Poslovni broj: Pp-15396/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu pojedincu ovog suda Mariji Nogalo, uz sudjelovanje zapisničara Zdenke Pavić, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika trgovačkog društva Studenac d.o.o., kojeg brani Ivica Didak odvjetnik iz Zagreba, zbog prekršaja iz članka 70. stavak 1. podstavak 6. Zakona o trgovini ("Narodne novine" broj: 87/08., 96/08., 116/08., 76/09., 114/11., 68/13., 30/14., 32/19., 98/19., 32/20.,33/23.; dalje ZT) odlučujući povodom prigovora okrivljenika protiv prekršajnog naloga Državnog inspektorata, Područni ured Zagreb, Služba za nadzor trgovine, usluga i zaštite potrošača, Klasa:UP/I- 336-02/24-01/214, Ur. broj: 443-02-05-01-24-9 od 29. listopada 2024. godine, nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene dana 02. lipnja 2025. godine, u nazočnosti branitelja okrivljenika, bez nazočnosti okrivljenika i ovlaštenog predstavnika tužitelja, dana 03. lipnja 2025. godine,

p r e s u d i o  j e

I.

Okrivljenik – trgovačko društvo Studenac d.o.o., sa sjedištem u [adresa]., OIB 02023029348, prekršajno osuđivan,

k r i v  j e

što je u razdoblju od 30. travnja 2024. godine do dana 03. kolovoza 2024. godine obavljao djelatnost trgovine na malo u prodajnom objektu – poslovnici broj 1566 na adresi u [adresa]., koji prodajni objekt posluje u njegovom sastavu, za koji prodajni objekt nadležno upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na gospodarstvo, nije izdalo rješenje da prodajni objekt, oprema i sredstva pomoću kojih se obavlja trgovina ispunjavaju propisane uvjete za obavljanje djelatnosti trgovine, te pri tom ostvario protupravno stečenu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 19.426,00 eura (devetnaest tisuća četristo dvadeset šest eura),

- dakle, započeo obavljati djelatnost trgovine prije nego što je nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na gospodarstvo, izdalo rješenje da prodajni objekt, oprema i sredstva pomoću kojih se obavlja trgovina ispunjava propisane uvjete za obavljanje djelatnosti trgovine,

čime je postupio suprotno odredbama članka 13. stavka 5. ZT i time počinio prekršaj iz članka 70. stavka 1. podstavka 6. ZT, kažnjiv po istom propisu, zbog čega mu se temeljem citiranog propisa,

i z r i č e

novčana kazna u iznosu od 1.000,00 € (tisućueura).

II. Na temelju odredbe članka 33. stavak 11. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj 107/07., 39/13., 157/13.,110/15., 70/17., 118/18., 114/22.; dalje: PZ), okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice u roku od 1 (jednog) mjeseca po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom postupiti prema odredbi članka 34. PZ.

III. Ukoliko okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati 2/3 izrečene novčane kazne u korist državnog proračuna, prema priloženom predlošku uplatnice, smatrat će se da je novčana kazna uplaćena u cijelosti.

IV. Temeljem članka 75. stavak 1. i 4. ZT, u svezi članka 76. stavak 1. i 5. PZ od okrivljenika se na ime imovinske koristi ostvarene počinjenim prekršajem oduzima novčani iznos od 19.426,00 eura (devetnaest tisuća četristo dvadeset šest eura), te je okrivljenik obvezan rečeni iznos uplatiti u korist državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice u roku od 1 (jednog) mjeseca po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom postupiti prema odredbi članka 34. PZ.

V. Temeljem odredbe članka 139. stavak 3., u svezi s odredbom članka 138. stavak 2. točka 3.a. PZ, okrivljenik je dužan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 100,00 € (stoeura), u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku od 1 (jednog) mjeseca po pravomoćnosti ove presude, jer će u protivnom, na temelju odredbe članka 152. stavak 4. i stavka 11. Prekršajnog zakona, naplatiti prisilno.

