REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb - Istok , Turinina 3

Poslovni broj K-355/2023-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu po sucu pojedincu Jasmini Sabađija, uz sudjelovanje zapisničarke Dijane Borovec, u kaznenom predmetu protiv optuženog ĐĆ, zbog kaznenog djela iz članka 118. stavak 1. Kaznenog zakona, povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Novom Zagrebu (ranije ODO Velika Gorica) od 18. travnja 2023., broj KO-DO-210/2023 (ranije broj KO-DO- 72/2023), izmijenjene na raspravi 14. svibnja 2025., nakon provedene javne rasprave održane i zaključene 14. svibnja 2025., u prisutnosti optuženog ĐĆ, branitelja optuženika, odvjetnika Nenada Dijanića, punomoćnika oštećenika, odvjetnika Ivora Štefanovića i Općinskog državnog odvjetnika u Novom Zagrebu DĆ, **.**.2025. objavio je, a 14. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I.

Optuženi ĐĆ OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Đ i D, djev. F, rođen **.**.1960. u [adresa], sa prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, umirovljenik, ne zna koliko će mu iznositi mirovina jer još nije dobio rješenje sa završenom SSS, razveden, otac jednog punoljetnog djeteta, bez imovine, ne vodi se drugi kazneni postupak, neosuđivan

k r i v  j e

što je:

- dana 30. travnja 2022. oko 15,30 sati, u mjestu Prerovec, uz korito rijeke Save, u svojstvu ribočuvara zatekao FĆ, koji je bio pod utjecajem alkohola, u društvu sa EĆ kako vrše ribolov, nakon čega se verbalno sukobio sa FĆ vezano za dozvolu za sportski ribolov i dnevnu kartu, da bi u jednom trenutku, pristajući da ga teško povrijedi, s obje ruke u predjelu prsa odgurnuo FĆ te ga drvenim predmetom udario po glavi, uslijed čega je ovaj pao na tlo gdje ga je udario najprije drvenom cjepanicom, a potom sjedeći na njemu rukama ga udarao po glavi i tijelu, kojom prilikom je FĆ zadobio kontuzijski biljeg na glavi tjemeno desno, promjera 5 cm; kontuzijski biljeg na glavi, sljepoočno desno; područje crvenila na vršku nosa; oguljotine na prsnom košu obostrano sprijeda i desno bočno; oguljotine na nadlakticama, lijevom laktu i desnoj podlaktici; kontuzijski biljeg daljeg članka 3. prsta desne šake; prijelom nokatnog nastavka daljeg članka 3. prsta desne šake; uganuće lijevog gležnja, praćeno značajnim otokom i spiralni prijelom donjeg dijela (distalne dijafize) lijeve lisne kosti, koje povrede su teške naravi,

- dakle, drugoga teško tjelesno ozlijedio,

- čime je počinio kazneno djelo protiv života i tijela - teškom tjelesnom ozljedom

- opisano i kažnjivo po članku 118. stavak 1. Kaznenog zakona (Narodne novine broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21; dalje: KZ/11).

II. Na temelju članka 118. stavak 1. KZ/11 optuženi ĐĆ se

o s u đ u j e

na kaznu zatvora u trajanju 6 (šest) mjeseci

III. Na temelju članka 56. stavak 1. i 4. KZ/11 optuženiku se izriče uvjetna osuda te se kazna zatvora u trajanju 6 (šest) mjeseci neće izvršiti ukoliko optuženik u roku 2 (dvije) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

IV. Na temelju članka 158. stavak 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku (Narodne Novine broj: 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 82/22, 36/24 – dalje u tekstu ZKP/08) oštećeni FĆ se upućuje da imovinskopravni zahtjev može ostvarivati u parnici.

V. Na temelju članka 148. stavak 1. ZKP/08 optuženiku se nalaže u roku 15 (petnaest) dana u proračun Republike Hrvatske platiti troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavak 1. i 2. ZKP/08 točke 1., 6. i 8. ZKP/08 i to troškove izrade pisanog nalaza i mišljenja sudsko-medicinskog vještaka u iznosu 265,45 eura, paušalni iznos 200,00 (dvjesto) eura, kao i oštećenom FĆ Posudi nužne izdatke te nagradu i nužne izdatke njegova opunomoćenika, te trošak usmenog nalaza i mišljenja sudskomedicinskog vještaka u visini i roku koja će biti određena posebnim rješenjem.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Novom Zagrebu je preuzelo zastupanje po uvodno citiranoj optuženici ODO Velika Gorica podnesenoj protiv optuženog ĐĆ zbog kaznenog djela protiv života i tijela – teške tjelesne ozljede – opisanog i kažnjivog po članku 118. stavak 1. KZ/11. Na raspravi 14. svibnja ODO je izmijenilo činjenični opis na način da je ispustio riječi "u cilju da ga", a umjesto istih dodao riječi "pristajući da ga". Nadalje, sud je izmijenio činjenični opis na način da je iza riječi "drvenim" ispustio riječ "štapom" i umjesto iste stavio riječ "predmetom". Ocjena je ovog suda da učinjenom izmjenom nije povrijeđen identitet optužbe, niti prekoračena ista, a detaljni razlozi za ovakvu izmjenu dani su nastavno.

2. Očitujući se o osnovanosti optužbe optuženi ĐĆ je izjavio da se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret.

3. Tijekom dokaznog postupka pročitani su medicinska dokumentacija za žrtvu FĆ (list 16, 21-22), zapisnik i potvrda o privremenom oduzimanju predmeta (list 17-18), zabilješka o dojavi PP Ivanić Grad od 30. travnja 2022. (list 19), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu okrivljenog ĐĆ (list 24), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu žrtve FĆ (list 25), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu svjedoka EĆ (list 26), nalaz i mišljenje medicinskog vještaka (list 44-47), iskazi svjedoka FĆ s rasprave 11. rujna 2024., iskaz svjedoka EĆ od 28. listopada 2022. i s rasprave 11. rujna 2024., medicinska dokumentacija oštećenika (listovi 105 do 120 spisa), ispitan je stalni sudski vještak dr. Davor Mayer, a potom pročitan izvod iz kaznene evidencije za optuženika te je ispitan optuženik.

