Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

31 000 OSIJEK

Europska avenija 7

Poslovni broj: R1 Ob-60/2025-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Jadranki Oroz, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom postupku predlagateljice ŠT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po opun. Ivani Ostović, odvjetnici u OD BMD j.t.d. Osijek, protiv protustranke IT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi utvrđenja statusa izvanbračne zajednice, nakon provedenog postupka, dana 3. lipnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se postojanje izvanbračne zajednice između predlagateljice ŠT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], i sada pokojnog BT, OIB: [osobni identifikacijski broj], sa posljednjim prebivalištem u [adresa], koja je trajala od 1996. godine pa sve do njegove smrti dana 30. listopada 2024., radi ostvarivanja prava predlagateljice na mirovinu iza pokojnog BT, temeljem odredbe članka 22. stavak 1. i 3. Zakona o mirovinskom osiguranju

Obrazloženje

1. Predlagateljica je po opun. dana 20. siječnja 2025. podnijela ovom sudu prijedlog, koji je ispravila podneskom od 21. siječnja 2025. radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice sa sada pokojnim BT, koji je **.**.2024. preminuo, kada je s njim živjela u izvanbračnoj zajednici kao i njihovo zajedničko izvanbračno dijete IT rođen **.**.1998. Predlagateljica i pokojni BT, živjeli su kao izvanbračni drugovi od 1996. godine pa sve do njegove smrti, a da je tome tako, razvidno je i iz činjenice što je u ostavinskom postupku koji je vođen pod poslovnim brojem O-2685/24 pred javnim bilježnikom ST, predlagateljica kao izvanbračna supruga ostavitelja proglašena nasljednicom iza pok. BT kao i IT, sin ostavitelja, a koji u ostavinskom postupku nije osporavao postojanje izvanbračne zajednice svoje majke i ostavitelja. Činjenicu izvanbračne zajednice predlagateljice s pokojnim BT, može potvrditi i susjed HT, [adresa], koji živi u istoj ulici, svega nekoliko kuća dalje od kuće u kojoj su predlagateljica i pok. BT živjeli. Predlagateljica je pri Hrvatskom uredu za mirovinsko osiguranje, Područni ured Osijek podnijela zahtjev za priznanje prava na obiteljsku mirovinu, odnosno da joj se omogući isplata mirovine koju je primao pokojni izvanbračni suprug, ali kao preduvjet za podnošenje zahtjeva HZMO je zahtijevao izvadak iz Matične knjige vjenčanih ili sudsku odluku kojom predlagateljica dokazuje status izvanbračne supruge. U privitku dostavlja izvadak iz matice rođenih Matičnog ureda Osijek na ime ŽT, rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika ST, OS OS, broj O-2685/2024-4 od 10.12.2024., smrtni list na ime BT, izvadak iz matice rođenih Matičnog ureda Osijek na ime predlagateljice i BT.

2. Na ročištu održanom 3. lipnja 2025. opun. predlagateljice je ostao kod prijedloga, kao i podneska od 21. siječnja 2025., a kojim je ispravljen prijedlog u odnosu na protustranku, radi utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice predlagateljice sa sada pokojnim BT, a radi ostvarivanja prava na dio obiteljske mirovine iza sada pok. izvanbračnog supruga, dok se protustranka IT nije protivio prijedlogu.

3. U dokaznom postupku izvršen je uvid i pročitana dokumentacija koja prileže spisu i to: izvadak iz matice rođenih na ime ŽT (str. 4 i 5 spisa), rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika ST, OS OS, broj O-2685/2024-4 od 10.12.2024. (str. 6-10 spisa), smrtni list na ime BT (str. 11 spisa), izvadak iz matice rođenih Matičnog ureda Osijek na ime predlagateljice i BT, te su saslušani predlagateljica, protustranka i svjedok HT.

4. Pri odlučivanju o prijedlogu sud polazi od odredbe članka 11. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj:103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023,156/2023 - dalje: ObZ-a) prema kojoj se odredbe o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

5. Iz smrtnog lista Matičnog ureda Osijek utvrđeno da je BT umro

30. listopada 2024. u [adresa].

