REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski radni sud u Zagrebu

Ulica grada Vukovara 84

10000 Zagreb

Poslovni broj: Pr-319/2024-17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu Kristini Trtanj Vukoja u pravnoj stvari tužitelja MM, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku MMG, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., OIB 26187994862, Ulica Vatroslava Jagića 33, 10000 Zagreb, radi Radno - naknada štete, 3. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju na ime naknade neimovinske štete iznos od 2.280,00 eura sa zateznom kamatom tekućom od 6.2.2024., a na ime imovinske štete iznos od 126,16 euro sa zateznim kamatama tekućom od 3.6.2025.g., po stopi koja se do 29.12.2023.g. godine određuje u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima (35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022,) a koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od dana 30.12.2023.g. do isplate u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima (35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 155/2023) koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi da dan 1. siječnja, a za drugu polugodište referentna stopa koja je na snazi dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II/ Odbija se tužitelj sa dijelom tužbenog zahtjeva preko dosuđenog iznosa iz toč. I izreke (2.406,16 euro) do zatraženog iznosa od 3.032,80 euro, kao neosnovan.

III/ Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju parnični trošak u iznosu od 1.265,00 euro, sa zateznom kamatom tekućom od 3. lipnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

IV/ Odbija se tužitelj sa zahtjevom za naknadom parničnog troška preko dosuđenih 1.265,00 euro, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je dana 18.7.2022.g. zadobio ozljedu na radu kod poslodavca HEP- Operator distribucijskog sustava d.o.o. Elektra Zadar, kada je tijekom radnog vremena upao u šaht. Podnio je odštetni zahtjev 22.1.2024.g., na koji mu tuženik nije odgovorio. U tužbi potražuje naknadu štete u iznosu od 4.000 eura (po kriterijima pretrpljeni bolovi 1.300 euro, pretrpljeni strah 1.000 euro, smanjenje životne aktivnosti 1.600 euro, za tuđu pomoć 100 euro).

1.1. Podneskom od 10.02.2025. 2.12.2024.g. potražuje s naslova naknade neimovinske štete iznos od 3.032,80 euro (po kriterijima za pretrpljene fizičke bolove 1.300 euro, za pretrpljeni strah 1.000 euro, za duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti 600 eura, za tuđu pomoć 132,80 euro), sa zateznim kamatama od podnošenja odštetnog zahtjeva i troškovima postupka.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje činjenicu nastanka štetnog događaja kao i činjenicu da je poslodavac tužitelja bio osiguran kod tuženika po polici osiguranja broj [broj police osiguranja], kojom policom je pokrivena odgovornost prema djelatnicima. Predmetno osiguranje ugovoreno s franšizom 5% od osigurnine.

2.1. Osporava odgovornost osiguranika za nastanak štetnog događaja. Tuženik kao osiguratelj ne odgovara kao i osiguranik odnosno ne odgovara u smislu općih propisa građanskog prava, budući da on nije štetnik odnosno osoba odgovorna za štetu nego odgovara samo u okvirima Ugovora o osiguranju/police i pripadajućih uvjeta. Nadalje, osporava odgovornost svog osiguranika za nastanak štetnog događaja jer u ponašanju osiguranika nije bilo propusta koji bi utjecao na nastanak štetnog događaja već je šteta nastala isključivo nepažnjom oštećenika na koju osiguranik nije mogao utjecati. Iz dokumentacije priložene u spisu nije vidljivo u čemu se sastoji krivnja osiguranika tuženika, a iz prijave o ozljedi na radu i navoda tužitelja proizlazi kako je uzrok štetnog događaja nepažnja tužitelja, koji se nije ponašao onako kako bi se ponašao prosječno pažljiv radnik te se takvim ponašanjem svjesno doveo u opasnost.

