Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-2167/2024-53

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ivani Markotić, u pravnoj stvari tužitelja BLG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Marko Krpan, odvjetnik u Zagrebu, protiv I- tuženika BL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Damir Vukmanović, odvjetnik iz Bjelovara, II-tužene PL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i III-tužene BLGT iz B, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Damir Vukmanović, odvjetnik iz Bjelovara, radi namirenja potraživanja iz založene stvari, nakon javne i glavne rasprave održane i zaključene dana 7. svibnja 2025. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Ante Krstanovića, odvjetnika, zamjenice punomoćnika I i III-tuženih i punomoćnice II-tužene RL, odvjetnice, dana 3. lipnja 2025.

p r e s u d i o j e

Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"I. Tuženi BL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], PL iz B, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i PLGT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dužni su trpjeti namirenje tražbine tužitelja PLG s prebivalištem u 13 [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u iznosu od 22.681,52 kuna, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 27. siječnja 2017. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sudskom prodajom založenih nekretnina u vlasništvu tuženika i to:

- 1/2 + 1/2 zk.č.br. 130, u naravi kuća br. 161, gospodarska zgrada, voćnjak i dvor, ukupne površine 773 čhv; zk.č.br. 131, u naravi oranica Ravno Brdo, ukupne površine 494 čhv; zk.č.br. 132, u naravi oranica Ravno Brdo, ukupne površine 300 čhv; zk.č.br. 143/3, u naravi oranica Ravno Brdo, ukupne površine 74 čhv; zk.č.br. 143/4, u naravi pašnjak Ravno Brdo, ukupne površine 218 čhv; zk.č.br. 147, u naravi oranica Obrovac, ukupne površine 1 jutro, 47 čhv; zk.č.br. 148 u naravi oranica Ravno Brdo, ukupne površine 1114 čhv; zk.č.br. 149, u naravi oranica Ravno Brdo, ukupne površine 239 čhv; zk.č.br. 150, u naravi oranica Ravno Brdo, ukupne površine 259 čhv, sve ukupne površine 1 jutro, 3518 čhv; sve upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uknjiženo pri Općinskom sudu u Bjelovaru;

- 1/2 + 1/2 zk.č.br. 150, u naravi oranica Ravno Brdo, ukupne površine 1 jutro, 12 čhv, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uknjiženo pri Općinskom sudu u Bjelovaru;

- 1/2 + 1/2 zk.č.br. 132, u naravi oranica, ukupne površine 172 čhv, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], uknjiženo pri Općinskom sudu u Bjelovaru;

- 1/2 + 1/2 zk.č.br. 156/7, u naravi oranica Obrovac, ukupne površine 66 čhv; upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uknjiženo pri Općinskom sudu u Bjelovaru;

- 1/2 + 1/2 zk.č.br. 156/3, u naravi šikara Obrovac, ukupne površine 1470 čhv, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uknjiženo pri Općinskom sudu u Bjelovaru;

- zk.č.br. 1383/18/B, u naravi šuma Ravno Brdo, ukupne površine 1 jutro, 289 čhv, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uknjiženo pri Općinskom sudu u Bjelovaru;

- zk.č.br. 156/4, u naravi šikara Obrovac, ukupne površine 1470 čhv, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uknjiženo pri Općinskom sudu u Bjelovaru;

- zk.č.br. 113/1, u naravi livada Mala Ciglena, ukupne površine 93 čhv; zk.č.br. 114/1, u naravi livada Mala Ciglena, ukupne površine 793 čhv; zk.č.br. 134/5 u naravi pašnjak Ciglena, ukupne površine 61 čhv; zk.č.br. 144/7, u naravi livada Ciglena, ukupne površine 460 čhv; zk.č.br. 144/A/7, u naravi livada Ciglena, ukupne površine 306 čhv; zk.č.br. 145/4, u naravi livada Ciglena, ukupne površine 1509 čhv; zk.č.br. 145/A/3, u naravi livada Ciglena, ukupne površine 301 čhv; zk.č.br. 161/33, u naravi pašnjak Ciglena, ukupne površine 16 čhv; zk.č.br. 161/37 u naravi pašnjak Ciglena, ukupne površine 143 čhv, sve ukupne površine 3682 čhv, sve upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uknjiženo pri Općinskom sudu u Bjelovaru;

- zk.č.br. 148/4, u naravi livada Ciglena, ukupne površine 732 čhv; zk.č.br. 148/A/4, u naravi livada Ciglena, ukupne površine 425 čhv; zk.č.br. 149/3, u naravi oranica Ciglena, ukupne površine 350 čhv; zk.č.br. 161/43 u naravi pašnjak Ciglena, ukupne površine 59 čhv, sve ukupne površine 1566 čhv, sve upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uknjiženo pri Općinskom sudu u Bjelovaru; - zk.č.br. 133, u naravi oranica Ravno Brdo, ukupne površine 216 čhv; zk.č.br. 134, u naravi vinograd Ravno Brdo, ukupne površine 465 čhv; sve ukupne površine 681čhv, sve upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uknjiženo pri Općinskom sudu u Bjelovaru;

te namirenjem tužitelja iz postignute kupoprodajne cijene.

