Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

    [adresa]

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Zrinjki Matijević, uz sudjelovanje zapisničarke Ivane Pavić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika PR, zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN 5/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22), pokrenutog povodom prigovora okrivljenika na prekršajni nalog PUZ-a, VII. Policijske postaje, pod brojem 511-19-33/05-1-346-1/2021 od 14.10.2021. godine, nakon glavne rasprave održane dana 28. svibnja 2025. godine u nazočnosti okrivljenika, a bez nazočnosti tužitelja, dana 03. lipnja 2025. godine objavio je i

    p r e s u d i o

    I.) Okrivljenik: TR, sin P i FR rođ. T, rođen **.**.1988. godine u [adresa], državljanin RH, OIB [osobni identifikacijski broj], SSS, tehničar za računarstvo, nezaposlen, neoženjen, bez djece, prekršajno nekažnjavan, s prebivalištem u [adresa],

    kriv je

    što je dana 13. listopada 2021. u 13,50 sati u Zagrebu, na prostoru jezera Jarun, u blizini konjičkog kluba "Jarun", narušavao javni red i mir na način da je pred prolazećim građanima prsima odgurnuo NR, te zamahnuo rukom sa namjerom da ga udari, a što je kod istih izazvalo strah i uznemirenost,

    dakle, što je na javnom mjestu remetio javni red i mir

    čime je počinio prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kažnjiv po istom članku citiranog Zakona,

    pa mu se temeljem citiranog propisa izriče

    NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 25 eura (slovima: dvadeset pet eura)

    Temeljem odredbe članka 33.stavka 11. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku 30 dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom postupiti po odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.

    Ako okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečen novčana kazne u korist Državnog proračuna, prema priloženom predlošku uplatnice, smatrat će se daje novčana kazna u cijelosti uplaćena.

    Temeljem čl. 139. st. 3. u vezi s čl. 138. st. 2. toč. 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 eura (slovima: pedeset eura) u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice u roku od 30 dana od pravomoćnosti ove presude, a u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno, temeljem čl. 152.st.4. i st.11. Prekršajnog zakona.

    Obrazloženje

    1. PU Zagrebačka, VII Policijska postaja, pod brojem: 511-19-33/05-1-346-1/2021 izdala je dana 14.10.2021. prekršajni nalog protiv okrivljenika, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude, na koji je okr. uložio prigovor povodom kojeg je provedena glavna rasprava te je donijeta osuđujuća presuda pod br. Pp-18750/2021.

    2. Na osuđujuću je presudu, okrivljenik uložio žalbu, povodom koje je Visoki prekršajni sud RH rješenjem Ppž-3648/2022 od 04.12.2024. godine ukinuo pobijanu presudu i predmet dostavio sudu prvog stupnja dana 21.01.2025. godine na ponovni postupak i odlučivanje.

    3. Okrivljenik je u ponovnom postupku ostao kod obrane od 16.11.2021. godine koju je iznio pred ovim Sudom u prethodnom postupku, kao i svih iskaza u prethodnom postupku, te je naglasio da se ne smatra krivim i ne priznaje prekršaj koji mu se stavlja na teret. Istaknuo je kako je predmetne zgode bio napadnut pa je postupao u nužnoj obrani u kojoj je zadobio ozljede, dok se cijelog događaja više ne može sjetiti zbog zadobivenih ozljeda. Naglasio je da je pozvao hitnu pomoć zbog zadobivenih ozljeda a policiju je zvao zbog napada kojeg je pretrpio. Branitelj je slušao iskaz okrivljenika te je pojasnio da je verbalni konflikt između okr. i IR prethodio spornom događaju, međutim naglasio je kako između okr. i napadača nije postojao verbalni kontakt prije nastalog incidenta.