3.1. Na temelju članka 421. stavak 1. toč. 2. ZKP/08 odbijen je dokazni prijedlog obrane da se provede toksikološko vještačenje kao nevažan. Ocjena je ovog suda da se izvođenjem ovog dokaza pravno odlučne činjenice u konkretnom slučaju ne bi mogle utvrditi. Naime, obrana je provođenje toksikološkog vještačenja predlagala na okolnost da je oštećeni tempore criminis bio u alkoholiziranom stanju ali i na okolnost da je navedeno utjecalo na ravnotežu, koordinaciju i ponašanje FĆ. Međutim, tijekom postupka nije bilo sporno da je FĆ criminis bio u alkoholiziranom stanju i to sa utvrđenom koncentracijom alkohola 1,34 promila. Povrh navedenog, optuženik je izrijekom u svojoj obrani naveo da je odmah uočio da je FĆ bio "pod alkoholom". Konačno, iz rezultata dokaznog postupka (a što je nastavno obrazloženo) izvan svake sumnje proizlazi dokazanim da je do pada oštećenika došlo uslijed zadobivanja udarca po glavi od optuženika, a ne spontanog pada uslijed alkoholiziranosti i gubitka ravnoteže. Stoga eventualno utvrđenje da alkohol inače utječe na ravnotežu u konkretnom slučaju nije pravno odlučno. Čak štoviše, takvo utvrđenje kraj činjenice da je optuženik nedvojbeno prije napada znao da je oštećenik pod utjecajem alkohola, no unatoč navedenog oštećenika prvo odguruje a potom udara po glavi optuženiku nikako ne može ići u prilog, već naprotiv na štetu.

4. Optuženi ĐĆ je u obrani iznesenoj na kraju dokaznog postupka u bitnome naveo da u cijelosti ostaje kod obrane iznesene na policiji te istoj želi dodati da on zapravo ne zna gdje je bio ovaj događaj. Njemu nije jasno zašto mu se stavlja na teret da je mjesto sukoba iznad stepenica jer ga je već na predzadnjoj stepenici oštećenik s leđa napao na način da ga je povlačio za torbicu, a nakon toga je on otišao te se jedino vraćao tražiti dozvolu koja mu nije vraćena. Ne zna od kud oštećeniku ozljede nastale udarcima jer on oštećenika nije tukao niti udarao niti je to mogao s obzirom na razliku u njihovoj konstituciji, a i činjenicu da je prije toga bio u bolnici.

4.1. Na temelju članka 435. ZKP/08 reproducirana je obrana optuženika iznesena po članku 208a ZKP/08 u kojoj je isti u bitnome naveo da je ribočuvar sa značkom 2597 i da je u 15,05 na to zatečeno mjesto gdje sam zatekao tu dvojicu ljudi. EĆ pozna jer je član, a FĆ je tamo po strani imao svoja dva štapa dok je EĆ bio sa svoja tri štapa. Kad je FĆ, za kojeg je naknadno saznao kako se zove upitao za dozvolu isti mu je odgovorio da on nema nit će imati dnevnu kartu jer da mu ne treba. Vidio je da su obojica bili pripiti, a kada mu se FĆ unio u facu osjetio je alkohol. Posuda je na njegova povisio ton, govorio je da on neće platiti i „da li ti znaš tko sam ja?“. Na to mu je odgovorio da nema pojma, a na što je FĆ rekao: „Ja sam FĆ“, na što je pak on odgovorio „a ja sam ĐĆ, da li si ti voljan platiti kartu?“, na što je FĆ odgovorio „ne“. Tada mu se počeo u facu unositi, nakon čega je EĆ ponudio umjesto njega platiti kartu ali je FĆ to odbio i tada mu zaprijetio riječima „ja ću tebe baciti u Savu“, a kojih riječi se malo uplašio jer ne zna plivati. Tada je odlučio da ide pozvati policiju te je FĆ krenuo za njim prema stepenicama uz koje se on nekako popeo, a kada je došao do predzadnje ili zadnje stepenice FĆ ga je povukao za torbu. Posrnuo je ali se iščupao, te je i FĆ posrnuo za njim, nakon čega je on otišao. Kada je došao do ulazne sajle odlučio se vratiti po značku. Tada je gore zatekao i EĆ. Ne zna što se dogodilo FĆ kojeg je na odlasku bio čuo da je viknuo, kriknuo. Pretpostavlja da je on pao, vjerojatno je pao. Gore nije bilo cjepanica a i on nije E. Torbu koja je bila na njemu, a kad ga je FĆ uhvatio se vjerojatno poderala. Obavio je alkotest, kao i FĆ za kojeg se po Ivaniću priča da je imao dobru dvojku. Pretpostavlja da je FĆ pao, jer mu on na nogu nije stao, niti je mogao stati jer je bio iza njega. Nakon reproduciranja obrane optuženik je naveo da je to njegova obrana i da ostaje kod iste u cijelosti.