II. Određuje se upis zabilježbe hipotekarne tužbe na sljedećim nekretninama:

- 1/2 + 1/2 zk.č.br. 132, u naravi oranica, ukupne površine 172 čhv, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], uknjiženo pri Općinskom sudu u Bjelovaru,;

- 1/2 + 1/2 zk.č.br. 156/7, u naravi oranica Obrovac, ukupne površine 66 čhv; upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uknjiženo pri Općinskom sudu u Bjelovaru;

- 1/2 + 1/2 zk.č.br. 156/3, u naravi šikara Obrovac, ukupne površine 1470 čhv, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uknjiženo pri Općinskom sudu u Bjelovaru;

- zk.č.br. 1383/18/B, u naravi šuma Ravno Brdo, ukupne površine 1 jutro, 289 čhv, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uknjiženo pri Općinskom sudu u Bjelovaru;

- zk.č.br. 156/4, u naravi šikara Obrovac, ukupne površine 1470 čhv, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uknjiženo pri Općinskom sudu u Bjelovaru;

II. Nalaže se tužitelju naknaditi I i III-tuženima trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 2.681,25 uvećano za zakonsku zateznu kamatu tekuću od dana 3. lipnja 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je dana 27.1.2017. podnio tužbu u kojoj navodi da je sa tuženima dana 6.9.2011. sklopio Ugovor o zajmu broj 110906ĐSKG potvrđen od strane javnog bilježnika Lade Draškić pod poslovnim brojem OV-6264/11. Temeljem navedenog Ugovora o zajmu je u korist tužitelja kao zajmodavca u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Bjelovaru pod poslovnim brojem Z-4699/11 upisana hipoteka na nekretninama tuženika i to:

- 1/2 + 1/2 zk.č.br. 132, u naravi oranica, ukupne površine 172 čhv, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], uknjiženo pri Općinskom sudu u Bjelovaru;

- 1/2 + 1/2 zk.č.br. 156/7, u naravi oranica Obrovac, ukupne površine 66 čhv; upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uknjiženo pri Općinskom sudu u Bjelovaru;

- 1/2 + 1/2 zk.č.br. 156/3, u naravi šikara Obrovac, ukupne površine 1470 čhv, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uknjiženo pri Općinskom sudu u Bjelovaru;

- zk.č.br. 1383/18/B, u naravi šuma Ravno Brdo, ukupne površine 1 jutro, 289 čhv, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uknjiženo pri Općinskom sudu u Bjelovaru;

- zk.č.br. 156/4, u naravi šikara Obrovac, ukupne površine 1470 čhv, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uknjiženo pri Općinskom sudu u Bjelovaru;

- zk.č.br. 133, u naravi oranica Ravno Brdo, ukupne površine 216 čhv; zk.č.br. 134, u naravi vinograd Ravno Brdo, ukupne površine 465 čhv; sve ukupne površine 681čhv, sve upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uknjiženo pri Općinskom sudu u Bjelovaru, u visini od 2.527,87 EUR u kunskoj protuvrijednosti od 18.900,00 kn s godišnjim kamatama od 6,52% plativo u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan plaćanja, s rokom otplate 6.4.2013. te s eventualnim ovršnim troškovima. Do dana podnošenja tužbe, 27.1.2017. tuženi nisu podmirili svoje obveze iz predmetnog Ugovora o zajmu slijedom čega su nastupili uvjeti propisani čl. 11 Ugovora po kojem tražbina tužitelja dospijeva u slučaju neplaćanja bilo koje rate za više od 8 dana. Slijedom svega navedenog tužitelj traži namirenje svog potraživanja u iznosu od 27.523,92 kn, zajedno sa zateznom kamatom tekućom od podnošenja tužbe pa do isplate, sudskom prodajom založene nekretnine u suvlasništvu tuženika te namirenjem tužitelja iz postignute kupoprodajne cijene. Predlaže i da sud donese rješenje kojim će odrediti upis zabilježbe hipotekarne tužbe na naprijed navedenim nekretninama, sve uz naknadu prouzročenog parničnog troška uvećanog za zakonsku zateznu kamatu tekuću od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate.

