Pn-2886/2020-86

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Vedrani Kufrin, u parničnom predmetu I. tužiteljice CJ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] i II. tužitelja mldb. IJ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po zakonskoj zastupnici, majci CJ, a oboje zastupani po punomoćniku ĐJ, odvjetniku iz [adresa], protiv tuženika Hrvatskog ureda za osiguranje, OIB 38922958547, Zagreb, Martićeva 71, zastupanog po punomoćniku Hrvoju Lui, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Mađarić & Lui d.o.o. u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 6. svibnja 2025. u prisutnosti punomoćnika I. i II. tužitelja ĐJ, odvjetnika i punomoćnice tuženika Petre Glavinić, odvjetnice, a po objavi presude dana 3. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Hrvatskom uredu za osiguranje, OIB 38922958547, Zagreb, Martićeva 71, da I. tužiteljici CJ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], isplati iznos od 50.434,67 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 6. kolovoza 2020. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 (petnaest) dana.

II. Nalaže se tuženiku Hrvatskom uredu za osiguranje, OIB 38922958547, Zagreb, Martićeva 71, da II. tužitelju mldb. FJ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], isplati iznos od 44.462,14 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 6. kolovoza 2020. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 (petnaest) dana.

III. Nalaže se tuženiku Hrvatskom uredu za osiguranje, OIB 38922958547, Zagreb, Martićeva 71, da I. tužiteljici naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 5.853,35 EUR sa zateznim kamatama tekućim na taj iznos od 3. lipnja 2025. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 (petnaest) dana.

IV. Nalaže se tuženiku Hrvatskom uredu za osiguranje, OIB 38922958547, Zagreb, Martićeva 71, da II. tužitelju naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 3.988,90 EUR sa zateznim kamatama tekućim na taj iznos od 3. lipnja 2025. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 (petnaest) dana.

V. Nalaže se tuženiku Hrvatskom uredu za osiguranje, OIB 38922958547, Zagreb, Martićeva 71, da I. i II. tužiteljima, naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 16.597,47 EUR sa zateznim kamatama tekućim na taj iznos od 3. lipnja 2025. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 (petnaest) dana.

VI. Odbija se kao neosnovan zahtjev I. tužiteljice za naknadom troškova parničnog postupka u iznosu od 4.000,00 EUR sa zateznim kamatama tekućim na taj iznos od

3. lipnja 2025. do isplate.

VII. Odbija se kao neosnovan zahtjev I. i II. tužitelja za naknadom troškova parničnog postupka u iznosu od 6.449,25 EUR sa zateznim kamatama tekućim na taj iznos od 3. lipnja 2025. do isplate.

Obrazloženje

1. I. tužiteljica CJ u tužbi podnijetoj u ovom postupku navodi kako je 16. veljače 2020. njezin suprug pok. LJ doživio prometnu nesreću na području Pazina u kojoj je kao vozač motocikla reg. oznake [registarska oznaka] smrtno stradao. Za prometnu nesreću odgovoran je nepoznati vozač koji je upravljajući vozilom nepoznatih registarskih oznaka prouzročio nezgodu na način da je oduzeo prednost prolaska vozila pok. LJ pa stoga proizlazi pasivna legitimacija tuženika. U predmetnoj nesreći isti je zadobio višestruke ozljede uslijed kojih je preminuo na licu mjesta. Uslijed smrti supruga pok. LJ trpi teške duševne boli te joj se život u potpunosti i trajno promijenio, a svakodnevno je izložena patnjama. Potražuje i paušalan iznos troškova pogreba, žalobne odjeće, vijenca, osmrtnice, karmina, sve temeljem lokalnih običaja, kao i trošak izrade nadgrobnog spomenika. Kako trpi duševne boli zbog smrti supruga s tog naslova, a u skladu s odlukom pravnog shvaćanja zauzetog na sjednici Građanskog odjela VSRH br. SU-VI-47/2020-5 od 5. ožujka i 15. lipnja 2020., s kojim se mijenjaju orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete postavlja zahtjev na način da potražuje s naslova neimovinske i imovine štete po sljedećim kvalifikatornim okolnostima: duševne boli zbog smrti supruga 330.000,00 kn, trošak pogreba, žalobne odjeće, vijenca, osmrtnice, karmina iznos od 20.000,00 kn, trošak izrade nadgrobnog spomenika iznos od 30.000,00 kn, a što ukupno iznosi 380.000,00 kn. Tužiteljica se zahtjevom za naknadu štete obratila tuženiku u izvansudskom postupku, ali je tuženik poslao obavijest o otklonu. I tužiteljica stoga predlaže da sud donese presudu kojom će naložiti tuženiku da I tužiteljici isplati iznose od 330.000,00 kn i 50.000,00 kn sa zateznim kamatama tekućim od podnošenja odštetnog zahtjeva uz naknadu troškova parničnog postupka sa zateznim kamatama.

2. II tužitelj mldb. IJ u tužbi podnijetoj u postupku posl. broj Pn- 559/2022 navodi u bitnom istovjetno kao I tužiteljica, s tim da ističe da je pok. LJ njegov otac. Ističe kako trpi duševne boli zbog smrti oca s tog naslova, postavlja zahtjev na način da potražuje s naslova neimovinske i imovine štete po sljedećim kvalifikatornim okolnostima: duševne boli zbog smrti oca 330.000,00 kn, trošak žalobne odjeće iznos od 5.000,00 kn, a što ukupno iznosi 335.000,00 kn. II tužitelj stoga predlaže da sud donese presudu kojom će naložiti tuženiku da II tužitelju isplati iznos od 330.000,00 kuna i 5.000,00 kn sa zateznim kamatama tekućim od podnošenja odštetnog zahtjeva uz naknadu troškova parničnog postupka sa zateznim kamatama.

3. Podneskom od 9. veljače 2023. tužiteljice su predložile da sud donese presudu kao u toč. I. i II. izreke uz naknadu troškova parničnog postupka sa zateznim kamatama.

4. U odgovoru na tužbu podnijetom u ovom postupku tuženik priznaje nastanak štetnog događaja, dok osporava pasivnu legitimaciju i odgovornost za nastanak štetnog događaja. Tvrdi da iz dokaza dostavljenih uz tužbu proizlazi da se radi o dokazima sačinjenim neposredno nakon štetnog događaja (zapisnik o očevidu, skica mjesta događaja, fotoelaborat, službene bilješke sačinjene na dan štetnog događaja zapisnik o obdukciji, zapisnik o patološkom vještačenju), slijedom čega nije poznato je li u međuvremenu eventualno utvrđeno vozilo i vozač koji je prema navodima tužiteljice skrivio nastanak predmetne prometne nesreće. Tuženik smatra da iz dostavljenih dokaza, posebice zapisnika o očevidu, skice mjesta događaja i fotoelaborata proizlazi da se pok. LJ kretao brzinom iznad dopuštene radi čega je isključivo odgovoran za nastanak predmetnog štetnog događaja. Iz zapisnika o obdukciji i zapisnika o toksikološkom vještačenju proizlazi da je pok. LJ konzumirao ankisolitik diazepam, djelatni sastojak lijekova Normabel Apaurin Valium, Diazepam i Diazepam Desitin, hipnotik zolpidem, djelatni sastojak lijeka Sanval, Lunata Zolsana i Zonadin, da se lijekovi koji sadrže diazepam i zolpidem kao djelatne sastojke nalaze na popisu lijekova koji utječu na psihofizičke sposobnosti te se Diazepam i zolpidem nalaze na popisu droga i biljaka iz kojih se može dobiti droga. Radi navedenoga tuženik smatra da je konzumacija diazepama i zolpidema bila od utjecaja na psihofizičke sposobnosti pok. LJ, a navedeno da je utjecalo na njegovu sposobnost upravljanja motociklom i sudjelovanja u prometu, odnosno da je opisana okolnost u uzročno-posljedičnoj vezi s nastankom predmetnog štetnog događaja. U cijelosti osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva te predlaže odbiti isti u cijelosti kao neosnovan. Posebno osporava aktivnu legitimaciju, osnov i visinu tužbenog zahtjeva s naslova nenovčane imovinske štete, kako s naslova glavnice, tako i s naslova zatraženog tijeka kamata (za troškove pogreba, žalobne odjeće, vijenaca, osmrtnice karmina, nadgrobnog spomenika) te ističe prigovor nedokazanosti jer za isto nema nikakvih dokaza. Predlaže tužbu i tužbeni zahtjev odbiti uz naknadu troškova parničnog postupka sa zateznim kamatama. Kasnije tijekom postupka navodi da u odnosu na zatražene vidove imovinske štete i nadalje ostaje kod prigovora nedostatka aktivne legitimacije i prigovora nedokazanosti, osporava osnov i visinu postavljenog zahtjeva. Ukoliko sud utvrdi da je ovaj zahtjev osnovan tada tuženik predlaže od utvrđenog iznosa štete oduzeti iznos od 10.000,00 kn kojeg je I tužiteljica po ovom osnovu već primila od HAK-a sukladno dokazima dostavljenim uz podnesak od 7.1.2021.

4.1. U odgovoru na tužbu podnijetom u postupku posl. broj Pn-559/2022 tuženik navodi u bitno istovjetno kao u naprijed navedenom odgovoru na tužbu. Predlaže tužbu i tužbeni zahtjev odbiti uz naknadu troškova parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom.

