REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: Pn-675/2021-51
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Ivani Požar, a po prijedlogu više sudske savjetnice Atine Matanov u pravnoj stvari tužiteljice CL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Alanu Hranilovuću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, zastupanog po punomoćnici Dajani Tica, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri d.o.o., radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 24. travnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i zamjenice punomoćnika tuženika, Lidije Klepo, odvjetnice u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri d.o.o., 3. lipnja 2025.
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranje d.d., da isplati tužiteljici CL iznos od 1.699,31 EUR (slovima: tisuću šestodevedesetdevet eura i tridesetjedan cent) sa zateznim kamatama koje teku od 4. prosinca 2020. pa do 31. prosinca 2022., po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.
II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice za isplatom iznosa od 185,35 EUR (od zatraženih 1.884,66 EUR do dosuđenih 1.699,31 EUR) sa zateznim kamatama koje teku od 4. prosinca 2020. do isplate.
III. Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranje d.d. isplatiti tužiteljici CL trošak parničnog postupka u iznosu od 2.192,57 EUR (slovima: dvijetisućestodevedeset dva eura i pedesetsedam centi) sa zateznim kamatama koje teku od 3. lipnja 2025. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužiteljica u tužbi navodi da je 13. prosinca 2019. stradala kao vozač osobnog vozila registarske oznake [registarska oznaka] u prometnoj nezgodi koja se dogodila na kolniku Avenije Dubrovnik u Zagrebu, kada je na zadnji dio njenog vozila naletio automobil registarske oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao ML. U vrijeme nastanka predmetnog štetnog događaja osobni automobil registarske oznake [registarska oznaka] bio je osiguran kod tuženika policom osiguranja od automobilske odgovornosti broj: 068400473129. U trenutku i nakon ozljeđivanja, tužiteljica je pretrpjela intenzivan strah i jako bolove, a nakon ozljeđivanja i za vrijeme liječenja bila joj je potrebna tuđa pomoć i njega. Zbog posljedica ozljeđivanja tužiteljica nije mogla obavljati svoje uobičajene radne i rekreativne aktivnosti. Prije podnošenja ove tužbe tužiteljica se obratila tuženiku podnošenjem odštetnog zahtjev. Tuženik je utvrdio da je odštetni zahtjev tužiteljice pravno osnovan te joj je isplatio nesporan iznos naknade štete od 4.200,00 kn (557,44 eura). Tužiteljica smatra da joj pripada naknada štete s osnova povredu prava osobnosti za duševne boli zbog smanjenja životnih aktivnosti, za duševne boli povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje te za pretrpljeni boli i strah u iznosu od 24.000,00 kn (3.185,35 eura) te za tuđu pomoć i njegu iznos od 2.000,00 kn (265,45 eura) što sve umanjeno za isplaćen nesporan iznos štete od 4.200,00 kn ukupno iznosi 21.800,00 kn (2.893,36 eura) sa zateznim kamata koje teku od 1. listopada 2020. kao dana zaprimanja odštetnog zahtjeva pa sve do isplate.
2. Tuženik u odgovoru na navodi da ne spori nastanak štetnog događaja i pasivnu legitimaciju. Smatra da težina povrede i okolnosti slučaja ne opravdavaju dosudu pravične novčane naknade u tuženom iznosu. Sporna je visina zahtjeva. Navodi kako tužiteljica ima znatne degenerativne promjene vratne kralježnice. Osporava tijek zateznih kamata. Zahtjev za zateznom kamatom na tuđu pomoć i njegu je neosnovan budući se radi o imovinskoj šteti koja se određuje prema cijenama u vrijeme presuđenja, pa zatezna kamata može teći od dana presuđenja. U tijeku postupka tuženik je izvršio plaćanje daljnjeg iznosa od 7.000,00 kn (929,06 eura). Tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu troškova parničnog postupka.