2.2. Osporava visinu tužbenog zahtjeva, isti smatra previsoko postavljenim, a obzirom na jačinu i karakter ozljeda koje je tužitelj zadobio u štetnom događaju, orijentacijskim kriterijima kao i sudskoj praksi.

2.3. Osporava zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata na imovinsku štetu koju tužitelj potražuje na ime tuđe pomoći, budući da uz tužbu nije dostavljen dokaz da je istu plaćao slijedom čega se pretpostavlja da su mu istu pružali ukućani. Uzevši u obzir kako se radi o nerepariranoj šteti, zakonske zatezne kamate se na istu mogu računati tek od dana kad njezina visina bude utvrđena odnosno od dana presuđenja.

3. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju, odštetni zahtjev, prijavu o ozljedi na radu, izvješća o nesposobnosti za rad, policu osiguranja broj [broj police osiguranja], uvjete za osiguranje od javne (izvanugovorne) odgovornosti i ostalu dokumentaciju u spisu. Proveden je dokaz medicinskim vještačenjem te saslušanjem tužitelja kao stranke u postupku i svjedoka BM i KM.

4. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka i ocjene svih provedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23 dalje: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

5. U postupku nije bilo sporno da je poslodavac tužitelja u vrijeme nastanka štetnog događaja bio osiguran po polici osiguranja broj [broj police osiguranja], kojom policom je pokrivena odgovornost prema djelatnicima te da je predmetno osiguranje ugovoreno s franšizom 5% od osigurnine. Nije sporan nastanak štetnog događaja.

5.1. Sporna je odgovornost za nastanak štetnog događaja, osnov i visina zahtjeva.

6. Prema odredbi čl. 929.st.4. Zakona o obveznim odnosima(NN 35/05,41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/2023 - dalje ZOO) , osiguratelj može isticati svakom korisniku osiguranja za tuđi račun sve prigovore koje temeljem ugovora ima pravo prema ugovaratelju osiguranja.

7. Prema odredbi čl. 25. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18 - dalje ZZR), ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti.

7.1. Prema st.2. istog članka poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornom može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koju poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

7.2. Propisi obveznog prava koji se primjenjuju su odredbe čl. 1045. u svezi s člancima 1063. i 1064. Zakona o obveznim odnosima te čl. 1067. Prema odredbi čl. 1067. Zakona o obveznim odnosima, štetnik se može osloboditi odgovornosti ako dokaže da je šteta nastala isključivom radnjom oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti, dok se djelomično može osloboditi odgovornosti ako dokaže da je oštećenik djelomično pridonio šteti. Pojam krivnje radnika određen odredbom čl. 1067. Zakona o obveznim odnosima obuhvaća oblika krivnje.

8. Prema teoriji i sudskoj praksi šteta nastala na radu je ona šteta koju radnik pretrpi tijekom obavljanja radnih zadataka zbog kojih je i zasnovao radni odnos ili radnih zadataka prema posebnom nalogu poslodavca. Štetom nastalom u vezi s radom smatra se i ona šteta koja je nastala kad je radnik obavljao neku djelatnost koja nije izravno obavljanje zadataka zbog kojih je zasnovan radni odnos, ali je takva djelatnost odnosno takvo ponašanje radnika bilo potrebno da se obave radnje vezane za radne zadatke zbog kojih je zasnovao radni odnos. ,

9. Tužitelj u svom iskazu navodi da je radio kod HEP-a kao monter II, da je tvrtka Strabag vršila stalno neke iskope u ulici Grgura Budislavića, a vezano uz kanalizaciju i kako su stalno kopali bagerom i postavljali šahtove u tom radu su često prekidali strujne kablove, pa su stalno bili pozivani na intervenciju. Spornog dana je bio dežuran s kolegom KM i dobili su poziv za intervenciju u ulici G. Budislavića i kada su došli i uočili oštećeni kabel, morao je otići u odgovarajući ormarić KRBO i dovesti te kabele u beznaponsko stanje kako bi ih mogli sanirati. Tvrtka Strabag je te svoje šahtove često prekrivala platnom i zatrpavala u tom procesu sanacije i oni nisu bili vidljivi. Kada je išao prema tom ormariću nije vidio uopće taj šaht i jednostavno je propao do vrata. Kada su ga izvadili iz šahta odvezen je u hitnu pomoć

10. Svjedok BM, radi u HEP-a kao voditelj Službe za terenske aktivnosti i poznato mu je da je tužitelj poslan na teren i da je bilo potrebno isključiti struju kako bi se otklonili kvar i da je tužitelj upao u šaht. Osobno nije vidio te šahtove, ali je čuo da su bili prekriveni s folijom i da je bio nasut šljunak po njima. Po njegovom mišljenju ti šahtovi su trebali biti ograđeni, a nisu s obzirom da je bilo riječ o gradilištu Strabaga.

11. Svjedok NM u svom iskazu navodi da je njega i tužitelja poslovođa poslao da riješi kvar u četvrti Novi Bokanjac, gdje se kopala kanalizacija i skoro svaki dan su išli tamo krpati te kablove jer bi ih u kopanju presjekli. S tužiteljem je došao na lice mjesta i vidjeli su da je kabel presječen. On se spustio u rupu kod kabela, dok je tužitelj za to vrijeme išao isključiti struju u mrežnom ormaru, odnosno napajanje kabela kako bi istog mogli popraviti. Tužitelj je odjednom jauknuo i nestao i kada je pogledao vidio ga je u rupu i da je tamo propao do vrata i držao se na laktovima. Vezano uz tu rupu, naveo je da je to bio šaht od kanalizacije i on je bio prekriven sa zemljom i ništa se nije primijetilo da je tamo bilo kakva rupa ili šaht i ništa nije bilo označeno za upozorenje.

12. Sud je iskazu tužitelja i svjedoka poklonio vjeru jer su međusobno suglasni i svi su iskazivali logično i uvjerljivo. Sud je zaključio da na gradilištu tužitelj nije mogao vidjeti rupu - šaht , jer je bila prekrivena sa zemljom, bez ikakvih oznaka upozorenja.

13. Iz navedene odredbe 25. Zakona o zaštiti na radu sud je zaključio da je poslodavac tuženika odgovoran tužitelju za nastalu štetu, jer ne postoji tužiteljev doprinos šteti s obzirom da je obavljao svoje redovne radne zadatke, što nije sporno. Ovaj sud nije našao nikakve elemente iz kojih bi se poslodavac mogao osloboditi odgovornosti za nastanak štetnog događaja, jer rad popravak strujnih kabela na gradilištu je opasna djelatnost tim više što taj šaht- rupa ni na koji način nije bio označen. Tužitelj kritične zgode nije postupao niti sa običnom nepažnjom, te ovaj sud smatra da nisu ispunjeni nikakvi uvjeti na temelju kojih bi se poslodavac oslobodio odgovornosti. Stoga je tuženik dužan nadoknaditi štetu tužiteljici.

14. Kako bi utvrdio visinu zahtjeva, sud je proveo dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Zvonku Zadri. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je tužitelj zadobio istegnuće mišića lijeve natkoljenice i natučenje desnog ramena. Nakon propisno provedenog ortopedsko-fizijatrijskog liječenja zaostale su trajne posljedice (liječen konzervativno) te je došlo do smanjenja životnih aktivnosti od 2-3% koje se očituju bolovima u lijevom koljenu pri dužem hodanju, stajanju ili kod hoda po stepenicama kao i bolovima i ograničenju pokreta u desnom ramenu (jedan dio tegoba je posljedica degenerativnih artrotskih promjena u koljenima kao i u desnom ramenu). Radi navedenih ozljeda tužitelj je trpio fizičke bolove jakog intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta 14 dana i slabog intenziteta 21 dan. Primarni strah je bio intenzivan i kratkotrajan. Sekundarni strah, zbog brige za zdravlje i sam ishod liječenja jakog intenziteta imao je 2 dana, srednjeg intenziteta 10 dana, a slabijeg intenziteta još 14 dana. Tužitelju je bila potrebna tuđa njega i pomoć u trajanju od 2 sata kroz vrijeme nošenja imobilizacije (bandaža elastičnim zavojem-mirovanje 20 dana). Tuđa pomoć i njega je bila potrebna za neke osnovne potrebe održavanje osobne higijene, oblačenje i svlačenje te dolazak na kontrole liječniku. Navedenu pomoć mogao je pružiti netko od ukućana. Dio tegova sa koljenima kao i sa ramenom posljedica je na MR opisanih artrotskih promjena.

15. Kako stranke nisu imale primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka, to je i sud prihvatio nalaz i mišljenje vještaka kao stručno i objektivno napravljeno. Sud smatra da u mišljenju vještaka nije bilo proturječnosti i/ili nedostataka niti se pojavila osnovana sumnja u pravilnost danog mišljenja.

16. Strah, bolovi, smanjenje životne aktivnosti i naruženje su po Zakonu o obveznim odnosima mjerila za određivanje visine i obujma nastale štete radi povrede prava osobnosti. Dakle, temeljem odredbe čl. 1048. Zakona o obveznim odnosima, tužitelju pripada pravo na naknadu štete zbog povrede prava osobnosti (za pretrpljene fizičke boli, pretrpljeni strah te za smanjenje životne aktivnosti) a pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud je vodio računa o svim okolnostima iz čl. 1100.st.2. ZOO-a.

17. S obzirom na životnu dob tužitelja, zanimanje, nelagodnosti u tijeku liječenja te okolnosti slučaja (imobilizacija, pregledi i slično), ovaj sud smatra da bi primjerena naknada za pretrpljene povrede prava osobnosti iznosila za neimovinsku štetu 2.400 euro -po kriterijima pretrpljeni bolovi 1.000 euro, pretrpljeni strah 800 euro, smanjenje životne aktivnosti 600 euro te za imovinsku štetu 132,80 euro, po čl. 1095. ZOO-a euro, na ime naknade za tuđu pomoć i njegu, koja je pružana besplatno, po cijeni od zatraženih 3,31 eura po satu, kao uobičajenoj cijeni jednog sata tuđe pomoći i njege u sudskoj praksi. Dakle, ukupno bi naknada štete iznosila 2.532,80 euro.

18. Kako je predmetno osiguranje ugovoreno s franšizom 5% od osigurnine, to je tužitelju iznos od 2.532,80 euro potrebno umanjiti za 5% - 126,64 euro, te je tužitelju dosuđen iznos od 2.406,16 euro.

19. Odredbom čl. 29. st.1. ZOO propisano je da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice i zatezne kamate.

20. Tužitelj je zatražio tijek zateznih kamata od dana od dana podnošenja odštetnog zahtjeva u mirnom postupku za koje navodi da je podnesen 22.1.2024.g. putem e-maila te dostavila dokaz automatskom porukom. Kako je riječ o isplati temeljem police osiguranja od odgovornosti, a ne temeljem Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, tužitelj nije naznačio temeljem čega bi tuženik bio u zakašnjenju već s danom podnošenja zahtjeva, niti je dostavio bilo kakve dokaze na tu okolnost pa je sud primjenom pravila o teretu dokazivanja odbio navedeni dio zahtjeva. Naime, odredbom čl. 919. st. 1 ZOO propisano je da kada se dogodi osigurani slučaj osiguratelj je dužan isplatiti naknadu ili svotu određenu ugovorom u ugovorenom roku koje ne može biti dulji od 14 dana, računajući od dana kada je osiguratelj dobio obavijest da se osigurani slučaj dogodio, te st. 2. kojim je propisano da ako je za utvrđene postojanja osiguravateljeve obveze ili njezinog iznosa potrebno stanovito vrijeme taj rok počinje teći od dana kada je utvrđeno postojanje njegove obveze i njegov iznos.