O b r a z l o ž e n j e

1. Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Služba za nadzor trgovine, usluga i zaštite potrošača izdao je uvodno citirani prekršajni nalog protiv I okrivljenika - trgovačkog društva Studenac d.o.o. i II okrivljenika GJ, zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude, na koji nalog je I okrivljenik – trgovačko društvo Studenac d.o.o., pravodobno podnio prigovor, povodom kojeg prigovora je spis dostavljen ovom sudu na nadležno postupanje, pa je prekršajni nalog u odnosu na njega stavljen izvan snage, te prihvaćen kao optužni prijedlog ovlaštenog tužitelja.

2. Pozvan da se očituje o osnovanosti navoda optuženja okrivljenik je u pisanoj obrani po ovlaštenom predstavniku ZJ naveo, citira se:

"Okrivljena pravna osoba, ovime daje svoju pisanu obranu, u prekršajnom postupku zbog prekršaja iz članka 13. stavak 5. Zakona o trgovini kažnjivo po članku 70. stavak 1. točke 6. istoga zakona.

Okrivljenik priznaje počinjenje prekršaja kako je opisano Prekršajnim nalogom od 29.10.2024 g. u dijelu kojim se navodi da je okrivljenik u razdoblju od 30. travnja 2024. do 03. kolovoza 2024. obavljao djelatnost trgovine na malo u prodajnom objektu Poslovnici br. 1566 na adresi u [adresa], a bez rješenja kojim se utvrđuje da prodajni objekt oprema i sredstva ispunjavaju propisane uvjete za obavljanje djelatnosti trgovine. Ujedno izražavamo žaljenje zbog navedenog propusta, te ističemo da uslijed opisanog nenamjernog propusta nije nastupila nikakva šteta. Okrivljenik je suglasan s predloženom novčanom kaznom od tisuću eura (točka A. izreke), te drži da će se izvjesnim izricanjem iste, postići svrha kažnjavanja. Napominjemo da je odgovorna osoba GJ, ranije, svoju novčanu kaznu i troškove izdavanja prekršajnog naloga u cijelosti platio.

Pobijani prekršajni nalog iz točke B. izreke, osporavamo u cijelosti. Okrivljenik osporava da bi počinjenjem prekršaja ostvario protupravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu 19.426,00 EUR-a, a koja se okrivljenoj pravoj osobi predlaže oduzeti. Prijedlog za oduzimanjem protupravne imovinske koristi nije utemeljen, te nije sukladan načelu pravičnosti i preventivnim učincima u smislu generalne i specijalne prevencije.

Ovdje se ne radi o kriminalnoj djelatnosti okrivljenika, u smislu članka 76. Prekršajnog zakona. Naime ne postoji zakon kojim se propisuje način izračuna ostvarene imovinske koristi počinjenim prekršajem.

U obrazloženju pobijanog prekršajnog naloga se proizvoljno navodi da je postojećim zakonodavnim okvirom nesporno uređena primjena bruto načela te da to znači da se od počinitelja oduzima cjelokupni iznos imovinske koristi ostvarene počinjenjem protupravnog djela, odnosno da se ne odbijaju sredstva koja je počinitelj uložio u pripremanje, počinjenje, sudjelovanje ili prikrivanje protupravnog djela. No, u obrazloženju pobijanog naloga nije navedeno koji bi to bio zakonodavni okvir (pravna osnova) niti na koji se točno propis referira, pa je obrazloženje prekršajnog naloga u tom dijelu neutemeljeno i proizvoljno.

Da bi se moglo uopće govoriti o visini ostvarene imovinske koristi, u kalkulaciju je potrebno staviti i tekuće troškove poslovanja predmetne prodavaonice (zaposlenici, najam, režije, logistika, ostali troškovi) i period amortizacije ulaganja, te sve te troškove oduzeti od bruto marže. Stoga visina zahtjeva za oduzimanjem imovinske koristi u iznosu ostvarene bruto marže u iznosu 19.426,00 EUR-a, nije utemeljena, ista je proizvoljno određena te se ista ne može ničim ispitati.