3. Nakon provedenog medicinskog vještačenja, tužiteljica je specificirala tužbeni zahtjev na način da s osnove neimovinske štete potražuje iznos od 24.000,00 kn te s osnova imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege (prema cijeni sata od 20,00 kn) iznos od 1.400,00 kn, odnosno sveukupno iznos od 25.400,00 kn umanjeno za nesporno isplaćene iznose od 4.200,00 kn i 7.000,00 kn. Slijedom navedenog, potražuje daljnji iznos od 14.200,00 kn (1.884,66 eura) sa zateznim kamatama koje teku od 4. prosinca 2020. do isplate.
4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju (list 5- 17, 40-42 spisa), odštetni zahtjev s povrtnicom i potvrdom o primitku (list 18-20, 40- 42 spisa), nalaz i mišljenje vještaka dr. sc. ĐL (list 48-50 i 251 spisa), zdravstveni karton tužiteljice (list 59-247 i 263-274), saslušana je tužiteljica kao stranka (list 277-278 spisa), saslušan je vještak dr. Žarko Željko (list 278-279), specifikaciju svih troška zdravstvenih usluga u razdoblju od 01.01.2005. do 23.11.2022. (list 313-345 spisa), očitovanje Specijalističke ordinacije obiteljske medicine dr. med. spec. NL (list 358 spisa) i očitovanje KBC-a Zagreb od
10. rujna 2024. (list 361 spisa).
5. Sud nije posebno razmatrao policijski spis II postaje prometne policije Zagreb, Klasa: 211-04/19-P/17942 (list 292-307 spisa) jer se isti odnosi na ovopredmetnu prometu nesreću, a imajući na umu da je tuženik učinio nespornim svoju odgovornost za nastanak štetnog događaja. Sud je tijekom postupka odustao od pribave podataka o prometnoj nezgodi iz 2005. godine u kojoj je tužiteljica sudjelovala u svojstvu vozača jer je činjenično i pravno stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno iz dokumentacije koja se nalazi u spisu.
6. Ocjenjujući rezultate svih provedenih dokaza, a sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022 i 155/2023, dalje: ZPP), sud je utvrdio tužbeni zahtjev djelomično osnovanim do visine u izreci.
7. Među strankama je nesporan nastanak štetnog događaja i odgovornost tuženika. Nije sporno niti da je vozilo registarske oznake [registarska oznaka] u trenutku prometne nezgodne imalo kod tuženika sklopljen ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti. Nije sporno niti da je tuženik s osnova naknade štete proizašle zbog predmetne prometne nesreće isplatio tužiteljici nesporni iznos od 11.200,00 kn (1.486,50 eura). Nije sporno niti da su tužiteljici nakon štetnog događaja tuđu pomoć i njegu pružali ukućani.
8. Sporna je osnova i visina tužbenog zahtjeva, odnosno, je li tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila ozljede koje bi opravdavale dosudu daljnje naknade štete. Također, sporan je tijek zatraženih zateznih kamata.
9. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadom štete s osnova povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje kao i naknada štete s osnova tuđe pomoći i njege kao posljedica štetnog događaja od 13. prosinca 2019. u ukupno utuženom iznosu od 1.884,66 eura.