2. I do III-tuženi u odgovoru na tužbu navode da bi iz Ugovora o zajmu od 6.9.2011. proizlazilo da je između tužitelja kao zajmodavca, I-tuženika kao zajmoprimca i založnog dužnika te II i III-tuženih kao solidarnih jamaca i založnih dužnika ugovor bio zaključen i solemniziran po javnom bilježniku Ladi Draškić. Međutim, tužitelja nikada nisu vidjeli niti su za njega čuli, s njim nisu pregovarali o sklapanju ugovora o zajmu, od njega nisu primili bilo kakav novčani iznos niti su u njegovu korist plaćali obroke zajma. Smatraju da su prevareni jer novac za koji se traži namirenje iz njihovih nekretnina nisu primili. Iz potvrde o solemnizaciji proizlazi da su ugovor na potvrdu donijeli I i III-tuženi, a ne i II-tužena koja je nepismena osoba, kojoj ugovor nikada nije bio pročitan niti objašnjen, a niti tužitelj kao zajmodavac nije bio nazočan kod javnog bilježnika pa se solemnizacija ne može odnositi na njega. Obzirom na navedeno, osporavaju identitet tužitelja, a ako ta osoba uopće i postoji osporavaju da bi s njim sklapali bilo kakav ugovor.

3. Tužitelj je u cijelosti ostao kod tužbe i tužbenog zahtjeva. Osporava navode odgovora na tužbu u cijelosti, posebno u dijelu da tuženima ne bi bio isplaćen ugovorom o zajmu ugovoreni iznos od 18.900,00 kn, koji su iznos tuženi i primili, a navedeno je potvrdio I-tuženik svojim potpisom na isplatnici. Ugovor je solemniziran od strane javnog bilježnika, pročitan i rastumačen strankama prije samog potpisivanja uz upozorenje da isti ima snagu ovršnog javnobilježničkog akta nakon čega su tuženi izjavili da prihvaćaju pravne posljedice isprave i da ona odgovara njihovoj volji. Posebno ističe da predmetni Ugovor o zajmu ima pravnu snagu javne isprave koja, prema čl. 230 ZPP-a dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje. Istina je da Ugovor o zajmu nije solemniziran u odnosu na tužitelja, a što je također u skladu s pozitivnim propisima budući se privatna isprava može potvrditi (solemnizirati) samo u odnosu na jednu ugovornu stranu, sve sukladno čl. 3 i čl. 59 Zakona o javnom bilježništvu (NN br. 78/93, 29/94, 189/98, 16/0 i 74/09, dalje: ZJB).Tuženi su na dan sklapanja Ugovora o zajmu potpisali izjavu kojom potvrđuju da nisu u nuždi, teškom imovinskom stanju, da nemaju imovinskih neprilika niti smanjenu sposobnost rasuđivanja. Osim toga, I-tuženik je ispunio zahtjev za zajam iz kojeg proizlazi da su primanja kućanstva iznosila 16.000,00 kn. Tužitelj je tuženima isplatio ugovoreni iznos zajma, dok tuženi nisu ispunjavali svoju obvezu po kojoj su iznos od 2.527,87 EUR u kunskoj protuvrijednosti od 18.900,00 kn trebali vratiti u 19 mjesečnih rata, svaku u iznosu od 139,00 EUR s ugovorenim kamatama u iznosu od 5,30% godišnje, pri čemu prva rata dospijeva na naplatu 6.10.2011., a posljednja 6.4.2013. Uplate koje su tuženi vršili su uredno proknjižene i razmjerno istima je umanjeno njihovo dugovanje, dok točnu visinu preostalog duga tužitelj predlaže utvrditi financijskim vještačenjem.

4. Presudom i rješenjem poslovni broj P-516/2017-40 od dana 14.7.2022. usvojen je tužbeni zahtjev te je naloženo tuženima solidarno naknaditi tužitelju parnični trošak.

5. Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, je rješenjem poslovni broj Gž-899/2022-4 od dana 5.3.2024. prihvatio žalbu I-III-tuženih , ukinuo prvostupanjsku presudu i predmet vratio na ponovno suđenje. U obrazloženju svoje odluke drugostupanjski sud ukazuje da je činjenično stanje nepotpuno utvrđeno te upućuje ovaj sud da je u daljnjem tijeku postupka potrebno utvrditi tko je osim parničnih stanka sudjelovao u ugovaranju i realizaciji spornog ugovora o zajmu, kako su parnične stranke ispunile, odnosno ispunjavale svoje obveze, odnosno na koji je način tužitelj dostavio novac tuženima i obrnuto, kako je (na ruke ili preko računa) i gdje primao njihove uplate s obzirom da iz dostavljenog Izvoda iz otvorenih stavki proizlazi da su tuženi uplatili određeni iznos te je li bilo posrednika prilikom realizacije spornog zajma. Također je potrebno ispitati i samu solemnizaciju ugovora, posebno cijeneći da je II-tužena nepismena osoba u poodmakloj životnoj dobi.