Naime, izračun imovinske koristi koji je naveden u pobijanom nalogu nije iznos koji je dostavio okrivljenik temeljem naloga tijela koje vodi postupak. Naime, okrivljenik je izračun sačinio na način da je od ukupnih prihoda bez PDV-a oduzeo i sve troškove koji terete predmetnu trgovinu. No, tijelo koje vodi postupak proizvoljno je zanemarilo taj izračun i u omjer stavio prihod bez PDV-a i isključivo troškove nabave robe i dobilo iznos od 19.426,00 EUR-a, a realni iznos moguće imovinske koristi koju je okrivljenik ostvario je višestruko niži.

Dakle, izračun koji je dostavo okrivljenik uzima u obzir sve troškove koje je potrebno ukalkulirati ( trošak zakupa, radne snage, režija itd.), a ne samo troškove nabavne cijene robe i PDV-a. Takav izračun okrivljenika je sačinjen po pravilima financijske struke.

Zakon o trgovini na temelju kojeg je donijet pobijani nalog također ne daje nikakav pravni okvir izračuna imovinske koristi, prama tome to je u cijelosti na pravilima financijske struke kojih je se okrivljenik pridržavao prilikom izrade izračuna. Okrivljenik nesporno obavlja registriranu djelatnost, te samom tom nespornom činjenicom ne daje se pravo tumačiti da se u konkretnom slučaju radi o protupravno stečenoj imovinskoj koristi. Sam podnositelj prekršajnog naloga u obrazloženju prekršajnog naloga tvrdi da je okrivljenik registriran za obavljanje djelatnosti trgovine. Okrivljenik predlaže da se ova Pisana obrana pročita i prihvati, te da se okrivljenik oslobodi od optužbe odnosno da se prekršajni nalog odbije u pobijanom dijelu."

3. Očitujući se na obranu okrivljenika u dijelu koji se odnosi na oduzetu imovinsku korist, tužitelj je naveo, citira se:

"Sukladno članku 75. st. 4. (Narodne novine broj 87/08, 96/08, 1 16/08, 76/09, 114/11, 68/13, 30/14, 32/19, 98/19 i 32/20, dalje u tekstu ZOT), propisano je da će se počinitelju prekršaja oduzeti imovinska korist ostvarena počinjenjem prekršaja, te je Trgovac sam dostavio izračun koji se sastoji od ukupnih prihoda bez PDV-a 81.153,00 EUR i troškova nabave prodane robe iskazan bez PDV 61.727,00 EUR, što je iznos od 19.426,00 EUR.

Skrećemo pozornost da je Prekršajnim zakonom („Narodne novine" broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 1 18/18, 114/22 - dalje u tekstu: PZ), odredbom članka 75. stavkom 1., određeno da će se imovinska korist oduzeti sudskom odlukom kojom je utvrđeno da je počinjen prekršaj, a prema stavku 5. citiranog članka, oduzeta imovinska korist neće se umanjiti za iznos sredstava uloženih u kriminalnu djelatnost. Člankom 228. stavkom 3. PZ-a propisano je da se prekršajnim nalogom može, između ostalog izreći oduzimanje imovinske koristi, dok je odredbom članka 250. stavkom 1. istog zakona propisano da sud po službenoj dužnosti oduzima imovinsku korist ostvarenu prekršajem.

Naime, postojećim zakonodavnim okvirom nesporno je uređena primjena bruto načela, što znači da se od počinitelja oduzima cjelokupni iznos imovinske koristi ostvarene počinjenjem protupravnog djela, odnosno da se ne odbijaju sredstva koja je počinitelj uložio u pripremanje, počinjenje, sudjelovanje ili prikrivanje protupravnog djela.

U slučaju kada trgovac obavlja djelatnost trgovine koja je upisana u odgovarajući registar, ali ne ispunjava zakonom propisane uvjete za obavljanje registrirane djelatnosti, npr. nema rješenje o udovoljavanju minimalno tehničkim uvjetima za obavljanje djelatnosti trgovine, tada se prilikom izračuna visine ostvarene imovinske koristi dobivene, kroz ostvareni promet obavljanjem predmetne djelatnosti trgovine u periodu počinjenja prekršaja uzimaju u obzir troškovi nabavne cijene robe i PDV-a."