    U obrani u prethodnom postupku okr. je osporavao da bi prsima odgurnuo NR, te zamahnuo rukom prema njemu s namjerom da ga udari, već je upravo NR bio taj koji ga je napao, te ga udarao po glavi i tijelu, od kojih udaraca je tražio medicinsku pomoć u KB Sestre Milosrdnice. Naime, predmetne je zgode trčao oko Jarunskog jezera po puteljku na travnatoj površini, te je naišao na mladu gospođicu koja mu je s konjem prepriječila put, pa se je morao zaustaviti jer je konj jednim dijelom bio na travi, a jednim dijelom na puteljku. Rekao joj je da ovo nije hipodrom i neka makne konja, a na njezin upit kako da ga makne, rekao joj je da ga povuče sa staze, te je ona to i napravila. Nakon toga, nastavio je trčati, a kako je na glavi imao kapuljaču i gledao je u pod, odjednom je ispred njega istrčao jedan čovjek govoreći kakvi su problemi, pa se je morao naglo zaustaviti i tada je dobio udarac u lijevi dio glave, ispod oka, te ga je nastavio udarati, pa je pao na pod i izgubio svijest. Dok je bio na podu, pokušavao se izmaknuti, a vidio je da je na udaljenosti od oko 2 m od napadača bio i konj, čije je uzde držao u rukama. Dok ga je tukao i šaketao na podu, on je zapomagao i vikao, tražeći da mu pomognu i pozovu policiju, ali se ljudi nisu željeli miješati u ovaj događaj. Čuo je kako iz konjičkog kluba dopire jedan muški glas koji je govorio pusti ga, nemoj to raditi, te se ponadao da će isti prestati s napadom. Dok je konja odveo do ograde, podigao se je s poda i tražio ljude da pozovu policiju, međutim napadač se vratio sa četvoricom govoreći mu da će sad vidjeti tko će zvati policiju. Ipak, uspio je izbjeći daljnji napad jer se bavi trčanjem, te je bio brži od njih te je otrčao do zaštitara tražeći intervenciju policije koja je na koncu i došla. Na upit suda, iskazao je da se sve događalo na očigled prolaznika, ali nitko se nije želio miješati u događaj. Uz policiju došla je hitna medicinska pomoć koja ga je odvela u bolnicu jer je imao ozljede lica, masnice po glavi, rasječenu usnicu i ozljede tijela u vidu masnica i ogrebotina. Na upit suda da pojasni početak konverzacije sa nepoznatom ženskom osobom koja je bila uz konja a koji mu je pripriječio put, iskazao je da se odrješito obratio navedenoj ženskoj osobi riječima "molim vas maknite tog konja". Nadalje, ona je ušla u dijalog sa njime pitajući kako da ga makne, a on joj je rekao da isto onako kako ga je i ovdje dovela. Dok je ona počela odvlačiti svoga konja, stavio je kapuljaču na glavu i prokomentirao više sebi u brk, vidiš kako si ga mogla pomaknuti. Moguće je da je njegov komentar čula i ona, a vidio je po njezinom izrazu lica i riječi, negodovanje zbog toga što joj je rekao da konj ne smije biti na putu. Navedena ženska osoba je bila uz konja koji je pasao, a ona se zabavljala mobitelom. Poznato mu je da prolaznici negoduju jer članovi jahačkog kluba izvode konje izvan ograde svoga kluba, a naknadno je saznao da osoba koja ga je napala spada u prilično agresivnu i nasilnu osobu koja se prijeti onima koji mu se suprotstave. Nakon opisanog događaja, sklonio se u prostorije ŠRC Jarun, a tada mu je direktor centra donio led za otekline, ispričavao mu se, te je rekao da sa NR imaju dosta problema, obzirom učestalo izvodi konje izvan ograde kluba, pa mu je u više navrata slao e-mail upozorenja.

    4. U dokaznom postupku, sud je pročitao dokaze koji prileže sudskom spisu i to specijalistički nalaz KB Sestre Milosrdnice, izviješće pol. službenika, službenu zabilješku o dojavi, izviješće o činjeničnom stanju, zapisnik o ispitivanju osumnjičenika PR, te je saslušao svjedoke NR, OR i PRI, pročitao je zapisnik o suočenju između okrivljenika i svjedoka NR na ročištu održanom dana 10.01.2022. godine.