6. Tužitelj je u nastavku postupka u cijelosti ostao kod tužbe i tužbenog zahtjeva. Predložio je da se dopunski sasluša svjedokinja AL, na okolnost je li strankama objasnila sve ugovorne odredbe, posebno članak 2 ugovora u kojem tuženik potvrđuje primitak ugovorenog iznosa. PL nije bila prisutna solmizaciji ugovora kod javnog bilježnika već je za to opunomoćila BL, punomoć je ovjerila kod drugog javnog bilježnika i to javne bilježnice Marije Kustić iz Bjelovara pa tužitelj predlaže saslušanje javnobilježničke prisjednice CL na okolnost čitanja i ovjere punomoći.

7. Bitne činjenice potrebne za donošenje odluke sud je utvrdio čitanjem preslike Ugovora o zajmu broj 110906ĐSKG potvrđen od strane javnog bilježnika Lade Draškić pod poslovnim brojem OV-6264/11 (list 8 - 13 i 25 spisa), izvadaka iz zemljišne knjige za naprijed pobrojane nekretnine (list 26 - 36 spisa), izvatka iz otvorenih stavki (list 37 - 38 spisa), isplatnice (list 71 spisa), izjave korisnika zajma BL TL, BL PL i BL (list 77 - 79 spisa), zahtjeva za hipotekarnim kreditom od 26.7.2011. (list 80 - 84 spisa). Saslušana je svjedokinja AL (list 98 - 99 i 222 spisa), saslušan je I-tuženik BL (list 99 spisa). Zamolbenim je putem po Općinskom sudu u Bjelovaru izveden dokaz saslušanjem II- tužene PL (list 106 spisa) i BLGT (list 106 - 108 spisa) te je saslušana svjedokinja ŠL (list 218 -219 spisa) . Provedeno je financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Đuri Lobašu iz Lobaš vještačenja d.o.o. na okolnost visine duga I do III-tuženika prema tužitelju (nalaz i mišljenje vještaka na listu 128 - 150 spisa). Sud je po prijedlogu tuženih od Ministarstva unutarnjih poslova zatražio podatak je li tužitelj tijekom 2011. godine, a posebno 6.9.2011. boravio u [adresa]. MUP RH nije mogao udovoljiti traženju suda jer tužitelj nikada nije imao pribavljeno boravište/prebivalište u [adresa]. Također je od Županijskog suda u Zagrebu zatražen podatak o eventualno pokrenutom kaznenom postupku u kojem bi I do III-tuženik imali status oštećenika u vezi s ugovorom o zajmu broj 120306GSGKGD te je zaprimljena obavijest da se takav postupak ne vodi. Sud je po prijedlogu I –III tuženih od Ministarstva pravosuđa, Uprave za europske poslove, međunarodnu i pravosudnu suradnju zatražio dostavu podataka o identitetu tužitelja, posebno da se od Republike Gvatemale zatraže podaci kada je tužitelj rođen i gdje živi. Ministarstvo pravosuđa je dostavilo sudu obavijest o radnjama koje trebaju poduzeti tuženi za pribavljanje zatražene informacije, sud je prema navedenom sastavio zamolnicu nadležnom tijelu Republike Gvatemale te pozvao tužene da istu prevedu na španjolski jezik kod ovlaštenog sudskog tumača za španjolski jezik radi daljnjeg postupanja. I-III-tuženi nisu postupili sukladno dobivenoj uputi. Cijeneći sve provedene dokaze sukladno čl. 8 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19,80/22, 114/22 i 155/23 u daljnjem tekstu: ZPP-a), sud utvrđuje da je tužbeni zahtjev neosnovan.

8. Iz Ugovora o zajmu broj 110906ĐKSG proizlazi da je zaključen dana 6.9.2011. između tužitelja kao zajmodavca i I-tuženika kao zajmoprimca i založnog dužnika te II i III-tuženih kao solidarnih jamaca i založnih dužnika, pri čemu je I-tuženik nastupio kao punomoćnik II-tužene temeljem izdane punomoći (list 23 spisa). Predmet ugovora je zajam od 2.527,87 EUR, u kunskoj protuvrijednosti iznosa od 18.900,00 kn prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan sklapanja ugovora. Ugovor je sklopljen na rok od 19 mjeseci, plativo u 19 jednakih mjesečnih rata u iznosima od po 139,00 EUR od kojih prva dospijeva 6.10.2011. Svaka slijedeća rata dospijeva na naplatu svakog 6. u mjesecu, a zadnja rata dospijeva na naplatu 6.4.2013. Ugovorena je kamata od 5,30% godišnje. Korisnik zajma se obvezao podmiriti i ukupan trošak zajma od 845,94 kn. Zajam je osiguran hipotekom u korist zajmodavca na nekretninama I do III-tuženika opisanih u točci I. izreke ove presude. U čl. 11. ugovoreno je da zajmodavac može odstupiti od ugovora i zahtijevati od korisnika zajma trenutno vraćanje ukupnog zajma s kamatama te realizirati sva dana osiguranja ako korisnik zajma zakasni s plaćanjem bilo koje rate za više od 8 dana ili ako je korisnik zajma dao lažne podatke o sebi. U čl. 15 Ugovora o zajmu ugovorena je nadležnost Općinskog građanskog suda u Zagrebu za sve ugovorno povezane sporove. Obzirom na potpisani sporazum o mjesnoj nadležnosti, a na koji stranke imaju pravo temeljem čl. 70 ZPP-a, tuženi neosnovano prigovaraju mjesnoj nenadležnosti ovog suda.

