan broj potpisa za izvođenje radova, odnosno podizanje kredita te da je navedeno nemoguće utvrditi ako su zatamljeni potpisi suvlasnika zgrade te da je time onemogućeno tužiteljici da dođe do tražene informacije. Direktor tuženika ukazuje punomoćnici tužiteljice da se više suvlasnika protivi da se njihovi podaci daju izvan ureda, poziva se na Uredbu GDPR te navodi kako sukladno toj Uredbi tuženik nije ovlašten davati podatke te kako je moguće da tužiteljica u uredu upravitelja dogovori termin gdje će dobiti na uvid tražene podatke.

9. Iz odgovora Agencije za zaštitu osobnih podataka upućenog VŽ, kćerki tužiteljice proizlazi kako je od 25. svibnja 2018. u svim državama članicama Europske unije, pa tako i u Republici Hrvatskoj na području zaštite osobnih podataka, izravno i obvezujuće se primjenjuje Ure4dba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) SL EU L119. Navedena Opća uredba o zaštiti podataka u članku 4. stavak 1. točna 1. propisuje da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi, a pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja e može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikaciji broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca. Člankom 5. Opće uredbe o zaštiti podataka propisana su načela obrade osobnih podataka pa tako osobni podaci moraju biti zakonito pošteno i transparentno obrađivani s obzirom na ispitanika (načelo zakonitosti, poštenosti i transparentnosti), prikupljeni u posebne. Slijedom navedenog, a s obzirom na zajednički interes odnosno zajedničku obvezu plaćanja stambene pričuve, svi suvlasnici stambene zgrade imali bi pravo dobiti svu relevantnu dokumentaciju kojom se dokazuje na koji način se troše sredstva pričuve. Ukoliko određena dokumentacija sadrži osobne podatke koji nisu nužni za konkretnu svrhu, iste je moguće na odgovarajući način zaštiti (prekriti/zatamniti). Dodatno navode kako odluka o tome koja će točno dokumentaciji biti dostupna/objavljena na navedenoj oglasnoj ploči, nije u nadležnosti Agencije.

10. Odredbom čl. 85. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17; dalje: ZVDSP) propisano je da cijelom nekretninom na kojoj je na jednom ili više suvlasničkih dijelova osnovano vlasništvo određenoga posebnog dijela upravljaju suvlasnici po općim pravilima o upravljanju suvlasničkom stvari, ako tim Zakonom nije što drugo određeno. Stavkom 2. te odredbe propisano je da su suvlasnici dužni sudjelovati u upravljanju nekretninom, odrediti osobu koja će obavljati poslove zajedničkoga upravitelja i osnovati zajedničku pričuvu. Odredbom čl. 87. ZVDSP propisano je da je za donošenje odluke za poduzimanje poboljšice zajedničkih dijelova i uređaja nekretnine potreban pristanak svih suvlasnika nekretnine. Nadalje, odredbom čl. 93. st. 4. ZVDSP propisano je da je upravitelj obvezan koliko je najviše moguće čuvati interese svih suvlasnika nekretnine i u obavljanju poslova redovite uprave slijediti upute većine, a izvanredne poslove poduzimati samo na temelju suglasnosti svih suvlasnika ili odluke suda koja je zamjenjuje, uz to je osobito dužan: položiti svakom suvlasniku uredan račun o poslovanju u prethodnoj kalendarskoj godini i staviti mu na prikladan način isprave na kojima se temelji i to najkasnije do 30. lipnja svake godine, izraditi pregled predviđenih poslova za održavanje i poboljšice, kao i predvidivih troškova i opterećenja u narednoj kalendarskoj godini, prikupiti više ponuda za poslove održavanja koji se pojavljuju u razmacima duljim od jedne godine, kao i za veće radove radi poboljšice. Odredbom čl. 378. stavak 1., 2., 3. i 5. ZVDSP propisano je da su suvlasnici nekretnine dužni poslove upravljanje nekretninom povjeriti upravitelju u skladu s ugovorom koji su s tim upraviteljem sklopili s tim da upravitelj može biti fizička ili pravna osoba upisana za obavljanje tih poslova. Propisano je da upravitelj upravlja nekretninom u ime i za račun suvlasnika u granicama ovlasti utvrđenih ugovorom i da upravitelj zastupa suvlasnike u vezi s upravljanjem nekretninom u postupcima pred državnim tijelima ako ugovorom iz ove zakonske odredbe nije drugačije određeno. Odredbom čl. 379. st. 1. al. 7. ZVDSP propisano je da je upravitelj dužan osobito položiti svakom suvlasniku uredan račun o poslovanju u prethodnoj kalendarskoj godini i stavit mu na prikladan način na uvid isprave na kojima se temelji i to najkasnije do 30. lipnja svake godine.