    5. Svjedok GR je na ročištu dana 06.05.2025.g . iskazala da ostaje kod svog iskaza od 17.02.2022.g., u kojem je nakon propisnog upozorenja opisala kako je predmetne zgode izvela svoja dva konja na zeleni pojas koji se nalazi preko puta Konjičkog kluba te je čula muški glas koji je urlao zbog čega je obratila pozornost. Tada je vidjela okrivljenika kako se trčeći po zelenom pojasu približavao IR koja je bila zaustavljena s konjem na travi koju je pasao, te je vikao na nju, a kad je došao do nje se zaustavio te joj se na vrlo neugodan način obratio govoreći makni se, gubi se, nije ti to hipodrom. Iako je IR pokušala izmaknuti konja, izgledalo je kao da je svaki put okrivljenik u tome ometa. Nakon što je OR oslobodila prostor na travnatoj stazi, okrivljenik je nastavio trčati, a NR, koji je vodio konja s ispusta, obratio mu se pitanjem ima li problema i zašto viče na IR, međutim, okrivljenik mu nije odgovorio, već je na istoga naskočio prsima te mu govorio "kaj ti hoćeš, kaj buš ti tu". Nije se mogla točno očitovati tko je prvi dignuo ruku da bi započeo udarce, znade da su se oboje šaketali, dakle, udarali jedan drugoga, te je vidjela da je okrivljenik u tom šakatanju i pao nakon čega je prestala tuča, te je NR otišao prema Konjičkom klubu, a okrivljenik je, dok se je podizao s poda, vikao izgovarajući riječi: vidjet ćete vi tu s tim konjima, neće na ovom ostati, te je tražio prolaznike da mu posude mobitel kako bi zvao policiju. Koliko se sjeća, nitko mu od prolaznika nije dao mobitel. Na upit suda je li vidjela da okrivljenik lupa po autima, svjedokinja je iskazala da je isti pokušavao zaustaviti automobile koji su tuda prolazili te je rukama lagano doticao vozila s namjerom da ih zaustavi. Sigurna je da je tijekom šakatanja okrivljenik zadobio neke ozljede jer mu je curila krv, a za NR nije sigurna je li dobio ozljede, obzirom je on otišao u dvorište kluba pa ih nije primijetila. Svjedokinja je iskazala da je tijekom opisanog incidenta bilo prolaznika, međutim, isti su bili prestrašeni te su zapravo prelazili cestu i izbjegavali neposredno prolaženje blizu okrivljenika, a ona je, budući je bila na zelenoj površini preko puta mjesta gdje je bio incident, sakrila se iza spremišta za daske za surfanje, iz straha i bojazni za sebe. Pridodala je da joj je ovaj incident djelovao zastrašujuće.

    Na upit okrivljenika, svjedokinja je opisala kako je svaki put kada mu se OR pokušala ukloniti, isti se našao ispred nje i onemogućavao joj odnosno otežavao da se ukloni s puta. Na upit okrivljenika svjedokinja je iskazala da je u konačnici okrivljenik ipak zaobišao IR te je nastavio trčati, dok je IR krenula prema Konjičkom klubu. Na upit okrivljenika svjedokinja je iskazuje da je NR išao prema okr. po travnatoj stazi te smatra da ga je okrivljenik mogao zaobići, da je želio. Na upit okrivljenika svjedokinja je iskazala da je Časlavov upit bio blago povišenog tona jer je NR već na udaljenosti od nekoliko metara pitao okrivljenika ima li kakav problem. Na upit okrivljenika svjedokinja je iskazala da je sigurna i dobro je vidjela kako je okrivljenik naskočio na NR i da do takvog postupanja nije došlo radi zaustavljanja u trčanju. Na upit okrivljenika svjedokinja je iskazala da se više ne može sjetiti je li okrivljenik, dok je bio na podu, molio da ga pusti i tražio pomoć, ali je pridodala da je opisani događaj bio vrlo šokantan. Na upit okrivljenika svjedokinja je iskazala da je sigurna da je okrivljenik bio krvav, da je pao, međutim nije mogla reproducirati koliko je tko dobio udaraca. Iskazala je da su u šaketanju bila samo njih dvojica i nitko im se nije pridruživao. Svjedokinja je iskazala da nakon incidenta okrivljenik nije otrčao već je najprije zaustavljao vozila tražeći da zovu policiju, te je sjeća i jednog para koji se tuda šetao, a koji se nisu uključivali u razgovor, već su samo prešli cestu. Okrivljenik se odšetao u smjeru odakle je i trčao. Na upit okrivljenika svjedokinja je iskazala da koliko se sjeća okrivljenik nije bježao nakon ovog incidenta, već se je odšetao u smjeru odakle je dolazio, a koliko se sjeća, nije ga nitko pratio niti je trčao za njim, a sjeća se da je NR rekao da će on zvati policiju.