10. Radi potpunog i pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja sud je proveo dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku prof. dr. sc. ĐL prim. dr. med. U svom nalazu i mišljenju vještak navodi da je tužiteljica stradala u štetnom događaju kada je zadobila istegnuće mišića vrata, natučenje slabinske kralježnice, natučenje lijeve ruke i natučenje desnog gležnja. Nakon štetnog događaja pregledana je od strane kirurga. Učinjena je odgovarajuća RTG obrada, bez prijeloma. Učinjen je i CT mozga koji ne pokazuje svježe ishemije, hemoragije ni žarišnog ekspanzivnog procesa moždanog parenhima kao niti fraktura. Preporučen je ovratnik i simptomatska terapija. Radi glavobolja učinjen pregled neurologa koji indicira dijagnostičku obradu. Pregledana je od strane fizijatra te provodi ordiniranu fizikalnu terapiju. Na učinjenom MR-u LS kralježnice opisuje se protruzija iv diska L4- L5. Obzirom da nakon nekoliko provedenih ciklusa fizikalne terapije nema značajnijeg učinka preporučena je kontrola neurokirurga. Liječenje je završeno nakon, odnosno stanje se stabiliziralo nakon provedene fizikalne terapije - 04. 12. 2020. Bolovi jakog intenziteta trajnog karaktera bili su sumarno 1 dan, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 8 dana. Bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali su sumarno tijekom 56 dana. Trajanje i intenzitet straha, tzv. primarni strah (tj. strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja) bio je jačeg intenziteta i kraćeg trajanja. Sekundarni strah (tj. strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i mogućih komplikacija) jačeg intenziteta u trajanju od kumulativno 2 dana, srednjeg intenziteta u vremenu od kumulativno 5 dana, manjeg intenziteta u trajanju od kumulativno 20 dana. Vještak je u svom nalazu i mišljenju naveo da uzimajući u obzir medicinsku dokumentaciju koja je dostavljena u spis prvenstveno dijagnostičku obradu MR slabinske kralješnice, te funkcionalne snimke vratne kralježnice (dalje u tekstu: FSVK), te životnu dob tužiteljice potreban je uvid u zdravstveni karton kako bi se moglo ocijeniti moguće smanjenje životnih aktivnosti vezano za predmetni štetni događaj. Nakon predmetnog štetnog događaja tužiteljici je bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju sumarno 21 dan po 2 sata dnevno, te još 28 dana po 1 sat dnevno za uobičajene kućanske poslove (kuhanje, peglanje, spremanje), pomoć pri odlasku u trgovinu i slično.
11. Nakon pribave zdravstvenog kartona tužiteljice, vještak dr. ĐL je u svom dopunskom nalazu i mišljenju naveo da iz zdravstvenog kartona za razdoblje od 01. 09. 2004. do 20. 12. 2021. proizlazi da tužiteljica ima kronični cervikobrahijalni i LS sindrom, protruzija iv diska C3–C5, C5-C7, L1-L5, L5-S1. Dana 16. 12. 2019. – pregled LOM-a nakon predmetnog štetnog događaja. Dana 17. 06. 2011. – operacija ventralne hernije, 16. 03. 2009. – na fizikalnoj terapiji zbog tendinitisa desnog m. bicepsa brachii i omarthrose lijevo, 08. 12. 2005. – stradala u prometnoj nezgodi. Natučenje lijeve natkoljenice i lijevog koljena, istegnuće mišića vrata. Obrađena po kirurgu. Upućena na pregled ortopeda i fizijatra. Dana 15. 03. 2005. – ima vrtoglavice i glavobolje. Preporučena neurološka obrada. Uzimajuću u obzir medicinsku dokumentaciju koja je dostavljena u spis prvenstveno dijagnostičku obradu MR slabinske kralješnice, FSVK, te životnu dob tužiteljice, a nakon uvida u zdravstveni karton tužiteljice vještak dr. ĐL naveo je da je predmetni štetni događaj doveo do smanjenja životnih aktivnosti radi ozljede kralješnice od ukupno realno 6% koje se očitije u ograničenoj pokretljivosti vratnog i slabinskog segmenta te povremenim bolovima prilikom dužeg stajanja i rada u nefiziološkom položaju glave i tijela u području vratne i slabinske kralješnice. Pri ocjeni smanjenja životnih aktivnosti uzeta je u obzir životna dob tužiteljice te postojeće degenerativne promjena, kao i podatak o ranijem ozljeđivanju vratne kralješnice 2005. Navedena ocjena smanjenja životnih aktivnosti odnosi se na predmetni štetni događaj.
12. Na ovako sačinjeni nalaz i mišljenje vještaka tuženik je imao primjedbi u bitnome navodeći da tužiteljica nije dostavila cjelokupni zdravstveni karton stoga predlaže obvezati tužiteljicu na dostavu zdravstvenog kartona za vrijeme prije 2004. godine nakon čega da se vještak očituje ostaje li kod dane ocjene smanjenja životnih aktivnosti.