5. Tijekom provedbe dokaza sud je izvršio uvid u smrtni list pok. LJ (list 5 spisa), vjenčani list (list 6 spisa), zapisnik o obdukciji od 17. veljače 2020. (list 7-13, 306-312 spisa), zapisnik o vještačenju Policijske uprave Istarske, Policijska postaja Pazin (list 14-15, 313-314, spisa), odštetni zahtjev I. tužiteljice (list 16-17 spisa), zapisnik o očevidu Policijske uprave Istarske, Policijska postaja Pazin od 13.3.2020. (list 18-22, 250-254 spisa), situacijski plan (list 23, 255 spisa), fotodokumentaciju očevida (list 24-58, 256-290 spisa), službene zabilješke Policijske uprave Istarske, Policijske postaje Poreč od 16.2.2020. (list 59-61, 291-293 spisa), medicinsku dokumentaciju (list 75-76, 86-9, 128-133 spisa), potvrdu dr. med. JJ od 15.12.2020. (list 74, 85,127 spisa), sporazum o izvansudskoj nagodbi (list 77 spisa), odluku o isplati jednokratne novčane pomoći u slučaju smrti kao posljedica prometne nesreće Hrvatskog autokluba (list 78-79 spisa), Pravilnik o ostvarivanju jednokratne novčane pomoći u slučaju smrti ili tjelesnog oštećenja kao posljedica prometne nesreće korisnika članskih pogodnosti Hrvatskog autokluba (list 92-97, 135-139 spisa), Uvjete osiguranja osoba od posljedica nezgode u motornim vozilima autonezgoda (i ANexclusive) (list 98-123, 140-165 spisa), nalaz stalnog sudskog vještaka Milana Vinčića (list 170-175 spisa), dopis Policijske uprave Istarske, Policijske postaje Pazin od 26.5.2021. (list 191 spisa), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Krešimira Someka (list 205-209, 294-299 spisa), usmeno saslušao tog vještaka, nalaz i mišljenje vještaka Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" (list 222-225 spisa), usmeno saslušao vještakinju Ines Gmajnički iz te ustanove, izvršio uvidu u izvadak iz matice rođenih (list 319 spisa), odštetni zahtjev II. tužitelja (list 321-322 spisa), odgovor tuženika na odštetni zahtjev (list 323 spisa), zdravstveni karton pok. LJ (list 367-429 spisa), dopis Halmed-a, agencije za lijekove i medicinske proizvode od 20.10.2023. (list 431-437 spisa), pisano očitovanje vještaka Krešimira Someka od 18.12.2023. (list 448-451 spisa), proveo dokaz saslušanjem I. tužiteljice kao stranke, pročitao zapisnike o saslušanju svjedoka RJ, AJ i ZJ, izvršio uvid u priklopljeni spis Županijskog državnog odvjetništva u Puli KPN-DO-4/2020.

6. Rješenjem ovog suda poslovni broj Pn-2886/2020-44 od 14. studenog 2022. određeno je da se spaja spis poslovni broj Pn-559/2022 na spis poslovni broj Pn-2886/2020 radi provođenja jedinstvenog postupka.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske i imovinske štete koju trpe zbog smrti supruga, odnosno oca pok. LJ koji je smrtno stradao u prometnoj nezgodi 16.2.2020. u kojoj su sudjelovali motocikl kojim je upravljao prednik tužitelja i nepoznato bijelo vozilo kojim je upravljao nepoznati vozač.

8. Među strankama nije sporno da je prednik tužitelja smrtno stradao kao vozač motocikla prilikom pada s motocikla na odsjeku ceste DC48, već je sporna dinamika nastanka istog štetnog događaja, odnosno odgovornost, točnije je li za nastanak tog događaja odgovoran prednik tužitelja ili nepoznato vozilo te slijedom toga i osnova i visina tužbenog zahtjeva. Sporno je da li je konzumacija diazepama i zolpidema kod prednika tuženika bila od utjecaja na njegove psihofizičke sposobnosti, odnosno na njegovu sposobnost upravljanja motociklom i sudjelovanja u prometu, odnosno da je opisana okolnost u uzročno-posljedičnoj vezi s nastankom predmetnog štetnog događaja. Sporna je i pasivna legitimacija. Sporna je i aktivna legitimacija, osnov i visina tužbenog zahtjeva s naslova nenovčane imovinske štete, kako s naslova glavnice, tako i s naslova zatraženog tijeka kamata (za troškove pogreba, žalobne odjeće, vijenaca, osmrtnice karmina, nadgrobnog spomenika).

9. Savjesnom i brižljivom ocjenom svakog dokaza zasebno, kao i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, temeljem čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22; u daljnjem tekstu ZPP), sud je utvrdio kako je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

10. Radi utvrđivanja odgovornosti za štetu, izvedeni su dokazi uvidom u za to relevantnu dokumentaciju koja se nalazi u spisu, saslušanjem svjedoka RJ, AJ i ZJ zamolbenim putem te prometnim vještačenjem po stalno sudskom vještaku dipl. ing. Krešimiru Someku.

11. Iz zapisnika o očevidu Policijske uprave Istarske, Policijske postaje Pazin od 13. ožujka 2020. proizlazi da se 16.2.2020. dogodila prometna nezgoda na odsjeku ceste Pazin (D3) na km 16+650m, oznaka i broj ceste D 48, a u istoj su sudjelovali nepoznato vozilo, NN marke, bijele boje, nepoznatih registarskih oznaka, nepoznatog vlasnika, na kojem nije bilo štete te vozilo L3 marke BMW, višebojno, registarskih oznaka [registarska oznaka], osigurano kod Adriatic osiguranje d.d., vlasnika LJ, na kojem su nastala oštećenja: desna bočna plastika, stražnja kočnica, desni pokazivač smjera, auspuh, desni oslonac na nogu, neutvrđeni dijelovi motora. Kao očevici prometne nezgode su navedeni RJ, AJ i ZJ. Cesta je opremljena prometnim znakovima: ograničenje brzine do 60 km/h, obilježen pješački prijelaz sa treptajućim svjetlom, raskrižje sa sporednom cestom pod pravim kutem, stajalište autobusa. Brzina je ograničena prometnim znakom, iznosi 60 km/h.

12. Iz dopisa Policijske uprave Istarske, Policijske postaja Pazin od 26.5.2021. upućenog ovog sudu proizlazi da na mjestu prometne nezgode od dana 16.2.2020. oko 11,02 sati na državnoj cesti br. 48 Baderna-Pazin, na 16 km + 600m prve dionice ne postoji video nadzor pa tako nema niti traženog videozapisa. Također da Policijska postaja tijekom postupanja nije utvrdila identitet drugog sudionika predmetne prometne nezgode pa je protiv nepoznatog počinitelja 16.3.2020. Županijskom državnom odvjetniku u Puli-Pola podnijeta kaznena prijava poradi počinjenog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 1. i 4. Kaznenog zakona.

12.1. Iz posebnog izvješća Policijske uprave Istarske, Policijske postaje Pazin od 12. studenog 2020. podnesenog Županijskom državnom odvjetniku u Puli proizlazi da ne raspolažu sa nikakvim drugim saznanjima ili činjenicama iz kojih bi proizlazila osnovana sumnja da bi NJ ili druga osoba bila počinitelj predmetnog kaznenog dijela. Ta PP i izvještava da dalje provodi izvide.

13. Iz iskaza svjedoka RJ, očevica prometne nezgode proizlazi kako su se **.**.2020. LJ, AJ i on našli kod benzinske stanice Petrol i dogovorili se da kreću prema Plominu. Kretali su se tako da je LJ bio prvi, iza njega je vozio svjedok, a iza njega AJ. U blizini Berma kod Podberma, sa lijeve sporedne ulice na glavnu cestu kuda su se oni kretali, na cestu, tj. već na polovinu ceste je izašao bijeli automobil. LJ je uspio izbjeći sudar u taj bijeli auto koji je već izašao na pola glavne ceste i izbjegavajući sudar s autom udario je u prometni znak. On je za par centimetara uspio izbjeći sudar u bijeli auto. Na situacijskom planu, a što u naravi predstavlja skicu lica mjesta koja je sastavni dio zapisnika o očevidu od 13. veljače 2020. pokazuje smjer od kuda su se oni kretali te pravac kretanja SJ koji je u skici označen oznakom B te pokazuje da je sa bočne lijeve strane na cestu već na pola izašao bijeli automobil te je LJ, nastojeći izbjeći bijeli auto i sudar s njime udario u rubnjak, i zatim je „katapultiran“ u prometni znak. U trenutku kada je on vidio bijelo vozilo, ono je već bilo na sredini glavne ceste. Teško mu je procijeniti na kojoj udaljenosti je on vidio bijeli auto u tom trenutku. On je bio udaljen od LJ otprilike 6 do 10 m. Svjedok je bijelo vozilo izbjegao sa jedne strane, a LJ je pokušao sa druge strane. Ne sjeća se zbog proteka vremena kojom brzinom su se kretali. Bijeli auto koji je uzrok predmetne prometne nezgode je otišao sa lica mjesta i ne zna što je dalje bilo s njime. On se koncentrirao na LJ jer je vidio da je pao pa ne zna što je dalje bilo sa tim bijelim autom.

14. Iz iskaza svjedoka AJ, očevica prometne nezgode proizlazi kako su se **.**.2020. LJ, RJ i on kretali iz pravca [adresa] prema Plominu. LJ je vozio prvi, RJ iza njega, a svjedok je bio zadnji. Kada su napravili dugi desni zavoj prije mjesta Podberam on je vidio da na raskršću stoji jedan bijeli auto i stajao je. On je shvatio da budući da toliko stoji zaustavljen i čeka, da ih je vidio da dolaze. Međutim, taj auto je odjednom krenuo na glavnu cestu, dakle došao je sa lijeve strane i već izašao na glavnu cestu. Budući da je prvi bio LJ, on je nastojao izbjeći udar u auto te je zaobišao taj bijeli auto sa desne strane i s obzirom na to udario je u rubnik, a nakon toga u prometni znak. RJ, koji je bio iza LJ je nastojeći izbjeći udar u bijeli auto istog zaobišao sa lijeve strane. On je to gledao i samo je otpustio gas pa nije došao do situacije da se bilo što desi i sa njegove strane. Ne bi znao kojom brzinom su se vozili, svi su vozili jednakom brzinom, bio je koncentriran na vožnju i s obzirom na dugi zavoj, nije ni mogao gledati kojom su se brzinom kretali. Od RJ je bio udaljen otprilike 10 do 15 m, a od LJ otprilike 30 m. Kada je vidio bijeli auto da stoji sa lijeve strane na raskrsnici, LJ još nije došao do raskrsnice. Kada je vidio da je LJ udario u stup, njemu je bilo jasno da nije dobro i bilo mu je važno samo doći do LJ. Bijeli auto je nastavio samo voziti dalje. Ne zna o kojoj marki auta se radilo.