9. Uz ugovor o zajmu, I-tuženik je u svoje ime te kao punomoćnik II-tužene potpisao Izjavu korisnika zajma, koju je istoga dana 6.9.2011. potpisala i III-tužena. U istoj izjavljuju da nisu u nuždi, teškoj financijskoj situaciji, da nemaju teških imovinskih neprilika, da nemaju smanjenu sposobnost rasuđivanja, da samosvjesno prihvaćaju svojim potpisom sve uvjete iz ugovora koje su detaljno proučili. Isto tako pod materijalnom i kaznenom odgovornošću izjavljuju da su potpuno sposobni svaki mjesec podmiriti ratu po ugovoru te se obvezuju da će, ukoliko se u budućnosti dogodi bilo kakva situacija zbog koje ne bi bili u stanu podmiriti ratu na vrijeme, o tome obavijestiti zajmodavca. Odrekli su se zahtjeva za poništenjem ugovora nakon što su dobili iznos zatraženog zajma.

10. Ugovor o zajmu je istoga dana solemniziran od strane javnog bilježnika Lade Draškić pod brojem OV-6264/11. Solemnizaciji su pristupili BL i TL, dok je PL izdala punomoć BL da u njeno ime i za njen račun može potpisati, sklopiti i podnijeti na solemnizaciju ili ovjeru javnom bilježniku sporazum radi osiguranja novčane tražbine prijenosom vlasništva nekretnine u iznosu do 100.000,00 EUR s potvrdom ovršnosti koji se sklapa između fizičke osobe ili pravne osobe kao fiducijarnog vjerovnika i nje kao fiducijarnog dužnika, sve kako je detaljno navedeno u punomoći od 6.9.2011. (list 23 spisa).

11. Pregledom punomoći koju je PL dana 6.9.2011. dala svom sinu BL utvrđeno je da je PL, nakon što joj je punomoć pročitana, istu potvrdila otiskom kažiprsta desne ruke, a što je sve, uz utvrđenje istovjetnosti podnositelja isprave na temelju osobne iskaznice, potvrdila javna bilježnica Marija Kustić, odnosno njena javnobilježnička prisjednica ŠL. I punomoć koju je II-tužena izdala odvjetnici RL (list 53 spisa) za zastupanje u ovom postupku je potpisana na istovjetan način.

12. Saslušana kao svjedokinja ŠL, sada javna bilježnica, ističe da se kod ovjere punomoći osobe koja ne zna čitati niti pisati stavlja rukoznak te osobe, otisak prsta, te joj se pročita sadržaj pismena koji na taj način potpisuje. Stranci se ne pojašnjava sadržaj onoga što je potpisala. Osoba koja daje rukoznak na podnesku koji se ovjerava se na isti način potpisuje i u knjizi javnog bilježnika, to je upisnik koji se trajno čuva. Za ovjeru potpisa nisu potrebni svjedoci. Ukoliko nepismena osoba dođe radi solemnizacije ugovora tada ju se upozorava na mogućnost da solemnizaciji prisustvuju i dva svjedoka, ali oni nisu nužni, nužni su ako se radi o slijepoj ili gluhonijemoj osobi. Ukoliko je osoba nijema, svjedoci opet nisu nužni. Kada dođe osoba sa punomoći koja se odnosi na pravni posao koji je ta osoba došla sklopiti, konkretno zasnivanje založnog prava, nije potrebno da sa njom bude osoba koja joj je punomoć izdala niti su potrebni svjedoci. Za punomoć je dovoljno da bude ovjerena, ne mora biti u formi javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave. Punomoć se ne može ovjeriti bez prisutnosti stranke. Ona može ili doći javnom bilježniku u ured ili javni bilježnik može izaći na teren. Sadržaj punomoći mora biti takav da sadrži sve radnje koje je opunomoćnik ovlašten poduzeti, tako i one potrebne za zasnivanje založnog prava. Ako javni bilježnik sastavlja punomoć tada ju sastavlja u formi javnobilježničkog akta. Ako stranka sama donese punomoć, javni bilježnik je ne pita niti je ovlašten pitati tko je punomoć sastavljao. Punomoć koja se nalazi u predmetnom spisu nije sastavljena u javnobilježničkom uredu Marije Kustić, stranka ju je donijela. Da je stranka došla u ured javnog bilježnika bez unaprijed sastavljenog obrasca punomoći, tada bi joj javni bilježnik sastavio punomoć u formi javnobilježničkog akta, upozorio ju na smisao i posljedice pravnog posla i utvrdio njezinu pravu volju. Tu bi onda postojala odgovornost javnog bilježnika za sastav takve punomoći.

