Poslovni broj: Us I-2077/2024-7
REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U SPLITU
Split, Put Supavla 1.
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Splitu, po sucu Marici Goreta, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Nataše Brajević, u upravnom sporu tužitelja ŽL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnja služba, Zagreb, Antuna Mihanovića 3, OIB: 84397956623, zastupan po opunomoćenici (zaposlenici tuženika) TL, (generalna punomoć pohranjena u Uredu predsjednice ovoga suda), radi prava iz mirovinskog osiguranja, nakon neposredne i javne rasprave zaključene dana 09. svibnja 2025. u prisutnosti opunomoćenika tuženika, a u odsutnosti tužitelja, dana 03. lipnja 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja za poništenje rješenja tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnja služba, Klasa: UP/II 140-02/24-01/03134045925, Urbroj: 341-99-05/3-24-2126 od 17. lipnja 2024.
Obrazloženje
1.Osporavanim rješenjem tuženika, Klasa: UP/II 140-02/24-01/03134045925, Urbroj: 341-99-05/3-24-2126 od 17. lipnja 2024. odbijena je žalba tužitelja izjavljena na rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Splitu, Klasa: UP/I 140-02/23-01/03134045925 od 14. ožujka 2024., a kojim rješenjem je odbijen zahtjev tužitelja, rođenog **.**.1959. da mu se ponovno odredi starosna mirovina.
2.Tužitelj u tužbi navodi da je oštećen u izračunu osnovice njegove mirovine tvrdeći da su pojedini hrvatski branitelji, mlađi od njega, s manje ukupnog staža (radnog i beneficiranog) s manje provedenog vremena u Domovinskom ratu i manje borbenih dana na prvoj crti bojišnice, i koji nemaju zapovjedni status niti status HRVI, a ni status dragovoljca, već da su isti mobilizirani, imaju veće izračune mirovine nego što je njegova. Radi toga da i traži novi izračun mirovine i da mu se priznaju njegova prava. Slijedom navedenog proizlazi da tužitelj traži da se osporavano drugostupanjsko rješenje, koje je priložio uz tužbu, poništi.
3.Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da tužba nije osnovana, da tužitelj u tužbi ponavlja navode iz žalbe uložene na prvostupanjsko rješenje od 14. ožujka 2024., da je osporavano rješenje doneseno temeljem činjeničnog stanja utvrđenog u provedenom upravnom postupku i u skladu sa zakonskim propisima, a što da je u skladu s odredbom članka 5. i 8. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj: 47/09, 110/21 – dalje ZUP), a osporavano rješenje da je obrazloženo i da sadrži sve obvezne sastavne dijelove rješenja propisane člankom 98. istog Zakona. Slijedom navedenog smatra da je osporavano rješenje na zakonu utemeljeno te predlaže da se tužbeni zahtjev odbije.
4.U sporu je održavanjem rasprave i razmjenom podnesaka strankama omogućeno izjašnjavanje o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet spora, u smislu članka 6. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 36/24 – dalje: ZUS).
5.Tužitelj na raspravu održanu dana 09. svibnja 2025. nije pristupio, iako uredno pozvan, a svoj izostanak nije opravdao. Stoga je na temelju ovlaštenja iz odredbe članka 91. stavaka 3. ZUS-a rasprava održana u odsutnosti tužitelja.
6.Tuženik je po svojoj opunomoćenici ustao pri odgovoru na tužbu i obrazloženju osporavanog rješenja.
7.Sud je izveo dokaze čitanjem cjelokupne dokumentacije sadržane u spisu ovog upravnog spora te dokumentaciju u spisu tuženog tijela dostavljenog uz odgovor na tužbu. Drugih dokaznih prijedloga stranke nisu imale.
8.Tužitelj a ni tuženik nisu zatražili niti popisali troškove ovog upravnog spora.
9.Nakon ocjene izvedenih dokaza i razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja sukladno odredbi članka 114. stavak 3. ZUS-a ovaj sud utvrđuje da tužbeni zahtjev nije osnovan.
10.Predmet ovog upravnog spora je u smislu odredbe članka 3. ZUS-a ocjena zakonitosti osporavanog drugostupanjskog rješenja od 17. lipnja 2024.