4. U dokaznom postupku pročitani su prilozi uz optužni prijedlog, potvrda Ministarstva pravosuđa, Uprave za kazneno pravo, Sektora za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Služba za evidencije i pomilovanja, Odjel za prekršajne evidencije za okrivljenika, te povijesni izvadak iz sudskog registra za okrivljenika.

5. Branitelj okrivljenika je u završnom govoru naveo kako okrivljenik u cijelosti ostaje kod navoda pisane obrane u kojoj je priznao učin prekršaja stavljenog mu na teret, no i dalje drži da predmetni izračun imovinske koristi nije točan, nego da je istog trebalo umanjiti za troškove plaća zaposlenika, troškove zakupa, logistike i amortizacije ulaganja.

6. Prilozi uz optužni prijedlog potvrđuju navode optuženja.

7. Prema prilozima uz optužni prijedlog nedvojbeno proizlazi da je trgovačko društvo Studenac d.o.o. zakupilo predmetni poslovni prostor na adresi [adresa], dana 23.01.2024. godine, temeljem Ugovora o zakupu poslovnog prostora (str. 59 do 82 spisa predmeta), a da je u rečenom objektu započeo sa trgovinom, odnosno maloprodajom dana 30.04.2024. godine. Prema dopisu Gradskog ureda klasa: 336-02/24-01/4146, urbroj: 3 trgovačko društvo Studenac d.o.o. do dana 26.07.2024. godine nije podnijelo zahtjev za izdavanje rješenja o udovoljavanju minimalnim tehničkim uvjetima za prodajni objekt na adresi [adresa]..

8. Dakle, trgovačko društvo Studenac d.o.o. je u rečenom objektu započelo sa obavljanjem djelatnosti trgovine a da uopće nije niti podnijelo zahtjev za izdavanjem rješenja da prodajni objekt, oprema i sredstava pomoću kojih se obavlja trgovina ispunjavaju propisane uvjete za obavljanje djelatnosti trgovine.

9. Prema podacima iz priložene dokumentacije (str. 16 do 23. spisa predmeta) okrivljenik je u inkriminiranom periodu, odnosno od dana 30.04.2024. godine do dana 03.08.2024. godine, obavljajući djelatnost trgovine na malo ostvario ukupni prihod od maloprodaje bez PDV-a u iznosu od 81.153,00 eura, trošak nabave prodane robe iznosi 61.727,00 eura, pa razlika u cijeni, odnosno zarada okrivljenika iznosi 19.426,00 eura.

10. Navedeni iznos je iznos protupravno stečene imovinske koristi.

11. Prema potvrdi Ministarstva pravosuđa, Uprave za kazneno pravo, Sektora za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Služba za evidencije i pomilovanja, Odjel za prekršajne evidencije, okrivljenik je višekratno prethodno prekršajno osuđivan (30 pravomoćnih odluka), između ostalog i zbog istog prekršaja, odnosno zbog prekršaja iz članka 70. stavak 1. Zakona o trgovini i to odlukom Općinskog prekršajnog suda u Splitu pod poslovnim brojem Pp-13575/2023 od 15.02.2024. godine, odlukom Općinskog prekršajnog suda u Splitu pod poslovnim brojem Pp-5897/2023 od 22.11.2023. godine, odlukom Općinskog prekršajnog suda u Splitu pod poslovnim brojem Pp-6104/2022 od 14.09.2022 godine i dr.