13. Sud je na prijedlog tuženika zatražio od liječnice obiteljske medicine, dr. NL dostavu zdravstvenog kartona tužiteljice za vrijeme prije 2004. na što se liječnica dr. NL podneskom od 28. kolovoza 2024. očitovala da tužiteljica nije bila u njezinoj skrbi prije 1. rujna 2004. te da je zdravstveni karton tužiteljice kod novoizabranog liječnika dr. JL.
14. S obzirom da je karton pacijentice koji se nalazi u spisu i pribavljen od dr. JL, liječnice Doma zdravlja Zagreb-Istok, sud je na prijedlog tuženika zatražio od KBC-a Zagreb medicinsku dokumentaciju o tome je li tužiteljica poduzimala dijagnostičke pretrage vezano za prometnu nezgodu koja se dogodila 2005. godine, te ako je, koje.
15. Dopisom od 12. rujna 2024. KBC Zagreb očitovao se da ne posjeduje traženu medicinsku dokumentaciju vezano za prometnu nesreću koja se dogodila 2005. godine. Ističe da dokumentacija kojom KBC Zagreb raspolaže iz tog vremena isključivo je otpusno pismo ako je pacijentica bolnički liječena (hospitalizirana), a ako se radilo o ambulantnim pregledima, medicinska dokumentacija je izlučena (uništena).
16. Slijedom navedenog, sud je utvrđenja da tužiteljica nije bolnički liječena nakon štetnog događaja koji se dogodio u 2005. godini. Također, zdravstveni karton tužiteljice dostavljen u spisu obuhvaća period od 1. rujna 2004. na dalje, stoga u cijelosti pokriva i period nakon prometne nesreće iz 2005., a u koju dokumentaciju je vještak izvršio uvid te na temelju iste sačinio nalaz i mišljenje.
17. Vještak je usmeno obrazložio svoj nalaz i mišljenje na ročištu održanom 6. srpnja 2022. te naveo da kralježnica predstavlja jednu cjelinu i zbog toga je dano ukupno realno smanjenje od 6% gdje bi 50% otpadalo na stanje na ozljedu vratnog, a 50% od procijenjenih 6% na ozljedu slabinskog segmenta. Na FSVK je vidljiv pomak od 3 milimetara uz ograničenu pokretljivost prema naprijed. Na temelju FSVK ne može se govoriti o mehanizmu nastanka instabiliteta, međutim u zdravstvenom kartonu u vremenskom razdoblju od 2005. do predmetnog štetnog događaja nema podataka da je tužiteljica liječena zbog tegoba vratne kralježnice te da je radila zbog toga FSVK. FSVK nisu opisane značajnije degerativne promjene, degenerativne promjene su opisane na MR slabinskog dijela kralježnice. Dopunu nalaza i mišljenja vještak je izradio nakon uvida u zdravstveni karton gdje nema podataka o ranijim tegobama sa slabinskom kralježnicom te je utvrdio smanjenje životnih aktivnosti koje je percipiralo u ukupnom realnom smanjenju životnih aktivnosti upravo na činjenici da nema podataka o tegobama ili ozljedama slabinskog segmenta kralježnice, a da su degerativne promjene uzete u obzir pri procjeni životnih aktivnosti. Kada bi se procjenjivalo ukupno smanjenje životne aktivnosti one bi bile u većem postupku od onog naznačenog u pisanom nalazu i mišljenju. Na pitanje da li bi med. dokumentacija iz 2005. godine utjecala na nalaz i mišljenje vještak je naveo da bi teoretski mogla utjecati da je tada učinjen FSVK i da je tada utvrđen na istom nivou pomak vratnih kralježnjaka, a MR se 2005. nije indicirao.
18. Nakon ovako provedenog medicinskog vještačenja te dopunskog saslušanja vještaka dr. ĐL, tuženik je i nadalje ostao kod istaknutih prigovora te predložio provesti novo medicinsko vještačenja.
19. Sud je takav dokazni prijedlog tuženika odbio kao nesvrsishodan i nepotreban. Sud smatra da je nalaz i mišljenje vještaka sačinjen stručno, objektivno i sveobuhvatno. Vještak je odgovorio na sva pitanja te otklonio sve prigovore tuženika, stoga sud nalaz i mišljenje vještaka dr. ĐL u cijelosti prihvaća kao vjerodostojan i sačinjen prema pravilima struke i dugogodišnjem iskustvu vještaka.