11. Odredbom članka 5. stavak 1.b Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR, EU 2016/679, dalje u tekstu: Uredba) koja se izravno i obvezujuće primjenjuje u svim državama članicama Europske unije od 25.05.2018. propisano je da osobni podaci moraju biti prikupljeni u posebne, izričite i zakonite svrhe te se dalje ne smiju obrađivati na način koji nije u skladu s tim svrhama. Člankom 6. stavkom 1. Uredbe propisano je da je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: (a) ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više posebnih svrha; (b) obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora; (c) obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade; (d) obrada je nužna kako bi se zaštitili životno važni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe; (e) obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade; (f) obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka, osobito ako je ispitanik dijete. Točka (f) se ne odnosi na obradu koju provode tijela javne vlasti pri izvršavanju svojih zadaća. Člankom 25. stavak 2. Uredbe je propisano da voditelj obrade provodi odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere kojima se osigurava da integriranim načinom budu obrađeni samo osobni podaci koji su nužni za svaku posebnu svrhu obrade.

12. Imajući u vidu naprijed navedene odredbe, posebice odredbe čl. 93. st. 4. i čl. 379. st. 1. al. 7. ZVDSP razabire se jasna i nedvojbena dužnost upravitelja prema svakom od suvlasnika nekretnine da položi uredan račun o poslovanju u prethodnoj kalendarskoj godini i stavi mu na prikladan način isprave na kojima se temelji i to najkasnije do 30. lipnja svake godine. Sintagma „staviti mu prikladan način“ sadržana u navedenoj zakonskoj odredbi po ocjeni ovog suda podrazumijeva obvezu upravitelja dati svakom od suvlasnika na uvid isprave na kojima se temelji svoje poslovanje, i to na bilo koji način koji je za suvlasnika prikladan da može, osim uvida u navedenu ispravu, po potrebi izvršiti i naknadnu provjeru valjanosti tih isprava, odnosno u konkretnom slučaju naknadnu provjeru valjanosti Odluke suvlasnika stambene zgrade u [adresa] sa popisom suvlasnika s utvrđenim suvlasničkim dijelovima i udjelom u troškovima održavanja, odnosno da konkretno može provjeriti je li pribavljen dovoljan broj potpisa za izvođenje radova, odnosno za ishođenje kredita. Takav „prikladan“ način nedvojbeno ne predstavlja postupanje tuženika kojim isti tužiteljici dostavlja na uvid navedenu odluku čiji je sastavni dio popis suvlasnika s utvrđenim suvlasničkim dijelovima i udjelom u troškovima održavanja, a na kojem popisu su prekrivene pa stoga i nečitljive rubrike koje se odnose na ime i prezime i naziv suvlasnika te vlastoručni potpis suvlasnika. Naime, da bi tužiteljica u konkretnom slučaju mogla utvrditi valjanost predmetne odluke, potrebno je da na potpisnoj listi rubrike koje se odnose na ime i prezime i naziv suvlasnika, vlastoručni potpis suvlasnika, površinu u m 2, vlasnički udio u cjelokupnoj površini (%) budu vidljive pa stoga i podložne provjeri i valjanosti. Na način kako je odluka sa sastavnim dijelom-potpisnom listom od strane tuženika dostavljena tužiteljici, odnosno sa prekrivenim pa stoga i nečitljivim rubrikama koje se odnose na ime i prezime i naziv suvlasnika te vlastoručni potpis suvlasnika tužiteljica nedvojbeno nije u mogućnosti na bilo koji način provjeriti valjanost predmetne odluke jer da bi to učinila, nedostaju vidljiva imena i prezimena suvlasnika i njihovi potpisi na potpisnoj listi. Također, prikladan“ način nedvojbeno ne predstavlja niti postupanje tuženika kojim je tužiteljici, odnosno njezinoj kćerki kao punomoćnici tužiteljice omogućio da pristupi u njegove poslovne prostorije i izvrši uvid u odluku i potpisnu listu, a bez mogućnosti da iste preslika jer niti na takav način, dakle samim uvidom u odluku i potpisnu listu, a bez mogućnosti preslikavanja i potom naknadne adekvatne i po potrebi detaljne provjere, tužiteljica nije u mogućnosti provjeriti valjanost predmetne odluke. Vezano za tuženikove navode da nije jasno koji je pravni interes tužiteljice za traženjem navedenih podataka, valja