Poslovni broj: UsI-2513/2024-6
REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U SPLITU
Split, Put Supavla 1
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E NJ E
Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Mirandi Gulišija Jurišić uz sudjelovanje Lidije Trogrlić, kao zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice RF iz [adresa], zastupane po opunomoćenicima iz odvjetničkog društva Ljubičić – Vrdoljak & partneri, Split, Sukojišanska 4, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Službe građevinske inspekcije, Odjela građevinske inspekcije Split, Mike Tripala 6, radi uklanjanja građevine, nakon javne rasprave održane i zaključene 12. svibnja 2025., objavom odluke na temelju članka 121. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 36/24; dalje ZUS), 29. svibnja 2025.
p r e s u d i o j e
i
r i j e š i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev kojim se traži poništenje rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Službe građevinske inspekcije, Odjela građevinske inspekcije Klasa: UP/I-362-02/24-02/912 Urbroj: 443-02-03-12-01-24-1 od 30. rujna 2024.
II. Odbija se tužiteljičin zahtjev za naknadu troškova upravnog spora.
III. Odbija se prijedlog za izdavanjem privremene mjere kojom se zabranjuje izvršenje osporenog rješenja do okončanja upravnog spora.
Obrazloženje
1. Rješenjem tuženika Klasa: UP/I-362-02/24-02/912 Urbroj: 443-02-03-12-01- 24-1 od 30. rujna 2024. naređuje se tužiteljici kao investitoru:
- u roku od 90 dana ukloniti zasjek u kameno – zemljanom terenu tlocrtne dimenzije cca 12 x 4.5 m, maksimalne visine cca 1,70 m; betonsku podnu ploču tlocrtnih dimenzija cca 10,60 x 3,90 m, debljine cca 15 cm; prizemnu građevinu stambene namjene, metalne konstrukcije, tlocrtnih dimenzija cca 8 x 3 m s dvostrešnim krovom, natkrivenu terasu drvene konstrukcije, tlocrtnih dimenzija cca 5 x 2,55 m s jednostrešnim krovom uz južno pročelje prizemne zgrade, sve izgrađeno na k. č. [katastarska čestica] i južnom dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na lokaciji Ulica kneza Trpimira (između broja 107 i 113), bez izvršne odnosno pravomoćne građevinske dozvole (točka 1.);
- upozorava se tužiteljica o načinu izvršenja i mjerama koje se će poduzeti za slučaj nastavka građenja ili prisilnog izvršenja (točka 2., 3., 4., 5.).
2. Pravodobno podnesenom tužbom tužiteljica pobija zakonitost osporenog rješenja navodima u kojima u bitnome tvrdi da se isto temelji na pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju te povredi odredaba članka 30. i 98. stavak 5. Zakona o općem upravnom postupku, što je rezultiralo pogrešnom primjenom Zakona o gradnji i Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima. Ovdje da se ne radi o gradnji, već o pokretnom objektu odnosno pokretnoj stvari, čime dovodi u pitanje i nadležnost tuženika za postupanje. Tužiteljica da je za predmetnu nekretninu na kojoj se nalazi pokretni objekt podnijela zahtjev za izdavanje građevinske dozvole. Pored toga, predlaže da se iz spisa izdvoji zapisnik od 5. rujna 2024, koji prema odredbama Prekršajnog zakona predstavlja nezakonit dokaz. Tijekom postupka obavljen je očevid o kojem tužiteljica nije bila obaviještena. Obrazloženje osporenog rješenja ne udovoljava standardima iz odredbe članka 98. stavak 5. Zakona o općem upravnom postupku, a isto je doneseno uz povredu procesnih prava tužiteljice te osnovnih načela prava na pošteno suđenje. U tužbi nabraja i citira više presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske u kojima je utvrđena takva povreda koja, smatra, postoji i u konkretnom slučaju. Predlaže, nakon provođenja očevida uz sudjelovanje vještaka, osporeno rješenje poništiti, a tužiteljici naknaditi troškove upravnog spora.
2.1. Pored toga, predlaže da sud odluči o odgodnom učinku tužbe jer bi izvršenjem osporenog rješenja tužiteljici nastala nenadoknadiva šteta, a odgoda nije protivna javnom interesu.