15. Iz iskaza svjedoka ZJ, očevica prometne nezgode proizlazi kako je bio na spornoj cesti jer je dolazio iz Podberma i na biciklu te je čekao da može preći glavnu cestu i ići na drugu stranu, ali je vidio da mu iz smjera Pazina i iz smjera [adresa] dolaze motorizirana vozila pa je čekao da sva vozila prođu. Preko puta njega na spornoj cesti bilo je jedno auto bijele boje koje je dalo žmigavac za skretanje u smjeru Pazina. Iz smjera [adresa] dolazila su tri motorista. On je te motoriste vidio pa zato je i čekao da prođu i prema njegovom mišljenju te motoriste je morao vidjeti i vozač tog bijelog auta koji je bio također na spornoj cesti, ali sa suprotne strane od njega za skretanje prema Pazinu. Međutim, u jednom momentu je vozač tog bijelog vozila izašao na glavnu cestu i skrećući prema Pazinu i na taj način je oduzeo prednost motoristima. Prvi motorist koji je bio, a to je sada pok. LJ nastojao je zaobići vozilo bijele boje koje mu je prepriječilo put i prilikom tog pokušaja izbjegavanja sudara prvi motorist je motorom udario u rubni kamen i tada je motorist pao s motora i proklizao direktno u jedan jedini prometni znak koji je tamo bio. Drugi motorist koji je dolazio je zaobišao taj motor na podu i odmah skrenuo za vraćanje unatrag. Treći motorist je stao prije samog lica mjesta gdje se dogodio sudar. Vozač sa vozilom bijele boje nije stao, nastavio je voziti dalje, ne može identificirati duge detalje tog vozila, osim da je bio bijele boje. Svo troje motorista već su bili prošli onaj dugi desni zavoj i već su bili na ravnici, tako da su bili lako uočljivi kako njemu, tako i vozilu bijele boje koje je bio nasuprot njega na drugoj strani ceste. Ne može ocijeniti kojom brzinom su se motoristi vozili, niti može točno precizno reći koliko je on bio udaljen u odnosu na motoriste koji su dolazili iz pravca [adresa] i kretali se prema Pazinu. Motoristi, a tako i prvi motorist, vozio je normalnom brzinom. Motoristi su bili u koloni jedan iza drugoga, vozili su umjereno, po njemu propisno i nisu se kretali primjerice „cik-cak“. Vozilo bijele boje koje je oduzelo prednost motoristima pa tako i prvom motoristu kretao se na način da nije išao velikom brzinom, već se uključivao na glavnu cestu. U odnosu na vozilo bijele boje ne sjeća se ni koje marke je, ni koje kategorije, radilo se o osobnom vozilu, nije bilo veliko vozilo, prosječno malo vozilo. Do kontakta između motorista i vozila bijele boje nije došlo. Vozilo bijele boje u trenutka kada je motorist udario u rubni kamen je već bilo u pravcu za Pazin. Motorist kako bi izbjegao nalet na vozilo bijele boje je kočio prije udara u rubni kamen. On se ne sjeća tko je zvao policiju i ne može se sjetiti da li je nakon nesreće komunicirao sa ostalim motoristima. Ostaje kod iskaza kojeg je dao policiji povodom tog štetnog događaja.

16. Iskaze navedenih svjedoka sud u cijelosti prihvaća, budući da isti imaju neposredna saznanja o odlučnim činjenicama, iskazi su sudu životni, logični i uvjerljivi te u cijelosti suglasni, kako međusobno, tako i sa ostalim materijalnim dokazima izvedenim tijekom postupka, a sadržaj iskaza svjedoka nisu ničim dovedeni u sumnju. Osim toga, iskazi svjedoka sukladni su njihovim navodima iz službenih bilješki Policijske uprave Istarske, Policijske postaje Poreč od 16.2.2020. sastavljenih na mjestu događaja vezano za okolnosti prometne nezgode. Osim toga, valja ukazati da su iskazi svjedoka RJ i AJ, kao osoba koje poznaju tužitelja i vozili su se konkretne zgode zajedno sa tužiteljem, konkretno iza tužitelja, dakle dinamiku prometne nezgode su vidjeli iz jednog smjera kretnja u cijelosti suglasni iskazu ZJ koji se na mjestu prometne nezgode zatekao kao biciklist na sporednoj cesti i koji je htio prijeći sa sporedne na glavnu cestu, dakle prometnu nezgodu je vidio iz drugog smjera gledanja u odnosu na svjedoke RJ i AJ.

17. Iz nalaza i mišljenja vještaka dipl. ing. Krešimira Someka od 20. srpnja 2021. proizlazi da se motocikl registarske oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao LJ kretao brzinom od oko 90,4 km/h desnom, zapadnom, prometnom trakom državne ceste DC 48 u smjeru juga prema Plominu u trenutku kada je vozač reagirao skretanjem desno i snažnim kočenjem. Nakon snažnog kočenja došlo je do zanošenja motocikla i kontakta donjeg desnog bočnog dijela motocikla s betonskim rubnjakom s desne, zapadne, stranke kolnika DC. U nastavku kočenja motocikl se je nekontrolirano kretao uz rub kolnika dolazeći više puta u kontakt s rubnjakom. Prije proširenja za stajalište autobusa vozač je pao s motocikla i udario je tijelom u metalni stup prometnog znaka za stajalište autobusa. Motocikl se je prevrnuo na desni bok i nastavio se klizati uz desni rub kolnika do zatečenog zaustavnog položaja. Točka konflikata produžetka pravca putanje motocikla u trenutku reagiranja vozača i putanje nepoznatog vozila koje se je s kolnika nerazvrstane ceste motociklu s lijeve strane uključivalo u promet državnom cestom u isti smjer kojim se je kretao motocikl bila je u trenutku reagiranja vozača udaljena oko 27 m od motocikla. Da se je na mjestu reagiranja vozača motocikl kretao dopuštenom brzinom ne bi se zaustavio prije putanje nepoznatog vozila bez obzira da li bi vozač reagirao skretanjem i snažnim kočenjem ili samo snažnim kočenjem. Nakon skretanja i snažnog kočenja kao prilikom predmetne nesreće nije moguće isključiti zanošenje i kontakt motocikla s rubnjakom, gubitak kontrole nad motociklom i posljedično pad. Instinktivna reakcija skretanjem od smjera ugroze i snažno kočenje u slučaju iznenadne opasnosti s bočne strane na razmaku manjem od zaustavnog puta kod vozača motocikla u pravilu je očekivano.

17.1. I. tužiteljica nije imala primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka, dok je tuženik podneskom od 7.9.2021. istome prigovorio. Povodom prigovora tuženika, vještak je u svom pisanom očitovanju od 18. prosinca 2023., naslovljenom kao dopuna nalaza i mišljenja naveo da je brzina motocikla od 90,4 km/h navedena u prethodnom nalazu pogreška te je korigirao da je brzina motocikla u trenutku reagiranja vozača bila oko 92,8 km/h. Zaustavni put motocikla za snažno kočenje bio bi duljine oko 65 m. Udaljenost točke konflikta putanje motocikla u trenutku reagiranja vozača s putanjom desne strane nn vozila bila je 28 m. Duljina zaustavnog puta motocikla snažnim kočenjem za dopuštenu brzinu 60 km/h bila bi približno 32 m. Motocikl registracijske oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao pok. LJ kretao se u trenutku kada je vozač reagirao skretanjem desno i snažnim kočenjem brzinom oko 92,8 km/h desnom prometnom trakom državne ceste D48 u smjeru juga (prema Plominu). Instinktivna reakcija vozača motocikla i snažnim kočenjem i skretanjem od smjera bočne ugroze u pravilu je očekivana kada je ugroza na razmaku manjem od duljine zaustavnog puta za snažno kočenje. S obzirom na položaj početka traga kočenja motocikla u odnosu na križanje s kolnikom nerazvrstane ceste reakcija prednika tužitelja naglim skretanjem desno i snažnim kočenjem mogla je biti zbog ugroze nastale ulaskom nepoznatog vozila s kolnika nerazvrstane ceste s lijeve strane na kolnik državne ceste na razmaku manjem od duljine zaustavnog puta za snažno kočenje. Motocikl se je na udaljenosti od putanje skretanja nn vozila kategorije M1 koja je bila jednaka zaustavnom putu za snažno kočenje duljine 65 m nalazio oko 2,5 sekunde prije dolaska do putanje nn vozila, a vozač je reagirao skretanjem i snažnim kočenjem nakon 1,5 sekunde. Nakon snažnog kočenja došlo je do zanošenja motocikla i višestrukih kontakata donjeg desnog bočnog dijela motocikla s betonskim rubnjakom s desne, zapadne strane kolnika državne ceste. Vozač se je odvojio od motocikla prije proširenja za stajalište autobusa i nakon oko 24 m leta udario je tijelom u metalni stup nosača prometnog znaka "stajalište autobusa". Neposredno nakon toga motocikl se je prevrnuo na desni bok i nastavio se je do zaustavljanja klizati uz desni rub kolnika. Točka konflikta produžetka putanje koju je motocikl imao u trenutku reagiranja vozača putanje skretanja nepoznatog vozila bila je oko 28 m ispred motocikla. Tehničkim putem nije moguće utvrditi gdje se je nepoznato vozilo nalazilo u odnosu na kolnik državne ceste u trenutku kada je motocikl bio udaljen za duljinu zaustavnog puta i u trenutku kada je vozač reagirao skretanjem i snažnim kočenjem. Da je pri dopuštenoj brzini vozač reagirao samo snažnim kočenjem na istom mjestu kao prilikom nesreće motocikl se ne bi zaustavio prije točke konflikta s putanjom skretanja nepoznatog vozila. Nakon reagiranja vozača naglim skretanjem i snažnim kočenjem na istom mjestu kao prilikom predmetne nesreće pri brzini od 60 km/h nije moguće isključiti zanošenje motocikla, gubitak kontrole vozača nad putanjom i stabilnošću motocikla, kontakt motocikla s rubnjakom i posljedično pad motocikla. Do naleta motocikla na nepoznato vozilo nije došlo jer je putanja motocikla u fazi kočenja i zanošenja bila uz desni rub kolnika i s desne strane putanje nn vozila kategorije M1. Iz zaustavnog položaja na kolniku nerazvrstane ceste do sredine desne prometne trake državne ceste za smjer vožnje motocikla tužitelja vozilo kategorije M1 s ubrzanjem 3 m/s došlo bi za oko 2 sekunde i u tom trenutku imalo bi brzinu oko 22 km/h. Povodom prigovora tuženika, vještak je u svom usmenom očitovanju danom na glavnoj raspravi naveo da ostaje u cijelosti kod nalaza i dopune nalaza koju je izradio. Na pitanje zašto nije došlo do kontakta motocikla prednika tužitelja i nepoznatog vozila odgovara kako je na to pitanje odgovorio na listu 4 dopune nalaza i mišljenja, predzadnji odlomak koji potom citira onako kako je to navedeno u dopuni. Pritom pojašnjava da je putanja nepoznatog vozila ako se radi o kategoriji M1 koja bi bila sredinom desne prometne trake bila takva da bi uz desni bočni dio takvog vozila i desni rub kolnika postojao prostor takve širine u kome bi motocikl za vrijeme nekontrolirane putanje prošao bez ikakvog kontakta sa vozilom. Osim putanje vozila ostalo je nepoznato, koliko bi takvo vozilo zauzimalo širinu desne prometne trake, kojom bi se brzinom kretao, koliko ranije bi izašao na kolnik državne ceste s obzirom na položaj motocikla u tom trenutku i položaj motocikla u trenutku reagiranja vozača izašlo. Osim toga poznato je i da je vozilo dolazilo sa lijeve strane i životno je logično da je ulazilo u desnu traku po lučnoj putanji te da je u nastavku vožnje bilo na sredini desne prometne trake. Reakcija vozača motocikla mogla je uslijediti u bilo kojem trenutku u odnosu na položaj vozila na toj putanji. Na daljnje pitanje postoji li za naprijed navedeno ikakvi materijalni dokazi odgovara kako ne postoje, već da je nalaz i mišljenje izradio u varijanti da se radi o nepoznatom vozilu, a kako je konstatirano u službenim zabilješkama policije. Na pitanje da li može napraviti simulaciju prometne nesreće odgovara kako ne posjeduje informacijski softver kojim bi to mogao napraviti, sama riječ govori da se radi o simulaciji, a u takvu simulaciju ulaze parametri koje je on koristio i naveo u nalazu i dopuni nalaza i mišljenja. U konkretnom slučaju brzina motocikla od 93 km/h bila je u svakom slučaju veća od dopuštene, ali s obzirom na karakteristike prometnice u pravcu, stanja kolnika, kategorije i klase te tehničkih karakteristika motocikla, prosječni vozač takvog motocikla može na siguran način držati putanju i stabilnost motocikla. Prema tome brzina od 93 km/h u konkretnom slučaju bila je prilagođena uvjetima i motociklu. U konkretnom slučaj ograničenje brzine na 60 km/h je radi ugibališta za autobuse na postaji za autobus, da se ne bi ugrozili pješaci, makar nema pješačkog prijelaza. Na pitanje da li je motociklista imao zakašnjelu reakciju odgovara kako on to ne može znati te da se postavlja pitanje u odnosu na šta zakašnjelu reakciju jer se položaj nepoznatog vozila u trenutku reagiranja ne zna, a isto tako ne zna se koliko je prošlo vremena od trenutka reagiranja vozača do početka kočenja motocikla. U svakom slučaju smatra da je reakcija vozila motocikla prikladna ako se radi o opasnosti sa lijeve strane, a koju je moglo predstavljati nepoznato vozilo.