    U ponovljenom postupku, a na upit suda, svjedokinja je iskazala da se NR obratio okrivljeniku riječima sa udaljenosti od oko 2 m (to je slobodna procjena jer je bila preko ceste i koliko se sjeća, s obzirom na protek vremena) ali se dobro sjeća kako se okrivljenik, kada se približio NR, prsima unio prema NR, kao da je naskočio na NR. Na upit suda svjedokinja je iskazala da ne može reći tko je prvi dignuo ruku, a na upit suda kako je doživjela ovaj incident iskazala je da je bila prestravljena jer je prvo bila očevicem nasrtaja na IR koja je imala konja, a budući da je i ona imala dva konja, osjećala je da bi to moglo izazvati okr. reakciju i prema njoj. Na upit suda svjedokinja je iskazala da ne može reći je li okrivljenik bio napadnut jer nije vidjela tko je prvi podigao ruku. Na upit suda svjedokinja je iskazala kako su i okrivljenik i svjedok NR iste građe. Na upit branitelja u kojem poziva svjedoka da se očituje o tome je li pitanje svjedoka NR bilo postavljeno na način da je istim okr. bio napadnut, dakle, je li pitanje bilo postavljeno na način da je agresivno, te ima li kontinuitet između upita svjedoka i klinča između okr. i svjedoka, svjedokinja je iskazala da je sve kako je doživjela već rekla, dakle, NR ga je pitao blago povišenim tonom, na dovoljnoj udaljenosti, ima li kakvih problema, a kako pitanje nije bilo upućeno njoj, nije u mogućnosti odgovoriti kako bi to pitanje doživjela i protumačila. Također je svjedokinja iskazala da ne može isključiti da postavljeno pitanje nije predstavljao napad u očima okrivljenika. Na izričit upit suda, svjedokinja je iskazala da je okrivljenik mogao izbjeći susret sa svjedokom odnosno zaustavljanje jer je staza dovoljno široka da ga je mogao zaobići. Na upit okrivljenika kako bi mogao zaobići NR koji je bio s konjem te mu je konj prepriječio put, jer se on kretao zemljanim putem, svjedokinja je iskazala da se više ne sjeća je li NR imao konja ali navodi da se radi o širokom prostoru, te da osim zemljanog puta ima i biciklistička staza, koja čak i da je bila prepriječena konjem, cesta je široka dvije trake te je okr. imao mogućnost izbjeći susret s NR.

    6. Svjedok NR je na ročištu dana 28.05.2025. godine, iskazao da ostaje kod svog iskaza danog 10.01.2022.g. pred ovim Sudom, u kojem je nakon propisnog upozorenja opisao da se predmetne zgode nalazio u konjičkom klubu Jarun, te je bio kod ograde jahališta, kod ispusta, u neposrednoj blizini stazice, kada je čuo galamu koja je dopirala do njega na udaljenosti od oko 150 metara. Najprije je mislio da se netko zafrkava, međutim, čuo je da galami muška osoba prijeteći ženskoj osobi i to članici njihovog konjičkog kluba, IR, a koja je izvela konja izvan ograde i vodila ga po travnatoj stazi, uz stazu za rolanje. Konja je držala na povodcu, a kretala se je prema ispustu. Zbog prijetnji koje je čuo, ostavio je konja unutar ograde te se kretao po stazi prema klubu, a dok se je mimoilazio sa okrivljenikom, pitao ga je u čemu je problem. Okrivljenik je na njega nasrnuo prsima, odnosno prsima ga je odgurnuo i pri tome zamahivao rukama, pa se je on branio mašući rukama, a prilikom okrivljenikovog zamahivanja rukama, u nekoliko ga je navrata štrajfnuo po glavi. Na upit ovog Suda, svjedok je iskazao da se ne sjeća je li okrivljenik tijekom ovog naguravanja pao na pod, bio je toliko ustravljen, u šoku, da je otišao u klub i od tamo pozvao policiju, dok je okrivljenik ostao na opisanom mjestu još neko vrijeme i derao se, a nakon toga napustio mjesto trčeći. Na upit suda svjedok je iskazao da mu nitko nije došao u pomoć dok se je naguravao sa okrivljenikom. Naime, u neposrednoj blizini, u klubu, bile su djevojke koje su bile prestravljene događajem, tako da mu nije imao tko pomoći. Na upit suda svjedok je iskazao da je okrivljenik viši od njega, pa kako je rukama zamahivao prema njegovoj glavi s namjerom da ga udari, štitio je glavu rukama, mašući istima da bi spriječio udarac okrivljenika po svojoj glavi, te je siguran da je pri tome i on udario okrivljenika po glavi.