napomenuti kako je tužiteljica jedna od suvlasnika stambene zgrade u [adresa], a tuženik je upravitelj te iste zgrade pa u situaciji kao što je ova, kada suvlasnici donesu odluku kojom su suglasni za izvođenjem radova na zgradi, kojom potvrđuju da radovi predstavljaju poslove održavanja (poboljšanja) zgrade te da troškovi tih radova nisu pokriveni pričuvom, zatim prihvaćaju ponude, odnosno troškovnike više izvođača radova u ukupnoj vrijednosti radova od čak 290.084,10 kn te su suglasni s kreditnim zaduženjem kod OTP banke d.d. od čak 215.000,00 kn uz uvjete navedene u toj Odluci te pritom ovlašćuju upravitelja zgrade, ovdje tuženika da u ime i za račun suvlasnika navedene zgrade podnese toj banci zahtjev za kredit s potrebnom dokumentacijom te u konačnici izjavljuju da su suglasni da svi korisnici kredita odgovaraju toj banci za obveze svih korisnika kredita kao solidarni dužnici pod istim uvjetima i na isti način, onda nedvojbeno postoji interes tužiteljice za traženjem predmetnih isprava na uvid na prikladan način jer se to kreditno zaduženje itekako i značajno tiče i tužiteljice kao suvlasnice zgrade, a još se dodatno ukazuje kako tužiteljica kao jedna od suvlasnica zgrade odgovara prema toj odluci OTP banci d.d. za obveze svih korisnika kredita kao solidarni dužnik pod istim uvjetima i na isti način pa onda tužiteljica nedvojbeno ima pravo na nesmetan i siguran način utvrditi jesu li suvlasnici imali dovoljno potpisa za izglasavanje navedene odluke i pripadaju li ti potpisi zaista suvlasnicima na potpisnoj listi, a kako to i navodi njezina punomoćnica u e-mail prepisci sa direktorom tuženika. No Ujedno valja istaknuti da svaka obrada osobnih podataka u okvirima primjene Opće uredbe o zaštiti podataka, da bi bila u skladu s istom, treba poštivati načela obrade propisana čl. 5. Uredbe, treba se temeljiti na jednom od pravnih osnova za zakonitu obradu iz čl. 6. Uredbe te u slučaju da se obrađuju posebne kategorije osobnih podataka, obrada se treba provoditi jedino uz adekvatno poštivanje čl. 9. Uredbe. Slijedom navedenog, imajući u vidu odredbe ZVDSP može se razabrati naprijed navedena jasna dužnost upravitelja prema svakom od suvlasnika nekretnine, međutim da bi isti ispunio navedenu obvezu koja proizlazi iz odredbi ZVDSP nije nužno da pojedinom suvlasniku otkriva/dostavlja OIB i adresu suvlasnika te OIB i adresu predstavnika stanara, za koje se u načelu može razabrati da nisu nužni za pružanje informacija za konkretnu svrhu. Dakle, budući da konkretna dokumentacija sadrži i osobne podatke (OIB i adrese suvlasnika i predstavnika stanara) koji nisu nužni za konkretnu svrhu (dobivanje na uvid relevantne dokumentacije), tužbeni zahtjev tužiteljice je u tom dijelu valjalo odbiti pa će tuženik taj dio dokumentacije (odluke i potpisne liste) u kojem su sadržani podaci koji za konkretnu svrhu nisu nužni (OIB i adrese suvlasnika i predstavnika stanara) prilikom izvršenja obveze naložene mu ovom presudom prekriti, odnosno zatamniti, kako to ukazuje i Agencija za zaštitu podataka u svom odgovoru od 4. veljače 2021. upućenom kćerki tužiteljice, dok će ostale potrebne podatke, prvenstveno ime i prezime i naziv suvlasnika, vlastoručni potpis suvlasnika, površinu u m 2, vlasnički udio u cjelokupnoj površini (%) učiniti vidljivima, kako bi ih tužiteljica mogla na nedvojben način provjeriti. U preostalom dijelu tužbeni zahtjev tužiteljice je prihvaćen. Ovaj sud drži da dostava odluke sa potpisnom listom na kojoj su vidljiva imena i prezimena suvlasnika te njihov vlastoručni potpis ne predstavlja prekomjernu obradu osobnih podataka koja bi bila protivna gore načelima zaštite osobnih podataka, tj. drži da u konkretnom slučaju davanje na uvid odluke s potpisnom listom u kojoj su vidljiva imena i prezimena stanara i njihovi potpisi s aspekta pravnog okvira zaštite osobnih podataka ne predstavlja postupanje koje bi se odvijalo izvan okvira Opće uredbe o zaštiti podataka, a imajući pritom u vidu nedvojbeni interes i zakonom ustanovljeno pravo tužiteljice za dostavom navedenih podataka te zakonom utvrđenu obvezu tuženika da navedene podatke na prikladan način dade na uvid tužiteljici kao suvlasnici predmetne zgrade.