20. Vještak je pri ocjeni smanjenja životnih aktivnosti uzeo u obzir životnu dob tužiteljice te postojeće degenerativne promjena, kao i podatak o ranijem ozljeđivanju vratne kralješnice 2005. te utvrdio da se navedena ocjena smanjenja životnih aktivnosti odnosi se na predmetni štetni događaj.
21. Tužiteljica je u svom iskazu navela da prije predmetne prometne nezgode iz 2019. nije imala nikakvih problema s kralježnicom. Ranije je imala nezgodu 2005. godine u kojoj je natukla potkoljenicu i ozlijedila lumbalni dio no bolovi su kratko trajali i sve do predmetne prometne nezgode nije imala problema. Eventualno je povremeno koristila analgetike radi glavobolje. U ovopredmetnoj prometnoj nezgodi stradala joj je vratna kralježnica i lumbalni dio te je išla privatno na fizikalnu terapiju. I dalje ne može dugo stajati te npr. skuhati ručak, trpi bolove i pije analgetike. Nakon nezgode pomagali su joj ukućani gleda kuhanja ručka, obavljanja svakodnevne higijene i to je trajalo više od šest mjeseci. U prometnoj nezgodi 2005. bila je vozač i nije tražila naknadu štete. Nakon te prometne nezgode hitna pomoć odvezla ju je na KBC Rebro.
22. Sud je u cijelosti prihvatio navode tužiteljice te ocijenio da su životno logični i uvjerljivi. Također, sud je uzeo u obzir da je tužiteljica 1955. godište te da se ne sjeća nekih događaja iz 2005. godine kada je sudjelovala kao vozač u navedenoj prometnoj nesreći. Tako se primjerice tužiteljica ne sjeća je li nakon štetnog događaja iz 2005. godine obavila pregled kod ortopeda i fizijatra na koje ju je uputila liječnica opće prakse, a što sud smatra da je životno logično uzimajući u obzir protek vremena od 17 godina.
23. Slijedom provedenih dokaza, sud je utvrdio da je zadobivenim ozljedama povrijeđeno pravo osobnosti tužiteljice na tjelesno i duševno zdravlje čime je nastala neimovinska šteta u smislu odredbe čl. 19 st. 2. u vezi s čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15 - dalje u tekstu ZOO). Utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju stoga i dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu (čl. 1100 st. 1 ZOO-a). U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti, kao što su ovdje na tjelesno i duševno zdravlje, za tako međusobno povezane oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve oblike neimovinske štete. Sud je zato pri tome raspravljao i utvrđivao činjenice koje su navedene u tužbi, i to fizičke bolove i strah. One su u smislu čl. 1100. st. 2 ZOO-a kriteriji (mjerila), odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu.
24. Sud je na temelju čl. 1100. st. 1 i 2 ZOO-a utvrdio pravičnu novčanu naknadu na ime pretrpljene neimovinske štete za povredu prava osobnosti u ukupnom iznosu od 3.000,00 eura. Pritom je posebno cijenio utvrđenu dužinu, trajanje i intenzitet duševnih i fizičkih bolova, mjesto povrede, dužinu i način liječenja, vrstu i oblik medicinskih intervencija, kao i vrstu i intenzitet pretrpljenog straha te činjenicu da je tužiteljica uslijed štetnog događaja pretrpjela trajne posljedice. Također je sud cijenio činjenicu životne dobi tužitelja u vrijeme nastanka štetnog događaja od 64 godine, rođene 1955. godine, da će se navedene prometne nesreće dugo sjećati te da će posljedice same prometne nesreće doživotno osjećati. U smislu odredbe čl. 1100. ZOO-a svrha pravične novčane naknade jest ublažiti i osjećaj neugode koju oštećenik trpi te donekle pridonijeti naknadi izgubljenog zadovoljstva u ljudskom životu, pa je sud uzeo u obzir i cijenio da je nedvojbeno nelagodno odlaziti liječniku, čekati u čekaonicama, ne moći obavljati poslove i aktivnosti na koje je osoba navikla te biti ovisan o pomoći drugih osoba. Stoga sud nalazi da sve rečene činjenice i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje iznosa od 3.000,00 eura kao pravične novčane naknade.