12. Temeljem obrane i priznanja okrivljenika po ovom sudu je nedvojbeno utvrđeno da je okrivljenik kao trgovačko društvo u razdoblju od 30. travnja 2024. godine do dana 03. kolovoza 2024. godine obavljao djelatnost trgovine na malo u prodajnom objektu – poslovnici broj 1566 na adresi u [adresa]., koji prodajni objekt posluje u njegovom sastavu, za koji prodajni objekt nadležno upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na gospodarstvo, nije izdalo rješenje da prodajni objekt, oprema i sredstva pomoću kojih se obavlja trgovina ispunjavaju propisane uvjete za obavljanje djelatnosti trgovine, te pri tom ostvario protupravno stečenu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 19.426,00 eura (devetnaest tisuća četristo dvadeset šest eura), dakle, započeo obavljati djelatnost trgovine prije nego što je nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na gospodarstvo, izdalo rješenje da prodajni objekt, oprema i sredstva pomoću kojih se obavlja trgovina ispunjava propisane uvjete za obavljanje djelatnosti trgovine, čime je postupio suprotno odredbama članka 13. stavka 5. ZT i time počinio prekršaj iz članka 70. stavka 1. podstavka 6. ZT, kažnjiv po istom propisu, radi čega je proglašen krivim.

13. Po ovom sudu nije prihvaćena obrana okrivljenika u dijelu u kojem prigovara visini utvrđene imovinske koristi, a u kojoj u krucijalnom ističe da je u kalkulaciju izračuna visine ostvarene imovinske koristi potrebno ukalkulirati i tekuće troškove poslovanja predmetne prodavaonice (zaposlenici, najam, režije, logistika, ostali troškovi) i period amortizacije ulaganja, te sve te troškove oduzeti od bruto marže, što tužitelj nije učinio, nego je od ukupnog prihoda oduzeo PDV-a i troškova nabave robe, te tako dobio iznos od 19.426,00 EUR-a bruto marže, koji iznos je uzeo kao iznos protupravno stečene imovinske koristi.

14. Naime, tužitelj je ispravno utvrdio iznos ostvarene imovinske koristi u iznosu od 19.426,00 eura kao razliku između ukupnih prihoda od prodaje robe umanjenih za PDV i troškove nabave robe, a koji iznos imovinske koristi prihvaća i ovaj sud .

15. Odredbom članka 75. stavak 1. ZT propisano je: predmeti, sredstva i/ili imovinska korist koji su namijenjeni ili uporabljeni za počinjenje prekršaja ili su nastali počinjenjem prekršaja iz članka 70. stavka 1. podstavaka 1. do 7., podstavaka 9. do 13. i podstavka 16. te članka 71. stavka 1. podstavaka 2. do 4. ovoga Zakona oduzimaju se.

16. Odredbom članka 75. stavak 4. ZT propisano je: Osim oduzimanja predmeta i sredstava iz stavka 1. ovoga članka, počinitelju prekršaja oduzet će se imovinska korist ostvarena počinjenjem prekršaja.

17. Odredbom članka 76. stavak 1. PZ propisano: Imovinska korist oduzet će se sudskom odlukom kojom je utvrđeno da je počinjen prekršaj. Imovinska korist oduzet će se i od osobe na koju je prenijeta ako nije stečena u dobroj vjeri.

18. Iz navedenih zakonskih odredbi nedvojbeno proizlazi obveza suda da od okrivljenika oduzme imovinsku korist ostvarenu počinjenjem prekršaja.

19. Odredbom članka 2. Direktive 2014/42/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 03. travnja 2014 o zamrzavanju i oduzimanju predmeta i imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima u Europskoj uniji i drugim međunarodnim aktima (dalje:

Direktiva 2014/42/EU propisano je:

. "imovinska korist” znači svaka ekonomska korist od kaznenih djela, neizravna ili izravna; ona se može sastojati od bilo kojeg oblika imovine i uključuje svako naknadno reinvestiranje ili preoblikovanje izravne imovinske koristi i svaku novčanu pogodnost; 20. Odredbom članka 3. Direktive (EU) 2024/1260 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. travnja 2024. o povratu i oduzimanju imovine ( dalje: Direktiva (EU) 2024/1260) propisano je:

"imovinska korist” znači svaka ekonomska korist izravno ili neizravno stečena kaznenim djelom koja se sastoji od bilo kojeg oblika imovine i uključuje svako naknadno ponovno ulaganje ili preoblikovanje izravne imovinske koristi i svaku pogodnost koja ima određenu vrijednost;

21. Nedvojbeno je da je okrivljenik nezakonito obavljajući djelatnost trgovine stekao ekonomsku korist u vidu marže.

22. Odredbom članka 76. stavak 5. PZ propisano je da se oduzeta imovinska korist neće umanjiti za iznos sredstava uloženih u kriminalnu djelatnost.