    Okrivljenik je slušao iskaz svjedoka, te je prigovorio istinitosti njegovih navoda i njegovoj vjerodostojnosti, iskazujući kako je kod ovog suda bio saslušan u svojstvu svjedoka a radi premlaćivanja jedne osobe ispred konjičkog kluba, te sumnja da je ovdje saslušani svjedok upravo osoba protiv koje se vodio prekršajni postupak na ovome sudu, dok je oštećena tj. premlaćena osoba bolovala od Crohnove bolesti. Pridodao je da je svjedok iznio niz neistina i to u djelu u kojem opisuje mjesto gdje je bila ženska osoba zbog koje se je i upleo u ovaj događaj, jer ista nije hodala prema konjičkom klubu već je stajala na stazi kraj konja koji je pasao travu na Jarunskoj livadi, dakle, ne radi se o prostoru konjičkog kluba niti o prostoru koji klub može koristiti već se radi o parku Jarun. Pridodao je kako je saznao od policije da su očevici iskazali policiji da je svjedok preskočio dvije ograde te mu se unio u lice odnosno napao ga dok je on trčao, a nakon što je završio razgovor sa ženskom osobom.

    U ponovljenom postupku, prilikom ispitivanja svjedoka, sud je pozvao istog da precizira susret koji je prethodio incidentu, pa je svjedok naveo koliko se sjeća, da se vraćao s konjem te kad je čuo dernjavu je iz znatiželje ostavio konja kod ispusta i tada vidio OR da je pokunjena i da plače, a nakon toga je ugledao okr. koji je trčao prema njemu. Dakle, "iz znatiželje" se je obratio okr. riječima šta se dešava, ima li problema pojašnjavajući sudu da nije znao što se događa. Okr. je bio uzrujan, agresivan, bijesan te je na njega nasrnuo i počeo ga vrijeđati govoreći kao jel ja imam problem pa ga je ovakvo ponašanje šokiralo, a tada ga je okr. izgurao prsima pa poslije i rukama tako da ga je zaustavio na banderi, nakon čega je okr. počeo mahati rukama, pa se je i on branio rukama, pri čemu je sigurno zadao udarce okrivljeniku. Sjeća se da ga je okr. vrijeđao, psovao, govorio da će ih zapaliti i dr. Na upit suda svjedok je iskazao da se ne sjeća je li okr. pao. Iskoristio je trenutak kada se okr. odmaknuo od njega da odjuri u klub gdje se je osjećao sigurno, a okr. je i dalje nastavio sa vikom, prijetnjom da bi nakon toga otrčao cestom prema sjeveru. Na upit suda svjedok je iskazao da je zvao policiju, ali ga je policija obavijestila da je prije njegovog poziva već zaprimljen poziv okr. za intervencijom policije. Na upit branitelja okr. je li svađa između okr. i OR prestala prije njegovog uključivanja u ovaj događaj, svjedok je iskazao da je, jer je okrivljenik već trčao, te je istina da je on započeo interakciju sa okrivljenikom. Na upit branitelja svjedok je iskazao da se obratio okr. isključivo iz znatiželje. Na upit koliko je vremena prošlo od njegovog upita okr. pa do klinča, svjedok je iskazao da se radi o djeliću sekunde, da je okr. na njega nasrnuo prsima pitajući ga što imaš ti kakav problem i pri tome je zamahivao rukama, a sjeća se po izrazu okrivljenikovog lica da je isti bio vidno uzrujan, reklo bi se da mu je "puhalo iz glave". Na upit branitelja bi li druga osoba koja je udaljena od ovog događaja 10-15 m rekla da je svjedok bio nedvojbeno napadnut, svjedok je iskazao da da, jer svjedok koji je očevidac događaja rekao bi da je bio napadnut.