25. Nadalje, prema nalazu i mišljenju vještaka tužiteljici je bila potrebna tuđa pomoć nestručne osobe u trajanju od 21 dana po 2 sata te još 28 dana po 1 sat dnevno, što ukupno iznosi 70 sati. Tužiteljica je tijekom postupka za jedan sat tuđe pomoći zatražila iznos naknade od 20,00 kn (2,65 eura).
26. Sud drži kako je s obzirom na cijene na tržištu u trenutku donošenja presude, sat tuđe pomoći i njege valjalo cijeniti na iznos od 4,00 eura po satu, što iznosi 280,00 eura. Međutim, sud je dužan suditi u granicama postavljenog tužbenog zahtjeva stoga se zatraženi iznos s osnova tuđe pomoći i njege ukazuje primjerenim, pa je tužiteljici u smislu čl. 1095 st. 1 ZOO-a dosuđen zatraženi iznos od 185,81 eura u cijelosti.
27. Dakle, gore utvrđenoj neimovinskoj šteti od 3.000,00 eura valjalo je pridodati i imovinsku štetu u ukupnom iznosu od 185,81 eura, što sveukupno iznosi 3.185,81 eura.
28. Međutim, kako je tijekom postupka nesporno da je tužiteljica zaprimila uplate u iznosu od ukupno 1.486,50 EUR trebalo je od utvrđenog iznosa od 3.185,81 EUR oduzeti iznos od 1.486,50 EUR što daje razliku od 1.699,31 EUR koji je iznos sud našao osnovanim.
29. Na ovako utvrđeni iznos štete tužiteljica je konačno specificiranim tužbenim zahtjevom zatražila kamatu od 4. prosinca 2020. kao dana završetka liječenja pa kako je nalazom vještaka utvrđeno da je liječenje završeno 4. prosinca 2020. sud je našao osnovanim zahtjev tužitelja za dosuđenjem zateznih kamata na dosuđeni iznos od 4. prosinca 2020. do isplate, sve u smislu odredbe čl. 1103. ZOO-a.
30. Na dio zahtjeva za tuđom pomoći i njegom također je dosuđena kamata od završetka liječenja jer je prema nalazu i mišljenju u to vrijeme potreba za tuđom pomoći već prestala. Naime, u smislu čl. 1086. ZOO-a obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete, a tuđa pomoć i njega izvorno je novčani imovinski zahtjev koji kao novčana obveza dospijeva danom prestanka potrebe za tuđom pomoći i njegom, pa tuženik upravo od toga dana kasni s ispunjenjem svoje obveze.
31. Odluka o stopi zateznih kamata određena je sukladno čl. 2. Zakona o izmjenama Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 114/22) i Uredbi o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 156/22).
32. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki I izreke presude.
33. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a, slijedom čega je utvrđeno da je tužiteljica u pogledu visine tužbenog zahtjeva uspjela sa 90,17%, dok je u dokazivanju pravne osnove, prema slobodnoj ocjeni suda, uspjela sa 100,00%, što ukupno iznosi 190,17%, a nakon što se navedeni postotak podijeli sa dva (pravna osnova i visina) dobije se uspjeh tužiteljice u sporu od 95,09%. Tuženik je u pogledu visine uspio sa 9,83%, dok nije uspio u osporavanju pravne osnove, što ukupno iznosi 9,83%, a kada se i taj iznos podijeli sa dva dobije se konačan ishod tuženika u sporu od 4,92%, pa je valjalo od postotka tužiteljice tj. od 95,09% oduzeti postotak tuženika tj. 4,92%, jer je tužiteljica stranka koja je u većoj mjeri uspjela u sporu. Na taj način dobiven je postotak uspjeha tužiteljice u sporu u iznosu od 90,17%.