5. Žrtva FĆ, je u svom iskazu koji je uz suglasnost stranaka pročitan u bitnome naveo da je sa svojim tastom išao u ribičiju na Savu, s time da je zapravo njego tast ribič a on je išao kako bi se tamo družili jer su se dogovorili da će on kuhati gulaš. U jednom trenutku kada je već taj gulaš bio pri kraju pored njega je prošao optuženik kojeg do tada nikada ranije nije vidio i otišao direktno do njegovog tasta koji je bio uz vodu i pored zabačenih štapova i kojemu je odmah rekao da za njega zna da ima dozvolu za ribolov a potom se okrenuo prema njemu i upirući prstom u njega mu rekao da on mora platiti dnevnu kartu 60,00 kuna jer nema dozvolu za ribičiju. Tada je optuženiku rekao da smatra da ne mora platiti jer ne sudjeluje u ribolovu i ne lovi iako je tamo bio jedan štap koji je njegovo vlasništvo, međutim na taj štap je također lovio njegov tast. Tu je počelo prepucavanje između njega i optuženika koji je inzistirao da je on u krivolovu, da mora platiti ili otići, a na što on nije pristajao. Nakon kraćeg prepucavanja optuženik je krenuo odlaziti ali kako je isti vidljivo bio bijesan krenuo je za njim u strahu da ne bi što napravio njegovom autu. Po dolasku do jednog platoa opet su se počeli prepucavati na što je on optuženiku rekao ''kojeg vraga hoćeš od mene''. Tada se optuženik okrenuo prema njemu i s dvije ruke ga odgurnuo, a potom se udaljio od njega nekoliko metara, možda tri do četiri metra pa s poda uzeo nekakvo drvo i sa tim drvetom ga udario po glavi i to jednom, a od tog udarca je pao na tlo. Tada se krenuo pridizati iz položaja klečeći na koljenima i rukama, a optuženik je na njega s leđa ponovno fizički nasrnuo te je ovaj put u ruke uzeo drugi komad drveta, znatno kraći, te ga s leđa tim drvetom počeo udarati po leđima i po glavi. U tom udaranju je odjednom osjetio snažnu bol u nozi i doslovno čuo zvuk pucanja noge, a od boli je pao na leđa da bi ga tada optuženik zajahao i nastavio udarati po glavi i rukama kojima se nastojao obraniti te je u jednom trenutku optuženika uspio zbaciti sa sebe i upravo tada mu je rekao da mu je slomio nogu na što mu je optuženik odgovorio ''neka sam'' te se udaljio. On je krenuo puzati prema mjestu gdje se nalazio njegov tast kako bi pozvao policiju i hitnu i za vrijeme dok je puzao našao je optuženikove dokumente koje je i uzeo kako bi policiji mogao predati da utvrde identitet njegovog napadača da bi se u jednom trenutku optuženik vratio i s određene udaljenosti počeo vikati neka mu vrati dokumente a što je on odbio i rekao mu da će to predati policiji koju je i pozvao a optuženik je tada jednostavno otišao. U odnosu na samo mjesto događaja pojasnio je da su oni gulaš kuhali na jednom zemljanom platou dok su štapove držali zabačene oko 20 do 30 metara udaljene od tog platoa niz Savu, a sam napad se dogodio na mjestu koje je od tog platoa udaljeno nekih šest do sedam zemljanih stepenica iznad tog platoa. U mobitelu ima fotografije tog cijelog mjesta. Njegov tast nije vidio početak napada ali je vidio kraj jer je čuo njegovo jaukanje i zapomaganje. Ne može opisati koliko dugo je trajao sam napad, jer je nakon prvog udarca u glavu bio ošamućen i zna da je nakon tog prvog udarca uslijedio niz drugih udaraca po tijelu i po glavi ali i po rukama nakon što je okrenut na leđima pokušavao se obraniti. Sjeća se i da mu je optuženik za vrijeme dok ga je udarao i psovao i oca i majku i govorio mu da će ga ubiti. Kritične zgode je bio pod utjecajem alkohola, napuhao je oko 1,3 primila, ali je bio priseban. Optuženik mu je prvi udarac zadao sa drvetom dužine oko četiri metra te je to drvo po dolasku policije istima pokazao i isto je izuzeto od njega. Visinska razlika između platoa na kojem su kuhali do mjesta napada iznosi oko dva metra. Drvo kojim mu je zadan prvi udarac nije štap već stablo koje je i izuzeto. Isto je optuženik primio s dvije ruke i podignuo u ruke na tanjem dijelu i potom isto podignuo i zamahnuo i udario ga. Drugi komad drveta kojim je udaran je cjepanica. Optuženik je spominjao da će zvati policiju jer on nije htio platiti kartu, a što je on podržao. Ne sjeća se da bi vidio svoga tasta u trenutku dok ga je optuženik tukao. Sjeća se da ga je vidio nakon što je tast zavikao šta to radiš, ali misli da je on u tom trenutku optuženika već bio zbacio sa sebe. On nije psovao na optuženika i htio je situaciju i nesporazum izgladiti. Misli da je događaj bio 30. travnja 2022.

6. Svjedok EĆ, je u svom iskazu koji je uz suglasnost stranaka pročitan u bitnome naveo da su tog dana on i njegov zet FĆ bili u ribičiji, s time da FĆ nije lovio već je kuhao gulaš. U jednom trenutku je došao ribočuvar i odmah je bahato rekao da zna da on ima dozvolu za ribičiju ali je rekao da FĆ nema. Ne sjeća se da bi između njih došlo do kakve prepirke već se sjeća da je FĆ s tog platoa krenuo prema gore, valjda skupljati drva za vatru, a potom dalje nije vidio što se događa, sve do jednog trenutka kada je vidio da je FĆ na podu, leži na leđima a optuženik na njemu sjedi i udara ga s nekim drvetom. Sjeća se da je optuženika pitao što to radi i tada je on kao popustio, a zet ga je uspio onda odgurnuti sa sebe, da bi potom optuženik samo otišao. On nije vidio događaj od početka jer je on išao kraj vode, ali je u jednom trenutku čuo da FĆ jadikuje, pa se onda vratio i vidio ovo što je opisao. On ne zna zašto je optuženik napao FĆ, možda zato što je mislio da ga FĆ lovi a on je samo ložio vatru. Mjesto događaja je udaljeno od mjesta gdje su bili štapovi oko 20 do 25 metara. Drvo kojim je optuženik udarao njegova zeta je bilo dužine otprilike njegove ruke. Udarao ga je po prsima, a koliko se sjeća i jednom po glavi, te se ne sjeća se da bi optuženik njegovog zeta udarao rukama.