17.2. Tuženik je nakon toga ustrajao u prigovorima na nalaz i mišljenje prometnog vještaka navodeći da je nalaz i mišljenje sačinio temeljem pretpostavki, a kako je sam naznačio iz iskaza svjedoka koji nisu saslušani u ovom postupku i kojima stranke i sud nisu mogli neposredno postavljati pitanja te predlaže izvođenje novog prometnog vještačenja koje bi se temeljilo na svim činjenicama koje su utvrđene tijekom obavljanja policijskog očevida, a koje bi uključile i simulaciju prometne nesreće, a na način da brzina kretanja nepoznatog vozila bude prosječnim ubrzanjem tijekom skretanja u lijevo, a sve obzirom da se radi o specifičnoj situaciji kada je kao uzročnik nesreće navedeno nepoznato vozilo.

17.3. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje prometnog vještaka dipl. ing. Krešimira Someka koji je djelomično ispravljen dopunskim nalazom i mišljenjem. Osim toga, nalaz prometnog vještaka sukladan je iskazima RJ, AJ i ZJ koji su neposredni očevici prometne nezgode u dijelovima u kojima oni opisuju na koji način je došlo do štetnog događaja. Također, sud je u cijelosti prihvatio kako pisani nalaz i mišljenje, tako i usmeno i pisano očitovanje prometnog vještaka (naslovljeno kao dopuna nalaza i mišljenja) jer smatra da je nalaz i mišljenje vještaka logičan i uvjerljiv te dan u skladu s pravilima struke. Sud smatra i da su na primjedbe tuženika na nalaz i mišljenje prometnog vještaka dana logična i uvjerljiva objašnjenja koja u cijelosti kao vjerodostojna prihvaća i ovaj sud. U odnosu na navode tuženika kako je vještak nalaz i mišljenje sačinio temeljem pretpostavki, i to iz iskaza svjedoka koji nisu saslušani u ovom postupku i kojima stranke i sud nisu mogli neposredno postavljati pitanja, valja napomenuti kako je točno da u trenutku izrade nalaza i mišljenja naprijed navedeni svjedoci nisu bili saslušani, ali su u spisu postojale službene bilješke Policijske uprave Istarske, Policijske postaje Poreč od 16.2.2020. sastavljene na mjestu događaja vezano za okolnosti prometne nezgode u kojima su bili navodi svih svjedoka, a budući da su navodi svjedoka u tim službenim bilješkama u cijelosti suglasni navodima svjedoka iz njihovih iskaza danim pred zamolbenim sudom kasnije, nakon prometnog vještačenja, a jednom sudskom ročištu su bili prisutni punomoćnici i tužiteljske i tužene strane pa im je bilo omogućeno postavljanje pitanja svjedocima, dok se na drugo ročište nije odazvao uredno pozvani tuženik, to se navedeni navodi tuženika ukazuju posve neosnovanima jer to što svjedoci nisu saslušani prije izrade nalaza i mišljenja vještaka upravo iz iznijetih razloga nije na bilo koji način dovelo u sumnju pravilnost danog nalaza i mišljenja. Vezano za prijedlog tuženika za izvođenjem novog prometnog vještačenja koje bi se temeljilo na svim činjenicama koje su utvrđene tijekom obavljanja policijskog očevida, a koje bi uključile i simulaciju prometne nesreće, a na način da brzina kretanja nepoznatog vozila bude prosječnim ubrzanjem tijekom skretanja u lijevo, a sve obzirom da se radi o specifičnoj situaciji kada je kao uzročnik nesreće navedeno nepoznato vozilo, valja ukazati kako taj dokazni prijedlog sud ocjenjuje kao nepotreban jer se nije pojavila niti najmanja sumnja u pravilnost danog mišljenja, a glede toga sud u cijelosti glede prihvaća usmene navode vještaka Someka da ne posjeduje informacijski softver kojim bi simulaciju mogao napraviti, da sama riječ govori da se radi o simulaciji, a u takvu simulaciju ulaze parametri koje je on koristio i naveo u nalazu i dopuni nalaza i mišljenja. S obzirom na takva objašnjenja vještaka, takvi navodi tuženika otklonjeni su kao neosnovani i usmjereni na odugovlačenje postupka. Iz navedenih razloga odbijen je tuženikov prijedlog za provođenjem novog prometnog vještačenja.

17.4. Glede nalaza i mišljenja vještaka Milana Vinčića koji je tužitelj dostavio tijekom postupka valja napomenuti da, iako je sud izvršio uvid u isti, osnovanost tužbenog zahtjeva utvrđena je na temelju nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dipl. ing. Krešimira Someka kojeg je sud odredio vještakom u ovom predmetu, a sve temeljem odredbi čl. 250. ZPP i čl. 251.st. 1. ZPP. Drugim riječima, dokazno sredstvo kojim se dokazuje osnovanost činjeničnih tvrdnji stranaka predstavlja samo onaj nalaz i mišljenje vještaka kojega je u tom svojstvu odredio sud u konkretnoj parnici.

18. Na temelju provedenih dokaza utvrđeno je da se prednik tužitelja upravljajući motociklom kretao glavnom cestom, svojim kolničkim trakom ceste brzinom od oko 92,8 km/h, na dionici ceste (dvosmjerne) na kojoj je brzina kretanja vozilima bila ograničena na 60 km/h, da je, uočivši opasnost nastalu ulaskom nepoznatog bijelog vozila sa lijeve sporedne ceste na glavnu, da bi izbjegao sudar sa tim vozilom reagirao snažnim kočenjem i skretanjem desno, nakon čega je došlo do zanošenja motocikla i višestrukih kontakata donjeg desnog bočnog dijela motocikla s betonskim rubnjakom s desne, zapadne strane kolnika državne ceste. Prednik tužitelja se je odvojio od motocikla prije proširenja za stajalište autobusa i nakon oko 24 m leta udario je tijelom u metalni stup nosača prometnog znaka "stajalište autobusa". Neposredno nakon toga motocikl se je prevrnuo na desni bok i nastavio je do zaustavljanja klizati uz desni rub kolnika. Točka konflikta produžetka putanje koju je motocikl imao u trenutku reagiranja vozača putanje skretanja nepoznatog vozila bila je oko 28 m ispred motocikla. Da je pri dopuštenoj brzini prednik tužitelja reagirao samo snažnim kočenjem na istom mjestu kao prilikom nesreće motocikl se ne bi zaustavio prije točke konflikta s putanjom skretanja nepoznatog vozila. Dakle, nakon reagiranja vozača naglim skretanjem i snažnim kočenjem na istom mjestu kao prilikom predmetne nesreće pri brzini od 60 km/h nije moguće isključiti zanošenje motocikla, gubitak kontrole vozača nad putanjom i stabilnošću motocikla, kontakt motocikla s rubnjakom i posljedično pad motocikla, dakle nije moguće isključiti štetni događaj na način kako se on i odvio. Također je utvrđeno da je reakcija prednika tužitelja prikladna i očekivana s obzirom na opasnost sa lijeve strane koju je moglo predstavljati nepoznato vozilo.

19. Odredbom čl. 57. st. 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, dalje u tekstu: ZOSPC) je propisano da je vozač koji ulazi vozilom na cestu koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska dužan propustiti sva vozila koja se kreću tom cestom. Odredbom čl. 54. st. 1. ZOSPC propisano je da se na cesti izvan naselja vozač ne smije vozilom kretati brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom. Prema odredbi čl. 51. st. 1 ZOSPC vozač je dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku.