13. Sud u cijelosti kao iskren i vjerodostojan prihvaća iskaz svjedokinje ĐL. Pojasnila je na koji se način pred javnim bilježnikom potpisuje punomoć te ukazala da postoji razlika ovjeravala li se potpis na punomoći koju je stranka sama donijela ili javni bilježenik sastavlja punomoć te kakav je postupak ako na ovjeru dođe osoba koja je nepismena, slijepa, gluha ili nijema.

14. Cijeneći sve navedeno, sud neiskrenim ocjenjuje iskaz II-tužene u kojem navodi da nikada nije dala I-tuženiku punomoć da ju zastupa u bilo kakvim poslovima, da nije dala u zalog svoje nekretnine, budući je ista za sve radnje vezane za sklapanje i solemnizaciju predmetnog ugovora na temelju valjane punomoći koju je sama donijela i pred javnim bilježnikom rukoznakom potvrdila (potpisala), opunomoćila svog sina, ovdje I-tuženika, BL.

15. Članak 59 ZJB-a propisuje da sudionici u pravnom poslu, svi ili neki od njih mogu isprave o pravnom poslu potvrditi kod javnog bilježnika. Za zasnivanje osiguranja tražbine uređene zakonom dovoljno je da privatnu ispravu potvrdi obveznik. Potvrđena isprava ima snagu javnobilježničkog akta, a ako je sastavljena prema propisima čl. 54 (ako je utvrđena obveza na činidbu o kojoj se stranke mogu nagoditi i ako sadrži izjavu obveznika o tome da se na temelju tog akta može radi ostvarenja dužne činidbe, nakon dospjelosti obveze, neposredno provesti prisilna ovrha) ima snagu i ovršnog javnobilježničkog akta. Primjenom citiranog čl. 59 ZJB neosnovan je i navod I-III tuženih da se solemnizacija ne odnosi na tužitelja kao vjerovnika jer isti nije pristupio u ured javnog bilježnika. Navedeno u svom iskazu ističe i svjedokinja AL, javnobilježnička prisjednica u javnobilježničkom uredu Lade Draškić, dok se konkretnih stranaka ne sjeća. Dopunski saslušana na ročištu održanom dana 7.5.2025. svjedokinja AL pojašnjava da ako stranke prilikom solemnizacije imaju nekakvih nejasnoća, posebno oko sadržaja isprave koja se solemnizira, im se jednostavnim riječima objašnjava sadržaj isprave koja se solemnizira, a ako im ni nakon toga sadržaj nije jasan isprava se neće solemnizirati. Osoba ili osobe koje su naveden u solemnizaciji su za javnog bilježnika stranke solemnizacije. Primjerak solemniziranog ugovora se izdaje strankama javnog bilježnika, ne bi se smio izdati nikome osim njima, no to je više pitanje za kolegicu Ladu Draškić čiji je ured, to ovisi o praksi ureda.

16. Iz iskaza I-tuženika BL proizlazi da se obratio kreditnom uredu u Zagrebu radi odobravanja kredita, bilo mu je potrebno oko 60.000,00 kn. Iznos mu je odobren, ali nikada nije bio isplaćen. Nikada nije upoznao niti čuo za tužitelja. U uredu je radio neki P koji je tražio da mu dostave papire o vlasništvu nekretnine. Bio je kod javnog bilježnika gdje je tražio da mu pročitaju ugovor, no u svemu su ih požurivali. Potpisao je što su mu gurnuli pod nos. Nikada nije vidio papir u kojem navodi da su prihodi njihovog kućanstva 16.000,00 kn. Ponavlja, odobreni iznos od 60.000,00 kn im nikada nije isplaćen, sami su snosili trošak javnog bilježnika kod kojeg su išli nakon što su u kreditnom uredu sastavili ugovor. To nije bilo isti dan, misli odmah idući. Nikada nije vidio niti čuo za tužitelja. Kod javnog bilježnika je potpisao sve što su mu dali da potpiše. To nije čitao jer su ga požurivali, bio im je kraj radnog vremena. Sa njima je kod javnog bilježnika došao čovjek iz kreditnog ureda i on je bio taj koji je sve požurivao. Stekao je dojam da između njega i javnobilježničkog ureda to tako ide, da je stvar uhodana. Rekao je i supruzi na kraju da je to čista prevara i da će nastradati.