6.1. Na temelju članka 426. ZKP/08 svjedoku je čitanjem predočen iskaza od 28. listopada 2022. u kojem je u bitnome naveo i da je čuo glasove koji su mu zvučali kao svađa, no zbog udaljenosti i konfiguracije nije ništa vidio. U jednom trenutku je začuo kako je FĆ bolno zavikao zbog čega se uputio smjeru iz kojeg je čuo zvukove koji su ga asocirali na fizički sukob. Kada je došao u vidokrug, ugledao je ĐĆ kako sjedi ili kleči na trbuhu FĆ i udara ga s obje ruke, a ovaj se odozdo pokušava obraniti. Glasno sam upitao ĐĆ što to radi, na što na što mu je odgovorio da mu je FĆ uzeo značku. Ležeći na tlu, FĆ je odgovorio da mu nje uzeo, već da ju je našao na tlu i da će je predati samo policiji, a optuženik se tada udaljio. Nakon predočavanja svjedok je naveo da se sjeća da je zaista tako i bilo.

7. Iz pisanog nalaza i mišljenja vještaka prof. dr. sc. Davora Mayera, spec. sudske medicine proizlazi da je žrtva zadobila sljedeće ozljede: kontuzijski biljeg na glavi tjemeno desno, promjera 5 cm; kontuzijski biljeg na glavi, sljepoočno desno; područje crvenila na vršku nosa; oguljotine na prsnom košu obostrano sprijeda i desno bočno; oguljotine na nadlakticama, lijevom laktu i desnoj podlaktici; kontuzijski biljeg daljeg članka 3. prsta desne šake; prijelom nokatnog nastavka daljeg članka 3. prsta desne šake; uganuće lijevog gležnja, praćeno značajnim otokom i spiralni prijelom donjeg dijela (distalne dijafize) lijeve lisne kosti. Nadalje, proizlazi da ozljeda gležnja (prijelom lisne kosti s pratećim uganućem zgloba gležnja) predstavlja tešku tjelesnu ozljedu ozljeda 3. prsta šake (prijelom nokatnog nastavka s pratećim kontuzijskim biljegom) predstavlja tjelesnu ozljedu. Sve ostale, površinske ozljede predstavljaju svaka za sebe tjelesnu ozljedu. Ozljeda gležnja je nastala nefiziološkim pokretom izvrtanja stajne lijeve noge u zglobu gležnja, do čega je došlo prilikom pada. Ovakva ozljeda ne nastaje gaženjem nogom po gležnju. Ozljede na glavi (tjemeno i sljepoočno) nastale su udarcima nekog tupotvrdog sredstva. U okolnostima fizičkih sukoba, najčešće se radi o udarcima stisnutom šakom, a mogući su i udarci nekim čvrstim predmetom držanim u ruci. Radilo se o dva zasebna udarca, zadavana silom slabog intenziteta. Krajnje je nevjerojatno da bi ove ozljede bile zadane udarcima drvenog bagremovog štapa koji je izuzet od oštećenika, prvenstveno zbog njegove masivnosti i dimenzijske neprikladnosti za postizanje brzih, usmjerenih zamaha. Ozljeda prsta je mogla nastati udarcem tupotvrdog sredstva, kao obrambena ozljeda, podmetanjem ruke na putanju sredstva ozljeđivanja koje se kreće prema tijelu (blokiranje udarca), ali se ne može isključiti mogućnost njezina nastanka prilikom pada, ukoliko bi isti bio praćen udarom vrška prsta o podlogu prilikom dočekivanja. Oguljotine prsnog koša i ruku, kao i crvenilo vrška nosa, nastali su kosim djelovanjem sile na kožu ovih dijelova tijela što je prvenstveno pripisivo padu i struganju/valjanju po tlu, a moguće je i da bi pojedine oguljotine ruku nastale uslijed hvatanja za ruku od strane druge osobe prilikom naguravanja. Zaključno, ozljede oštećenika u ukupnosti predstavljaju tešku tjelesnu ozljedu.

8. Vještak prof. dr. sc. Davor Mayer, spec. sudske medicine je u svom iskazu u bitnome naveo da su kod oštećenika osim ozljeda pripisivih padu utvrđene i ozljede nastale drugim mehanizmima, konkretno ozljede na glavi pripisive su udarcima, a ozljeda prsta desne šake mogla bi biti obrana ozljeda, nastala udarcem. Površinske ozljede u vidu oguljotina ne mogu se označiti kao posljedica udaraca iako to nije posve isključeno ali ih u prvom redu dovodi u vezu s kontaktom kože s podlogom u dinamici događaja kako je opisao u nalazu i mišljenju. Na upit suda zašto smatra da je bagremov štap koji je oduzet nakon događaja od stane oštećenika, a kojeg je oštećenik naznačio kao sredstvo kojim bi bio udaren nepodesan za inkrminirano postupanje naveo je da argumente za to vidi u dimenzijama i masivnosti štapa. Naime štap takve duljine i takve mase je u okolnostima nekog naguravanja i tučnjave kada su reakcije obično brze krajnje nepraktično podići njime zamahnuti i još uz to i pogoditi, a sve to na način da ga se kako je to oštećenik opisao drži za tanji kraj jer to onda povećava silu koja je potrebna za podizanje. Je li teorijski moguće da udarac takvim štapom rezultira nekom od ozljeda na glavi vještak je odgovorio potvrdno. Dakle ova se mogućnost ne može posve isključiti, ali ju kako je već naveo u nalazu i mišljenju smatra krajnje neuvjerljivom. Radi lakših predočavanja dodao je da ovakav štap okvirnim izračunom ima masu oko 10 kg. Nadalje je dodao da drvena cjepanica koju oštećenik također navodi kao sredstvo korišteno za zadavanje udaraca (iskaz na raspravi) predstavlja podesno sredstvo za nastanak ozljeda koje je povezao s udarcem. Tešku tjelesnu ozljedu kod oštećenika čini prijelom u području potkoljenice i gležnja, za koju je naveo da je nastala "nezgodnim" padom, dok ostale ozljede svaka za sebe predstavljaju tjelesne ozljede. Njegova ocjena mehanizma nastanka ozljede trećeg prsta šake nije u suprotnosti s napisanim u nalazu i mišljenju. Naime nemoguće je sa sigurnošću odrediti mehanizam nastanka te ozljede, no on kao vještak ju prvenstveno vidi kao obrambenu ozljedu nastalu udarcem, ali to ne može pouzdano tvrditi pa je tako otvorena i mogućnost njezina nastanka prilikom pada. U spisu ne postoji opis cjepanice, odnosno njezinih dimenzija u mjernim jedinicama, ali je iskaz svjedoka koji je opisao da bi se radilo o cjepanici duljine ruke prihvatljiv u smislu da bi takvim zamahnutim sredstvom bile zadane ozljede, uz napomenu da je za pretpostavit da je pri tom opisu svjedok mislio na duljinu podlaktice a ne na duljinu čitave ruke od ramena do prstiju. Ukoliko bi se pak doslovno prihvatio opis svjedoka da je cjepanica bila duljine ruke tada bi to značilo da je ista mjerila približno 80-ak do 90-ak cm. Ozljeda noge je nastala nefiziološkim izvrtanjem prilikom pada, dakle nije se radilo o izravnom djelovanju sile u vidu udarca ili naskakivanja na nogu. Za to izvrtanje je potrebna masa tijela u padu, tj. ne radi se o okretu koji bi se odvio kada se osoba nalazi na tlu u ležećem položaju jer tada nema opterećenja na zglob gležnja.