20. Dakle prilikom uključivanja sa sporedne na glavnu cestu, vozač nepoznatog vozila bijele boje oduzeo je prednost prolaska motociklu prednika tužitelja, a da se pritom nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu. Vozač nepoznatog vozila bijele boje mogao je izbjeći štetni događaj da se ponašao u skladu sa odredbom čl. 57. st. 4. ZOSCP, odnosno da je propustio tužitelja koji je imao prednost te da se uključio na glavnu cestu tek kada se uvjeri da njome ne nailazi vozilo, a što nedvojbeno nije učinio, odnosno da je propustio motocikl koji ima prednost prolaska, a s obzirom na odredbu čl. 57. st. 4. ZOSCP. Točno je da se konkretne zgode motocikl kretao brzinom od 92,8 km/h, dakle brzinom većom od dozvoljene, no ta činjenica nije odlučna za nastanak štetnog događaja, obzirom da se i kod dopuštene brzine kretanja od 60 km/h motocikl ne bi zaustavio prije točke konflikta s putanjom skretanja nepoznatog vozila da je reagirao samo snažnim kočenjem na istom mjestu kao prilikom nesreće. Dakle, i pri toj brzini nije moguće isključiti zanošenje motocikla, gubitak kontrole vozača nad putanjom i stabilnošću motocikla, kontakt motocikla s rubnjakom i posljedično pad motocikla, a nakon reagiranja vozača naglim skretanjem i snažnim kočenjem na istom mjestu kao prilikom predmetne nesreće, kako to posve logično i uvjerljivo navodi vještak. Dakle, obzirom na navedeno nema govora da bi brzina kretanja motocikla bila na bilo koji način uzrokom nastanka ovog štetnog događaja, kako to neosnovano želi prikazati tuženik i na taj način izbjeći svoju odgovornost. Dakle, konkretna brzina kretanja vozila prednika tuženika po cesti sa prednošću prolaza, makar bila neprimjerena (protivna propisima), sama za sebe ne bi dovela do nezgode da je vozilo koje se uključivalo sa sporedne prometnice u glavnu pridržavalo odredbe čl. čl. 57. st. 4. ZOSCP (tako i VSRH u Rev x 399/09-2 od 2. rujna 2009.). Prema prihvaćenoj sudskoj praksi, vozač koji upravlja vozilom na cesti s prednošću prolaza nije obavezan reagirati na kretanje vozila sporednom cestom ukoliko ne bi postojao osobiti razlog za sumnju da vozač tog vozila neće poštovati prednost prolaza (tako Vrhovni sud Republike Hrvatske u Rev-814/02-2 od 20. studenoga 2002. i Revt- 128/02-2 od 27. kolovoza 2002.). U konkretnom slučaju, a kako to logično i uvjerljivo ukazuje vještak, a koje navode prihvaća i ovaj sud, brzina motocikla od 93 km/h bila je u svakom slučaju veća od dopuštene, ali s obzirom na karakteristike prometnice u pravcu, stanja kolnika, kategorije i klase te tehničkih karakteristika motocikla, prosječni vozač takvog motocikla može na siguran način držati putanju i stabilnost motocikla. Prema tome brzina od 93 km/h u konkretnom slučaju bila je prilagođena uvjetima i motociklu. U konkretnom slučaj ograničenje brzine na 60 km/h je radi ugibališta za autobuse na postaji za autobus, da se ne bi ugrozili pješaci, makar nema pješačkog prijelaza, kako to navodi vještak, a koje navode prihvaća i ovaj sud. Dakle odlučna činjenica za nastanak prometne nezgode da je izlijetanje nepoznatog bijelog vozila sa sporedne na glavnu cestu, koje je za prednika tužitelja bilo nepredvidivo, zbog čega je, po ocjeni ovoga suda, šteta nastala isključivo radnjom nepoznatog bijelog vozila. Da je izlijetanje nepoznatog bijelog vozila sa sporedne na glavnu cestu za prednika tužitelja bilo nepredvidivo nedvojbeno proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka. Tako svjedok ZJ navodi da je on (svjedok) motoriste vidio pa zato je i čekao da prođu i da je prema njegovom mišljenju te motoriste morao vidjeti i vozač tog bijelog vozila koji je bio također na sporednoj cesti, ali sa suprotne strane od njega za skretanje prema Pazinu. Svjedok dalje navodi da je, međutim, u jednom momentu vozač tog bijelog vozila izašao na glavnu cestu skrećući prema Pazinu i na taj način je oduzeo prednost motoristima. Svjedok nadalje ukazuje da je svo troje motorista prošlo dugi desni zavoj i da su već bili na ravnici, tako da su bili lako uočljivi kako njemu, tako i vozilu bijele boje koje je bio nasuprot njega na drugoj strani ceste. Osim toga, svjedok C navodi da je nakon što su prešli dugi desni zavoj prije mjesta Podberam vidio da na raskršću stoji jedan bijeli auto i stajao je. Shvatio je da je budući da toliko stoji zaustavljen i čeka, da ih je vidio da dolaze, no, međutim, taj auto je odjednom krenuo na glavnu cestu, dakle došao je sa lijeve strane i već izašao na glavnu cestu. Kraj takvog stanja stvari, valja primijeniti odredbu čl. 1072. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 78/15. i 29/18.), kojom je propisano da kad je šteta prouzročena pogonom dvaju ili više vozila, svu štetu snosi vlasnik vozila koji je isključivo kriv za štetni događaj. U konkretnom slučaju nema suodgovornosti prednika tužitelja jer je za njega izlijetanje nepoznatog bijelog vozila sa sporedne na glavnu cestu bilo nepredvidivo, a štetni događaj na način kako se dogodio i uz logičnu i očekivanu reakciju prednika tuženika (snažno kočenje i skretanje u desno), kako bi izbjegao kontakt sa nepoznatim bijelim vozilom ne bi se izbjegao niti da je prednik tužitelja vozio dopuštenom brzinom. Prema odredbi čl. 30. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj: 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 153/14, dalje: ZOOP), oštećena fizička osoba kojoj je šteta nanesena uporabom nepoznatog vozila može podnijeti odštetni zahtjev Hrvatskom uredu za osiguranje. Prema stavku 2. te odredbe, oštećena fizička osoba ima pravo zahtijevati naknadu štete zbog smrti, tjelesne ozljede ili oštećenja zdravlja i to najviše do iznosa iz članka 26. stavka 8. tog Zakona. Prema tome, tuženik je u konkretnom slučaju odgovoran za počinjenu štetu koja je nastala tužiteljima prema navedenim odredbama. Stoga je po tuženiku istaknuti prigovor pasivne legitimacije neosnovan, tim više što vozač nepoznatog vozila nije pronađen.

21. Iz zapisnika o vještačenju Policijske uprave Istarske, Policijske uprave Pazin proizlazi da je 5.3.2020. izvršena je analiza krvi i mokraće metodom kvantitativno određivanje etanola u biološkim uzorcima i analizu očne vodice i ustanovili sljedeću koncentraciju apsolutnog alkohola. Rezultat u krvi 0,00g/kg (%), u mokraći 0,22g/kg (%), u očnoj vodici 0,00g/kg (%). U dostavljenom uzorku krvi nije utvrđena prisutnost etilnog alkohola, što ukazuje da je preminuli neposredno prije smrti bio trijezan.

22. Iz Zapisnika o obdukciji od 17. veljače 2020. sačinjenog po dr. sc. BJ, dr. med za potrebe predmeta koji se vodio pred Županijskim državnim odvjetništvom u Puli proizlazi da je izvršena obdukcija tijela prednika tužitelja, a u Zapisniku su navedeni i rezultati kemijsko toksikološke analize koja je učinjena u Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „ KJ“ te je kvantitativnom analizom alkohola utvrđena koncentracija od 0,00g/kg apsolutnog alkohola u krvi, 0,22 g/kg u mokraći, 0,00 g/kg u očnoj vodici. Toksikološkim vještačenjem utvrđena je prisutnost i u uzorku krvi diazepama i njegovog metabolita nordazepama, zolpidema, u uzorku mokraće diazepama i njegovog metabolita nordazepama, oksazepama i temazepama, zolpidema, uzorku očne vodice/staklovine diazepama i njegovog metabolita nordazepama, zolpidema.

23. Iz dopisa Halmed-a od 20.10.2023. proizlazi da odobrenje za stavljanje lijeka u promet u Republici Hrvatskoj ima pet lijekova s djelatnom tvari zolpidem (zolpidematartarat): Lunata 10 mg filmom obložene tablete, Lunata 5 mg filmom obložene tablete, Sanval 10 mg filmom obložene tablete, Sanval 5 mg filmom obložene tablete, Zolsana 10 mg filmom obložene tablete. Nuspojave (kao i svi lijekovi, lijekovi s djelatnom tvari zolpidem mogu uzrokovati nuspojave, iako se one neće pojaviti kod svakoga): postoje dokazi da nuspojave ovise od dozi, osobito one koje su povezane sa središnjim živčanim ustavom. Kako bi se smanjila mogućnost takvih nuspojava, zolpidem treba primijeniti kako je preporučeno neposredno prije odlaska na spavanja ili u krevetu. Nuspojave su češće u starijih osoba. Nuspojave su navedene prema učestalosti. Često (mogu se javiti u manje od 1 na 10 osoba) noćne more, pospanost, pogoršanje nesanice, iscrpljenost, omaglica, kognitivni poremećaji poput privremenog gubitka pamćenja (anterogradna amnezija koja može biti praćena neprikladnim ponašanjem), halucinacije, povećana aktivnost, depresija, proljev, mučnina, povraćanje, bol u trbuhu, bol u leđima, infekcije gornjih i donjih dišnih puteva, glavobolja. Manje često (mogu se javiti u manje od 1 na 100 osoba) kožni osip, pojačano znojenje, unutarnji nemir, agresivnost, smetenost, razdražljivost, euforija, neobični osjeti na koži kao što su trnci ili utrnulost, tremor, hodanje u snu ili druga povezana ponašanja, koja nisu uobičajena tijekom spavanja, nedostatak koncentracije, nerazgovijetan govor, dvoslike, zamagljeni vid, promjene u koncentraciji jetrenih enzima u krvi, poremećaj apetita, bol u zglobovima, bol u mišićima, grčevi mišića, bolovi u vratu, mišićna slabost. Rijetko (mogu se javiti u manje od 1 na 1000 osoba) koprivnjača, pogoršanje vida, poremećaj spolnog nagona, oštećenje jetre, opasnost od padova (osobito u starijih osoba ili kad se zolpidem ne uzima kako je propisano), smanjena razina svijesti, promjene u načinu hoda. Vrlo rijetko (mogu se javiti u manje od 1 na 10 000 osoba) ispadi bijesa, neobično ponašanje, razvoj tolerancije, ustrajno oticanje kože i sluznice. Odobrenje za stavljanje lijeka u promet u Republici Hrvatskoj ima 6 lijekova naziva Diazepam:

Diazepam Alkaloid 10 mg/2ml otopina za injekciju, Diazepam Alkaloid 2 mg obložene tablete, Diazepam Alkaloid 5 mg obložene tablete, Diazepam JGL 10 mg tablete, Diazepam JGL 2 mg tablete i Diazepam JGL 5 mg tablete. Nuspojave (kao i svi lijekovi, lijekovi s djelatnom tvari diazepam mogu uzrokovati nuspojave, iako se one neće pojaviti kod svakoga): najčešće prijavljene nuspojave su umor, omamljenost i slabost mišića, koje su ovisne o dozi. Nastaju uglavnom početkom liječenja i obično nestaju produženom primjenom lijeka. Ostale moguće nuspojave: osjećaj umora, mišićna slabost, omaglica, slaba koncentracija, smetnje ravnoteže pri hodu, usporen ili otežan govor, glavobolja, vrtoglavica, nevoljno drhtanje, otežano pamćenje novih stvari, zbunjenost, emocionalna tupost, depresija, smanjena budnost, pojačan ili smanjen libido, promjene u nalazima testova funkcije jetre, nekontrolirano mokrenje, nepravilan rad srca, zatajenje srca, niski krvni tlak, oslabljena cirkulacija, mučnina, zatvor, suha usta, pojačano lučenje sline, problem s vidom, uključujući dvoslike ili zamućen vid, vrtoglavica, kožne reakcije, povećan rizik od padova il lomova kostiju u osoba starijih od 65 godina, razvoj ovisnosti, razvoj simptoma ustezanja.