17. Supruga I-tuženika, III-tužena PLGT (ime je promijenila 2013.) u svom iskazu pojašnjava da im je kredit bio potreban radi proširenja kapaciteta privatnog udomiteljstva koje je pružala za četiri štićenika određenih preko Centra za socijalnu skrb. U kreditnom uredu u Zagrebu su potpisali kredit, nikakav novac ni od koga nisu dobili. Počele su ih kontaktirati nepoznate osobe, prijetiti im, jedna je od njih tražila i da joj uplate 100,00 kn s obećanjem da će kredit biti realiziran, što je u konačnici i platila, no ta ju je osoba nastavila nazivati i tražila još novaca, a što nisu htjeli te su sve prijavili policiji u Bjelovaru.

18. Povezujući sadržaj opisanih iskaza, posebno tvrdnje I i III-tuženih da su kod javnog bilježnika potpisali sve što su im dali na potpis, a što zbog kratkoće vremena (pred zatvaranje javnobilježničkog ureda) i požurivanja djelatnika kreditnog ureda koji je sa njima išao javnom bilježniku, nisu niti stigli pročitati, sa okolnosti da se na priloženoj Isplatnici br. 110906ĐKSG na iznos od 18.900,00 kn (2.527,87 EUR) od dana 6.9.2011. nalazi potpis blagajnika i potpis primatelja (oba nečitka), sud zaključuje da je i ta Isplatnica, ujedno i jedini dokaz o navodno izvršenoj isplati iznosa od 18.900,00 kn BL (kao osobe navedene u isplatnici), potpisana na isti način, dakle bez da su stranke znale i mogle pročitati što potpisuju, slijedom čega je sud ne može prihvatiti kao vjerodostojan dokaz.

19. Tužitelj je u ovom postupku bio dužan, obzirom na osporavanje izvršene isplate, ali i plaćanja rata navodnog zajma, dokazati je li tuženima isplaćen novac, tko im ga je predao (nesporno je da tužitelj osobno tužene nikada nije sreo) i u kojem iznosu, na koji su način primane navodne uplate (tko ih je primao, jesu li vršene na ruke, preko računa, u kreditnom uredu) i jesu li za iste tuženima izdavane kakve potvrde. Sud je po prijedlogu tužitelja usvojio dokazni prijedlog za provođenje financijskog vještačenja na okolnost visine duga prema predmetnom Ugovoru o zajmu. Stalni sudski vještak za financije Đuro Lobaš, dipl. oec. je dana 30.11.2020. dostavio svoj nalaz i mišljenje iz kojeg proizlazi da je dugovanje tuženih po osnovi nepodmirenog glavnog duga iznosilo 15.191,57 kn, po osnovi nepodmirenih redovnih kamata 540,71 kn, dugovanje po osnovi nepodmirenih zateznih kamata 6.949,23 kn, odnosno, dospjelo ukupno nepodmireno dugovanje tuženika po Ugovoru o zajmu broj 110906ĐKSG je na dan 15.12.2016. iznosilo 22.681,52 kn, a sastojalo se od zbroja iznosa glavnog duga, redovnih i zateznih kamata. Tužitelj nije imao prigovor na nalaz i mišljenje vještaka te je prema utvrđenoj visini specificirao tužbeni zahtjev podneskom od 8.1.2021. Tuženi se nisu očitovali na nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Đure Lobaša. Sud prihvaća matematički izračun stalnog sudskog vještaka. Međutim, valja uzeti u obzir i da je vještak izračun radio isključivo na temelju priložene tablice iz koje nije vidljivo niti tko ju je sastavio, a kamoli da bi u tablici evidentirane uplate bile potkrjepljenje drugim dokazima (bankovni izvaci, potvrde o uplatama izvršenim na ruke) pa sud niti rezultate tog dokaza ne prihvaća kao relevantne po pitanju utvrđivanja osnova spornog pravnog posla. Dostavljena tablica nije vjerodostojna pa je sud, obzirom na nedostatak drugih dokaza koji bi potkrijepili ono što je u tablici evidentirano (isplata i uplate) ne prihvaća kao objektivan dokaz već drži da je ista prigodno iskonstruirana, tj. sastavljena za potrebe ovog postupka.