9. Glede ocjene izvedenih dokaza uvodno je za istaknuti da je sud svu pročitanu i razgledanu materijalnu dokumentaciju ocijenio istinitom i vjerodostojnom jer ista nije dovedena u sumnju ijednim od izvedeni dokaza, niti su stranke osporavale vjerodostojnost iste. Pored navedenog, a u odnosu na pisani i usmeni nalaz i mišljenje vještaka prof. dr. sc. Davora Mayera, spec. sudske medicine za istaknuti je da je nalaz vještaka utemeljen na medicinskoj dokumentaciji žrtve, kao i da je utemeljen isključivo na onim dijagnozama koje su objektivno medicinski utvrđene. Stoga je vještak nalaz i mišljenje dao u skladu s pravilima struke, a u nepristranost i stručnost vještaka nije bilo ikakve sumnje. Nadalje, iskazi žrtve FĆ i svjedoka EĆ su u bitnome ocijenjeni istinitima. Naime, iako se u iskazima obojice svjedoka uočavaju određena odstupanja ista po ocjeni suda po intenzitetu nisu takva da bi dovodila u sumnju vjerodostojnost njihovih iskaza u ukupnosti, te se mogu pripisati kako proteku vremena od događaja, tako i činjenici da su iskazivali o svakako krajnje neočekivanom i stresnom događaju. Povrh navedenog, da su iskazi ovih svjedoka, a osobito FĆ u bitnome o pravno odlučnim činjenicama (optuženikov fizički napad na oštećenika i uzročno posljedična veza između tog napada i zadobivanja teške tjelesne ozljede) istiniti proizlazi iz utvrđenja stalnog sudskog vještaka, a koja pak utvrđenja proizlaze iz materijalnih dokaza, konkretno ozljeda oštećenika i utvrđenog mehanizma nastanka istih. Konačno, iz samog načina iskazivanja svjedoka I kada opisuje koji dio događaja je vidio, a koji nije, jasnim proizlazi da isti ne nastoji pogodovati žrtvi iako je sa istom tazbinski povezan, već da zaista opisuje onaj dio događaja kojem je i bio prisutan. U konačnici i sam FĆ navodi da misli da njegov tast, dakle svjedok EĆ nije vidio napad, što samo po sebi isključuje da bi se isti međusobno dogovarali oko terećenja optuženika. Obrana optuženika je pak ocijenjena istinitom isključivo u dijelu u kojem je iskazivao o nespornim okolnostima, dok je o spornim, a odlučnim okolnostima i činjenicama njegova obrana ocijenjena neistinitom i očito usmjerenom na izbjegavanje kaznene odgovornosti i to iz razloga koji su detaljno dani nastavno.

10. Na temelju provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio slijedeće činjenično stanje.

10.1. Tijekom postupka nije bilo sporno da je optuženik 30. travnja 2022. oko 15,30 sati, u mjestu Prerovec, uz korito rijeke Save, u svojstvu ribočuvara zatekao FĆ, koji je bio pod utjecajem alkohola, u društvu sa EĆ i da su bili u ribolovu. Nije bilo sporno niti da se optuženik verbalno sukobio sa FĆ vezano za dozvolu za sportski ribolov i dnevnu kartu, kao niti da je FĆ zadobio kontuzijski biljeg na glavi tjemeno desno, promjera 5 cm; kontuzijski biljeg na glavi, sljepoočno desno; područje crvenila na vršku nosa; oguljotine na prsnom košu obostrano sprijeda i desno bočno; oguljotine na nadlakticama, lijevom laktu i desnoj podlaktici; kontuzijski biljeg daljeg članka 3. prsta desne šake; prijelom nokatnog nastavka daljeg članka 3. prsta desne šake; uganuće lijevog gležnja, praćeno značajnim otokom i spiralni prijelom donjeg dijela (distalne dijafize) lijeve lisne kosti, koje povrede su teške naravi. Navedeno, osim što stranke nisu osporile proizlazi i iz iskaza svjedoka FĆ i EĆ, nalaza i mišljenja sudskomedicinskog vještaka te obrane optuženika.

