REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg J. F. Kennedyja 11

Poslovni broj: P-556/2024-21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji Ivani Manestar, u pravnoj stvari tužitelja CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, V. Jagića 33, OIB: 26187994862, protiv tuženika ADRIATIC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, kojeg zastupa Anita Sušac, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o., Zagreb, Ulica Grada Vukovara 282, radi isplate, nakon javne glavne rasprave zaključene 23. travnja 2025. u prisutnosti AL, punomoćnice po zaposlenju tužitelja i punomoćnice tuženika, dana 3. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 939,44 EUR s zateznim kamatama od 21. travnja 2023. do isplate, i to za razdoblje do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, a za razdoblje od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 469,72 EUR s zateznim kamatama na iznos od 54,16 EUR od 21. travnja 2023. do isplate, a na iznos od 415,56 EUR od 31. srpnja 2023. do isplate, kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 143,15 EUR, s zateznim kamatama od 3. lipnja 2025. dok isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 313,03 EUR s zateznim kamatama od 3. lipnja 2025. do isplate, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. U tužbi se navodi da se je 6. travnja 2023. u naselju Stari Mikanovci, Đakovačka ulica 36, dogodila prometna nezgoda tako što je osiguranik tuženika koji je upravljao skupom teretnih vozila marke Volvo FH (vučnim vozilom reg. oznake [registarska oznaka], osiguranim kod tuženika i priključnim vozilom reg. oznake [registarska oznaka]), uslijed neprilagođene brzine kretanja, udario u stražnji dio kombi vozila marke VW Transporter, u vlasništvu Unicredit LeasingCriatia d.o.o., registarske oznake [registarska oznaka], koje je bilo osigurano kod tužitelja i koje je bilo parkirano uz rub ceste. Policijski službenici da su prilikom vršenja očevida utvrdili da je do prometne nezgode došlo zato što je osiguranik tuženika počinio prekršaj iz odredbe čl. 51. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine, broj: 67/2008., 48/2010., 74/2011., 80/2013., 158/2013., 92/2014., 64/2015., 108/2017., 70/2019., 42/2020., 85/2022., 114/2022., 133/2023., dalje u tekstu: ZSPC) (neprilagođena brzina) te zato što je osiguranik tužitelja počinio prekršaj iz odredbe čl. 78. st. 1. ZSPC-a (nepropisno parkiranje). Skupom teretnih vozila, od kojih je vučno vozilo bilo osigurano kod tuženika policom obveznog automobilskog osiguranja, da je upravljalo ZL, dok je parkiranim vozilom kasko osiguranim kod tužitelja upravljao JL. Tužitelj da je isplatio svom kasko osiguraniku štetu nastalu na osiguranom VW kombi vozilu u dva navrata, 21. travnja 2023. u iznosu od 3.312,00 EUR te 31. srpnja 2023. u iznosu od 1.385,21 EUR, dakle, ukupno 4.697,21 EUR, a kako za cijelu prometnu nezgodu smatra odgovornim osiguranika tuženika, to da se je njemu obratio s regresnim zahtjevom 23. srpnja 2023. Međutim, da tuženik smatra da je njegov osiguranik pridonio nastanku prometne nezgode u omjeru od 70%, a u ostalom dijelu da je šteti pridonio osiguranik tužitelja, zbog čega da je tužitelju u mirnom postupku isplatio 70% potraživane naknade štete (2.318,40 EUR dana 20. rujna 2023. i 969,65 EUR dana 29. rujna 2023.), dok mu je odbio isplatiti iznos od 1.409,16 EUR. Stoga temeljem odredaba čl. 963. st. 1. Zakona o obveznim odnosima /Narodne novine, broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 145/2023., 155/2023., dalje u tekstu: ZOO/), u vezi čl. 1045. i 1072. st. 2. ZOO-a te čl. 22. do 38. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine, broj: 151/2005., 36/2009., 75/2009., 76/2013., 152/2014., 155/2023., dalje u tekstu: ZOOP) zahtijeva da se tuženiku u ovoj parnici naloži isplata iznosa od 1.409,16 EUR s zateznim kamatama na iznos od 993,60 EUR od 21. travnja 2023. do isplate i na iznos od 415,56 EUR od 31. srpnja 2023. do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da osporava aktivnu legitimaciju tužitelja, priznaje pasivnu legitimaciju (osiguranje vučnog vozila reg. oznake [registarska oznaka] na dan štetnog događaja) i nastanak samog štetnog događaja. Osporava postojanje isključive odgovornosti svog osiguranika za predmetni štetni događaj, budući da je nepropisno parkirano vozilo osiguranika tužitelja ometalo normalan tok prometa i ugrožavalo sigurnost drugih sudionika u prometu, zbog čega da je i došlo do udarca skupa teretnih vozila u stražnji dio tako nepropisno parkiranog kombi vozila.