20. Prema odredbi čl. 297. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/96, 69/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, dalje: ZV) založno pravo ovlašćuje založnog vjerovnika za određenu tražbinu, ne bude li mu po dospijeću ispunjena, namiri iz vrijednosti založene stvari, a njezin vlasnik je dužan to trpjeti. Iz zk izvadaka za predmetne nekretnine vidljivo je da je u korist tužitelja upisano pravo zaloga radi osiguranja tražbine na temelju u ugovora o zajmu broj 110906ĐKSG od 6.9.2011. Županijski sud u obrazloženju svoje odluke od 5.3.2024. ističe da su tržbina i založno pravo koje ju osigurava povezani tako da je tražbina glavno pravo, dok je založno pravo sporedno (akscesorno) pravo, pa egzistencija svakog subjektivnog založnog prava ovisi o postojanju i valjanosti tražbine koja se osigurava. Subjektivno založno pravo osigurava tako određenu tražbinu i ono ne može postojati bez tražbine koju osigurava. Vjerovnik dakle ima pravo iz vrijednosti nekretnine tražiti namirenje tražbine, ali ne bilo koje tražbine, već samo one koja je osigurana založnim pravom. Ako te tražbine nema, vjerovnik nema pravo tražiti namirenje. Dakle, kada je osnovni pravni posao ništetan, tada je ništetno i osiguranje koje osigurava takav pravni posao (tako i Vrhovni sud RH u Rev-x 1116/2011 od 15. svibnja 2019. i Rev-x 610/16 od 20. rujna 2017).

21. Tužitelj je u ovom postupku primjenom pravila o teretu dokazivanja iz čl. 219. i čl. 221a. ZPP-a koje obvezuje sud da uzme za nedokazanu onu tvrdnju za čiju istinitost stranka, koja se na tu činjenicu poziva u svoju korist, nije bila u stanju pružiti sudu dovoljno adekvatnih dokaznih sredstava. Dužnost je stranaka u parnici iznijeti činjenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se te činjenice mogu utvrditi. Njihova je dužnost također iznijeti sudu činjenice i predložiti dokazna sredstva prikladna za stjecanje uvjerenja suda u istinitost tvrdnji od kojih zavisi osnovanost zahtjeva stranke. Dakle, istinitost određene tvrdnje dokazuje onaj koji tvrdi da određena činjenica postoji, a ne onaj koji poriče njeno postojanje. Ako stranka u tome ne uspije sud će izvesti zaključak o nedokazanosti, odnosno o neistinitosti njene tvrdnje pa će njen zahtjev odbiti kao neosnovan. Tužitelj u ovom postupku nije dokazao da je tuženima isplatio u ugovoru o zajmu od 6.9.2011. naznačeni iznos od 2.527,87 EUR u kunskoj protuvrijednosti od 18.900,00 kn, a što je bio dužan učiniti budući tuženi navedeno u cijelosti osporavaju. Dakle, nije dokazao da prema tuženima postoji ikakva tražbina, slijedom čega tužitelj nema pravo niti tražiti njeno namirenje na način kako to predlaže postavljenim tužbenim zahtjevom pa je sa istim u cijelosti odbijen, sve kako je odlučeno u točci I. izreke ove presude.

22. Odluka o trošku se temelji na čl. 154. st. 1 i čl. 155 ZPP-a, prema vrijednosti predmeta spora i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Troškovi koji su I i III-tuženoj bili potrebni za svrhovito vođenje postupka odnose se na sastav odgovora na tužbu u iznosu od 100 bodova (Tbr. 7 t. 1), zastupanja na ročištima održanim 23.10.2018., 26.9.2019., 2.9.2020., 8.10.2024., 27.1.2025. i 7.5.2025. u iznosu od po 100 bodova za svako (Tbr. 9 t.1) te na ročištu 22.2.2018. u iznosu od 25 bodova (Tbr.9.t.5), za sastav žalbe od 29.7.2022. iznos od 200 bodova (Tbr. 10.t1), za sastav podnesaka od 9.3.2022. i 8.10.2024. u iznosu od po 25 bodova za svaki (Tbr. 8.t.4). Za zastupanje više osoba odvjetniku pripada pravo na povišenje priznatih tarifnih stavaka za 10 % (Tbr. 40 t.1). Uz vrijednost jednog boda u iznosu od 2,00 EUR i 25% PDV-a od 536,25 EUR priznati trošak I i III-tuženih iznosi 2.681,25 EUR, zajedno sa zateznom kamatom tekućom od dana 3.6.2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

U Zagrebu 3. lipnja 2025.

Sutkinja:

Ivana Markotić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo na žalbu koju mogu podnijeti ovome sudu u roku od 15 dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi pisano, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA

1. pun. tužitelja

2. pun I i III-tuženika

3. pun. II-tuženoj

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte