REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U ZAGREBU
Avenija Dubrovnik 6
Poslovni broj: Us I-1669/2025-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji Manueli Ostoić Čačinović, uz sudjelovanje zapisničarke Spomenke Đurđević, u upravnom sporu tužitelja HTH, državljanina Savezne Demokratske Republike Nepal, smještenog u Prihvatnom centru za strance, Obedišće Ježevsko, Slavka Kolara 82, kojeg zastupa opunomoćenica Ivana Sedlar, odvjetnica u Zagrebu, Tratinska ulica 62, protiv tuženog Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprava za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Sektor za strance i međunarodnu zaštitu, Služba za međunarodnu zaštitu, Ilica 335, radi ograničenja slobode kretanja, dana 3. lipnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Sektor za strance i međunarodnu zaštitu, Službe za međunarodnu zaštitu KLASA: UP/I-216-03/25-06/564, UR.BROJ: 511-01-212-25/17 od 23. travnja 2025.
II. Odobrava se besplatna pravna pomoć tužitelju u predmetnom upravnom sporu.
III. Nalaže se Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, OIB::36162371878, da isplati odvjetnici Ivani Sedlar u roku od 15 dana od dostave pravomoćne presude nadoknadi tužitelju troškove upravnog spora u iznosu od 1.250,00 eura (tisućudvjestopedeseteura) za pruženu pravnu pomoć.
Obrazloženje
1. Rješenjem Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Sektor za strance i međunarodnu zaštitu, Službe za međunarodnu zaštitu KLASA: UP/I-216-03/25-06/564, UR.BROJ: 511-01- 212-25/17 od 23.travnja 2025. tužitelju je određen smještaj u Prihvatni centar za strance Ministarstva unutarnjih poslova na najkraće moguće vrijeme, a najduže do tri mjeseca, računajući od dana uručenja rješenja.
2. Tužitelj u tužbi u bitnome navodi da osporavano rješenje osporava u cijelosti zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, bitne povrede procesnih pravila i pogrešne primjene materijalnog prava.
Smatra da je osporavano rješenje nezakonito jer ga nije moguće ispitati.. Dalje je naveo kako nema namjeru bježati niti zlouporabiti postupak po zahtjevu za međunarodnom zaštitom., a želi da upravo RH rješava o njegovu zahtjevu za azil 2.1.Naglasio je kako osporavano rješenje nije obrazloženo jer je obrazloženje svedeno na prepisivanje zakonskih članaka bez navođenja odlučnih činjenica iz kojih bi bilo razvidno zašto je tužitelju ograničena sloboda kretanja.
2.2 Smatra da je tuženik postupio diskriminatorno jer presumira negativan ishod postupka povodom zatražene međunarodne zaštite., a propustio je i obrazložiti individualnu procjenu temeljem koje je doneseno pobijano rješenje koje se iz tog razloga ne može niti ispitati.
Rok na koji je izrečena mjera nije obrazložen niti opravdan. Dodaje kako ne postoji niti jedan razlog iz kojeg bi se dalo zaključiti da bi tužitelj namjeru podnošenja zahtjeva za azil temeljio na razlozima u cilju onemogućavanja daljnjeg postupanja i to iz dva razloga: - tužitelj ispunjava sve uvjete za azil budući mu prijeti opasnost da bude ubijen i/ili mučen u zemlji podrijetla i tužitelj se ionako ne može udaljiti iz RH zbog primjene načela iz čl.6. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti "načelo zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja (non refoulement).
2.3. Predlaže da se poništi osporavano rješenje, uz naknadu troškova upravnog spora te da se odluči da tužba ima odgodni učinak do pravomoćnog okončanja upravnog spora.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu u bitnome navodi da je tužba neosnovana. Dodaje da su u upravnom postupku utvrđene sve relevantne činjenice i okolnosti na temelju kojih je doneseno osporavano rješenje. Mišljenja je da i ostali navodi sadržani u tužbi ne mogu utjecati na drugačije rješavanje upravne stvari. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev.
4. Tužbeni zahtjev je neosnovan.
5. Sud je proveo glavnu raspravu na kojoj je saslušao tužitelja koji je opisao način dolaska u Republiku Hrvatsku 2023., kada je došao prvi puta avionom iz Malte gdje je boravio pet mjeseci. Naveo ja kako je međunarodnu zaštitu u RH zatražio 24.siječnja 2025, želi ostati u Hrvatskoj i nema namjeru bježati, a nije spreman dobrovoljno napustiti Republiku Hrvatsku ako njegov zahtjev za azil bude negativno riješen, nije spreman postupiti po rješenju kojim mu je određen transfer za Maltu jer se tamo ne osjeća sigurno, a već 17 godina boravi izvan Nepala.
6. Razmatrajući sporna činjenična i pravna pitanja, sud je izvršio uvid u sudski spis predmeta i spis tuženika dostavljen uz odgovor na tužbu.
7. Sukladno odredbama članka 54. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti („Narodne novine“, broj 70/15, 127/17 i 33/23 dalje Zakon) tražitelj i stranac u transferu ima slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj (stavak 1.).
8. Tražitelju se može ograničiti sloboda kretanja ako se na temelju svih činjenica i okolnosti konkretnog slučaja procijeni da je to potrebno radi utvrđivanja činjenica i okolnosti na kojima temelji zahtjev za međunarodnu zaštitu, a koje se ne mogu utvrditi bez ograničenja kretanja, osobito ako se ocijeni da postoji rizik od bijega, radi zaštite nacionalne sigurnosti ili javnog poretka Republike Hrvatske i zbog provedbe postupka prisilnog udaljenja, ako se na temelju objektivnih okolnosti, uzimajući u obzir da je tražitelj već imao mogućnost započeti postupak odobrenja međunarodne zaštite, opravdano pretpostavlja da traženjem međunarodne zaštite želi odgoditi ili otežati izvršenje odluke o protjerivanju i/ili vraćanju donesene sukladno odredbama Zakona o strancima. (stavak 2. točka 1., 3. i 7.).