3. Tijekom dokaznog postupka pregledane su fotografije oštećenog vozila osiguranog kod tužitelja (list 5. – 13. spisa), narudžba popravka od 21. lipnja 2023. (list 14. spisa), računa popravka Autokuće Šimun d.o.o. (list 15. – 17. spisa), tužiteljev nalog za doznaku po šteti od 19. travnja 2023. (list 18. spisa), izvadak po računu tužitelja od 21. travnja 2023. (list 19. spisa), tužiteljev nalog za doznaku po šteti od 27. srpnja 2023. (list 20. spisa), izvadak po računu tužitelja od 31. srpnja 2023. (list 21. spisa), zahtjev osiguranika tužitelja za isplatu osigurnine (list 22. spisa), regresni zahtjev tužitelja (list 23. spisa), odgovor tuženika na regresni zahtjev (list 24. – 25. spisa), dodatni regresni zahtjev tužitelja (list 26. spisa), odgovor tuženika na dodatni regresni zahtjev (list 27. spisa), ispis iz internog informacijskog sustava tužitelja (list 28. – 29. spisa), potvrda MUP RH, PU vukovarsko-srijemske, PPP Vinkovci od 6. travnja 2023. (list 30. -32. spisa), policijski zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih druga ili lijekova u organizmu (list 33. spisa), ispis iz internog informacijskog sustava tužitelja (list 34. – 35. spisa), preslika prometne dozvole (list 3. – 37. spisa), preslika vozačke dozvole (list 38. – 39. spisa), tužiteljev izvid štete od 6. travnja 2023. (list 40. – 43. spisa), polica osiguranja automobilskog kaska izdana od strane tužitelja (list 44. – 45. i 66. – 67. spisa), tužiteljevi Uvjeti za osiguranje automobilskog kaska (list 46. -53. spisa), službena bilješka MUP RH, PU vukovarsko-srijemske, PPP Vinkovci od 6. travnja 2023. (list 74. – 76. spisa), policijske potvrde o naplaćenim novčanim kaznama na mjestu počinjenju prekršaja (list 77. – 78. spisa), pregledane su fotografije sačinjene za vrijeme policijskog očevida (CD na listu 79. i 86. spisa) te je izveden dokaz prometnim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Igoru Jakopliću (list 87. – 91. spisa – pisani nalaz i mišljenje, list 100. - 101. spisa – usmeni iskaz vještaka).

4. Predmet spora jest ostvarivanje regresnog prava tužitelja koji je kao kasko osiguratelj isplatio osigurninu za pokriće štete nastale na vozilu njegova osiguranika, prema tuženiku kao osiguratelju od automobilske odgovornosti štetnika.

5. Među strankama je nesporno da se je 6. travnja 2023. dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovao skup teretnih vozila, od kojih je vučno vozilo marke Volvo, reg. oznake [registarska oznaka], bilo osigurano kod tuženika, te parkirano VW kombi vozilo, nesporna je visina štete nastale na VW kombi vozilu, nesporno je da je tužitelj naknadio štetu nastalu na VW kombi vozilu u iznosu koji se navodi u tužbi te da je tuženik regresno isplatio tužitelju 70% tako naknađene štete.

6. Sporno je da li je tužitelj u vrijeme nastanka predmetne prometne nezgode bio kasko osiguratelj parkiranog VW kombi vozila te postoji li doprinos vozača tog vozila nastaloj štete zbog parkiranja na mjestu na kojem je ugrožavalo sigurnost prometa.

7. Iz dostavljene police osiguranja automobilskog kaska 004702071052, izdane od strane tužitelja 17. veljače 2023., proizlazi da je u vrijeme nastanka predmetne prometne nezgode tužitelj bio kasko osiguratelj vozila Volkswagen Transporter kombi 2.0 TDI, registarske oznake [registarska oznaka], slijedom čega je prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužitelja neosnovan.

8. Radi utvrđenja dinamike nastanka predmetne prometne nezgode sud je odredio izvođenje dokaza prometnim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Igoru Jakopliću.