10.2. Međutim sporno je bilo je li optuženik, a nakon verbalne prepirke sa FĆ pristajući da ga teško povrijedi, s obje ruke u predjelu prsa istoga odgurnuo te ga drvenim štapom udario po glavi, uslijed čega je ovaj pao na tlo, kao i je li ga potom udario najprije drvenom cjepanicom, te sjedeći na njemu rukama ga udarao po glavi i tijelu, a ako jeste je li žrtva upravo uslijed navedenog zadobila nesporno utvrđenu tešku tjelesnu ozljedu.

10.3. Naime, optuženik je u svojoj obrani osporavao da bi na bilo koji način fizički napao žrtvu (pa tako i da bi ga odgurnuo i zadao mu inkriminirane udarce), tvrdeći da je upravo FĆ hodajući za njime, povukao ga za torbu, a potom "vjerojatno" uslijed tog povlačenja njegove torbe pao i zadobio ozljede. Međutim, istinitost obrane optuženika u dijelu u kojem negira ikakav fizički napad i zadavanje ikakvih udaraca FĆ izvan svake sumnje osporavaju ne samo iskazi FĆ i EĆ, već i utvrđenja sudskomedicinskog vještaka utemeljena na objektivnim materijalnim tragovima, konkretno nesporno utvrđenim ozljedama žrtve. Tako je vještak i to ne samo u pisanom, već i usmenom nalazu i mišljenju danom na raspravi naveo da su kod žrtve povrh ozljeda koje se mogu pripisati padu kao mehanizmu nastanka, utvrđene i ozljede koje nastaju zadavanjem udaraca tupotvrdim sredstvom (konkretno ozljede na glavi tjemeno i sljepoočno). Pritom je vještak utvrdio da takve ozljede u okolnostima fizičkih sukoba najčešće nastaju zadobivanjem dva zasebna udarca silom slabog intenziteta stisnutom šakom, moguće i nekim čvrstim predmetom držanim u ruci. Osim navedenog, na žrtvi su povrh ozljeda nastalih padom (ozljeda noge) i ozljeda nastalih zadobivanjem udaraca, utvrđene i ozljede (ozljede trećeg prsta šake) za koje vještak navodi da ih on prvenstveno vidi kao obrambene ozljede nastale udarcem, iako je otvorena i mogućnost njezina nastanka prilikom pada. Stoga upravo utvrđenja vještaka o ozljedama koje su na FĆ izvan svake sumnje nastale zadavanjem udaraca, te postojanju vjerojatno obrambenih ozljeda izvan svake sumnje isključuju istinitost obrane optuženika u kojoj negira da bi fizički napao žrtvu. Posljedično navedenom takva obrana i nije prihvaćena istinitom. S druge strane, citirana utvrđenja vještaka potvrđuju vjerodostojnost ionako uvjerljivog iskaza žrtve o optuženikovu fizičkom napadu na njega i to u vidu zadavanja udaraca. Posljedično navedenom sud iskaz žrtve u dijelu u kojem opisuje da ga je optuženik prvo rukama odgurnuo, a potom udario po glavi, od kojeg udarca je i pao na tlo ocjenjuje istinitim. Navedenom je za dodati da iako sud vjeruje materijalnim dokazima potkrijepljenom dijelu iskaza FĆ da mu je optuženik nakon odgurivanja zadao udarac po glavi, ipak dio njegova iskaza iz kojeg proizlazi da mu je taj prvi udarac po glavi zadan drvenim kolcem dužine tri do četiri metra, a koji je od žrtve i oduzet uz potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta broj 01247810 nije moguće bezrezervno prihvatiti istinitim. To stoga što iz nalaza i mišljenja (pisanog i usmenog) sudskomedicinskog vještaka proizlazi da je krajnje nevjerojatno da bi ozljede glave koje su nedvojbeno zadane udarcima tupotvrdim sredstvom, bile zadane upravo tim drvenim bagremovim štapom koji je izuzet i koji je optužnicom inkriminirano sredstvo ozlijeđivanja. Pritom vještak svoje utvrđenje temelji prvenstveno na masivnosti i dimenzijskoj neprikladnosti navedenog bagremovog štapa za postizanje brzih i usmjerenih zamaha. Stoga unatoč tome što je vještak dodao da nije moguće posve isključiti mogućnost zadobivanja ozljede upravo udarcem tim štapom, sud prihvaća dio nalaza vještaka da je zadobivanje ozljede tim drvenim štapom krajnje neuvjerljivo, kako iz prethodno istaknutih razloga, tako i iz razloga jer je u okolnostima nekog naguravanja i tučnjave (kada su reakcije obično brze) krajnje nepraktično podići takav štap, njime zamahnuti i još uz to i pogoditi, a sve to na način da se taj štap, a kako je to FĆ opisao drži za tanji kraj jer to onda povećava silu potrebnu za podizanje. S obzirom na opisana utvrđenja vještaka, a svakako ne zanemarujući činjenicu da je FĆ ipak tempore criminis nesporno bio u alkoholiziranom stanju (utvrđena mu je koncentracija 1,34 promila alkohola u krvi), ali i da je na mjestu događaja nedvojbeno bilo više različitih drvenih predmeta, te notornu činjenicu da se radilo o stresnoj situaciji, nije moguće izvan svake sumnje isključiti mogućnost da je FĆ pogrešan štap identificirao kao sredstvo napada. Dakle, sud vjeruje FĆ kada tvrdi da je nakon inicijalnog odgurivanja prvi udarac po glavi zadobio drvenim predmetom, dakle svakako tupotvrdim predmetom, jer zadobivanje udarca tupotvrdim predmetom, moguće i nekim komadom drveta potvrđuje i vještak, međutim drveni štap koji je privremeno oduzet od FĆ Posude ipak nije moguće izvan svake sumnje identificirati kao sredstvo napada. Stoga je sud, a uvažavanjem činjenice da je izvan svake sumnje (na temelju iskaza FĆ i utvrđenja vještaka) utvrđeno da je prvi udarac žrtvi u glavu zadan (točno neutvrđenim) drvenim predmetom, činjenični opis i izmijenio na prethodno istaknuti način.