11.Iz podataka spisa tuženog tijela dostavljenog uz odgovor na tužbu je razvidno da je pravomoćnim rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Splitu, broj spisa: 67135 od 11. veljače 2002. tužitelju priznato pravo na starosnu mirovinu, počevši od 1. prosinca 2001., prema članku 6. Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, ovlaštenih službenih osoba ("Narodne novine" broj 128/1999, 16/2001 – dalje Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja DVO, OSO i PS) kao posebnom propisu, na temelju ukupnog mirovinskog staža od 33 godine, 09 mjeseci i 28 dana te 42 godine i 01 mjesec života.
12.Nadalje je razvidno da je tužitelj dana 02. studenog 2023. podnio zahtjev za reviziju-novi izračun mirovine navodeći da postoji osnovana sumnja da je došlo do previda kod izračuna njegove mirovine jer da kod više osoba koje su bile s njim u službi sa manje dana statusa hrvatskog branitelja, bez statusa dragovoljca, s manje godina radnog staža i s manjim iznosim primanja – plaće, imaju veće mirovine od njega odnosno isti traži novi izračun mirovine prema odredbama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine" broj: 121/2017, 98/2019, 84/2021, 156/2023 – dalje ZOHBDR) te se posebno poziva na odredbu članka 35. navedenog Zakona tražeći da se ista primjeni kod izračuna njegove mirovine.
13.Prvostupanjskim rješenjem od 14. ožujka 2023. zahtjev tužitelja je odbijen, tužitelj je na to rješenje izjavio žalbu koja je osporavanim drugostupanjskim rješenjem odbijena i potvrđena pravilnost prvostupanjskog rješenja, uz obrazloženje, u bitnome, da se odredba članke 52.c. ZOHBDR-a primjenjuje na korisnike mirovine ostvarene prema ZOMO-a ili općim propisima iz mirovinskog osiguranja koji prethode tom propisu, dok je tužitelju pravo na starosnu mirovinu priznato prema odredbama posebnog propisa, odnosno prema odredbi članka 6. Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja DVO, OSO i PS s danom 1. prosinca 2001, a na dan ostvarivanja prava na starosnu mirovinu tužitelj nije ispunjavao uvjet za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu prema članku 30. i članku 181. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj: 102/98 127/2000, 59/2001, 109/2001, 147/2002, 117/2003, 30/2004, 177/2004, 92/2005, 43/2007-Odluka ustavnog suda Republike Hrvatske, 79/2007, 35/2008, 40/2010 Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 121/2010, 130/2010 pročišćeni tekst, 61/2011, 114/2011, 76/2012 133/2013).
14.Ovaj sud navedeno obrazloženje u cijelosti prihvaća kao pravilno. Naime, prema odredbi članka 52.c stavak 1. ZHBDR hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, pripadnici borbenog sektora, i članovi obitelji hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, pripadnika borbenog sektora, koji su korisnici mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju ili općim propisima iz mirovinskog osiguranja koji prethode tom propisu, imaju pravo podnijeti zahtjev za određivanje novog iznosa mirovine uz primjenu članaka 27., 35. ili 48. ovoga Zakona.
15.Tužitelj upire na odredbu članka 35. ZOHBDR-a. Ta odredba se odnosi se na hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, pripadnika borbenog sektora, koji je ostvario pravo na invalidsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.
16.Naime, odredbom članka 35. ZOHBDR-a propisano je da se hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata, pripadniku borbenog sektora, koji ostvari pravo na invalidsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, osobni bod povećava ovisno o vremenu provedenom u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru, i to: hrvatskom branitelju do 30 dana 0,5%; hrvatskom branitelju od 31 do 60 dana 1%; hrvatskom branitelju od 61 do 90 dana 1,5%; hrvatskom branitelju od 91 do 120 dana 2%; hrvatskom branitelju od 121 do 150 dana 3%; hrvatskom branitelju od 151 do 180 dana 4% hrvatskom branitelju od 181 do 210 dana 5%; hrvatskom branitelju od 211 do 240 dana 6%; hrvatskom branitelju od 241 do 270 dana 7%; hrvatskom branitelju od 271 do 300 dana 8%; hrvatskom branitelju od 301 do 330 dana 9%; hrvatskom branitelju od 331 do 360 dana 10%; hrvatskom branitelju od 361 do 480 dana 12%; hrvatskom branitelju od 481 do 600 dana 14%; hrvatskom branitelju od 601 do 720 dana 16%; hrvatskom branitelju od 721 do 840 dana 18% hrvatskom branitelju od 841 do 960 dana 20%; hrvatskom branitelju od 961 do 1080 dana 22%; hrvatskom branitelju od 1081 do 1200 dana 24%; hrvatskom branitelju od 1201 do 1320 dana 26%; hrvatskom branitelju od 1321 do 1440 dana 28%; hrvatskom branitelju od 1441 i više dana 30%; hrvatskom branitelju dragovoljcu-ovisno o broju dana sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske na postotak predviđen za određeni broj dana dodaje se 10%.
