Republika Hrvatska

Općinski sud u Sesvetama

Stalna služba u Vrbovcu

Vrbovec, Trg Petra Zrinskog 22

Poslovni broj P-221/2020-43

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sesvetama, Stalna služba u Vrbovcu, sudac toga suda Ljiljana Košić, kao sudac pojedinac u pravnoj stvari tužiteljice ĐC (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupane po punomoćniku Bošku Kordiću, odvjetniku iz Sesveta, protiv I tuženika NC (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Ljiljani Smiljanić, odvjetnici iz Zagreba i II tuženice FC (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], radi utvrđenja ništetnosti ugovora o darovanju, nakon provedene glavne, javne i neposredne rasprave, zaključene dana 10. travnja 2025. u prisutnosti tužiteljice osobno i njezinog punomoćnika, I tuženika osobno i njegove punomoćnice te II tuženice osobno, 3. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da je Ugovor o darovanju od 11. srpnja 2013. ovjeren istog dana kod Javnog bilježnika Slavice Perić pod brojem OV-4177/13, sklopljen između sada pokojnog OC, kao darovatelja i tužiteljice ĐC, kao obdarenika, ništetan u dijelu koji se odnosi na darovanje kuće br. 61, [adresa] izgrađene na kč. br. [katastarska čestica] upisane u trenutku sklapanja ugovora u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a sada upisane u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

II

Utvrđuje se da su Ugovorom o darovanju od 11. srpnja 2013. ovjerenog istog dana kod Javnog bilježnika Slavice Perić pod brojem OV-4177/13, koji je sklopljen između sada pokojnog OC, kao darovatelja i tužiteljice ĐC, kao obdarenika, darovane tužiteljici ĐC samo nekretnine u naravi zemljište označeno kao kč. br [katastarska čestica] površine 1432 m2 i kč. br. [katastarska čestica] površine 4584 m2, a ne i kuća br. 61, [adresa] izgrađena na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

III

Utvrđuje se da u ostavinu iza pokojnog OC ne ulazi kuća br. 61, [adresa] izgrađena na kč. br. [katastarska čestica], upisana u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te I-II tuženici nemaju pravo na povrat darovanja učinjenog po Ugovoru o darovanju od dana 11. srpnja 2013. ovjerenog istog dana kod Javnog bilježnika Slavice Perić pod brojem OV-4177/13, u ostavinsku imovinu iza sada pokojnog OC jer im raspolaganjem po navedenom Ugovoru o darovanju nije povrijeđeno njihovo pravo na nužni dio nasljeđivanja iza pokojnog OC.

IV

Nalaže se I tuženiku NC da tužiteljici naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 5.869,59 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućima od 3. lipnja 2025. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referenta stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

V Odbija se tužiteljica s dijelom zatraženog troška postupka u iznosu od 1.300,00 eura zajedno s kamatama na taj iznos, kao s neosnovanim.

VI Odbija se I tuženik UC sa zahtjevom za naknadu troškova postupka u iznosu od 8.800,00 eura, kao s neosnovanim.

Obrazloženje

1. Tužiteljica ĐC je dana 24. lipnja 2020. podnijela tužbu protiv I tuženika NC i II tuženice FC, radi utvrđenja ništetnim dijela Ugovora o darovanju sklopljenog dana 11. srpnja 2013. između njezinog sada pokojnog oca OC, kao darovatelja i nje kao obdarenika, a koji Ugovor je ovjeren istoga dana kod javnog bilježnika Slavice Perić pod poslovnim brojem OV- 4177/13 u kojem ugovoru pokojni LC daruje tužiteljici kao svojoj kćeri nekretnine upisane u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] od 1432 m2 i kč. br. [katastarska čestica] od 4584 m2, koje se sastoje u naravi od kuće broj 61, dvorišta u [adresa] i livade.

2. Tužiteljica je u tužbi navela da je u ostavinskom postupku Općinskog suda u Sesvetama iza sada pokojnog OC doneseno rješenje poslovni broj O- 63/2019 od 22. svibnja 2020. kojim je tužiteljici naloženo da pokrene parnicu radi utvrđenja da je predmet darovanja od ostavitelja OC bilo samo zemljište na kojem je sagrađena kuća broj 61 i dvorište, a koja se sastoji od nekretnina koje nose oznake kč. br. [katastarska čestica] od 1423 m2 i kč. br. [katastarska čestica], livada [adresa], a da je kuća izgrađena sredstvima koje joj je dala sada pokojna baka EC koja je umrla **.**.2015. Predmetni ugovor o darovanju je sačinjen u trenutku kada je kuća već bila u cijelosti sagrađena te se je tužiteljica sa svojom obitelji u istu već bila uselila i to četiri mjeseca prije sklapanja predmetnog ugovora odnosno tijekom ožujka 2013. Rješenje o uvjetima gradnje kao i sva dokumentacija vezana za gradnju predmetne kuće kao i računi glasili su na ime sada pokojnog oca tužiteljice OC, ali to samo i isključivo iz razloga što je isti kao branitelj imao povlastice te su na taj način bili smanjeni troškovi gradnje predmetne kuće, a osobito u vidu oslobađanja od pristojbi, priključaka za vodu i dr.

3. Tužiteljica je na pokretanje ove parnice upućena od strane ostavinskog suda temeljem odredbe čl. 224. st. 1. toč. 1. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine broj: (Narodne novine broj: 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19, daje ZN) jer je tijekom provođenja ostavinskog postupka postalo sporno je li tužiteljici ĐC pokojni otac LC darovao samo zemljište na kojem je sagrađena kuća br. 61 i dvorište na nekretnini kčbr. [katastarska čestica] sa 1423 m2 i kčbr. [katastarska čestica], livada posavska ulica, k. o. [katastarska općina] samo zemljište ili joj je darovao i kuću. Ovo stoga što je nasljednik UC u ostavinskom postupku naveo da je pokojni otac LC UC njegovoj sestri ĐC darovao i kuću, dok ĐC tvrdi da je kuća sagrađena sredstvima dobivenim od bake ŠC pa osporava darovni ugovor od 11. srpnja 2013. u dijelu u kojem se navodi da joj je darovana i kuća broj 61 u [adresa]. Tužiteljica nadalje navodi da se radi o fiktivnom ugovoru u tom dijelu iz razloga što je već ranije tijekom 2010. zaključen usmeni ugovor između pokojnog oca tužiteljice OC i tužiteljice o darovanju predmetnog zemljišta u prisutnosti II tuženice FC, majke tužiteljice i pokojne bake tužiteljice EC. Kako je samo fiktivno u ugovoru o darovanju navedeno da se radi o darovanju i kuće ugovor je u tom dijelu ništetan pa predlaže da sud svojom odlukom utvrdi djelomičnu ništetnost ugovora o darovanju u dijelu koji se odnosi na kuću.