13. Sud je odbio prijedlog tužiteljice za saslušanjem kao svjedokinje kćerke tužiteljice VŽ, budući da je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno da se može donijeti pravilna i na zakonu osnovana presuda. Tuženik naime niti ne spori da ga je tužiteljica tražila dostavu navedene dokumentacije i da je istu njezinoj kćeri VŽ učinio dostupnom na uvid, a bez mogućnosti fotografiranja ili kopiranja. Iako se tužiteljica u tužbi decidirano poziva na Odluku za izvođenje radova koji predstavljaju poslove održavanja (poboljšanja) zgrade, a temeljem koje su suvlasnici digli kredit kod OTP banke d.d. u iznosu od 215.000,00 kn, naveden pod toč. 6. Odluke i u tužbi ne osporava da bi to bila Odluka koju zahtijeva da joj tuženik dostavi, a koju ujedno i sama dostavlja uz tužbu, a koju joj je tuženik prethodno dostavio sa zatamnjenim podacima, na pripremnom ročištu pak osporava da bi odluku/suglasnost/ ovlaštenje suvlasnika stambene zgrade u [adresa] koja datira sa 30.3.2021. potraživala od tuženika, paušalno pak navodeći da odluka ima datum nakon kolovoza 2020., s kojim danom su izvedeni radovi koje tužiteljica navodi u tužbi te osporava da bi potpisna lista koja je dostavljena uz tu odluku bila doista potpisna lista suvlasnika pribavljena uz tu odluku. Predlaže da se kao svjedok sasluša kćerka tužiteljice na okolnost da odluka koju je tužiteljici tuženik dostavio mailom i nosi datum od 30.3.2021. nije odluka koju su istoj pokazali na uvid. Sud je službenim putem od tuženika zatražio podatak o tome da li nakon kolovoza 2020. pa do 30. ožujka 2021. postoje odluke odnosno suglasnosti suvlasnika stambene zgrade u [adresa] sa potpisima suvlasnika, a koje se odnose na ishođenje kredita suvlasnika kod banke te je dostavljen podatak kako takve odluke ne postoje. Vezano za prijedlog tužiteljice da predlaže da se od OTP banke pribave podaci o odluci i potpisnoj listi suvlasnika valja ukazati na odredbu čl. 232. st. 1. ZPP kojom je propisano da je stranka dužna sama podnijeti ispravu na koju se poziva za dokaz svojih navoda. Stranka je dužna podnijeti ispravu u trenutku predlaganja tog dokaza, osim ako sud odredi drukčije. Stavkom 3. te odredbe propisano je da ako se isprava nalazi kod državnoga tijela ili koje pravne ili fizičke osobe koja ima javna ovlaštenja, a sama stranka ne može postići da se isprava preda ili pokaže, sud će na prijedlog stranke pribaviti tu ispravu. U konkretnom slučaju tužiteljica nije niti tvrdila da je pokušala pribaviti navedenu ispravu od OTP banke d.d. pa da to nije uspjela postići pa u tom slučaju nije niti postojala obveza ovog suda da pribavi navedenu ispravu (tako i Žs u Zagrebu u Gž Ob-407/2023-2 od 9. travnja 2024.). Valja napomenuti kako navode tužiteljice kojima osporava da bi odluku/suglasnost/ ovlaštenje suvlasnika stambene zgrade u [adresa] koja datira sa 30.3.2021. potraživala od tuženika te navode da odluka koju potražuje ima datum nakon kolovoza 2020., kao i da potpisna lista koja je dostavljena uz odluku nije potpisna lista suvlasnika pribavljena uz tu odluku ovaj sud, s obzirom na navode iz tužbe i pribavljene podatke od tuženika smatra posve paušalnima i ničim dokazanima. Tužiteljica samo paušalno i neargumentirano osporava navedeno, bez da decidirano u tužbi ili kasnije navodi o kojoj bi se to drugoj odluci suvlasnika radilo te da barem približno navede nadnevak i sadržaj te navodne druge odluke, odnosno u tužbi niti ne tvrdi da bi se u konkretnom slučaju radilo dvije odluke te o ishođenju dva kredita od strane suvlasnika, već i sama dostavlja navedenu odluku od 30.3.2021. sa potpisnom listom, ne navodeći pritom uopće da bi se radilo o nekoj drugoj odluci. Paušalno osporavanje potpisne liste koja se nalazi uz odluku od 30.3.2021., a gdje se na samom kraju te odluke i potpisne liste navodi upravo navedeni nadnevak i gdje stoji ovjera predstavnika suvlasnika zgrade koji, između ostalog pod punom materijalnom i kaznenom odgovornošću potvrđuje da su gore navedeni suvlasnici i punomoćnici suvlasnika u njegovoj prisutnosti vlastoručno potpisali navedenu odluku, a bez da se argumentirano i uvjerljivo navode razlozi zbog kojih se potpisna lista osporava ovaj sud ne može uzeti u obzir. Stoga sud takve navode tužiteljice ocjenjuje posve paušalnima i ničim argumentiranima.