17.Odredbom članka 27. stavkom 1. ZOHBDR-a propisano je da se hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata, pripadniku borbenog sektora, koji na temelju navršenoga mirovinskog staža ostvari pravo na starosnu mirovinu, starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, prijevremenu starosnu mirovinu prijevremenu starosnu mirovinu zbog stečaja poslodavca prema ovom Zakonu ili Zakonu o mirovinskom osiguranju, osobni bod povećava ovisno o vremenu sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru, i to: hrvatskom branitelju do 30 dana 0,5%; hrvatskom branitelju od 31 do 60 dana 1%; hrvatskom branitelju od 61 do 90 dana 1,5%; hrvatskom branitelju od 91 do 120 dana 2%; hrvatskom branitelju od 121 do 150 dana 3%; hrvatskom branitelju od 151 do 180 dana 4%; hrvatskom branitelju od 181 do 210 dana 5%; hrvatskom branitelju od 211 do 240 dana 6%; hrvatskom branitelju od 241 do 270 dana7%; hrvatskom branitelju od 271 do 300 dana 8%; hrvatskom branitelju od 301 do 330 dana 9%; hrvatskom branitelju od 331 do 360 dana 10%; hrvatskom branitelju od 361 do 480 dana 12%; hrvatskom branitelju od 481 do 600 dana 14%; hrvatskom branitelju od 601 do 720 dana 16%; hrvatskom branitelju od 721 do 840 dana 18%; hrvatskom branitelju od 841 do 900 dana 20%; hrvatskom branitelju od 961 do 1080 dana 22%; hrvatskom branitelju od 1081 do 1200 dana 24%; hrvatskom branitelju od 1201 do 1320 dana 26%; hrvatskom branitelju od 1321 do 1440 dana 28%; hrvatskom branitelju od 1441 i više dana 30%; hrvatskom branitelju dragovoljcu-ovisno o broju dana sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske na postotak predviđen za određeni broj dana dodaje se 10%. Stavkom 2. istoga članka propisano je da pod pojmom mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju za povećanje osobnog boda mirovine prema odgovarajućim odredbama ovoga Zakona podrazumijeva se mirovina priznata i određena prema članku 79. stavku 1. Zakona o mirovinskom osiguranju odnosno odgovarajuće odredbe prijašnjeg općeg propisa o mirovinskom osiguranju. Odredbom članka 33. ZOMO propisano je kako pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža
18.Odredbom članka 181. ZOMO-a stavkom 1. točkom 4. propisano je da se, iznimno od odredbe članka 33., osiguranicima kojima se do 15. srpnja 1999. staž osiguranja računao s povećanim trajanjem, prema propisima koji su bili na snazi do toga dana, dobna granica propisana za stjecanje starosne mirovine snižava ovisno o stupnju povećanja i to: po jednu godinu za svakih 4 godine staža osiguranja koji se za efektivno navršenih 12 mjeseci računa kao 16 mjeseci staža osiguranja" (Narodne novine: broj 157/13; 151/2014, 33/2015 1115/2018).
19.Tuženik ukazuje na uvjerenje Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-Dalmatinske, Sektor pravnih financijskih i tehničkih poslova, Odjela pravnih i kadrovskih poslova. Broj: 511-12-15-23584/2-01 od 18. prosinca 2021. Iz tog uvjerenja je razvidno da je tužitelj u razdoblju od 1. srpnja 1996. do 30. studenoga 2001. radio na poslovima na kojima se staž osiguranja računao s povećanim trajanjem koji se za efektivno navršenih 12 mjeseci računa kao 16 mjeseci staža osiguranja. Dobna granica se može smanjiti za 1 godinu prema članku 181. ZOMO-a tako da bi tužitelj mogao ostvariti pravo na starosnu mirovinu prema odredbi članka 181. ZOMO-a ukoliko je na dan 1. prosinca 2001. ispunjavao uvjete za priznanje prava na starosnu mirovinu prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju koji je tada bio na snazi.