3. U odgovoru na tužbu tuženik, pozivajući se na obrazloženje osporenog rješenja, tužbeni zahtjev predlaže odbiti kao neosnovan.
4. Tijekom spora održana je rasprava (ročište 12. svibnja 2025.), bez nazočnosti uredno pozvanog tuženika, na kojoj je strankama dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjeničnim i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora.
5. Sud je izveo dokaze uvidom u svu dokumentaciju koja se nalazi u spisu u kojem je doneseno osporeno rješenje, dok je odbio prijedlog za izvođenjem u tužbi predloženog dokaza (očevid uz sudjelovanje vještak), jer isti nije od utjecaja za utvrđivanje odlučnih činjenica bitnih za rješavanje konkretne upravne stvari.
6. Daljnjih dokaznih prijedloga stranke nisu imale.
7. Tužbeni zahtjev nije osnovan.
8. Predmet ovog spora ocjena je zakonitosti rješenja kojim se tužiteljici nalaže ukloniti zasjek, betonsku podnu ploču, prizemnu građevinu stambene namjene te natkrivenu terasu pobliže opisane u izreci rješenja o uklanjanju.
9. Tužiteljica u tužbi, kao i tijekom ovog spora, dovodi u pitanje način na koji je tuženik utvrdio odlučne činjenice od kojih ovisi primjena mjerodavnih zakonskih odredaba. U pojedinim točkama obrazloženja, u nastavku se iznose razlozi zbog kojih sud drži neosnovanim tužbene prigovore kojima se spori zaključak da se ovdje ne radi radi o građevini za koju je potrebna građevinska dozvola te s tim povezanim pitanjem o nadležnosti tuženika za postupanje (točke 11., 12.), ukazuje na povredu tužiteljičinih procesnih prava, kao i načina na koji je je proveden upravni postupak (točke 13., 14.).
10. Donošenju osporenog rješenja prethodio je postupak čiji se tijek u nastavku ukratko iznosi:
- 5. rujna 2024. obavljen je, bez nazočnosti tužiteljice, inspekcijski nadzor kojim je utvrđeno da su na k.č.z. 5738/15 i južnom dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izvedeni opisani radovi. O tome je sačinjen zapisnik Klasa: 362-02/24-04/2342 Urbroj: 443-02- 03-12-01-24-2 kojem se priložene fotografije i skica izvedenih radova;
- 18. rujna 2024. u ured građevinske inspekcije pristupila je tužiteljica koja je potvrdila da je investitorica izvedenih radova za koje nema građevinsku dozvolu, jer joj u Županijskom uredu za graditeljstvo u Omišu rečeno da za mobilnu kućicu ne treba lokacijska dozvola, kao i da će podnijeti zahtjev za izdavanje građevinske dozvole. O tome je sačinjen zapisnik Klasa: 362-02/24-04/2342 Urbroj: 443-02-03-12-01-24-3.
11. Prema ocjeni suda, pravilno je tuženik utvrdio da se ovdje radi o građevini za čiju je izgradnju potrebno ishoditi građevinsku dozvolu. Sam pojam definiran je odredbom članka 3. stavak 1. točka 11. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, 145/24) prema kojoj je građevina građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem, o čemu svoju ocjenu donosi građevinski inspektor temeljem neposrednog opažanja. U ovom su slučaju spisu priložene fotografije, koje govore u prilog tuženikovom zaključku, jer je iz istih razvidno da se radi o objektu koji odgovara definiciji pojma zgrade kao zatvorene i/ili natkrivene građevine namijenjene boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari iz odredbe članka 3. stavak 1. točka 38. istog Zakona. O tome je li za konkretan objekt potreban akt o gradnji, svoje je stajalište zauzela i sudska praksa (primjerice u presudama Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovnih brojeva Usž-2617/16-2 od 21. rujna 2016. i Usž- 3514/19-2 od 15. siječnja 202.), a prema istoj trajna povezanost konstrukcije s tlom nije traženi uvjet za određenje pojma građevine.
12. S prethodno iznesenim otklonjen je i tužbeni navod kojim se prigovara nadležnosti tuženika za donošenje rješenja o uklanjanju, jer ovlaštenje i obveza postupanja građevinske inspekcije proizlazi iz odredbe članka 113. stavak 1. točka 1. Zakona o Državnom inspektoratu (Narodne novine br. 115/18, 117/21, 67/23, 155/23) prema kojem u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole. Ovdje se radi o građevini za koju je potrebno ishoditi građevinsku dozvolu, koja okolnost obvezuje nadležno tijelo na postupanje i donošenje rješenja o uklanjanju.