9. Sloboda kretanja tražitelja ili stranca u transferu može se ograničiti sljedećim mjerama:
1. zabrana kretanja izvan Prihvatilišta
2. zabrana kretanja izvan određenog područja
3. osobnim pristupanjem u Prihvatilište u određeno vrijeme
4. davanje u polog Prihvatilištu putnih isprava i karata
5. smještaj u prihvatni centar za strance (stavak 5.).
10. Mjera smještaja u prihvatni centar za strance može se izreći ako se individualnom procjenom utvrdi da se drugim mjerama iz stavka 5. ovoga članka ne može ostvariti svrha ograničavanja slobode kretanja (stavak 6.).
11. Mjere ograničavanja slobode kretanja izriču se dok za to postoje razlozi iz stavka 2. ovoga članka, najduže do tri mjeseca. Iznimno, iz opravdanih razloga primjena mjera ograničavanja slobode kretanja može se produžiti za još najduže tri mjeseca (stavak 9.).
12. Ministarstvo, policijska uprava, odnosno policijska postaja donosi odluku o ograničenju slobode kretanja, kojom određuje vrstu mjera iz stavka 5. ovoga članka te njihovo trajanje, razmjerno svrsi ograničenja kretanja (stavak 11.).
13. Rješenjem Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Sektora za strance i međunarodnu zaštitu, Službe za međunarodnu zaštitu, KLASA: UP/I-216-03/25-06/564, URBROJ:511-01- 212-25-11 od 21. veljače 2025. odbačen je zahtjev tužitelja za međunarodnu zaštitu u Republici Hrvatskoj, te je određen transfer na Maltu u roku od šest mjeseci od odluke Malte o prihvaćanju odgovornosti ili izvršnosti ove odluke u slučaju pokretanja upravnog spora tužbom.
13.1. Tužitelj je radi poništenja rješenja o odbačaju zahtjeva za međunarodnu zaštitu podnio tužbu ovome sudu, te se upravni spor vodi pod poslovnim brojem Us I- 889/2025, u kojem je tužitelj odbijen s tužbenim zahtjevom.
14. Iz spisa predmeta razvidno je da je tužitelj zahtjev za međunarodnom zaštitom podnio dana 29.siječnja 2025, a u dublinskom postupku utvrđeno je da je odgovorna država članica za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu Republika Malta koja je dana 17.veljače 2025.prihvatila odgovornost temeljem odluke broj 7218.
15. Člankom 54.st.3.navedenog Zakona određeno je da se sloboda kretanja može ograničiti u svrhu osiguranja provedbe e primopredaje drugoj državi članici Europskog gospodarskog prostora ako se ocijeni da postoji rizik od bijega.
16. Stoga je pravilno tuženik procijenio da je na temelju svih činjenica i okolnosti konkretnog slučaja, ograničenje slobode kretanja potrebno radi toga što tražitelj međunarodne zaštite želi odgoditi ili otežati izvršenje odluke o vraćanju. I sam tužitelj je na ročištu izjavio kako nije spreman dobrovoljno postupiti po rješenju kojim mu je određen transfer za Maltu.
17. Tuženik je, također, na temelju individualne procjene u skladu s pravilom razmjernosti pravilno zaključio da se svrha ograničenja kretanja ne bi mogla postići drugim mjerama iz članka 54. stavka 5. Zakona.
18. Nakon provedenog postupka sud je mišljenja da tuženikova procjena nije bila prestroga, te da je tuženik tijekom postupka koristio svoje diskrecijsko pravo izreći mjeru koju u konkretnom slučaju smatra primjerenom, svoju je odluku valjano obrazložio, stoga se tužbeni prigovori ocjenjuju neosnovanima.
19. Slijedom navedenog, na temelju članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ovaj je sud odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.
20. Kako je tužitelj pri davanju zahtjeva za međunarodnu zaštitu izjavio da nema nikakve imovine, sud je tužitelju odobrio besplatnu pravnu pomoć sukladno članku 60. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti i članku 9. stavku 2. Pravilnika o besplatnoj pravnoj pomoći u postupku odobrenja međunarodne zaštite („Narodne novine“, broj: 140/15 i 155/22).
21. Stoga je opunomoćenici tužitelja, a koji se nalazi na listi pružatelja pravne pomoći tuženika, na temelju odredbe članka 9. stavka 2. i 3. Pravilnika o besplatnoj pravnoj pomoći u postupku odobrenja međunarodne zaštite i odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23), a vezano uz trošak sastava tužbe u neprocjenjivim predmetima od 1.000,00 EUR-a (Tbr. 27. t. 1. i 46.) umanjenog za 50% sukladno navedenoj točci Pravilnika, dakle u iznosu od 500,00 EUR-a po radnji, uvećano za pripadajući porez na dodanu vrijednost u iznosu od 250,00 EUR-a priznat trošak u ukupnom iznosu od 1.250,00 EUR-a.
22. Zahtjev za određivanjem odgodnog učinka tužbe sud je ocijenio bespredmetnim.
U Zagrebu 03. lipnja 2025.
Sutkinja
Manuela Ostoić Čačinović
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
Dna:
1. Odvjetnica Ivana Sedlar – putem e. komunikacije
2. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprava za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Sektor za strance i međunarodnu zaštitu, Služba za međunarodnu zaštitu, Ilica 335
3. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Prihvatni centar za strance, Obedišće Ježevsko, Slavka Kolara 82, [adresa] Dugo Selo – na znanje
4. U spis