6. Iz izvatka iz matice rođenih Matičnog ureda Osijek na ime predlagateljice utvrđeno je da je predlagateljica rođena **.**.1956. u [adresa], od oca Š i majke I, da je zaključila brak u Bijelom Brdu dana **.**.1974. sa OT, koji brak je razveden presudom Općinskog suda u Osijeku broj PS-79/00-5 od 12. svibnja 2000., da je zaključila brak u Bijelom Brdu dana **.**.1992. sa PT, koji brak je razveden presudom Općinskog suda u Osijeku broj PS-203/99-7 od 14. siječnja 2000., dok je iz izvatka iz matice rođenih Matičnog ureda Osijek na ime BT utvrđeno da je isti rođen **.**.1950. u [adresa], od oca B i majke I, da je zaključio brak u [adresa] dana **.**.1990. sa GT, koji brak je razveden presudom Općinskog suda u Osijeku broj PS-123/93-10 od 20. rujna 1993., da je isti preminuo dana **.**.2024. u [adresa].

7. Iz pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-2685/24-4 UPP/OS- 149/24-4 od 10. prosinca 2024. Općinskog sudu u Osijeku, po javnom bilježniku ST kao sudskom povjereniku u ostavinskom predmetu iza pok. BT utvrđeno je da imovinu pokojnog čine nekretnine i pokretnine, da su njegovim nasljednicima, a temeljem zakona proglašeni ŠT, izvanbračna supruga ostavitelja i IT, sin ostavitelja.

8. Saslušana predlagateljica na ročištu 3. lipnja 2025. je u bitnome iskazala da je sa sada pok. BT živjela u izvanbračnoj zajednici od 1996.g., pa sve do njegove smrti 30.10.2024. Živjeli su u njegovoj kući koju je naslijedio od pok. roditelja u [adresa] i imali su jedno dijete sina IT. Ona je prije toga bila u dva braka koja su prestala razvodom, dok je BT bio također u braku koji je prestao razvodom u kojem braku nisu rođena djeca, a ona ima iz ranijih brakova četvero djece. Za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice BT i ona su bili zaposleni, radili su u vinariji Osijek, kasnije su oboje otišli u mirovinu, njegova mirovina je iznosila oko 4.000 kn, a njezina oko 2.000 kn. Njih dvoje se nisu vjenčali jer im to nije bilo bitno, međusobno su se slagali, brinuli se o zajedničkom djetetu, o svim potrebama obitelji i nisu razmišljali o tome da se formalno vjenčaju, ali njihova izvanbračna zajednica je imala sva obilježja bračne zajednice. Imali su zajedničke financije, plaćali režije i kupovali sve što je potrebno za kućanstvo. BT je imao dva moždana udara poslije kojih se oporavio, međutim zadnji moždani udar je doživio prošle godine kada se iznenada srušio i hospitaliziran je u bolnici u Vukovaru, a nakon što je otpušten oko tjedan dana je ležao u krevetu i o njemu se ona brinula, a isti je preminuo **.**.2024. Njegov pokop su financirali i organizirali ona i sin IT, a pokopan je u obiteljskoj grobnici u [adresa]. U ostavinskom postupku iza pok. BT koji se vodio kod javnog bilježnika ST, njegovim nasljednicima su proglašeni njihov zajednički sin IT i ona kao njegova izvanbračna supruga. Ovaj prijedlog je podnijela radi ostvarivanja prava na dio obiteljske mirovine iza pok. BT.

8.1. Na istom ročištu saslušana protustranka IT je iskazao da je on rođen u izvanbračnoj zajednici majke ŠT, ovdje predlagateljice i oca sada pok. BT, da su od njegova rođenja živjeli u kući u [adresa] u vlasništvu oca. Roditelji su bili zaposleni, brinuli su se o njemu, obavljali su sve zajedničke poslove, brinuli se o svim potrebama obitelji, školovali su ga, zajedno su odlazili na godišnje odmore. Poznato mu je da se roditelji nisu vjenčali, međutim njihova izvanbračna zajednica je imala sva obilježja bračne zajednice. Poznato mu je da je otac ranije bio u braku koji je razveden, a u istom braku nisu imali djece, dok je majka ranije bila u brakovima i imala je djecu koja su već bila odrasla kada je on rođen. Kada je otac doživio moždani udar bio je hospitaliziran u bolnici u Vukovaru, posjećivali su ga, a kada je došao kući iz bolnice, brinuli su se o njemu. Njegov pokop su organizirali i financirali majka i on i otac je pokopan u obiteljskoj grobnici u [adresa]. U ostavinskom postupku koji se vodio iza pok. oca kod javnog bilježnika ST njegovim nasljednicima su proglašeni on i majka, kao njegova izvanbračna supruga.