14. Odluka o troškovima parničnog postupka donesena je temeljem odredbe članka 154. stavka 5. ZPP i odredbe članka 155. stavka 1. i stavka 2. ZPP, budući da tužiteljica nije uspjela samo u neznatnom dijelu zahtjeva, a zbog toga nisu nastali posebni troškovi . Tužiteljici je priznat trošak sastavljanja tužbe u iznosu od 200,00 EUR temeljem Tbr. 7. točka 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23- dalje: Tarifa), trošak sastavljanja podneska od 24.1.2024. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8. točka 1. Tarife), trošak zastupanja na ročištima održanim 6.3.2024. i 6.5.2025. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. točka 1. Tarife) za svako navedeno ročište. Za svaku navedenu radnju tužiteljici je priznat PDV po stopi od 25%. Priznat je i trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 33,18 EUR, trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 66,36 EUR. Na dosuđeni iznos troška parničnog postupka sud je temeljem odredbe članka 151. stavka 3. ZPP dosudio i zatražene zatezne kamate tekuće od dana donošenja presude do isplate. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom II. izreke presude.

14.1. Tužiteljici nije priznat zatraženi trošak zastupanja na ročištu održanom 18.1.2024. jer je do odgode tog ročišta došlo isključivo krivnjom tužiteljice koja nije pravovremeno, a kako to propisuje odredba čl. 299. a st. 3. ZPP dostavila svoj podnesak u spis kako bi se taj podnesak mogao dostaviti tuženiku radi očitovanja pa takav propust tužiteljice ne može ići na trošak ovdje tuženika. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom III. izreke presude.

U Zagrebu, 3. lipnja 2025.

Sutkinja

Vedrana Kufrin

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 (petnaest) dana:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ako je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. tužiteljici po punomoćnici, uz rješenje o sudskoj pristojbi na presudu u iznosu od 66,36 EUR

2. tuženiku po punomoćnici