9. Vještak u nalazu, u bitnom, navodi da su predmetnoj prometnoj nezgodi, kako to proizlazi iz policijske službene bilješke, sudjelovala tri vozila, dakle, da je osim kombi vozila osiguranika tužitelja te skupa teretnih vozila osiguranika tuženika, u nezgodi sudjelovalo i teretno vozilo marke Mercedes Stego, kojim je upravljao ŠL, a koje vozilo je pretjecalo skup teretnih vozila marke Volvo osiguranih kod tuženika.

10. Vještak je konstatirao, ono što navodi i sama policija, a to je da prometna policija nije načinila situacijski plan predmetne nezgode niti je evidentirala pozicije vozila nakon nezgode.

11. S obzirom da su na fotografijama ispred kućnog broja 36 Đakovačke ulice u Starim Mikanovcima vidljivi tragovi otpale zemlje sa stražnjih kotača, koji uobičajeno padaju pri sudaru, to da se pomoću istih može utvrditi točno mjesto sudara, kao i sudarni položaj osobnog VW kombi vozila. Iz toga vještak zaključuje da je kombi vozilo u trenutku sudara bilo ukošeno u odnosu na kolnik za oko 35° i da je stražnjim desnim uglom za oko 60 cm bočno izvirivalo u dubinu površine kolnika.

12. Vještak daje mišljenje u kojem navodi da je prilikom nezgode došlo do bočnog okrznuća između zaustavljenog VW kombi vozila osiguranika tužitelja i teretnog skupa vozila osiguranika tuženika marke Volvo, na horizontalnoj i pravocrtnoj dionici kolnika, dobre preglednosti, na kolniku Đakovačke ulice kod kućnog broja 36 u Starim Mikanovcima. Prilikom kontakta da se je stražnji desni ugao kombi vozila nalazio na kolniku u mjeri da je zadirao u kolnik za oko 0,60 metara. Kombi vozilo da je u trenutku sudara bilo zaustavljeno, a kako je nakon nezgode mjenjač zatečen u drugoj brzini, vještak zaključuje da u trenutku sudara vozilo još nije bilo parkirano. Sudarna brzina teretnog skupa vozila osiguranika tuženika, kao i brzina kretanja neposredno prije nezgode, da se ne mogu točno utvrditi tehničkim načinima, ali da bi prema odmaku pozicije zaustavljenog teretnog skupa vozila nakon mjesta sudara slijedilo da se teretni skup vozila u trenutku sudara kretao brzinom od najmanje 50 km/h. Vještak smatra da je uzrok nezgode nalet teretnog skupa vozila osiguranika tuženika VOLVO na VW kombi vozilo osiguranika tužitelja koje je djelomično bilo zaustavljeno na kolniku, u trenutku kad vozač teretnog skupa vozila više nije mogao zauzeti dovoljan bočni razmak od zaustavljenog vozila, jer je već bio pretjecan od teretnog vozila Mercedes Atego, a više nije stigao niti kočenjem i zaustavljanjem teretnog skupa vozila izbjeći bočni kontakt s kombi vozilom. Vozač teretnog skupa vozila da je imao dovoljno prostora i dobre uvjete preglednosti da pravovremeno uoči zapreku na kolniku i da na vrijeme započne s bočnim izmicanjem u lijevo ili s radnjom kočenja. Vještak, naposljetku, iznosi svoje stajalište da ako je vozač VW kombi vozila isto zaustavio djelomično na kolniku bez ikakvog opravdanog razloga, da je tada po njegovom značajno pridonio nastanku nezgode zbog nemarnosti.

13. Tuženik nije imao prigovora na nalaz i mišljenje vještaka, dok je tužitelj tražio da se vještak izjasni o načinima i mogućnostima osiguranika tuženika da izbjegne nalet na zastavljeno vozilo osiguranika tužitelja te o tome je li nalet mogao biti izbjegnut unatoč pretjecanju koje je vršeno od strane teretnog vozila Mercedes Stego. Osim toga, zahtijevao je da se vještak očituje o opravdanim razlozima za zaustavljanje vozila u predmetnoj situaciji.

14. Tijekom usmenog iskaza vještak Jakoplić je ostao u cijelosti kod pisanog nalaza i mišljenja, u kojem da je, između ostalog, navedeno na koji način je skup teretnih vozila marke Volvo mogao izbjeći nalet na VW kombi vozilo pa i da nije bio pretjecan od strane teretnog vozila Mercedes. Dakle, da bi u tom slučaju nalet bio izbjegnut da je Volvo pravovremeno poduzeo radnju kočenja i obilaženja kada su se za to ostvarili uvjeti.

15. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Jakoplića u svemu, osim u dijelu u kojem vještak iznosi zaključak da kombi VW vozilo osiguranika tužitelja u trenutku sudara još nije bilo parkirano, zato jer su policijski službenici utvrdili da je mjenjač zatečen u drugoj poziciji (''drugoj brzini'') te u dijelu u kojem vještak iznosi svoje mišljenje o doprinosu vozača kombi vozila nastalog nezgodi ako je vozilo zaustavio na opisani način bez da je za to imao opravdan razlog, budući da se radi o pravnoj kvalifikaciji koju je u sudskom postupku ovlašten činiti isključivo sud, a ne vještak.

16. Naime, razlika između parkiranja i zaustavljanja vozila nije u činjenici je li motor vozila ugašen ili nije te u kojoj se poziciji nalazi mjenjač vozila (da li u brzini ili u leru), već u trajanju prekida vožnje.

17. Tako je odredbom čl. 2. st. 1. t. 71. i 72. ZSPC-a određeno da je zaustavljanje vozila svaki prekid kretanja vozila na cesti u trajanju do tri minute, dok je parkiranje vozila prekid kretanja vozila u trajanju dužem od tri minute, a u oba slučaja su izuzeti prekidi vožnje koji se čine da bi se postupilo po znaku ili pravilu kojim se upravlja prometom.

18. Uobičajeno je da vozači prilikom zaustavljanja vozila u svrhu parkiranja, ostavljaju mjenjač u brzini, s time da će ako se vozilo nalazi na ukošenoj podlozi morati dignuti ručnu parkirnu kočnicu.

19. Iz službene policijske bilješke proizlazi da je ručna parkirna kočnica na VW kombi vozilu bila spuštena, a mjenjač se je nalazio u drugoj poziciji, iz čega se ne može donositi zaključak da li je vozilo bilo zaustavljeno ili parkirano, jer u spisu nema podatka o vremenu trajanja prekida vožnje, a niti se može prihvatiti navod vještaka da se je radilo o nedovršenom parkiranju, budući da niti iz jednog navoda stranaka, niti isprave u spisu ne proizlazi da se je u trenutku sudara vozač VW kombi vozila nalazio u samom vozilu pokušavajući dovršiti parkiranje, već proizlazi da se je vozač nalazio izvan vozila, koje je nedvojbeno bilo zaustavljeno, zbog čega je navedeni vozač i dobrovoljno platio kaznu radi počinjenja prekršaja nepropisnog zaustavljanja iz odredbe čl. 78. st. 1. ZSPC-a.

20. Naime, prema odredbi čl. 78. st. 1. ZSPC-a vozač ne smije zaustaviti ili parkirati vozilo na mjestu na kojem bi ono ugrožavalo sigurnost drugih sudionika u prometu ili predstavljalo smetnju za normalan tok prometa ili kretanje pješaka.

21. Kolnik ceste na mjestu predmetne nezgode je širok oko 6 m i podijeljen je isprekidanom razdjelnom crtom na dvije trake, što znači da je na tom mjestu dopušteno pretjecanje.

22. Osiguranik tužitelja, koji je upravljao VW kombi vozilom, je očito navedeno vozilo zaustavio/parkirao na desnoj strani kolnika, ukoso, tako što je prednji dio vozila i lijevi stražnji bok bio izvan kolnika, dok je desni stražnji bok ulazio u prostor kolnika za oko 60 cm

23. Time je širina bočnog manevarskog prostora sužena na 5,40 m, što je sasvim dovoljno prostora za obilaženje od strane vozila koja se kreću po desnoj traci, po kojoj se je kretao i skup teretnih Volvo vozila osiguranih kod tuženika, a ako obilaženje s lijeve strane ne bi bilo moguće, zbog nailaska vozila iz suprotnog smjera ili pretjecanja od strane drugog vozila po lijevoj prometnoj traci, tada se postavlja pitanje da li je vozač skupa teretnih vozila osiguranih kod tuženika mogao uočiti navedeno VW kombi vozilo i poduzimanjem radnje kočenja pravovremeno se zaustaviti, kretanjem u okviru propisanog ograničenja brzine od 50 km/h.

24. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka proizlazi da jest, dakle, da je iz smjera kretanja skupa teretnih vozila prema mjestu prometne nezgode preglednost iznosila oko 200 m (bio je dan, oko 12 sati, vrijeme sunčano, asfalt suh), slijedom čega da je kombi vozilo moralo biti pravovremeno uočeno te da je vozač skupa teretnih vozila Volvo, da se je kretao primjerenom brzinom i da je na vrijeme poduzeo radnju kočenja, mogao bez ikakve opasnosti za druge sudionike u prometu na vrijeme zaustaviti i izbjeći sudar.

25. Očito je da se vozač skupa teretnih vozila osiguranih kod tuženika nije kretao primjerenom brzinom i da je to prevladavajuć razlog nastanka predmetne prometne nezgode.

26. Naime, vozač je dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, odnosno druge površine kojom se kreće te vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, kao i gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku (čl. 51. st. 1. ZSPC-a).

27. Zapreke na kolniku u vidu nepropisno zaustavljenih ili parkiranih vozila na cestama u naselju su uobičajene zapreke koje vozači moraju predvidjeti, a kada ih jasno i na vrijeme mogu uočiti, kao što je to bio slučaj u konkretnom predmetu, tada su dužni brzinu kretanja vozila smanjiti i ispod one koja je zakonom propisana kao maksimalno dopuštena.

28. Budući da vozač vozila osiguranog kod tuženika nije postupio na takav način, isti je odgovoran za nastanak predmetne prometne nezgode u omjeru od 90%, dok je u preostalom omjeru od 10% za nezgodu odgovoran vozač kombi vozila osiguranog kod tuženika, budući da do štete ne bi došlo da je kombi vozilo bilo propisno zaustavljeno/parkirano.

29. Sud je odbio izvođenje dokaza saslušanjem vozača kombi vozila, JL, budući da u konkretnom predmetu nema mjesta primjeni kriterija opravdanosti zaustavljanja na mjestu gdje je to inače nedopušteno.

30. Kriterij opravdanosti zaustavljanja vozila na mjestu gdje je to inače zabranjeno može se primijeniti kod ostavljanja vozila na kolniku javne ceste izvan naselja, u smislu odredbe čl. 79. st. 1. i 2. ZSPC-a.

31. Naime, u slučaju zaustavljanja ili parkiranja na javnoj cesti izvan naselja vozač je dužan uvijek kad za to postoji mogućnost, zaustaviti ili parkirati vozilo izvan kolnika, a ako je zbog neispravnosti na vozilu, prometne nesreće ili drugoga opravdanog razloga prisiljen vozilo zaustaviti na samom kolniku, vozač je dužan za vrijeme kretanja izvan vozila označiti se reflektirajućim prslukom, poduzeti sve mjere da zaustavljeno vozilo ne dovede u opasnost druga vozila te vozilo odmah ukloniti s kolnika.

32. U konkretnom slučaju kombi vozilo nije bilo zaustavljeno nasred kolnika i nije se nalazilo na javnoj cesti izvan naselja, već je bilo zaustavljeno/parkirano s desne strane kolnika javne ceste u naselju, ali u ukošenom položaju, tako damu je stražnji desni bok ulazio u prostor kolnika za oko 60 cm.

33. Dakle, sam položaj u kojem se je nalazilo predmetno kombi vozilo i činjenica da je vozač tog vozila, JL, na licu mjesta platio novčanu kaznu zbog počinjenja prekršaja iz čl. 78. st. 1. ZSPC-a (nepropisno zaustavljanje/parkiranje) ukazuje na to da u konkretnom slučaju nisu postojali nikakvi razlozi hitnosti koji bi mogli opravdati zaustavljanje vozila na taj način.

34. Prema odredbi čl. 80. st. 1. ZSPC-a vozač koji zaustavlja ili parkira vozilo na cesti dužan je zaustaviti ga, odnosno parkirati neposredno uz desni rub kolnika, a na cesti na kojoj se promet odvija samo u jednom smjeru može ga zaustaviti ili parkirati uz desni ili lijevi rub kolnika.

35. Kada vozač zaustavlja ili parkira vozilo uz desni rub kolnika dužan je to učiniti na način da ne ugrožava sigurnost prometa, dakle, pomaknuti se što je to više moguće u desno, pri čemu bi njegov lijevi bok trebao biti paralelan s desnim rubom kolnika, a očito je da vozač kombi vozila nije postupio na takav način, slijedom čega je postupio protupravno i pridonio nastanku prometne nezgode u omjeru od 10%.