    Sudac je uspoređujući tjelesnu građu okrivljenika i svjedoka konstatirao da je već na prvi pogled okr. viši, jači, širih ramena, snažnije građe u odnosu na građu svjedoka, a s obzirom na životnu dob, okr. je mlađi od svjedoka NR.

    7. Svjedok OR je na ročištu dana 28.05.2025. godine iskazala da ostaje kod svog iskaza danog 17.02.2022.g pred ovim Sudom, a u istom je nakon propisnog upozorenja opisala da se predmetne zgode, nalazila u blizini Jarunskog jezera, na travi između ceste i staze, pokraj konjičkog kluba. Naime, trebala je konja odvesti prema ispustima koji se nalazi na drugoj strani kluba, a kako je bilo puno ljudi, morala je pričekati. Njezina pozornost bila je usmjerena na konja kojega je držala na povodcu te koliko se sjeća, nije imala mobitel u rukama niti se istim bavila. Vidjela je okrivljenika još dok je bio udaljen, kako trči po travi, međutim, procijenila je da će mu lakše biti zaobići nju i konja, nego da ga ona ukloni sa trave, budući da bi joj je za tu radnju trebalo više vremena. Kada je okrivljenik dotrčao do nje, obzirom mu je prepriječila put, počeo je vikati na nju da ovo nije hipodrom, da neka makne konja, te ju je svojim ponašanjem, koje je bilo vrlo neugodno, šokirao pa mu je ona okrenula leđa i otišla. Na upit suda iskazala je da je na zahtjev okr. da pomakne konja, ona istog doista i pomakla, otprilike jedan metar, međutim okrivljenik je nastavio vikati, pa je bila u šoku, te je htjela što prije otići od njega. S obzirom da je bila u lošem stanju, odustala je od vođenja konja na ispust te je krenula prema konjičkom klubu, dok je okrivljenik nastavio trčati prema klubu. Tada se NR, kojeg poznaje iz kluba, a koji se kretao po travnatom putu, obratio okrivljeniku i pitao ga što se događa te je čula kako se obojica deru. Vidjela je da je došlo do sukoba između njih dvoje, međutim, nije se mogla očitovati tko je prvi nasrnuo, jer je željela što prije otići s ovog mjesta zbog šoka kojeg je proživjela. Ipak, dok je odlazila, vidjela je okrivljenika koji je mlatio NR rukama, ali nije vidjela da bi NR tukao okrivljenika niti je vidjela da bi okrivljenik pao na pod. Naglasila je da je bila u šoku zbog cjelokupnog događaja tako da je otišla u klub, u štalu gdje je plakala. Na upit ovog suda da se očituje o danu i vremenu kada se sporni događaj odvijao, svjedokinja je iskazala da ne može točno reći koji je to bio dan u tjednu, bilo je dosta ljudi – prolaznika, te je procijenila da se cijeli opisani događaj zbio u popodnevnim satima, možda oko 2 ili 3 sata, nije sigurna. Kada je pozvana da opiše okrivljenika kako je bio odjeven predmetne zgode i je li imao što na glavi, svjedokinja je iskazala da je okrivljenik bio sportski odjeven ali se nije mogla očitovati je li imao što na glavi. Na upit suda svjedokinja je iskazala da je nakon što je odlazila prema klubu, čula okrivljenika i NR kako međusobno viču jedan na drugoga, a nasrtanje u samom početku nije vidjela pa se na tu okolnost nije mogla očitovati.