10.4. Nadalje, sud izvan svake sumnje vjeruje žrtvi i kada navodi da je od prvog udarca u glavu pao na tlo. Upravo citirani a životno logičan i uvjerljiv dio iskaza FĆ sud je dovodio u vezu sa utvrđenjem vještaka da je ozljeda noge (lom koji predstavlja tešku tjelesnu ozljedu) nastala nefiziološkim izvrtanjem prilikom pada, dakle da se nije radilo o izravnom djelovanju sile u vidu udarca ili naskakivanja na nogu, te da je za izvrtanje noge potrebna masa tijela u padu, uslijed čega se ne radi o okretu koji bi se odvio kada se osoba nalazi na tlu u ležećem položaju jer tada nema opterećenja na zglob gležnja. Upravo povezujući navedena utvrđenja sud nalazi izvan svake sumnje dokazanim da je FĆ u tom trenutku pada na tlo (nakon zadobivanja prvog udarca u glavu) zadobio tešku tjelesnu ozljedu loma noge, a ne kasnije, kako je isti iskazivao. Naime, žrtva tvrdi da se nakon prvog pada na tlo počeo pridizati i da je bio u klečećem položaju na koljenima kada je optuženik na njega nasrnuo s leđa i to na način da je uzeo drugi komad drveta kojim ga je počeo udarati po glavi i leđima i da je u tom udaranju osjetio snažnu bol u nozi. Međutim, upravo utvrđenje vještaka o potrebi djelovanja mase tijela na zglob za zadobivanje nedvojbeno zadobivene ozljede noge isključuje mogućnost loma noge u trenutku koji precizira FĆ, dakle u trenutku kada kleči na koljenima. Pritom je ocjena ovoga suda da je upravo uslijed ranije isticanih okolnosti (stresnost situacije, iznenadnost napada, intoksikacija...) žrtva pogrešno identificirala trenutak loma noge, pri čemu je i životno logično da isti u dinamici sukoba ne može pouzdano i nedvojbeno ispravno precizirati točan trenutak zadobivanja ove ozljede. Pritom je u konačnici i potpuno neodlučno je li oštećenik ozljedu zadobio u prvom ili u drugom nasrtanju optuženika, već je jedino odlučno je li upravo optuženik svojim radnjama uzrokovao pad oštećenika, a time i lom noge, a koja okolnost i jeste izvan svake sumnje utvrđena, dok se obrana da je oštećenik sam pao nakon povlačenja optuženika za torbu i nepostojanju napada iz prethodno istaknutih razloga ne može prihvatiti niti vjerojatnom, a kamoli izvjesnom i istinitom. Pritom je samo podredno za dodati da dio iskaza FĆ o nastavku napada i drugom nasrtanju optuženika na njega i to na način kako je opisao (s leđa udarci po glavi i tijelu, a potom zajahivanje i udaranje po glavi i rukama) potvrđuje svojim iskazom i svjedok EĆ koji je u bitnome dosljedno iskazivao da se uputio u smjeru iz kojeg je čuo zvukove koji su ga asocirali na fizički sukob, a kada je došao u vidokrug ugledao je optuženika kako sjedi ili kleči na trbuhu FĆ i udara ga. Jedina razlika koja se uočava u iskazima ovog svjedoka jest u tome da je u svom prvom iskazu (koji mu je i predočen) tvrdio da je optuženik FĆ udarao s obje ruke, dok je iskazujući na raspravi tvrdio da ga je udarao s nekim drvetom, s time da je nakon predočavanja svjedok naveo da se događaj odvio kako je to prvi puta opisao. Pritom okolnost ovog odstupanja ne dovodi po intenzitetu u sumnju vjerodostojnost tvrdnji svjedoka EĆ da je vidio optuženika da udara FĆ, jer je opisujući položaj u kojem su se optuženik i oštećenik nalazili iskazivao istovjetno kao i FĆ.

10.5. Slijedom navedenog ocjena je ovog suda da je tijekom dokaznog postupka izvan svake sumnje dokazano da je utvrđene, a inkriminirane ozljede žrtvi zadao upravo optuženik i to na način da je FĆ s obje ruke u predjelu prsa odgurnuo te ga drvenim predmetom udario po glavi, uslijed čega je ovaj pao na tlo, a potom ga udario najprije drvenom cjepanicom, te sjedeći na njemu rukama ga udarao po glavi i tijelu. Pritom je za naglasiti da je ozljeda noge, a koja ujedno i predstavlja tešku tjelesnu ozljedu, iako nastala u padu uzrokovana radnjama optuženika, budući da je pad, a potom u padu lom noge posljedica optuženikova napada u vidu udarca po glavi. Stoga su se u postupanju optuženika kada, nakon verbalne prepirke nasrće na žrtvu na način da ga odguruje, a potom i udara po glavi, te žrtva pada na tlo i izvrće i slama nogu, a optuženik na tlu nastavlja žrtvu udarati po glavi i tijelu, od kojih postupaka žrtva uz lom noge zadobiva i ostale nesporno utvrđene ozljede koje sve u svojoj ukupnosti predstavljaju tešku tjelesnu ozljedu, ostvarila objektivna obilježja terećenog kaznenog djela teške tjelesne ozljede iz članka 118. stavak 1. KZ/11.