13. Nastavno tome, u smislu iste odredbe otklanjaju se tužiteljevi prigovori kako se rješenje temelji na očevidu na kojem tužiteljici nije omogućeno sudjelovati. Ovo stoga što je inspekcijski pregled kojim su utvrđene odlučne činjenice za donošenje rješenja obavljen u okviru ovlasti koje za građevinsku inspekciju proizlaze iz odredbe članka 101. stavak 2. točka 1. Zakona o Državnom inspektoratu prema kojoj je u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ovlašten ući na gradilište, privremeno gradilište, šumska, poljoprivredna i druga zemljišta, ući u građevine, uključujući zgrade (stanove i poslovne prostore), njezine posebne dijelove i građevinsku česticu odnosno pripadajuće zemljište, bez obzira na njihovu namjenu, te ih pregledati. To, dakle, nije očevid u smislu članka 68. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, br. 47/09, 110/21, dalje: ZUP) koji kao posebnu dokaznu radnju, na kojoj imaju pravo nazočiti stranke, zaključkom određuje službena osoba kada je za očevidom potrebno utvrditi neke činjenice ili za razjašnjenje bitnih okolnosti potrebno neposredno opažanje službene osobe.
14. Sud ne nalazi povredu tužiteljičinih procesnih prava jer ovlast za donošenje osporenog rješenja izravno proizlazi iz odredbe članka 106. stavak 4. Zakona o Državnom inspektoratu prema kojoj ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije je izvršenje ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke. Ovdje je, dakle, izričitom zakonskom odredbom građevinskoj inspekciji ostavljena mogućnost donošenja rješenja bez prethodnog saslušanja stranke koja zaštitu svojih prava može, kao što to u konkretnom slučaju tužiteljica i čini, zatražiti u upravom sporu. Pored toga, tužiteljici je još tijekom postupka pružena mogućnost očitovati se o odlučnim činjenicama i predložiti dokaze koji joj idu u prilog, čime je ispoštovan zahtjev iz odredbe članka 30. stavak 1. ZUP-a prema kojoj se u postupku stranci mora omogućiti izjašnjavanje o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje upravne stvari.
15. Protivno tužbenim navodima sud nalazi da su na utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenjene odredbe Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) prema kojima je:
- građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem (članka 3. stavak 1. točka 11.);
- građenju građevine može se pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano (članka 116. stavak 1.).
16. Ocjena je suda da se osporeno rješenje temelji na točno utvrđenom činjeničnom stanju i pravilnoj primjeni prava, kao i da u upravnom postupku koji je prethodio donošenju rješenja nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice, a niti je ostvaren jedan od razloga ništavosti pojedinačne odluke iz članka 128. stavka 1. ZUP-a na koje sud pazi po službenoj dužnosti pa je temeljem odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan, kao što je to učinjeno u izreci ove presude.
17. Prema odredbi članka 42. stavka 3. ZUS-a sud može na prijedlog stranke izdati privremenu mjeru ako je to nužno kako bi se izbjegla šteta koja bi se teško mogla popraviti, a privremena mjera nije protivna javnom interesu, niti bi se njome nanijela veća nenadoknadiva šteta protivnoj stranki.
18. U suštini ovdje se radi o privremenoj mjera koja u naravi ima učinak odgodnog učinka tužbe, jer se njome predlaže odgoditi izvršenje osporenog rješenja u okolnostima kada su ispunjene prethodno kumulativno ispunjeni uvjeti, koji u konkretnom slučaju nisu ispunjeni, jer tužiteljici ne prijeti teško popravljiva šteta.
19. O troškovima upravnog spora odlučeno je primjenom članka 147. stavak 1. ZUS-a prema kojem stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.
U Splitu 29. srpnja 2025.
S U T K I N J A
Miranda Gulišija Jurišić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv presude i rješenja dopuštena je žalba, u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, putem ovog suda, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske.
DNA:
- tužiteljici po opunomoćeniku
- tuženiku
- u spis