23. Iz navedene zakonske odredbe jasno proizlazi da se pri utvrđivanju visine imovinske koristi primjenjuje tzv. bruto načelu utvrđivanja visine imovinske koristi ostvarene prekršajem.

24. Bruto načelo utvrđivanja imovinske koristi primjenjeno je kod utvrđivanja visine imovinske koristi koju je okrivljenik ostvario u inkriminiranom periodu.

25. Nerealan je i protivan članku 76. stavak 5. PZ prijedlog okrivljenika da se izračun ostvarene imovinske koristi umanji za tekuće troškove poslovanja predmetne prodavaonice (zaposlenici, najam, režije, logistika, ostali troškovi, period amortizacije ulaganja..) odnosno za sredstva uložena u protupravnu djelatnost prodaje na malo, jer bi se pri takvom izračunu samo poticalo počinitelje prekršaja na daljnje činjenje prekršaja.

26. Primjerice, predložena amortizacija će okrivljeniku pri utvrđivanju poreza na dobit umanjiti osnovicu za obračun poreza, kao i ostali predloženi izdaci, koji umanjuju ukupnu poreznu osnovicu, te posljedično umanjuju i porez koji će okrivljenik platiti, pa bi doista bilo neopravdano i nemoralno odbiti takav trošak i od imovinske koristi koju je okrivljenik ostvario počinjenjem prekršaja odnosno nezakonite maloprodaje.

27. U protivnom bi bilo ozakonjeno "ulaganje u kriminalnu djelatnost" kao dodatno priznat trošak.

28. Prilikom odlučivanja o kazni cijenjene su sve okolnosti iz članka 36. stavak 1 i 2. Prekršajnog zakona, držeći odmjerenu kaznu primjerenu težini i posljedicama počinjenog dijela, te stupnju krivnje okrivljenika.

29. Kao olakotno okrivljeniku cijenjeno je priznanje prekršaja, dok mu je kao otegotno cijenjena višekratna prethodna prekršajna osuđivanost, a posebice zbog zbog istih prekršaja.

30. Ukoliko okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

31. S obzirom da je po ovom sudu nedvojbeno utvrđeno da je okrivljenik u inkriminiranom periodu ostvario protupravno stečenu imovinsku korist u iznosu od 19.426,00 eura, odlučeno je kao u izreci ove presude te je navedeni iznos oduzet od okrivljenika, uz obvezu uplate u korist državnog proračuna.

32. Odluka o troškovima postupka u paušalnom iznosu temelji se na propisima citiranim u izreci ove presude, a ista je odmjerena s obzirom na složenost i trajanje postupka.

U Zagrebu, dana 03. lipnja 2025. godine

Zapisničar

Sudac

Zdenka Pavić

Marija Nogalo

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude okrivljenik i tužitelj imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu, putem ovog suda, na adresu [adresa]., u roku od 8 dana po primitku ove presude , u dva istovjetna primjerka.

Dostavna naredba:

1. Okrivljeniku - Studenac d.o.o., na adresu [adresa]

2. Tužitelju - Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Služba za nadzor trgovine, usluga i zaštite potrošača, na adresu Zagreb, Šubićeva 29

3. Branitelju okrivljenika – odvjetnik Ivica Didak, na adresu Zagreb, Fallerovo šetalište

4. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, na adresu Zagreb, Republike Austrije 14. – odmah po pravomoćnosti (s klauzulom pravomoćnosti),

5. Prekršajna evidencija, po pravomoćnosti,

6. Pismohrana, ovdje.