20.Uzevši u obzir sva prednja utvrđenja te citirane zakonske odredbe, javnopravna tijela pravilno obrazlažu, da, u slučaju kada je tužitelju pravo na invalidsku mirovinu priznato prema jednom posebnom propisu (ZPMODVO), nema osnove da mu se ta mirovina preračunava uz primjenu nekog drugog posebnog propisa (ZOHBDR-a). Ovo stoga što se ne mogu se kumulirati prava temeljem dva posebna propisa (ZOHBDR i Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja DVO, OSO i PS) s obzirom da svaki od njih ima zasebna pravila po kojima se priznaje pravo na mirovinu i kojima se odstupa od Zakona o mirovinskom osiguranju kao općeg propisa. Kako je tužitelj ostvario pravo na invalidsku mirovinu prema posebnim pravilima i to odredbama Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja DVO, OSO i PS, to nema osnove da se tako priznata i određena mirovina onda preračunava prema odredbama drugog posebnog propisa (ZOHBDR- a), prema kojem tužitelju uopće nije priznato pravo i koji predviđa sadržajno drugačija odstupanja od Zakona o mirovinskom osiguranju kao općeg propisa.
21.Tužitelj u tužbi ponavlja navode iz svog zahtjeva te žalbe na prvostupanjsko rješenje da njegove kolege odnosno pojedini hrvatski branitelji, mlađi od njega, s manje ukupnog staža (radnog i beneficiranog), s manje provedenog vremena u Domovinskom ratu i manje borbenih dana na prvoj crti bojišnice, i koji nemaju zapovjedni status niti status HRVI, a ni status dragovoljca, već da su isti mobilizirani, imaju veće izračune mirovine nego što je njegova. Ovi navodi tužitelja nisu od utjecaja na rješavanje ove upravne stvari. Ovo stoga što je, kako to i tuženik pravilno navodi, mirovina osobno pravo i prilikom izračuna mirovine mnogo parametara je odlučujuće prilikom izračuna pripadajuće svote mirovine te je tako, osim činjenice o kojoj se mirovini radi, bitan datum od kada se priznaje pravo na određenu mirovinu, ostvareni staž, ostvarene plaće i sati bolovanja za svaku godinu koji se onda, ovisno da li je bolovanje bilo prije ili poslije 1999., računa na drugačiji način, da li je datum priznanja prava u istoj godini u kojoj je određena osoba još bila u radnom odnosu, da li je ostvaren drugi dohodak, da li ima i u kojem postotku pravo na dodatak, po kojem Zakonu je uopće priznato pravo.
22.U izloženim okolnostima, a uzimajući u obzir navedene zakonske odredbe a posebno odredbe članka 52.c ZOHBDR-a te sva prednja utvrđenja, osporavano drugostupanjsko rješenje, kao i prvostupanjsko rješenje, je zakonito. U postupku koji je prethodio donošenju istih nisu povrijeđena pravila postupka koja bi bila od utjecaja na rješavanje ove upravne stvari, utvrđene su sve činjenice i okolnosti bitne za zakonito i pravilno rješavanje ove upravne stvari uz pravilnu primjenu materijalnog prava. Osporavana rješenja su u dostatnoj mjeri obrazložena te sačinjena sukladno odredbi članka 98. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj: 47/09, 110/21). Prigovori tužitelja nisu osnovani niti su od utjecaja na drugačije rješavanje ove upravne stvari.
23.Stoga je, te budući nisu ostvareni ni razlozi ništavosti pojedinačne odluke iz članka 128. stavka 1. ZUP-a, na koje Sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju odredbe članka 116. stavak 1. ZUS-a tužbeni zahtjev valjalo kao neosnovan odbiti odnosno presuditi kao u izreci.
U Splitu, 03. lipnja 2025.
S U D A C
Marica Goreta
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, a o istoj odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske.
DNA:
-tužitelju,
-tuženiku,
-u spis.