24. Iz potvrde dr. JJ od proizlazi da su pacijentu pok. LJ propisivani lijekovi Zolpidem (Sanval) i Diazepam, po preporuci specijalista nefrologa uz ostalu terapiju koju je uzimao zbog osnovne bolesti.

25. Iz nalaza i mišljenja vještaka Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ od 9. studenog 2021. proizlazi da je pokojni LJ sudjelovao kao vozač motocikla u prometnoj nesreći 16. veljače 2020. u 11,02 sati u kojoj je smrtno stradao. Prema Zapisniku o toksikološkom vještačenju KLASA:NK- 235-01/20-03/491, URBROJ: 511-01-114-20-3 od 7.7.2020. u uzorcima krvi, mokraće i očne/vodice/staklovine utvrđena je prisutnost diazemapama, njegovog glavnog metabolita nordazepama te zolpidema što ukazuje da je imevonani konzumirao anksiolitik diazepam, djelatni sastojak lijekova Relanium, Normabel, Apaurin Valium, Diazepam i Diazepam Desitin te hipnotik zolpidem, djelatni sastojak lijeka Sanval, Lunata Zolsana i Zonadin. Lijekovi diazepam i zolpidem se izdaju isključivo na liječnički recept. Prema medicinskoj dokumentaciji, dopis ordinacije opće medicine, dr. med. JJ te povijest bolesti KBC Rijeka, Klinika za internu medicinu imenovanom su prepisivani lijekovi Zolpidem (Sanval 1x1 tableta navečer p.p., prema potrebi) te Diazepam kontinuirano od 2016. do 16.1.2020. Diazepam je benzodiazepinski anksiolitik i miorelaksans, koristi se u terapijskim dozama od 4-40 mg dnevno, pri čemu se maksimalna koncentracija u plazmi/krvi postiže nakon 0,5-2,5 sata. Vrijeme polueliminacije iz krvi iznosi 21 do 37 sati, a moguće ga je u mokraći detektirati od 1 do 7 dana nakon konzumacije. Prema literaturnim podacima, dokazano je da jednokratna doza od 5 do 10 mg diazepama remeti rezultate niza testova kojima se ocjenjuju psihomotorne reakcije vozača, zbog hipnotičkog djelovanja i smanjenja budnosti. Posebno se usporavaju pokreti očiju s jedne točke fiksacije na drugu. Psihomotorno oštećenje nakon uzimanja traje individualno od 1 do 9 sati, ovisno o dozi i načinu unosa, a najizraženiji je neposredno prije maksimalne koncentracije u plazmi i prvih dva do četiri tjedna terapije. Tijekom dugotrajne primjene diazepama psihomotorno oštećenje je manje izraženo, ali je još uvijek prisutno i navodi se da kod kronične i subkronične upotrebe benzodiazepinskih lijekova dolazi do potpune ili djelomične tolerancije na negativne učinke benzodiazepina na psihomotorne sposobnosti. Zolpidem je imidazopiridinski sedativni hipnotik s brzim početkom djelovanja, djelatni sastojak lijekova Sanval, Lunata, Zolsana i Zonadin. Primjenjuje se za kratkotrajno liječenje nesanice u rasponu dnevnih doza 5-20 mg. Zolpidem se iz organizma izlučuje najvećim dijelom u obliku metabolita, vrijeme polueliminacije iz krvi iznosi 2 do 3 sata, a moguće ga je u mokraći detektirati od jedan do tri dana nakon konzumacije. Negativni učinci korištenja zolpidema su pospanost, vrtoglavica, amnezija, glavobolja i mučnina, a negativno djelovanje na psihomotorne sposobnosti je najizraženije prvih 4 do 5 sati nakon konzumacije. Zbog kratkog vremena poluelimiacije zolpidema u krvi i činjenice da se kod dugotrajne upotrebe ne akumulira u tijelu, smatra se da nakon propisanog korištenja navečer ujutro nema negativnog efekta zolpidema. Prema literaturnim podacima nakon korištenja 10 mg zolpidema uvečer prije spavanja, ujutro osobe nisu pokazivale smanjenje vozačkih sposobnosti prilikom testiranja. Nalogom za vještačenje dostavljenih bioloških uzoraka traženo je određivanje prisutnosti droga te nije tražena kvantitativna analiza u cilju određivanja koncentracije droga odnosno lijekova u krvi i procjenjivanja radi li se o terapeutskim koncentracijama, a to nije moguće naknadno učiniti jer se uzorci čuvaju 6 mjeseci nakon provedene analize prema Pravilniku o uvjetima i načinu uzimanja krvi i urina od okrivljenika i drugih osoba te o uvjetima koje ovlaštene ustanove i tijela moraju ispunjavati da bi mogle obavljati poslove analize krvi i urina. Prema mišljenju vještaka za cestovni promet (list spisa 175) pokojni se kretao vrzinom većom od dopuštene koja je na tom mjestu iznosila 60 km/h, no sudar bi se mogao izbjeći kočenjem da je vozio 48 km/h, prema mišljenju drugog vještaka za cestovni promet (list spisa 205) imenovani se je kretao dopuštenom brzinom, ne bi se zaustavio prije putanje nepoznatog vozila bez obzira je li reagirao skretanjem i snažnim kočenjem ili samo snažnim kočenjem. Može se zaključiti da je imenovani reagirao pravovremeno kao što bi reagirala većina iskusnih vozača. S obzirom na gore navedene činjenice u vještačenjima prometnih vještaka i u medicinskoj dokumentaciji o dugotrajnom propisivanju diazepama i zolpidema te o njihovom djelovanju, pod pretpostavkom da ih je imenovani konzumirao u propisanim dozama i na propisan način može se zaključiti da konzumacija tih lijekova nije značajno utjecala na psihomotorne sposobnosti pok. LJ.

25.1. I tužiteljica nije imala primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka, dok je tuženik podneskom od 17.12.2021. istome prigovorio.

25.2. Sud je proveo usmeno saslušanje vještakinje mr. sc. Ines Gmajnički, dipl. ing. koja je u ime navedene ustanove sačinila nalaz i mišljenje pa je vještakinja na glavnoj raspravi na posebno pitanje da li su Dijazepam i Zolpidem na popisu lijekova koji utječu na psihofizičke sposobnosti upravljanja motornim vozilom odgovorila da takve službene liste u Republici Hrvatskoj nema te da se takav popis lijekova može naći samo u literaturi, ali ne i u pravilnicima koji bi se nalazili u NN i slično. Također prema popisu droga, psihotropnih tvari i tvari koje se mogu upotrijebiti za izradu droga Diazepam i Zolpidem se nalaze na popisu psihotropnih tvari i biljaka u odjeljku 4, NN 13/19. Na pitanje kako ove psihoaktivne tvari djeluju na osobu odgovara kako lijekovi iz skupine diazepina kao što je Diazepam koji se koristi kao ansiolitik za liječenje tjeskoba kao biorelaksans za opuštanje mišića i za druge medicinske indikacije prvenstveno djeluju sedativno, što znači da opuštaju osobu, da mogu izazvati pospanost i zbog takvih djelovanja mogu umanjiti psihomotoričke vještine te tako i utjecati na primjer na sposobnost za upravljanje motornim vozilima. Takvi lijekovi takva neželjena svojstva imaju u počecima svoje primjene, no nakon dugotrajne primjene takvi negativni učinci se smanjuju. Lijek Zolpidem se koristi kod poremećaja spavanja i ubraja se stoga u hipnotike i koristi se prvenstveno navečer prije spavanja jer njegovo djelovanje nastupa vrlo brzo i nakon npr. 8 sati sna prema istraživanjima više nema negativnih djelovanja kao što su sedacija, pospanost, omaglica, smanjenje motoričkih funkcija nakon tih 8 sati. Na pitanje da li je imala na uvid dopis I od 20.10.2023. koji je zaprimljen u spis prilikom izrade nalaza i mišljenja odgovara kako nije. Nakon što je vještakinji predočen spomenuti dopis I navodi kako se ovdje se ne radi o novim podacima koje je koristila prilikom izrade nalaza i mišljenja.