10.6. Sa subjektivne stane optuženik je po ocjeni suda postupao sa neizravnom namjerom. Naime, iako je optuženik udarce žrtvi zadavao silom slabog intenziteta i to po glavi i gornjem dijelu tijela, isti je po ocjeni suda ipak, a osobito s obzirom na konfiguraciju terena na kojem je fizički nasrnuo na optuženika, ali i sam način fizičkog napada i nasrtanja na oštećenika za kojeg zna da je u alkoholiziranom stanju, no unatoč navedenom ga na neravnom tlu prvo odguruje a potom i udara po glavi, čime ga i obara na tlo, razumno znao da postoji mogućnost nastanka teške tjelesne ozljede, te je na navedeno i pristao. Stoga sud upravo uslijed ukupnosti poduzetih radnji i mjesta poduzimanja istih nalazi dokazanim da je isti postupao s neizravnom namjerom je je bio svjestan da žrtva može zadobiti teške tjelesne ozljede, a na navedeno je i pristao. Osim navedenog optuženik je kao prosječna i poslovno sposobna osoba itekako bio svjestan da je njegovo postupanje zabranjeno, a povrh navedenog njegova ubrojivost ničim nije dovedena u sumnju tijekom postupka. Stoga na strani optuženika sud ne nalazi niti jedan ispričavajući razlog, te su se u postupanju optuženika osim objektivnih ostvarila i subjektivna obilježja kaznenog djela članka 118. stavak 1. KZ/11, za koje je onda i proglašen krivim.

11. U odnosu na kazneno djelo primijenjen je Kazneni zakon (Narodne novine broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21; dalje: KZ/11), dakle zakon koji je na snazi u vrijeme počinjenja djela, a ne Kazneni zakon koji je na snazi u vrijeme presuđenja kaznenog djela (Narodne novine broj: 114/22, 114/23 i 36/24,) jer novi zakon nije blaži za počinitelja, budući da je propisana kazna za navedeno kazneno djelo jednaka.

12. Nakon što je odlučio o kaznenoj odgovornosti optuženog, sud je pristupio razmatranju vrste i mjere kaznenopravne sankcije i pri tome je imao na umu kriterije koje propisuje KZ/11, dakle svrhu kažnjavanja iz članka 41. KZ/11, te opće pravilo o izboru vrste i mjere kazne iz članka 47. KZ/11.

12.1. Odlučujući o vrsti i visini kazne sud je uzeo u obzir sve okolnosti koje utječu da kazna bude veća ili manja.

12.2. Olakotnom okolnošću optuženoj ovaj sud je cijenio činjenicu da je optuženik obiteljski čovjek, zrele životne dobi, koji nikada prije i nikada kasnije, a kako to proizlazi iz izvoda iz kaznene evidencije nije osuđivan, što ovome sudu ukazuje da je njegov dosadašnji život bio u skladu sa zakonom i općeprihvaćenim društvenim normama, kao i da se predmetno kazneno djelo može i treba smatrati svojevrsnim ekscesom u njegovu inače urednom i neporočnom životu. Olakotnim je cijenjeno i da je predmetno kazneno djelo počinio s neizravnom namjerom kao blažim oblikom krivnje.

12.3. Otegotnim na strani optuženika sud je cijenio jačinu ugroze zaštićenog dobra i iskazanu upornost u protupravnom postupanju, budući je isti nastavio napad na oštećenika, a nakon što mu je nanesena teška tjelesna ozljeda i kada je isti ležao na podu, dakle kada je u potpunosti bio savladan.

12.4. Imajući u vidu sve navedene okolnosti sud nalazi da je u konkretnom slučaju optuženika svrsishodno osuditi na kaznu zatvora u trajanju šest mjeseci te istodobno prema istome primijeniti uvjetnu osudu kojom se određuje da kazna zatvora na koju je osuđen neće biti izvršena ako u roku dvije godine ne počini novo kazneno djelo. Sud smatra da će se upravo takvom kaznom postići i generalna, a napose i specijalna prevencija, te da će upravo odmjerena kazna uz rok kušnje utjecati na optuženika te ga odvratiti da ubuduće ne čini kaznena djela, ali i na sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja.

13. Sud je oštećenika uputio da imovinskopravni zahtjev može ostvarivati u parnici jer podaci u spisu ne pružaju pouzdanu osnovu za dosudu istoga. Naime, oštećenik imovinskopravni zahtjev i to u iznosu 20.000,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom potražuje s osnove neimovinske štete zbog pretpjele ozljede i potrebe za tuđom pomoći njegom, a da pritom ne precizira, a povrh navedenog niti ošećenik u svom iskazu ne spominje ijedan podatak iz kojeg bi proizlazilo da je zaista koristio tuđu pomoć i njegu. Povrh navedenog oštećenik tijekom postupka nije niti predlagao izvođenje ijednog dokaza na okolnost utvrđenja visine postavljenog imovinskopravnog zahtjeva, a kraj činjenice da se radi o zahtjevu građanske prirode u okviru kaznenog postupka teret dokaza je upravo na oštećeniku. Stoga je oštećenik upućen da imovinskopravni zahtjev može ostvarivati u parničnom postupku.

14. Na temelju članka 148. stavak 1. ZKP/08 optuženiku je naloženo platiti troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavak 1. i 2. ZKP/08 točke 1., 6. i 8. ZKP/08 i to troškove izrade pisanog nalaza i mišljenja sudsko-medicinskog vještaka u iznosu 265,45 eura, a prema računu vještaka u spisu, te paušalni iznos 200,00 (dvjesto) eura, koji je odmjeren uvažavanjem činjenice da je u predmetnom postupku poduzet niz radnji, pa tako dokazne radnje ispitivanja svjedoka i optuženika, naloženo je provođenje vještačenja, podnesena optužnica, održana sjednica optužnog vijeća, kao i dvije rasprave na kojima su ispitivani svjedoci i vještak. Nadalje, optuženiku je naloženo i oštećenom FĆ platiti nužne izdatke te nagradu i nužne izdatke njegova opunomoćenika, te trošak usmenog nalaza i mišljenja sudskomedicinskog vještaka u visini i roku koja će biti određena posebnim rješenjem, kada budu dostupni podaci o visini tih troškova.

U Zagrebu, 19. svibnja 2025.

SUTKINJA:

Jasmina Sabađija

POUKA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od petnaest dana od dana dostave prijepisa presude, podneskom u tri primjerka, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud, kao sud drugog stupnja.

DNA:

1. ODO Novi Zagreb

2. optuženi

3. branitelj

4. oštećenik

5. punomoćnik oštećenika