4. Tužiteljica nadalje navodi da njezin pokojni otac nije imao sredstva za gradnju predmetne kuće, niti je bilo kakvim sredstvima sufinancirao gradnju iste, jer je dio vremena za vrijeme gradnje te kuće bio nezaposlen, a dio je bio u mirovini s malim iznosima mjesečne mirovine te bez ušteđevine. Nadalje navodi da je dogovor unutar obitelji stranaka bio da pokojni LC daruje zemljište tužiteljici kao svojoj kćeri za gradnju kuće koja se nalazi neposredno preko puta kuće i zemljišta u kojoj je živio zajedno sa svojom suprugom II tuženicom FC. Izgrađenu kuću je svojim vlastitim sredstvima financirala sada pokojna baka tužiteljice EC koja je sa svojeg računa u Zagrebačkoj banci u tri navrata podizala gotovinska sredstva i to iznos od 30.000,00 eura 14. veljače 20122., iznos od 40.000,00 eura 10. svibnja 2011. i iznos od 48.000,00 eura 26. kolovoza 2011., a koje iznose je u cijelosti na ruke dala II tuženici FC, svojoj kćerki sa isključivom svrhom i namjenom da se tim sredstvima financira gradnja kuće za tužiteljicu.

5. Tužiteljica je u tužbi navela da je očito da je predmetni Ugovor o darovanju u dijelu koji se odnosi na darovanje kuće fiktivan i time ništetan jer je već ranije tijekom 2010. sklopljen usmeni ugovor između pokojnog oca tužiteljice OC i tužiteljice o darovanju predmetnog zemljišta u nazočnosti II tuženice FC i sada pokojne bake EC.

6. Tužiteljica navodi da je ostavitelj LC u trenutku svoje smrti, osim nekretnina odnosno zemljišta koje je darovao tužiteljici raspolagao i brojnim drugim nekretninama i imovinom, a koje nekretnine će kao nasljednici naslijediti i I tuženik i II tuženica jer imaju svoje zakonsko pravo na zakonom predviđen nasljedni dio i to svaka od stranaka u ovom predmetu po 1/3 dijela ostavinske imovine pokojnog OC.

7. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka nadalje navodi da su parnične stranke jedini zakonski nasljednici iza pokojnog OC te da raspolaganjem u korist tužiteljice ĐC od strane pokojnog OC nije povrijeđeno pravo ostalih nasljednika na nužni dio pa zahtjev I tuženika NC na vraćanje dara u ostavinsku imovinu radi namirenja njegovog nasljednog dijela smatra pravno neosnovanim. Nadalje navodi da je u skladu sa odredbama čl. 71. do 81. ZN pravo na povrat dara u ostavinsku imovinu moguće samo u slučaju ako je povrijeđen nužni dio nekog od zakonskih nasljednika, a što u konkretnom slučaju nije. Ovo stoga što je ostavitelj u trenutku smrti bio vlasnik brojne druge imovine i to kako nekretnina tako i pokretnina koju imovinu će tuženici kao zakonski nasljednici naslijediti. Tužiteljica je nadalje navela i to da pokojni otac nije sačinio oporuku niti je na neki drugi način raspolagao imovinom za slučaj smrti pa ostaje nejasno na koji način bi I-II tuženici mogli biti zakinuti na ostvarivanje svog prava na svoj nužni dio obzirom da oni imaju zakonsko pravo na zakonom predviđen nasljedni dio i to svaki od njih po 1/3 dijela ostavinske imovine pokojnog OC.

8. U odgovoru na tužbu II tuženica FC navela je da u cijelosti priznaje navode iz tužbe te je predložila sudu da u odnosu na nju donese presudu na temelju priznanja.

9. U odgovoru na tužbu I tuženik UC je naveo da je dokumentacija vezana uz gradnju kuće na adresi [adresa] glasila na pokojnika OC, ali ne zbog braniteljskih povlastica, već zato što je pokojni LC doista i financirao sve od svojih vlastitih sredstava. Nadalje navodi da nije točno da je dogovor unutar obitelji bio da pokojni LC daruje tužiteljici zemlju tek nakon izgradnje kuće, već je otac financirao cjelokupni projekt te je nakon duljeg nagovaranja od strane tužiteljice potpisao i sporan Ugovor o darovanju nekretnine.

10. U odnosu na prijedlog II tuženice FC da sud u odnosu na nju donese presudu na temelju priznanja sud je donio raspravno rješenje na ročištu održanom 31. ožujka 2022. na kojem je odbio prijedlog tužiteljice iz razloga što sud smatra da bi se u konkretnom slučaju priznanje II tuženice moglo podvesti pod odredbu čl. 3. st. 3. ZPP jer se traži utvrđenje ništetnosti ugovora o darovanju o kojem tužbenom zahtjevu se mora odlučiti na jedinstven način u odnosu na sve tuženike.

11. Odlučujući o osnovanosti tužbenoga zahtjeva sud je izvršio uvid u tužbu (list 1- 5), ugovor o darovanju nekretnina (list 7-9), izvadak iz zemljišne knjige (list 10-11), rješenje o uvjetima gradnje (list 13-15), geodetski snimak (list 16), ugovor o izvođenju građevinskih radova (list 18-20), ponudu za izvođenje građevinskih radova (list 21), ugovor o kupoprodaji zemljišta (list 22-31), izvatke iz Zagrebačke banke (list 31-34), zapisnik s ostavinske rasprave O-7486/2017 (list 35-39), odgovor na tužbu II tuženice (list 45), odgovor na tužbu II tuženika (list 47-48), projekt (list 63-67), potvrde o porezu na dohodak (list 91-102), izvadak o stanju i prometu (list 89-131), dopis HZMO (list 141), dopis Zagrebačke banke d.d. i izvod po računu (list 148-199), iskaz tužiteljice kao stranke (list 214-217), iskaz I tuženika kao stranke (list 217-219), iskaz II tuženice kao stranke (list 219-220), iskaz svjedoka GC (list 225), iskaz svjedoka HC (list 226-227), iskaz svjedoka PC (list 228), iskaz svjedoka ŽC (list 263) i iskaz svjedoka ČC (list 263-266).

12. Nakon ocjene svakog dokaza posebno te svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22, dalje ZPP)) ovaj sud nalazi da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan u cijelosti.

13. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka navodi da je Ugovor o darovanju zaključen između sada pokojnog OC, kao darovatelja i nje kao obdarenika djelomično ništetan u odnosu na darovanu kuću koja je sagrađena na nekretninama koje su navedene u Ugovoru a dolaze upisane u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica], kuća br. 61, [adresa] i dvorište, [adresa] ukupne površine 1432 m2 i kč. br. [katastarska čestica], livada [adresa] površine 4584 m2. Tužiteljica navodi da je kuća građena sredstvima koje je njoj osobno darovala njezina baka EC, a ne sredstvima pokojnog oca OC.

14. U odgovoru na tužbu i tijekom cijeloga postupka I tuženik UC navodi da je kuća koja je sagrađena na nekretninama upisanima u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica], kuća br. 61, [adresa] i dvorište, [adresa] ukupne površine 1432 m2 i kč. br. [katastarska čestica], livada [adresa] površine 4584 m2 bila vlasništvo njihovog pokojnog oca OC te da ju je LC financirao svojim vlastitim sredstvima.

15. Nesporno je između parničnih stranaka da je dana 11. srpnja 2013. sklopljen ugovor o darovanju između pokojnog OC, kao darovatelja s jedne strane i ĐC, kao obdarenika s druge strane, a koji Ugovor je ovjeren istoga dana kod javnog bilježnika Slavice Perić pod poslovnim brojem OV-4177/13 u kojem ugovoru pokojni LC daruje tužiteljici kao svojoj kćeri nekretnine upisane u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] od 1432 m2 i kč. br. [katastarska čestica] od 4584 m2, koje se sastoje u naravi od kuće broj 61, dvorišta u [adresa] i livade.

16. Ono što je između parničnih stranaka sporno jeste činjenica je li pokojni otac LC tužiteljici RC darovao i kuću sagrađenu na nekretninama koje nose oznaku kčbr. [katastarska čestica] ili joj je darovao samo zemljište koje se nalazi na kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica].

17. Odredbom čl. 77. st. 1. ZN propisano je da je nužni dio povrijeđen kada je ukupna vrijednost raspolaganja oporukom i/ili vrijednost darova tolika da zbog nje nužni nasljednik ne bi dobio punu vrijednost svoga nužnoga dijela, dok je odredbom čl. 77. st. 2. ZN propisano da se pri utvrđivanju ukupne vrijednosti oporučnih raspolaganja i darova u račun uzimaju i oni darovi i raspolaganja oporukom za koja je ostavitelj naredio da se ne uračunaju nužnom nasljedniku u njegov nasljedni dio.

18. Odredbom čl. 78. ZN propisano je da će se u slučaju kada je povrijeđen nužni dio umanjiti raspolaganja oporukom, a darovi da će se vratiti koliko je potrebno da bi se dopunio nužni dio. Nadalje je navedeno da se prvo umanjuju raspolaganja oporukom pa ako nužni dio time ne bi bio podmiren vraćaju se darovi.

19. U konkretnom slučaju pokojni LC nije sačinio oporuku kojom bi raspolagao svojom imovinom za slučaj smrti pa se primjenjuje zakonsko nasljeđivanje na način da i tužiteljica i I tuženik i II tuženica nasljeđuju 1/3 ostavinske imovine pokojnog OC budući svi ulaze u prvi nasljedni red.

20. Iz iskaza tužiteljice kao stranke (list 214-217) proizlazi da su 2008. njezine baka EC i njezina majka FC prodale zemljište radi izgradnje trgovačkog centra IKEA te su svaka od njih dobile iznos od 220.000,00 eura. Ona je u to vrijeme namjeravala graditi kuću te je prvobitni dogovor bio da kuću sagradi pokraj kuće u kojoj je živjela njezina baka EC na njezinom zemljištu, no kako to zemljište nije bilo dovoljno veliko te je u tom slučaju bilo potrebno srušiti bakinu kuću kako bi se mogla sagraditi nova odustala je od gradnje kuće na bakinom zemljištu. Nakon toga njen otac LC darovao joj je zemljište koje se nalazi preko puta obiteljske kuće u kojoj je on stanovao s majkom. Dogovorili su se da će joj on formalno ugovorom o darovanju prenijeti to zemljište nakon što se na njemu sagradi obiteljska kuća. Ovo su dogovorili iz razloga što je pokojni otac bio hrvatski branitelj te je imao pravo koristiti povlastice kod prenamjene zemljišta i ishođenja određenih dozvola i priključaka. Njezin otac je u to vrijeme bio na Zavodu za zapošljavanje, a ona je radila pa je otac je vodio brigu oko ishođenju dokumentacija, nabave materijala za gradnju kuće te je imao brigu s majstorima koji su kuću gradili. Za izgradnju kuće sredstva joj je osigurala baka EC koja joj je dala iznos od otprilike 118.000,00 eura. Kuća je bila dovršena 2013. te su oni uselili u nju iste godine u ožujku, a Ugovor o darovanju zemljišta sa pokojnim ocem zaključen je u srpnju 2013. Navela je nadalje da je vlasništvo pokojnoga oca bilo samo zemljište na kojemu je kuća sagrađena, a ne i obiteljska kuća koja je građena u razdoblju od 2011.-2013. godine. Kuća je isključivo sagrađena novcima koje joj je dala pokojna baka, a kasnije za uređenje kuće kredit je podigao njen suprug. Pokojni otac joj nije dao nikakav novac za izgradnju kuće. Obzirom da je otac bio nezaposlen i prijavljen na Zavodu za zapošljavanje te nije imao ušteđevine novac joj nije mogao niti dati. Tužiteljica je napomenula da su sa izvođačima radova imali zaključen ugovor te se plaćanje vršilo u tri etape i to nakon dovršetka određene vrste poslova na kući. Kada bi određeni dio posla bio završen njezina baka EC bi podigla novac sa računa, dala ga njezinoj majci FC, ovdje II tuženici ili ocu te bi oni izvršili plaćanje majstorima. Tužiteljica navodi da je kuća njezino vlasništvo, a samo zemljište je bilo u vlasništvu pokojnog oca.

21. Iz iskaza I tuženika kao stranke NC (list 217-219) proizlazi kako nije točno da je pokojni otac darovao tužiteljici samo zemljište na kojemu je sagrađena kuća. I tuženik tvrdi da je pokojni otac tužiteljici darovao sagrađenu obiteljsku kuću, a ne samo zemljište na kojemu je ista sagrađena. Naveo je kako je kuća rađena novcem koji je davao pokojni otac, a zarađivali su ga njegov otac LC i on. I tuženik je nadalje naveo kako je on tada imao otvoren obrt koji imam otvoren i danas. Bavio se prijevozom i trgovinom te je zarađivao dosta novca. Pokojni otac imao je punomoć te je mogao raspolagati sredstvima stečenim radom u obrtu tako da je kuća rađena sredstvima koji su zarađeni od poslovanja obrta. Nadalje je naveo da je pokojni otac vodio svu brigu oko izgradnje kuće, pronalaska majstora, nabave materijala i vođenje brige oko kompletne gradnje. Mjesto gdje je kuća, koju je otac kasnije darovao sestri, sagrađena bila je rupa koja je stečena u postupku komasacije. Tu rupu je zatrpavao on sa svojim prijateljima navažanjem zemlje. Kasnije je otac odlučio da će na toj zemlji sagraditi kuću koja će pripasti njemu. Dakle, kada se kuća počela graditi nije bilo nikakvog govora oko toga da bi se ta kuća darovala tužiteljici. Kada se kuća počela graditi njegova sestra je već bila udata i živjela je u kući svojega muža. Kuća se gradila otprilike dvije do tri godine i cijelo vrijeme je on bio u uvjerenju da će ta kuća biti njegova. I tuženik je napomenuo kako je u obitelji bio dogovor da će sve što je glasilo na oca nakon njegove smrti pripasti njemu, a da će sve što je bilo u vlasništvu pokojne bake EC ostati njegovoj sestri RC. Njegova sestra ĐC, ovdje tužiteljica je nakon nekog vremena počela pričati kako nije zadovoljna životom u kući svojega supruga pa je njihov otac LC odlučio da će joj darovati ovu kuću koja je napravljena preko puta njihove obiteljske kuće. I tuženik je naveo da se tome usprotivio te je to rekao i ocu jer je bio nezadovoljan obzirom da je sam otac cijelo vrijeme govorio kako će to biti njegova kuća. Otac mu je tada rekao da će on tu kuću prepisati na sestru, a njemu da će pripasti sve što stoji na njega. I tuženik je nadalje naveo kako je on puno radio, zarađivao i privređivao, kupovao je traktore koji su pisali kao vlasništvo njegovog oca jer se on s tim nije zamarao. On je puno radio na terenu tako da je otac vodio brigu oko toga što će se raditi i što će se kupovati. Sa sestrom je također bio u dobrim odnosima te se od novca dobivenog od zarade obrta financirala sestrina svadba i otac joj je kupio auto te je i on svojoj sestri dao iznos novca kao učešće za auto. I tuženik navodi da je do spora između njih došlo u ostavinskom postupku zato što smatra da ako on prizna sestri da je ovo njezina kuća, a ustvari je bila vlasništvo njegovog oca on će ostati oštećen ako jednog dana njegova majka svoj dio na kući u kojoj živi odluči dati nekome drugome.

22. Iz iskaza II tuženice kao stranke FC (list 219-220) proizlazi da je kuće koja je predmet ovoga postupka i koja stoji kao vlasništvo njezine kćeri ĐC, ovdje tužiteljice izgrađena isključivo novcem koji je dala njezina pokojna majka EC, a dobila ga je prodajom zemljišta IKEI. 2008. i njezina majka EC i ona su prodale zemljište i svaka je dobila oko 220.000,00 eura. Najprije su željele kćerki ĐC napraviti kuću na zemljištu na kojemu je sagrađena kuća njezine majke, ali to zemljište nije bilo dovoljno veliko pa su odlučili da joj daruju zemljište preko puta njihove obiteljske kuće i da se na toj zemlji sagradi Darinki kuća. Navela je kako je njezina majka EC kao uvjet postavila da se nakon što se kuća sagradi ista prepiše na ĐC te će u tom slučaju dati novac za kuću. EC je pristala da dozvola i svi priključci glase na pokojnog supruga obzirom da je isti kao branitelj imao povlastice pa su na taj način mogli dosta uštedjeti oko dozvola i pristojbi. Kuća je rađena oko dvije do 2,5 godine i nakon što je gotova kuću njezin suprug LC prenio je darovnim ugovorom na kćerku zemljište i kuću kako je bilo dogovoreno prije gradnje. Navela je da je svu brigu i rješavanje financija oko izgradnje obiteljske kuće imao njezin suprug, ali isključivo novcima koje mu je dala njezina majka koja je o svemu bila detaljno obaviještena obzirom da je sve financirala. II tuženica je nadalje navela da obzirom da je kuća sagrađena novcem dobivenim od njezine majke EC ta kuća nije bila vlasništvo njezinog pokojnog supruga OC pa smatra da kuća ne može otići u ostavinsku imovinu iza pokojnog supruga jer je to imovina njezine kćeri. Napomenula je još da nije bilo potrebe da se kod obrta uzima novac za izgradnju te kuće jer je i ona imala veliki iznos novca od prodaje zemljišta te bi ga zasigurno dala, ako bi bilo potrebno.

23. Uvidom u Ugovor o darovanju (list 6-9) od 11. srpnja 2013. ovjeren kod javnog bilježnika Slavice Perić iz Dugog Sela pod poslovnim brojem OV-4177/13 istoga dana utvrđeno je da je LC, kao darovatelj darovao ĐC, kao obdareniku darovao nekretnine upisane u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] površine 1432 m2 i kč. br. [katastarska čestica] površine 4584 m2, a koje se sastoje od kuće broj 61 i dvorišta u [adresa] i livade.

24. Uvidom u zapisnik s ostavinske rasprave u predmetu poslovni broj O-7486/2017 od 20. rujna 2017. (list 36-38) utvrđeno je da su nasljednici iza pokojnog OC i to supruga FC, ovdje II tuženica, sin UC, ovdje I tuženik i kćerka ĐC, ovdje tužiteljica nakon što se utvrdila ostavinska imovina ostavitelja dali svoje nasljedničke izjave. U svojoj nasljedničkoj izjavi supruga ostavitelja FC, ovdje II tuženica je dala zahtjev za izdvajanjem bračne stečevine iz imovine ostavitelja. U svojoj nasljedničkoj izjavi kćerka ostavitelja ĐC, ovdje tužiteljica nije osporila zahtjev nasljednice FC za izdvajanjem bračne stečevine, dok je sin ostavitelja UC, ovdje I tuženik osporio zahtjev nasljednice FC te je izjavio da nije suglasan oko podjele ostavinske imovine.

25. Uvidom u zapisnik s ostavinske rasprave u predmetu poslovni broj O-7486/2017 od 22. siječnja 2018. (list 33 i 35) utvrđeno je da je nasljednik UC naveo da je njegova sestra ĐC za života od oca dobila gradilište i kuću na adresi njenog stanovanja u [adresa] te je predložio da se navedeno darovanje vrati u ostavinsku imovinu radi namirenja njegovog nasljednog dijela. Nakon toga je nasljednica FC izjavila da je nasljednik UC za vrijeme života ostavitelja dobio novac za kupnju kamiona 2005. te je predložila da se i ta darovanja vrate u ostavinsku imovinu. Općinski sud u Sesvetama je svojim rješenjem poslovni broj O-63/2019 od 8. kolovoza 2017. prekinuo ostavinski postupak iza pokojnog OC te uputio nasljednicu FC, nasljednika NC i nasljednicu ĐC da u roku od 30 dana pokrenu parnicu radi dokazivanja svojih tvrdnji.

26. Iz iskaza svjedoka GC (list 225) proizlazi da je on u odnosu kumstva sa tužiteljicom ĐC i njezinim suprugom GC. Što se tiče kuće koja je predmet ovoga postupka svjedok je naveo da je njemu poznato samo ono što je saznao iz pričanja svoga kuma HC, supruga tužiteljice. Zna da su HC i ĐC u početku živjeli u mjestu [adresa], gdje žive i Ivičini roditelji. Zna da je baka od ĐC imala nekakvu zemlju koju je prodala te je ona novcem dobivenim od prodaje zemlje željela pomoći ĐC da si sredi kuću u kojoj će živjeti sa svojom obitelji. Svjedok je naveo da mu je HC govorio da baka ne želi investirati u kuću u [adresa] u kojoj su do tada živjeli te da je inzistirala da ako ona daje novac za gradnju kuće da se kuća gradi u Sopu, na zemljištu nasuprot kuće u kojoj žive Darinkina majka i brat. Zna da je HC imao određene dvojbe oko toga te nije bio siguran bi li pristao na to da se kuća gradi u Sopu ili bi ostao u [adresa], ali je na kraju prihvatio ponudu Darinkine bake te su odlučili kuću sagraditi preko puta kuće u kojoj žive Darinkina majka i brat. Svjedok je naveo da je njemu HC govorio da izgradnju kuće financira Darinkina baka, ali da on novac osobno nije vidio te saznanja o tome ima iz razgovora sa HC. U vrijeme gradnje povremeno je znao doći u Sop da vidi do kuda je došla gradnja kuće i ponekad je znao tamo zateći i Darinkinog brata NC.

27. Ovaj svjedok ima posrednih saznanja o gradnji kuće u kojoj stanuje tužiteljica ĐC sa obitelji jer mu je o tome pričao suprug tužiteljice HC dok nema osobnih saznanja o tome tko je dao novac za gradnju kuće.

28. Iz iskaza svjedoka HC (list 226-227) proizlazi da je on suprug tužiteljice ĐC te da su oni nakon što su se vjenčali 2008. u početku živjeli u kući koja se nalazi u mjestu [adresa] nekoliko kuća dalje od kuće u kojoj su živjeli njegovi roditelji. Kuća u kojoj su živjeli sagrađena je negdje 70ih godina prošlog stoljeća te je tu kuću trebalo obnoviti. On je u početku razmišljao da obnove tu kuću u [adresa] jer je želio ostati živjeti tamo gdje je rođen. Nakon nekog vremena baka od supruge je prodala svoje zemljište za izgradnju IKEE te je dobila dosta velik iznos novca, pa je ponudila njegovoj supruzi da joj ona pomogne sagraditi obiteljsku kuću. Najprije su razgovarali o tome da bi kuću sagradili na zemljištu koje se nalazi pored bakine kuće, ali to zemljište nije udovoljavalo građevinskim propisima. Kako pokojna baka nije bila sklona da financira uređenje kuće u [adresa] pokojni tast LC odlučio im je darovati zemljište koje se nalazi preko puta zemljišta na kojemu je sagrađena kuća u kojoj je živio on sa Darinkinom majkom i bratom. Nakon razgovora sa suprugom zaključili su da je bolje da naprave novu kuću, nego da novac ulažu u kuću u [adresa] u koju je dosta trebalo uložiti, a opet bi imali kuću sagrađenu pred 40 godina. Supruga ĐC su prihvatili ponudu njezinog oca te su odlučili raditi kuću u [adresa]. Kako je pokojni tast bio hrvatski branitelj imao je određene povlastice prilikom ishođenja dokumenata i priključaka za komunalne usluge dogovor je bio da se zemljište ne prenosi na njegovu suprugu sve dok kuća ne bude gotova kako bi on mogao iskoristiti te povlastice koje je imao. Oni su na to pristali jer u tome nisu vidjeli ništa sporno jer je cijelo vrijeme bilo govora o tome da će to biti Darinkina kuća. Nakon što je kuća sagrađena pokojni tast je kuću prepisao na njegovu suprugu. Naveo je kako je gradnja kuće financirana novcem dobivenim od Darinkine bake. Svu brigu oko majstora i gradilišta vodio je njegov pokojni tast LC, a supruga i on su povremeno dolazili na gradilište obzirom da su oboje bili u radnom odnosu. Svjedok je nadalje naveo kako on novac koji je baka dala za kuću nije vidio, već je pokojna baka odlazila u banku i podizala potreban iznos novca u etapama i davala ga pokojnom tastu ili punici, a pokojni tast je rješavao majstore i materijal obzirom da je on o svemu vodio brigu. Njegova supruga ĐC i on uselili su u tu kuću u ožujku 2013., te nije bilo nikakvih problema sve do smrti pokojnog tasta 2017. Nakon što je tast umro nastali su problemi oko podjele ostavinske imovine.

29. Iz iskaza svjedoka PC (list 228) proizlazi da su se tužiteljica ĐC i njezin sin HC oženili 2008. te su u početku živjeli u kući koja se nalazi u istom mjestu gdje ona živi sa svojim suprugom. Nakon nekog vremena njezin sin HC i ĐC pričali su da je Darinkina baka dobila određeni iznos novaca i da baka želi ĐC izgraditi kuću. Najprije su razmišljali da bi uredili kuću u kojoj su živjeli u [adresa], zatim su razmišljali raditi kuću kraj bakine kuće, ali tamo nisu imali građevinske uvjete. Nakon toga su pokojni LC i FC darovali ĐC zemljište preko puta kuće u kojoj su oni živjeli te su ĐC i njezin sin odlučili tamo napraviti kuću. Gradnju kuće financirala je Darinkina baka. Dok je kuća bila gotova njezin sin i snaha podizali su kredite radi uređenja kuće i kupnje namještaja. Sve što zna o cijelom ovom slučaju zna iz pričanja njezine snahe i sina i iz pričanja FC i OC. Zna da je u vrijeme dok se kuća gradila sva dokumentacija glasila na pokojnog LC iz razloga što je on bio hrvatski branitelj pa je imao određene povlastice te su se tako dogovorili da kuća stoji na njega dok ne bude gotova. Nakon što je kuća bila dovršena prenesena je na ĐC. Nadalje je navela da ona nikada nije čula od svoje snahe ĐC da bi polagala prava na kuću u kojoj žive majka i brat. Ona je shvatila da ĐC ima svoju kuću, a ova kuća preko puta da je od majke i brata. Jedino joj je poznato da bi ĐC željela dobiti auto od oca. Nadalje je navela kako je jednom prilikom od snahinog brata NC čula da ĐC želi određeni dio u kući u kojoj žive on i majka što je njoj bilo jako čudno jer ona nikada to nije čula od ĐC niti ju je ona za to pitala.

30. Iz iskaza svjedoka ŽC (list 263) proizlazi da on poznaje TC još iz mladih dana dok su zajedno izlazili, a kasnije su bili u suradnji kada je UC trebao njegove usluge oko mijenjanja guma, obzirom da je on vulkanizer. UC koristi njegove usluge i danas kada su mu potrebni vulkanizerski radovi. Što se tiče izgradnje kuće u [adresa] proizlazi da njemu nisu poznati detalji oko toga. Jedino što zna je da su UC i njegov pokojni otac bili u nekakvoj izgradnji u razdoblju između 2008. i 2012. godine. To zna obzirom da su UC i njegov otac došli k njemu u njegovu kancelariju te ga zamolili da im pozajmim iznos od 90.000,00 kuna. Rekli su mu da im novac treba jer da su u izgradnji. On nije pitao detalje oko izgradnje, niti zna za što je taj novac utrošen. Naveo je da mu je novac uredno vraćen i to u dva navrata. Prvi puta su mu vratili 50.000,00 kuna i bili su prisutni zajedno UC i njegov otac, a drugi put mu je UC donio sam 40.000,00 kuna. To je sve što mu je poznato oko predmeta ovoga spora.

31. Iz iskaza svjedoka ČC (list 263-266) proizlazi da je ona sa I tuženikom UC sklopila brak 2009. Darijeva sestra ĐC se udala 2008. Sjeća se da u to vrijeme nije baš bilo novaca te je i njezin suprug dao svoj doprinos kada se njegova sestra udavala. Navela je i da je UC dao učešće za auto svojoj sestri ĐC, a njezinom suprugu HC je dao auto. U to vrijeme i njezin suprug UC i pokojni svekar LC zajedno su radili i privređivali te je u obitelji bila jedna zajednička blagajna. Kako je njezin suprug bio puno na putu svekar je imao punomoć na svim računima te je svekar obavljao sve tekuće poslove i raspolagao sa svim novcima, obzirom je takav način raspolaganja bio između oca i sina. Kuća o kojoj se vodi ovaj spor počela se graditi negdje 2009.-2010. te je ona smatrala da se ta kuća gradi za njezinog supruga i nju jer je bilo govora o tome da sve što je bilo od pokojnog svekra OC će naslijediti njezin suprug UC. Kada je kuća bila sagrađena, odnosno stavljena pod krov pokojni svekar LC je na jednom ručku svima dao do znanja da će to biti Darinkina kuća. Nadalje je navela da je i njezin suprug UC kupovao i doprinosio, ali sve se pisalo na pokojnog svekra. Nakon što im je pokojni LC obznanio da će kuća biti Darinkina i dalje se u tu kuću ulagalo i kuća se uređivala te je i novac i dalje bio zajednički sve dok je pokojni svekar bio živ. Dok je njezin pokojni svekar LC bio živ svi su funkcionirali kao jedna obitelj, odnosno imali su jednu kuhinju i jednu blagajnu. Nadalje proizlazi da je do problema je došlo kada je pokojni svekar umro. Svjedok je navela da njoj nije jasno iz kojeg razloga njezina svekrva FC, ovdje II tuženica ne potražuje svoj zakonski dio na ime bračne stečevine u kući koju potražuje ĐC, odnosno kući o kojoj se vodi ovaj spor jer i u tu kuću je ulagan novac njezinog supruga OC. Svjedok nadalje pojašnjava da joj ostaje nejasno iz kojeg razloga njezina svekrva FC potražuje bračnu stečevinu samo tamo gdje bi njezin sin UC imao nekakvo pravo, a ne traži ništa tamo gdje njezina kćer ĐC ima nekakva prava. Svjedok je napomenula kako i dan danas njezin suprug UC i ona za cijelu kuću u kojoj žive, a u kojoj živi i njezina svekrva FC, plaćaju sve režije.

32. Ovaj sud u cijelosti svoju vjeru poklanja iskazu tužiteljice i II tuženice obzirom da se njihovi iskazi gotovo u potpunosti podudaraju sa iskazima gotovo svih saslušanih svjedoka osim svjedoka ČC, koja je supruga I tuženika NC i osobno je zainteresirana za ishod ovoga postupka. Tužiteljica je tijekom postupka dokazala da joj je pokojni otac LC darovao samo zemljište na kojem je sagrađena obiteljska kuća, dok je kuća sagrađena sredstvima dobivenima od pokojne bake EC. I tuženik UC u ovom postupku nije dokazao da je kuća sagrađena novcem od obrta, odnosno vlastitim sredstvima pokojnog oca OC. Ovo stoga što je i uvidom u dokumentaciju dostavljenu od strane Zagrebačke banke (list 28,32 i 34) utvrđeno da je pokojna EC podizala određene iznose novca i to 10. svibnja 2011. 40.000,00 eura, 14. veljače 2011. 30.000,00 eura i 26. kolovoza 2011. 48.000,00 eura iz čega proizlazi istinitost tvrdnji tužiteljice i II tuženice FC da je pokojna baka novac podizala u nekoliko navrata te taj novac davala svojoj kćerki FC, ovdje II tuženici koja ih je pak predala svojemu suprugu OC kako bi s tim novcem plaćao majstore koji su radili na izgradnji kuće koja je predmet ovoga postupka. Da pokojni LC nije imao dovoljno vlastitih sredstava za izgradnju vlastite kuće vidljivo je i iz prometa po njegovom računu iz čega proizlazi da je u razdoblju od 16. kolovoza 2013. pa do 31. kolovoza 2017. primao mirovinu u iznosu od oko 2.000,00 kuna te je primao određene iznose na ime poticaja u poljoprivredi (list 148-199). Da novac kojim je kuća izgrađena nije bio novac od obrta čiji je vlasnik I tuženik UC proizlazi i iz dostavljene dokumentacije o pozajmicama obrtu koje je davao LC. Kako se datumi tih pozajmica podudaraju sa datumima kada je pokojna baka SC podizala novčane iznose u banci sud vjeruje tužiteljici i II tuženici kako su te pozajmice bile uplaćivane samo iz razloga da bi se prikazivalo da obrt ima dotok sredstava, a u stvari su uplaćivani iznosi dobiveni od pokojne bake EC koji iznosi su nakon toga podizani kako bi se platili majstori.

33. Ovaj sud nakon provedenoga postupka nije našao da bi darovanjem koje je pokojni LC učinio svojoj kćerki ĐC, ovdje tužiteljice bilo povrijeđeno nužno nasljedno pravo I tuženika NC. Ovaj sud je mišljenja da je u parnicu trebao biti upućen I tuženik UC i dokazivati da mu je povrijeđeno nužno nasljedno pravo te tražiti vraćanje dara u ostavinu, a ne da je u parnicu bila upućena tužiteljica koja je vlasnica nekretnina za koje nasljednik UC tvrdi da treba vratiti u ostavinsku imovinu. Iako je tužiteljica u ovom postupku uspjela dokazati da je predmet darovanja bilo samo zemljište na kojemu je sagrađena obiteljska kuća, ali ne i obiteljska kuća temeljem ove presude I tuženik UC neće moći tražiti vraćanje dara u ostavinu jer UC nije niti postavio takav tužbeni zahtjev, odnosno nije podnio tužbu ili protutužbu u kojoj traži vraćanje dara u ostavinu ukoliko se utvrdi da je povrijeđen njegov nužni dio.

34. Ovaj sud nije utvrđivao istinitost tvrdnji I tuženika da je u obitelji bio postignut dogovor oko toga da sve što je u vlasništvu pokojne bake EC nakon njezine smrti će pripasti tužiteljici ĐC, a sve što stoji na pokojnog OC da će pripasti njemu jer o tome ne postoji nikakva pisana dokumentacija. Ukoliko su te tvrdnje i točne I tuženik ih u ovom postupku nije uspio dokazati, a nisu niti relevantne za odlučivanje o tužbenom zahtjevu tužiteljice. Motivi I tuženika u kojima navodi da pobija darovni ugovor kojim je sestri darovana kuća iz razloga što je njegova majka FC zatražila izdvajanje jedne polovice ostavinske imovine na ime bračne stečevine te da će on jednoga dana ostati bez ičega, odnosno da će dobiti puno manji dio ostavine nego li je očekivao također nisu odlučni jer svatko sa svojom imovinom raspolaže na način kako smatra da je primjereno.

35. Dakle, da bi došlo do vraćanja darova u ostavinu potrebno je utvrditi da je raspolaganjima ostavitelja povrijeđen nužni dio kojega od nasljednika, a što u konkretnom slučaju nije utvrđeno. Sve da je nužni dio nasljednika NC i povrijeđen tada bi se najprije umanjivala raspolaganja učinjena oporukom, a tek onda bi se vraćali darovi, ako nužni dio ne bi bio podmiren umanjenjem raspolaganja oporukom.

36. Dakle, o vraćanju dara u ostavinu odlučuje se prvenstveno u ostavinskom postupku u slučaju povrede nužnoga dijela, a u parnicu se upućuje ako dođe do spora između nasljednika. U konkretnom slučaju došlo je do spora između nasljednika oko sastava ostavinske imovine, ali parnicu nije pokrenuo onaj nasljednik koji tvrdi da mu je povrijeđen nužni dio besplatnim raspolaganjima pokojnog oca za života te nije tražio da se vrati dar kojim mu je povrijeđeno njegovo nužno pravo, već je parnicu pokrenula zakonska nasljednica koja bi prema tvrdnjama I tuženika vratiti dar u ostavinu.

37. Iako je ovaj postupak pokrenula sama tužiteljica ona je u ovom postupku uspjela dokazati kako je predmet darovanja od pokojnog oca bilo samo zemljište, a ne i obiteljska kuća koja je na tom zemljištu sagrađena.

38. Tijekom postupka su predlagani brojni svjedoci, radnici koji su radili na izgradnji obiteljske kuće, ali na ročištu na kojemu je glavna rasprava zaključena stranke nisu ustrajale na tom dokaznom prijedlogu, već su navele da nikakve daljnje dokazne prijedloge ne stavljaju, već su predložile da se glavna rasprava zaključi i donese odluka na temelju stanja spisa. Sud također smatra kao nije bilo potrebe izvoditi dokaz saslušanjem tih predloženih svjedoka iz razloga što isti vjerojatno nemaju saznanja oko toga tko je financirao izgradnju kuće i čijim sredstvima, a između parničnih stranaka tijekom postupka nije niti bilo sporno da je svu brigu oko izgradnje obiteljske kuće, nabave materijala i plaćanja radnika vršio pokojni LC obzirom da je tužiteljica bila u radnom odnosu, dok je LC bio kod kuće i imao je vremena voditi brigu o radnicima i pratiti izgradnju kuće.

39. Ovaj sud je uvjerenja da su ispunjeni uvjeti za utvrđenje ništetnim dijela ugovora o darovanju propisani odredbama čl. 322. i čl. 324. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22, dalje ZOO) jer kuća nije bila predmetom darovanja, već samo zemljište na kojemu je kuća sagrađena, dok je kuća sagrađena novcem dobivenim od bake tužiteljice EC. Kako je sva dokumentacija glasila na pokojnog OC samo iz razloga kako bi isti iskoristio povlastice koje je kao hrvatski branitelj imao, dok je između stranaka bio postignut dogovor da je kuća od samoga početka u vlasništvu tužiteljice ĆC, u tom dijelu je ugovor o darovanju ništetan jer je prava volja parničnih stranaka bila da ta kuća bude u vlasništvu tužiteljice od samoga početka, a ne da vlasnik kuće bude LC. To su potvrdili gotovo svi svjedoci, a istinitost tih navoda proizlazi i iz dokumentacije o financijama pokojnog OC i NC te potvrda o isplatama od strane EC. Kako je sud utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan u cijelosti odlučio je kao pod točkama I, II i III izreke.

40. Kako je tužiteljica uspjela u ovom postupku dosuđen joj je i trošak postupka. Odluka o troškovima postupka u skladu je sa odredbom čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP. Tužiteljici je dosuđen trošak postupka u iznosu od 5.869,59 eura (točka IV. izreke), a koji trošak je odmjeren u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 69/93, 87/93, 16/94, 117/96 i 91/04, 148/09, 142/12,103/14, 118/14, 104/15, 37/22 i 126/22, dalje Tarifa). Tužiteljici je dosuđen trošak sastava tužbe u iznosu od 500,00 eura (Tbr 7/1 Tarife), trošak zastupanja na ročištima 15. rujna 2021., 31. ožujka 2022., 19. listopada 2023., 23. veljače 2024., 14. svibnja 2024. i 10. travnja 2025., svako u iznosu od 500,00 eura (Tbr 9/1 Tarife), trošak sastava podnesaka od 21. rujna 2021., 4. srpnja 2022., 21. veljače 2023. i 22. siječnja 2025. svako u iznosu od 500,00 eura (Tbr 8/1 Tarife), trošak sastava podneska od 9. studenog 2022. u iznosu od 100,00 eura (Tbr 8/3 Tarife). Tužiteljici je nadalje priznat trošak pristojbe na tužbu u iznosu od 89,59 eura i presudu u iznosu od 180,00 eura.

41. Kamate na trošak parničnog postupka u skladu su sa odredbom čl. 151. st. 3. ZPP.

42. Tužiteljica je odbijena s dijelom zatraženog troška postupka u iznosu od 1.300,00 eura zajedno sa kamatama na taj iznos pa je odlučeno kao pod točkom V. izreke. Tužiteljici nije priznat trošak sastava podnesaka od 24. prosinca 2020., 26. studenog 2021., 8. lipnja 2022., 25. siječnja 2023. i 16. svibnja 2024. pozivom na odredbu čl. 155. ZPP jer ti podnesci nisu relevantni za odlučivanje o tužbenom zahtjevu tužiteljice jer u njima punomoćnik tužiteljice poziva sud na zakazivanje rasprava, a što bi sud učinio i bez poziva punomoćnika tužiteljice. Za sastav podneska od 9. studenog 2022. tužiteljici je dosuđen trošak u iznosu od 100,00 eura (Tbr 9/3 Tarife) umjesto zatraženih 500,00 eura (Tbr 9/1 Tarife) jer se radi o kategoriji ostalih podnesaka.

43. Kako I tuženik nije uspio u ovom postupku odbijen je njegov zahtjev za naknadu troškova postupka u iznosu od 8.800,00 eura pa je odlučeno kao pod točkom VI. izreke.

44. Uslijed svega naprijed navedenog i obrazloženog odlučeno je kao u izreci.

U Vrbovcu 3. lipnja 2025.

Sudac

Ljiljana Košić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo podnijeti žalbu Županijskom sudu u roku od 15 dana od dana objave presude. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda u 3 istovjetna primjerka.

Dostaviti:

1. pun. tužiteljice

2. pun. I tuženika

3. II tuženici

4. zovi tužiteljicu na plaćanje pristojbe na presudu u iznosu od 180,00 eura

5. vidi upisnik ''P''

6. kal. 15 dana