36. Kad je šteta prouzročena pogonom dvaju ili više vozila, svu štetu snosi vlasnik vozila koji je isključivo kriv za štetni događaj, a ako postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara drugomu za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje (čl. 1072. st. 1. i 2. ZOO-a), a na isti način odgovaraju i njihovi osiguratelji od automobilske odgovornosti.

37. Stoga, kako je vlasnik skupa teretnih vozila, od kojih je vučno vozilo osigurano kod tuženika, bio odgovoran vlasniku kombi vozila za nastalu štetu u omjeru od 90%, u istom opsegu odgovoran je i tuženik.

38. Budući da je tužitelj isplatom naknade iz osiguranja svom osiguraniku, vlasniku kombi vozila, stupio u pravnu poziciju svog osiguranika prema osobi odgovornoj za štetu (čl. 963. st. 1. ZOO-a), to je imao pravo od tuženika zahtijevati regres isplaćenog iznosa u omjeru od 90%, a kako je osigurnina iznosila ukupno 4.697,21 EUR, od koje je iznos od 3.312,00 EUR isplaćen 21. travnja 2023., a iznos od 1.385,21 EUR dana 31. srpnja 2023., to je tuženik bio dužan tužitelju naknaditi ukupno iznos od 4.227,49 EUR (90% od 4.697,21 EUR), odnosno iznos od 2.980,80 EUR na ime prvog dijela uplate (90% od 3.312,00 EUR) te iznos od 1.246,69 EUR na ime drugog dijela uplate (90% od 1.385,21 EUR).

39. Budući da je tuženik naknadio tužitelju ukupno 3.288,05 EUR (2.318,40 EUR dana 20. rujna 2023. i 969,65 EUR dana 29. rujna 2023.), to mu je dužan platiti još preostalih 939,44 EUR (4.227,49 EUR – 3.288,05 EUR), dok je preko tog iznosa do zahtijevanog iznosa od 1.409,16 EUR, za iznos od 469,72 EUR s zateznim kamatama, tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan.

40. Na dosuđeni iznos tužitelju pripadaju zatezne kamate od dana kada je on sam isplatio osigurninu u tom dijelu svom osiguraniku, 21. travnja 2023., po stopi koja je određena odredbom čl. 29. st. 2. ZOO-a u dijelu koji se odnosi na izvanugovorna potraživanja.

41. Kako je tužitelj u uspio u predmetnoj parnici u omjeru od 66,66% (dosuđenih 939,44 EUR/potraživanih 1.409,16 EUR=0,6666), a tuženik u omjeru od 33,34%, to je zaključeno, nakon što se od uspjeha tužitelja oduzme uspjeh tuženika, da je tuženik dužan naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u omjeru od 33,32%, dok će svoje troškove morati sam snositi (čl. 154. st. 2. ZPP-a).

42. Prema vrijednosti predmeta spora u iznosu od 1.409,16 EUR i sadržaju postavljenog zahtjeva, tužitelju pripada naknada troškova parničnog postupka za plaćeni predujam za prometno vještačenje u iznosu od 116,62 EUR (33,32% od 400,00 EUR), za sudsku pristojbu za tužbu u iznosu od 8,84 EUR (33,32% od plaćenih 26,55 EUR, sukladno Tbr. 1/1 Uredbe o tarifi sudskih pristojbi /Narodne novine. Broj: 37/2023., dalje u tekstu: Uredba/ u vezi čl. 7. st. 1. Zakona o sudskim pristojbama) i za sudsku pristojbu za presudu u iznosu od 17,69 EUR (33,32% od 53,09 EUR, sukladno Tbr. 2/1 Uredbe), dakle, ukupno mu pripada 143,15 EUR s zateznim kamatama od presuđenja do isplate (čl. 151. st. 3. ZPP-a), dok je preko tog iznosa do zahtijevanog iznosa od 456,18 EUR, za iznos od 313,03 EUR s zateznim kamatama, zahtjev tužitelja valjalo odbiti kao neosnovan.

43. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 3. lipnja 2025.

Sutkinja:

Ivana Manestar

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana kada se smatra da je dostava presude obavljena (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), odnosno u roku od 15 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), koja se podnosi putem informacijskog sustava e-Komunikacija ovog suda.

U sporovima male vrijednosti presuda se može pobijati samo zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. ZPP-a, izuzev zbog povrede iz čl. 354. st. 2. t. 3. ZPP-a, i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

DNA:

- tužitelju po punomoćniku

- tuženiku po punomoćniku