8.2. Na istom ročištu saslušani svjedok HT je iskazao da je predlagateljicu ŠT i sada pok. BT poznavao dugi niz godina, odnosno pok. BT je poznavao od ranog djetinjstva jer su živjeli u istom mjestu i istoj ulici. Njih dvoje su započeli zajednički život u izvanbračnoj zajednici 1996.g., živjeli su u kući pok. BT i imali su jedno zajedničko dijete, ovdje nazočnog IT, zajedno su živjeli sve do smrti BT, a koji je preminuo prošle godine. Oboje su bili zaposleni, zajedno su brinuli o svom djetetu, zajednički obavljali sve poslove u kući i oko kuće, međusobno su se posjećivali i znao je da žive u izvanbračnoj zajednici, tj. da se nisu vjenčali, a o tome su i razgovarali i oboje su rekli da im to nije bilo bitno, bitno je da su se međusobno uvažavali i brinuli jedno o drugom. Poznato mu je da je BT ranije bio u braku koji je razveden, a nisu imali zajedničke djece, a također mu je poznato da je predlagateljica bila ranije u dva braka koja su razvedena i u istim brakovima je imala djecu. Predlagateljica je sa BT živjela kao da su i u braku. Kada je BT doživio moždani udar, o njemu se brinula predlagateljica, kao i sin, a kada je BT preminuo, njegov pokop su organizirali i financirali predlagateljica i sin IT, on je bio na pokopu, a pokopan je u [adresa].

9. Ocjenom provedenih dokaza svakog ponaosob i u međusobnoj svezi, sud nalazi nesporno utvrđenim da je predlagateljica ŠT živjela u izvanbračnoj zajednicu sa sada pokojnim BT od 1996. godine, koja zajednica je po svojim obilježjima slična braku, jer se radilo o emotivnoj, ekonomskoj i obiteljskoj zajednici, koja je trajala neprekidno sve do dana smrti sada pokojnog BT **.**.2024. Ovakav zaključak suda temelji se na provedenim dokazima, kako materijalnim, tako i iz iskaza predlagateljice, saslušane protustranke, kao i svjedoka, kojima je sud poklonio vjeru, budući su iskazivali uvjerljivo i međusobno su suglasni, a temelje se na neposrednim zapažanjima o načinu života predlagateljice i pokojnog BT. Nadalje, na temelju materijalnih dokaza izvatka iz matice rođenih predlagateljice i izvatka iz matice rođenih i umrlih pokojnog BT, nesporno je utvrđeno da su isti u vrijeme trajanja izvanbračne zajednice imali status razvedene žene i razvedenog muškarca, da je predlagateljica u ostavinskom postupku iza pokojnog BT pored njihovog zajedničkog sina IT, ovdje protustranke, proglašena njegovim nasljednikom temeljem zakona, kao njegova izvanbračna supruga. Dakle, u konkretnom slučaju radilo se o faktičnoj zajednici predlagateljice ŠT i sada pokojnog BT, koji su bili u trajnom odnosu koji je imao sve odlike izvanbračne zajednice i od bračne zajednice se razlikovao samo po tome što brak formalno pravno nije zaključen.

10. Sukladno članku 22. stavak 1. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj: 93/2015, 120/2016, 18/2018, 62/2018, 115/2018, 102/2019, 84/2021 i 119/2022) u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine, osigurani su članovi njegove obitelji, a sukladno stavku 3. citiranoga članka pod članom obitelji smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, a status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku.

11. Pored toga, odredbom članka 436. ObZ-a je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku. Odredbom članka 3. ObZ-a kao i članka 11. ObZ-a je propisano da izvanbračna zajednica predstavlja životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete s tim što ObZ iz 2015. regulira kraće trajanje izvanbračne zajednice od tri godine ako je ista nastavljena sklapanjem braka.

12. U ovoj pravnoj stvari nedvojbeno je utvrđeno da su predlagateljica ŠT i sada pokojni BT živjeli u izvanbračnoj zajednici neprekidno dulje od tri godine, odnosno od 1996. godine, pa do njegove smrti 30. listopada 2024.

13. Slijedom navedenog, kako predlagateljica ŠT ima pravni interes utvrditi postojanje izvanbračne zajednice sa sada pokojnim BT, a radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu iza pokojnog, te kako je utvrđeno da je postojala izvanbračna zajednica u trajanju od najmanje tri godine između predlagateljice i sada pokojnog BT, valjalo je prijedlog usvojiti i odlučiti kao u izreci ovoga rješenja.

U Osijeku, 3. lipnja 2025.

SUTKINJA

JADRANKA OROZ

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana po primitku istog.

Žalba se podnosi pisano putem ovog suda nadležnom Županijskom sudu.

Dostaviti:

1. Opun. predlagateljice

2. Protustranci