34. Primjenom odredbe čl. 155. ZPP-a tužiteljici su utvrđeni troškovi zastupanja po punomoćniku odvjetniku, i to na ime sastava odštetnog zahtjeva 100 bodova sukladno Tbr. 32. toč. 1. Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj: 138/2023, dalje Tarife), trošak sastava tužbe i podnesaka od 7. ožujka 2022. i 28. listopada 2024. prema Tbr. 7. toč. 1. i Tbr. 8. toč. 1. Tarife (3x100 bodova), trošak sastava podnesaka od 19. studenoga 2021. 25 bodova (Tbr. 8. toč. 4. Tarife) i trošak zastupanja na ročištima održanim 8. rujna 2021., 6. srpnja 2022., 12. listopada 2023. i 24. travnja 2025. prema Tbr. 9. toč. 1. Tarife (4x100 bodova) što uvećano za važeću vrijednost jednog boda od 2,00 eura (Tbr. 54. Tarife) i porez na dodanu vrijednost prema Tbr. 46. Tarife iznosi 2.062,50 eura. Tužiteljici su nadalje priznati troškovi sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 37,69 eura i na presudu u iznosu od 37,69 eura prema Zakonu o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/18.) što sveukupni iznosi 2.137,88 eura, odnosno, razmjerno uspjehu u sporu od 90,17%, tužiteljici je priznat trošak u iznosu od 1.927,13 eura.
35. Navedenom iznosu u cijelosti je valjalo tužiteljici pribrojiti trošak predujma medicinskog vještačenja u iznosu od 199,08 eura i trošak dopunskog očitovanja vještaka u iznosu od 66,36 eura bez obzira na uspjeh u parnici s obzirom da je isti bio potreban za dokazivanje osnove tužbenog zahtjeva, tako i u rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: Rev 994/21 od 14. rujna 2021.
36. Slijedom navedenog, konačno utvrđeni trošak koji pripada tužiteljici iznosi 2.192,57 eura.
37. Na tako utvrđeni trošak tužiteljici pripada zatražena zatezna kamata od dana donošenja odluke po stopi čl. 29. ZOO-a jer trošak ima značaj glavnice, pa obveza tuženika na naknadu tog troška dospijeva s danom donošenja presude kao ovršne isprave, sve u smislu čl. 30. st. 3. Ovršnog zakona.
38. Sud je našao neosnovanim zahtjev tužiteljice za naknadom troškova sastava podneska od 26. ožujka 2021., 23. rujna 2021. i 12. travnja 2022. jer isti nisu bili potrebni za vođenje parnice u smislu odredbe članka 155. ZPP-a. Naime, navedenim podnescima tužiteljica obavještava sud o uplati predujma za određeno vještačenje, dostavlja dokaz o uplati sudske pristojbe na tužbu, a što je tužiteljica mogla učiniti u tužbi te izvještava sud da ne posjeduje medicinsku dokumentaciju. Također, sud je našao neosnovanim trošak sastava podneska od 19. studenoga 2021. iznad dosuđenog iznosa jer tužiteljica predmetnim dopisom u bitnome uređuje tužbeni zahtjev od kojeg je u daljnjem tijeku postupka odustala premda u međuvremenu nije provedeno medicinsko vještačenje niti su nastupile druge okolnosti koje bi opravdavale ponovno uređenje tužbenog zahtjeva. Slijedom navedenog, sud je u utvrdio osnovanim trošak sastava podneska kojim je tužiteljica konačno specificirala tužbeni zahtjev dok onaj od 19. studenoga 2021. samo u jednom dijelu. Sud smatra da tužiteljici za sastav predmetnog podneska pripada 25 bodova jer u istome tužiteljica dostavlja podatke o liječnici opće prakse koji se ukazuju potrebnim za vođenje postupka.
39. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki III. izreke presude.
U Zagrebu 3. lipnja 2025.
Sutkinja:
Ivana Požar
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna strana može podnijeti žalbu županijskom sudu u roku 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi putem ovoga suda u četiri primjerka za sud i protivnu stranu. Žalba se podnosi pisano u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda Županijskom sudu.
DNA:
1. tužitelju po punomoćniku
2. tuženiku po punomoćniku