25.3. Sud je u cijelosti prihvatio pisani nalaz i mišljenje vještaka Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" jer je isti logičan, uvjerljiv te dan u skladu s pravilima struke. Također, sud je u cijelosti prihvatio i usmeno očitovanje vještakinje mr. sc. Ines Gmajnički, dipl. ing. iz navedene ustanove jer smatra da su na primjedbe na nalaz i mišljenje dana logična i uvjerljiva objašnjenja koja u cijelosti kao vjerodostojna prihvaća i ovaj sud. Osim toga, taj nalaz je sukladan pisanom očitovanju vještakinje dr. sc. Irene Žuntar od 22. veljače 2024., o kojem će biti riječ kasnije. Navodi tuženika kojima prigovara toksikološkom vještačenju jer da je u suprotnosti sa navodima iz dopisa I od 26.10.2023. u kojem je točno objašnjeno i navedeno da lijekovi koje je konzumirao prednik tužitelja značajno utječu na sposobnost upravljanja vozilima, a što tuženik upire da je utjecalo na odvijanje same dinamike nesreće ovaj sud smatra irelevantnima i ničim dokazanima budući da je nakon smrti prednika tužitelja provedena toksikološka analiza u uzorcima krvi, mokraće i očne vodice pokojnog LJ kojom su utvrđeni tragovi diazepama i zolpidema u uzorku krvi, u uzorku mokraće i uzorku očne vodice/staklovine pa je stoga njihova prisutnost kod prednika tužitelja nesporna, ali je također nesporno da kvantitativna (utvrđivanje točne koncentracije) spomenutih tvari nije učinjena, zbog čega se ne zna točna koncentracija tih tvari u vrijeme štetnog događaja, budući da je predmetna analiza bila samo kvalitativna (utvrđivanje prisutnosti), ali ne i kvantitativna (utvrđivanje točne koncentracije) te da istu nije moguće iz objektivnih razloga naknadno učiniti, budući da se uzorci čuvaju šest mjeseci nakon provedene analize prema Pravilniku o uvjetima i načinu uzimanja krvi i urina od okrivljenika i drugih osoba te o uvjetima koje ovlaštene ustanove i tijela moraju ispunjavati da bi mogle obavljati poslove analize krvi i urina, kako to navodi vještakinja Gmajnički, a točnost navedenih navoda je uostalom i sam sud utvrdio uvidom u odredbu čl. 12. Pravilnika o uvjetima i načinu uzimanja krvi i urina od okrivljenika i drugih osoba te o uvjetima koje ovlaštene ustanove i tijela moraju ispunjavati da bi mogle obavljati poslove analize krvi i urina ("Narodne novine" broj: 86/14) kojom je propisano da se uzeti uzorci pohranjuju u hladnjaku na temperaturi od +4 °C i čuvaju šest mjeseci od izvršene analize. Dakle, sud prihvaća mišljenje vještaka da se s obzirom na činjenice u medicinskoj dokumentaciji o dugotrajnom propisivanju diazepama i zolpidema te o njihovom djelovanju, pod pretpostavkom da ih je prednik tužitelja konzumirao u propisanim dozama i na propisan način može zaključiti da konzumacija tih lijekova nije značajno utjecala na psihomotorne sposobnosti pok. LJ. Dakle, sud prihvaća navedeno mišljenje koje je sačinjeno pod navedenom pretpostavkom, budući da točnu količinu navedenih tvari kod prednika tužitelja sada više iz objektivnih razloga nije moguće utvrditi. No ujedno valja ukazati kako tijekom postupka ništa nije ukazivalo, a niti tuženik ukazuje da bi prednik tužitelja reagirao na način koji nije primjeren u konkretnom slučaju ili da bi njegova reakcija bila zakašnjela pa da bi stoga bila upitna njegova psihofizička sposobnost upravljanja motociklom predmetne zgode, štoviše njegova reakcija snažnog kočenja i skretanja u desno predstavlja očekivanu, logičnu i pravovremenu reakciju, kako bi izbjegao kontakt sa nepoznatim bijelim vozilom koje mu je dolazilo sa lijeve strane i predstavljalo ugrozu, kako to navodi i prometni vještak, a takva reakcija prednika tužitelja je po ocjeni ovog suda očekivana reakcija svakog prosječnog vozača u situaciji kao što je ova, tim više što je na opisani način prednik tuženika doista i izbjegao kontakt s nepoznatim bijelim vozilom. U odnosu na ukazivanje tuženika da je vještakinja Ines Gmajnički u ime navedene ustanove za potrebe istrage izradila dokumentaciju koja joj je bila dokaz za vještačenje u ovom postupku te da je sudac odredio toksikološko vještačenje po ustanovi, a tuženik nije znao tko će ispred ustanove vještačiti dok nije došao nalaz ovaj sud smatra irelevantnim. Iako je točno da je Ines Gmajnički u ime Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" za potrebe istrage sačinila Zapisnik o toksikološkom vještačenju KLASA:NK-235-01/20-03/491, URBROJ: 511- 01-114-20-3 od 7.7.2020. kojim je kod prednika tužitelja u uzorcima krvi, mokraće i očne/vodice/staklovine utvrđena prisutnost diazepama i njegovog metabolita nordazepama, zolpidema, u uzorku mokraće diazepama i njegovog metabolita nordazepama, oksazepama i temazepama, zolpidema, uzorku očne vodice/staklovine diazepama i njegovog metabolita nordazepama, zolpidema, to po mišljenju ovog suda ni na koji način ne dovodi u bilo kakvu sumnju pravilnost nalaza i mišljenja danog po navedenoj ustanovi u ovom postupku koje je sačinjeno sa drugim zadatkom vještačenja, a osim toga tuženik niti ne dovodi u sumnju rezultate iz Zapisnika od 7.7.2020. sačinjenog za potrebe istrage, već se navedeno svodi na tuženikovo nezadovoljstvo sa rezultatima provedenog toksikološkog vještačenja u ovom predmetu, što po ocjeni ovog suda nije razlog za provođenje daljnjih dokaza na navedene okolnosti, odnosno za vještačenje po Medicinskom fakultetu na okolnost utjecaja lijekova koje je koristio prednik tužitelja na njegove psihofizičke sposobnosti, sposobnosti upravljanja motornim vozilom i sudjelovanja u prometu, a na okolnost je li sve u uzročno posljedičnoj vezi s nastankom i dinamikom štetnog događaja, ponajviše iz razloga jer se nije ukazala sumnja u pravilnost danog mišljenja, a povrh toga, nije učinjena kvantitativna analiza koju više nije moguće iz objektivnih razloga naknadno učiniti pa se takav dokazni prijedlog ukazuje kao nesvrsishodan.

25.4. U konkretnom slučaju nije izvršena kvantitativna analiza diazepama i zolpidema kod prednika tuženika pa se ne zna da li se radi o niskim, srednjim ili visokim koncentracijama navedenih tvari pa s tim u vezi slabijem ili jačem djelovanju. Stoga je ovaj sud utvrdio da tuženik nije dokazao da bi utvrđeni tragovi diazepama i zolpidema kod prednika tužitelja bili od utjecaja na njegove psihofizičke sposobnosti, odnosno na njegovu sposobnost upravljanja motociklom i sudjelovanja u prometu, odnosno da nije dokazao da bi navedeno bilo u uzročno-posljedičnoj vezi s nastankom predmetnog štetnog događaja.

26. Iz dopisa stalne sudske vještakinje dr. sc. Irene Žuntar od 22. veljače 2024., a nakon što je sud odredio vještačenje po navedenoj vještakinji kao specijalisti kliničke farmakologije na okolnost utjecaja lijekova koje je koristio pok. LJ na njegove psihofizičke sposobnosti i sposobnost upravljanja motornim vozilom i sudjelovanja u prometu, kao i na okolnost da li je navedeno u uzročno posljedičnoj vezi sa nastankom i dinamikom ovog štetnog događaja proizlazi kako je ipak, iako nije vještak specijalnosti koje potražuje sud za mišljenje, pogledala i pročitala pismena koja se nalaze dostupna elektroničkim putem, kao specijalistica toksikolog i stalna sudska vještakinja za toksikologiju, nuspojave lijekova i dodataka prehrani, a kao pomoć sudu i strankama u postupku može reći kako iz pismena u eSpisu proizlazi da je u Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić načinjena analiza u uzorcima krvi, mokraće i očne vodice pokojnog LJ te da su utvrđeni tragovi (riječ tragovi ukazuje na prisutne vrlo male količine) diazepama, njegovog metabolita nordazepama i zolpidema, a lijekove Zoldpidem i Diazepam je pok. LJ uzimao kontinuirano od 2016. propisivanjem od strane liječnika. Također, iz pismena u eSpisu proizlazi da je predmetna analiza bila samo kvalitativna (utvrđivanje prisutnosti), ali ne i kvantitativna (utvrđivanje točne koncentracije) te da istu nije moguće iz objektivnih razloga naknadno napraviti pa zaključuje da nije moguće uspostaviti uzročno-posljedičnu vezu psihofizičke sposobnosti, sposobnosti upravljanja motornim vozilom, sudjelovanja u prometu kao i vezu s nastankom i dinamikom štetnog događaja budući nema koncentracija, a kvalitativna analiza utvrdila je tek tragove lijekova, što ukazuje na vrlo niske, male, odnosno naznake količine, a u vezi kojih najvjerojatnije nema ili nema značajnog utjecaja na vozačke, psihomotorne sposobnosti. Slaže se s mišljenjem vještakinje Ines Gmajnički zapisnički evidentiranog na ročištu od 25. siječnja 2024. Dodatno, primjećuje kako je interesantno, ali i začudno, da nije na samom početku (očevidom na mjestu događaja od strane nazočne odgovorne osobe) naložena kvantitativna analiza bioloških uzoraka pokojnika LJ, a radi se o događaju sa smrtnim ishodom na licu mjesta te adresu načinjenog očiglednog propusta za isto nada se da će riješiti sud.

26.1. Imajući u vidu sadržaj navedenog dopisa sačinjenog po specijalistici toksikologu i stalnoj sudskoj vještakinji za toksikologiju, nuspojave lijekova i dodataka prehrani, sud je odustao od daljnjeg izvođenja dokaza na navedene okolnosti jer je i time nedvojbeno otklonjena svaka sumnja u pravilnost danog mišljenja po ustanovi i potvrđeno kako nije učinjena kvantitativna analiza. Pritom valja ukazati kako prema odredbi članka 220. st. 2. ZPP sud odlučuje o tome koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica, a prema čl. 292. st. 6. ZPP sud nije u daljnjem tijeku parnice vezan za svoje prijašnje rješenje o izvođenju dokaza pa okolnost da je ovaj sud odredio vještačenje po navedenoj vještakinji pa potom od njega odustao na način da je odbio prijedlog tuženika za provođenjem medicinskog vještačenja na naprijed navedene okolnosti nije od utjecaja na pravilnost presude jer je činjenično stanje dovoljno utvrđeno da se donese pravilna i na zakonu osnovana presuda.

27. Odredbom čl. 1101. st. 1. ZOO propisano je kako u slučaju smrti ili osobito teškog invaliditeta neke osobe pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete imaju članovi njezine uže obitelji (bračni drug, djeca i roditelji). I tužiteljici kao supruzi, a II tužitelju kako sinu pokojnog LJ pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete zbog smrti supruga, odnosno oca u zatraženom iznosu 43.798,52 eura (330.000,00 kuna) svakome. Nema govora da bi se taj iznos umanjio za iznos od 10.000,00 kn kojeg su tužitelji primili od HAK-a s osnova isplate jednokratne novčane pomoći u slučaju smrti kao posljedice prometne nezgode, kako to predlaže tuženik jer je taj iznos tužiteljima isplaćen od strane HAK-a (a ne tuženika) s navedene osnove, a ne s osnove kao što potražuju u ovom postupku.