    Na upit okrivljenika, svjedokinja je iskazala da joj nije poznato na koji način je NR zaustavio okrivljenika u trčanju i je li ga uopće zaustavio, ali je čula NR koji ga je pitao što se dogodilo obzirom je vidio da je bila u šoku. Na upit okrivljenika, svjedokinja je iskazala da se nasrtaj dogodio izvan konjičkog kluba na stazi, međutim, iako je bila u štali, kroz prozor je vidjela okrivljenika kada je lupao po automobilima i vikao da se zove policija. Na upit okrivljenika, svjedokinja je iskazala da je vidjela okrivljenika kako mlati rukama, ali se nije mogla očitovati je li ga NR udarao. Na upit okrivljenika svjedokinja je iskazala da se ne može očitovati je li i na koji način NR zaustavio okrivljenika u trčanju. Na upit branitelja, svjedokinja je iskazala da smatra da je konflikt između okr. i nje nastavljen jer ju je NR branio, naime uvjerena je da je muško da bi se potukla sa okr. Naime, svjedokinja je pojasnila da se događaj između okr. i NR ne može odvojiti od događaja koji mu je prethodio, već se nastavlja zbog ponašanja okr. prema njoj. Na upit suda, je li joj se okr. nakon incidenta ispričao, svjedokinja je iskazala da nije, ne sjeća se da bi joj se naknadno ispričao, ali je sigurna da je neposredno nakon ovog događaja išla prema štali uplakana te je ostala u štali zbog straha. Sudac konstatira da se okr. prisutnoj svjedokinji ispričao na ročištu, zbog neprimjerenog ponašanja. Svjedokinja je naglasila da nije vidjela kontakt između okr. i svjedoka NR, a na upit suda, istaknula je da je okrivljenik trčao te da je bilo prostora da zaobiđe svjedoka NR. Okr. je na navedeni navod prigovorio navodeći kako mu je NR prepriječio put te da zbog konja nije mogao proći niti ga zaobići, a da je NR bio u lovu na njega.

    8. U završnoj riječi okrivljenik je u cijelosti ostao kod obrane koju je iznio, smatrajući da izjave NR i iskazi svjedoka iako su kontradiktorni, dokazuju da je NR inscenirao cijeli sukob, jer je upravo on tražio njegovu pozornost zaustavljajući ga u njegovom trčanju, navodeći kako smatra da nije bio agresivan, dok je NR ispoljio agresivnost na njega te mu zadao fizičke ozljede o čemu svjedoči bolnička prijava koja je u spisu. Žao mu je što se sve dogodilo, a posebno ukoliko su svjedoci to doživjeli kao napad na njih, jer je njegova namjera bila ukazati im da se s konjima ne mogu nalaziti na Jarunu.

    9. Branitelj okr. je u svom završnom govoru istaknuo kako u dokaznom postupku nije nedvojbeno utvrđeno da bi okr. napao NR i to iz razloga što to nijedan saslušani svjedok ne može potvrditi, a posebno s obzirom na navod NR koji je rekao da bi svaka osoba koja je događaj promatrala (a svjedokinja FR je isti promatrala) jasno rekao da je bio napadnut, a svjedok FR to nije rekla. Zbog svega navedenog, obrana je predložila sudu da okrivljenika oslobodi od optužbe.