21. Kako je sukladno odredbi čl. 919. st. 1. ZOO takva obveza tuženika dospjela tek protekom 14 dana od kada je tuženik mogao svoju obvezu utvrditi, to je tuženik mogao svoju obvezu utvrditi do 6. veljače 2024.g. Stoga je i odbijen dio tužbenog zahtjeva kojim se traži isplata zateznih kamata iznos od dana 22.1.2024., kao neosnovan. Za iznos od 126,16 zatezne kamate dosuđene su od presuđenja.

22. Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl. 154.st.2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 -Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH,123/08, 57/11, 25/13, 89/14,- Odluka USRH, 70/19, 80/22,155/2023 - dalje ZPP), tužitelju su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku u skladu s vrijednosti predmeta spora i važećom odvjetničkom tarifom („Narodne novine“ broj: 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22; NN 138/2023 - dalje: OT), u cijelosti, jer je tužitelj uspio sa 79,3% uspjeha u postupku. Pri odmjeravanju troškova sud je vodio računa i o odredbi čl.155.st.1. ZPP-a i priznao samo neophodne troškove u postupku, osobito vodeći računa o pravilima Zakona o parničnom postupku koja za pripremanje glavne rasprave određuju upućivanje podnesaka i jedno pripremno ročište te jedno ročište za glavnu raspravu. Priznati trošak sastoji se od: sastava odštetnog zahtjeva i tužbe svako po 200 euro (tbr. 7/1 i 8/1 OT), sastav podnesaka od 28.5.2025. i 10.2.2025. svako po 50 euro (tbr. 8/3 OT), pristup roč. 23.7.2024. 100 euro (tbr, 9/2 OT), pristup roč. 12.11.2024. i 14.4.2025. svako po 200 euro (tbr. 9/1 OT), što iznosi 1.000 euro, na koji iznos pripada PDV 250 euro, odnosno ukupno 1.250 euro. Kada se oduzme trošak uspjeha u postupku, tužitelju pripada iznos od 1.000 kuna, na koji iznos mu pripada trošak medicinskog vještačenja od 265 euro, te je ukupno dosuđen trošak 1.265 euro.

22.1. Trošak pristupa ročištu na objavu nije trošak koji je neophodan u postupku jer se presude objavljuju i na e-oglasnoj ploči suda pa nije neophodno da sud primjerak prethodno digitalno potpisane presude printa i takav isprintani primjerak uručuje strankama, a da trošak za to snosi suprotna strana. Naposljetku, s isprintanom presudom koja se uruči na objavu stranke ne mogu podnijeti nikakav prijedlog za ovrhu, već istu moraju podnijeti s digitalnim primjerkom presude, stoga navedeni trošak se ne može smatrati neophodnim u postupku. Stav VSRH o priznavanje troškova pristupa na ročište odnosi se na razdoblje prije stupanja na snagu Izmjena i dopuna Zakona o parničnom postupku NN 138/2023, kada je stranka morala fizički doći na sud i preuzeti presudu i klauzulu ovršnosti. Prije stupanja na snagu izmjena i dopuna ZPP NN 138/2023 stranka je morala doći fizički na sud barem jednom, dok nakon izmjena i dopuna ZPP NN 138/2023 stranke dobiju i presudu i klauzulu pravomoćnosti, putem e-spisa dok takve odluke, s kojom mogu pokrenuti ovršni postupak, ne mogu dobiti fizički u sudu.

23. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 3. lipnja 2025.

Sudac

Kristina Trtanj Vukoja

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude, putem ovog suda županijskom sudu pisanim podneskom.

DNA:

1. MM, [adresa] zastupanog po punomoćniku MMG

2. CROATIA osiguranje d.d., Ulica Vatroslava Jagića 33, [adresa] Zagreb