28. Odredbom čl. 1093. st. 1. ZOO propisano je da je onaj tko prouzroči nečiju smrt, dužan naknaditi uobičajene troškove njegovog pogreba. I tužiteljica potražuje trošak pogreba, žalobne odjeće, vijenca, osmrtnice, karmina u iznosu od 20.000,00 kn te trošak izrade nadgrobnog spomenika u iznosu od 30.000,00 kn. I tužiteljica je u svom iskazu navela kako je za troškove karmina i troškove sprovoda pok. LJ potrošila otprilike 20.000,00 kn, sve kako su ljudi dolazili na karmine. Za troškove izrade nadgrobnog spomenika potrošila je 30.000,00 kn, a radio ga je obrtnik Đ iz [adresa]. Nakon toga je tužiteljica sutkinji, a potom i prisutnim punomoćnicima pokazala fotografije nadgrobnog spomenika iz kojih je razvidno da se radi o spomeniku koji je izrađen od mramora sa nadgrobnom pločom, a na kojoj je uklesano LJ te datumi rođenja i smrti istog. Na sredini ploče nalazi se križ koji je također uklesan, a na spomeniku su cvijeće i lampioni. Za crninu je potrošila 5.000,00 kn. Za troškove pribave crnine za malodobnog sina je potrošila također 5.000,00 kn. Sud prihvaća iskaz I tužiteljice u cijelosti, ocjenjuje ga uvjerljivim i istinitim, budući da ista ima neposredna saznanja o odlučnim činjenicama glede tog dijela zahtjeva, a sadržaj iskaza I tužiteljice nije ničim doveden u sumnju. Sud smatra da se radi o uobičajenim troškovima pogreba (trošak ukopa, žalobne odjeće, vijenca, osmrtnice, karmina) čija je visina odmjerena u zatraženom iznosu od 2.654,46 EUR te troškovima izrade nadgrobnog spomenika koje sud ocjenjuje opravdanim jer je obveza i pravo bračnog druga da pokopa preminulog bračnog druga, a visina je utvrđena prema visini troškova koje za tu namjenu izdvajaju građani prosječnih imovinskih prilika u mjestu pokopa u zatraženom iznosu od 3.981,68 EUR, posebno imajući u vidu da se i ovaj sud, neposrednim opažanjem-uvidom u fotografije uvjerio da se radi io nadgrobnom spomeniku izrađenom od mramora sa natpisom o pokojniku pa je stoga zatraženi trošak s obzirom na vrstu materijala i kamenoklesarske radove glede toga u cijelosti osnovan. II tužitelj potražuje trošak žalobne odjeće u iznosu od 5.000,00 kn. Sud smatra da se radi o uobičajenom trošku pogreba koji je II tužitelj imao, a čija je visina odmjerena u zatraženom iznosu od 663,61 EUR, budući da se štetni događaj dogodio u veljači, dakle bila je zima pa se radi o troškovima crnine koji su veći u odnosu na neko drugo, toplije godišnje doba, a uostalom sud je uzeo u obzir i nužnost da se žalobna odjeća zamijeni. Stoga je neosnovano tuženikovo osporavanje aktivne legitimacije, osnova i visine tužbenog zahtjeva s naslova nenovčane imovinske štete.

29. Prema čl. 29. st. 1. ZOO, dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate. Čl. 1103. ZOO određeno je da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga, dok je čl. 1086. ZOO određeno da se obveza naknade imovinske štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete. Pri donošenju odluke o tijeku zateznih kamata na dosuđenu neimovinsku i imovinsku štetu sud je dužan cijeniti odredbu čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“, broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14, 155/23-dalje: ZOOP) kojom je propisano da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku iz st. 1. toga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Budući da su tužitelji 5.8.2020. obratili tuženiku u mirnom postupku s zahtjevom za naknadu štete prije podnošenja tužbe, a tuženik to niti ne spori, to im na temelju odredbe čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu na dosuđenu neimovinsku i imovinsku štetu pripadaju zatezne kamate za razdoblje od dana podnošenja odštetnog zahtjeva tuženiku pa do isplate, neovisno o danu presuđenja (tako i odlukama VSRH Rev 1056/2017-3 od 27. travnja 2021. i Rev-934/14 od od 5. travnja 2017.).

30. Odluka o troškovima parničnog postupka donesena je temeljem odredbe članka 154. stavka 1. ZPP i odredbe članka 155. stavka 1. i stavka 2. ZPP.

30.1. I Tužiteljici je priznat trošak sastavljanja odštetnog zahtjeva u iznosu od 1.000,00 EUR na temelju Tbr. 7. točka 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23 - dalje: Tarifa), trošak sastavljanja tužbe u iznosu od 1.000,00 EUR na temelju Tbr. 7. točka 1. Tarife, trošak sastavljanja podneska od 7.1.2021. u iznosu od 1.000,00 EUR na temelju Tbr. 8. točka 1. Tarife. Za sastavljanje podnesaka od 4.3.2021., 19.4.2021., 13.1.2022. priznat joj je trošak u iznosu od 50,00 EUR temeljem Tbr. 8. toč. 3. Tarife, odnosno ne više od 25 bodova za svaki navedeni podnesak, obzirom da se u konkretnom slučaju radi o kategoriji "ostalih" podnesaka u parničnom postupku. Sa preostalim zahtjevom za nadoknadom troška za sastavljanje tih podneska I tužiteljica je odbijena. Priznat joj je trošak zastupanja na ročištu održanom 22.4.2021. u iznosu od 1.000,00 EUR (Tbr. 9. točka 1. Tarife) te trošak zastupanja na ročištu održanom 15.2.2021. u iznosu od 100,00 EUR temeljem Tbr. 9. toč. 5. Tarife, odnosno ne više od 50 bodova, budući da je isto ročište odgođeno prije početka raspravljanja, dok je s preostalim dijelom zahtjeva odbijena. Za svaku navedenu radnju je priznat PDV po stopi od 25%. Priznat joj je i trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 275,40 EUR te trošak uplate predujma za provođenje prometnog vještačenja u iznosu od 265,45 EUR. Na dosuđeni iznos troška parničnog postupka sud je temeljem odredbe članka 151. stavka 3. ZPP dosudio i zatražene zatezne kamate tekuće od dana donošenja presude do isplate. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom III. izreke presude.

30.2. Nije joj priznat trošak sastavljanja podneska od 23.6.2021. kojim isti izvještava sud kako je uplatila predujam za vještačenje, budući da uplatu sud sam provjerava putem računovodstva ili Ipis financijske kartice predmeta. Nije joj priznat trošak sastavljanja podnesaka od 30.8.2021. i 24.11.2021. u kojem ponavlja utvrđenja iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka te toksikološkog vještačenja i ne ističe primjedbe na isti jer taj trošak nije bio potreban za vođenje ovog postupka. Nije joj priznat trošak sastavljanja podnesaka od 2.11.2021., 13.5.2022., 25.7.2022. jer nisu bili potrebni za vođenje ovog postupka. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom VI. izreke presude.

30.3. II tužitelju je priznat trošak odštetnog zahtjeva u iznosu od 1.000,00 EUR na temelju Tbr. 7. točka 1. Tarife, trošak sastavljanja tužbe u iznosu od 1.000,00 EUR na temelju Tbr. 7. točka 1. Tarife, trošak sastavljanja podneska od 21.3.2022. u iznosu od 1.000,00 EUR na temelju Tbr. 8. točka 1. Tarife. Za svaku navedenu radnju je priznat PDV po stopi od 25%. Priznat mu je i trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 238,90 EUR. Na dosuđeni iznos troška parničnog postupka sud je temeljem odredbe članka 151. stavka 3. ZPP dosudio i zatražene zatezne kamate tekuće od dana donošenja presude do isplate. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom IV. izreke presude.

30.4. Nakon što su predmeti spojeni, vrijednost predmeta spora iznosi 94.896,81 EUR (50.434,67 EUR + 44.462,14 EUR), a tužitelje zastupa isti punomoćnik. Tužiteljima je za radnje poduzete nakon spajanja predmeta priznat trošak sastavljanja podnesaka od 9.2.2023., 24.11.2023., 4.3.2024. u iznosu od 1.430,00 EUR na temelju Tbr. 8. točka 1. Tarife za svaki navedeni podnesak, trošak zastupanja na ročištima održanim 4.10.2023., 25.1.2024., 11.3.2024., 3.10.2024., i 6.5.2025. u iznosu od 1.430,00 EUR (Tbr. 9. točka 1. Tarife) za svako navedeno ročište. Za sastavljanje podnesaka od 1.1.2024. i 20.12.2024. priznat im je trošak u iznosu od 50,00 EUR temeljem Tbr. 8. toč. 3. Tarife, odnosno ne više od 25 bodova za svaki navedeni podnesak, obzirom da se u konkretnom slučaju radi o kategoriji "ostalih" podnesaka u parničnom postupku. Za svaku navedenu radnju tužiteljima je priznat PDV po stopi od 25%. Priznat je i trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 663,61 EUR te trošak pristupa dva vještaka na ročište u iznosu od 66,36 EUR. Na dosuđeni iznos troška parničnog postupka sud je temeljem odredbe članka 151. stavka 3. ZPP dosudio i zatražene zatezne kamate tekuće od dana donošenja presude do isplate. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom V. izreke presude.

30.5. Nije im priznat trošak sastavljanja podnesaka od 28.11.2022., 18.5.2023., 28.3.2024. jer nisu bili potrebni za vođenje ovog postupka. Nije im priznat trošak sastavljanja podnesaka od 11.1.2024. u kojem ponavljaju utvrđenja iz dopunskog nalaza i mišljenja prometnog vještaka. Nije im priznat trošak sastavljanja podneska od 7.10.2024. u kojem se očituju na iskaz svjedoka ZJ i ponavljaju navode iznijete tijekom postupka jer su se na iskaz tog svjedoka mogli očitovati na ročištu na kojem je on saslušavan, a kojem su prisustvovali po punomoćniku. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom VII. izreke presude.

U Zagrebu, 3. lipnja 2025.

Sutkinja

Vedrana Kufrin

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 (petnaest) dana:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ako je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno - od dana primitka prijepisa presude, ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. I. i II. tužiteljima po punomoćniku, uz rješenje o sudskoj pristojbi na presudu u iznosu od 550,80 EUR (I tužiteljica) i 491,07 EUR (II tužitelj)

2. tuženiku po punomoćniku