    10. Nakon ovako provedenog postupka, analizirajući obranu okr. te iskaze svih saslušanih svjedoka, uvažavajući upute Visokog prekršajnog suda da je nužno isključiti postojanje nužne obrane, odnosno utvrditi je li okr. postupao u položaju napadnutog, cijeneći pri tome jačinu napada, opasnost napadača i obrambena sredstva koja napadnutom stoje na raspolaganju, sudac smatra da je činjenično stanje u potpunosti utvrđeno. Sud smatra nužnim predmetni događaj promatrati cjelovito, u kontekstu nastanka istog, baš kako su to detaljno opisali svjedoci, navodeći da je predmetnom događaju prethodio verbalni napad okr. na svjedokinju IR, u kojem je okr. na IR "urlao, vikao, galamio, neugodno joj se obratio, čak s prijetnjom, ometajući ju u izmicanju konja", dakle pokazao svoju verbalnu agresivnost, a okr. je bio "uzrujan, agresivan, bijesan". Dakle, sud je uvjerenja da nije moguće inkriminirano ponašanje okr. razmatrati kao potpuno novi, samostalni događaj, jer se verbalna agresivnost okr., koja je prethodila ovom događaju, neposredno prije ponašanja zbog kojeg se ovdje vodi postupak, (dakle, u kratkom vremenskom razmaku), a manifestirala se na javnom mjestu, ostavila posljedice na prolazeće građane odnosno uznemirila javnost, koja je, kako kažu svjedoci "bila šokirana, prestravljena i dr." U takvom okruženju, okr. interpretacija događaja da je napadnut te da je postupao u nužnoj obrani u kojoj je zadobio ozljede, neživotna je te suprotna ocjeni suda, koja je donijeta nakon pažljive analize iskaza ispitanih svjedoka. Činjenica je da je upitom svjedoka NR, započela interakcija između okr. i svjedoka, međutim, reakcija okr. (pa čak da je upit i doživio kao napad), prekomjerna je s obzirom na eventualnu "jačinu napada" – jer je na pitanje svjedoka, okr. nasrnuo, odnosno unio mu se prsima u osobni prostor svjedoka. Takvim postupanjem okr. je pokazao namjeru za daljnjim sukobom (nastavlja sa obrascem dotadašnjeg ponašanja, samo prema drugom subjektu). Prema uputi Visokog prekršajnog suda RH sud je utvrdio da je okr. jači, krupniji, viši, širih ramena, snažnije građe i mlađe životne dobi u odnosu na svjedoka. Stoga sud nije utvrdio realnu opasnost od svjedoka (uspoređujući tjelesnu građu okr. i svjedoka), zbog čega bi okr. trebao odbiti isti. Očito je okr. bio u stanju uzrujanosti, u kojem je aktivirao mehanizam borbe iako nije utvrđeno da bi postojala realna potreba za istom. Ukoliko je okr. pitanje svjedoka doživio kao napad, nesporno je da je mogao izbjeći "napad" zaobilaženjem svjedoka, budući da se predmetni događaj odvijao na Jarunu, gdje je po iskazu svih svjedoka prostor dovoljno širok. Percepciju događaja iskazivali su svjedoci navodeći da je ponašanje okr. kod njih izazvalo osjećaj neugode, straha, bojazni i šoka, dok su ostali prolaznici izbjegavali bilo kakvo miješanje u događaj, jer je incident izgledao zastrašujuće, pa su prolaznici izbjegavali prolaziti blizu okrivljenika. Dakle, nesporno je dokazano da je ponašanje okr. narušilo javni red i mir. Stoga, na temelju provedenog postupka ovaj je sudac isključio argumente obrane tj. da bi okr. postupio u nužnoj obrani, dok je iskaze saslušanih svjedoka koji su uvjerljivi, životni, iscrpni, temeljeni na neposrednom opažanju događaja, sudac cijenio konzistentnim i vjerodostojnim, pa je na istima temeljio svoju odluku. Ponašanje okrivljenika opisano u izreci pobijane presude, koje se je odvijalo na javnom mjestu, nema obilježja nužne obrane, već predstavlja aktivni čin narušavanja javnog reda i mira. Slijedom navedenog, kako je okr. svojim postupanjem ispunio zakonska obilježja prekršaja iz čl.13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, trebalo ga je proglasiti krivim.

    11. Prilikom odlučivanja o vrsti i visini kazne, sudac je cijenio činjenicu da okrivljenik do sada nije prekršajno kažnjavan, pa je okrivljeniku izrekao novčanu kaznu u donjoj granici zakonom propisane kazne (a koja je bila propisana u vrijeme počinjenja prekršaja, a aktualni Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira propisuje kazne u rasponu od 300,00 do 2.000,00 eura ili kazna zatvora do 30 dana), s uvjerenjem da je ista primjerena težini počinjenog prekršaja, stupnju okr. odgovornosti i stupnju povrijeđenosti zaštićenog dobra. Izrečenom novčanom kaznom sudac smatra da će se kod okrivljenika postići svrha kažnjavanja u pravcu da isti više neće činiti ovakva niti slična djela prekršaja a postići će se društvena disciplina i pravičnost kažnjavanja počinitelja.

    12. Temeljem u izreci citiranih propisa, kako je okr. proglašen krivim, to je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, koji je odmjeren s obzirom na složenost i duljinu trajanja postupka.

    Zagreb, 03. lipnja 2025. godine

    Zapisničar

    Sudac

    Ivana Pavić

    Zrinjka Matijević

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, na adresu [adresa], u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni sud.

    Dostaviti:

    1. Okrivljeniku TR, [adresa]

    2. Branitelju okr. Igor Megla, Reljkovićeva 6, Zagreb

    3. Tužitelju, PUZ VII PP Zagreb

    4. spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.