Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Poslovni broj Gž Zk-89/2025-2
Split, Gundulićeva 29a
U IME REPUBLIKE HRVATSKE
RJEŠENJE
Županijski sud u Splitu kao drugostupanjski sud po sutkinji Mirjani Rubić, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice, MF, iz [adresa].
[adresa], zastupana po odvjetnicima iz odvjetničkog društva Rožman& Oredić iz Karlovca i protustranke FF iz [adresa], Njemačka OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupanom po majci i zakonskoj zastupnici NF, iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], radi uknjižbe prava vlasništva i prava doživotnog plodouživanja, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z-2133/2021 od 25. kolovoza 2021., dana 3. lipnja 2025.
r i j e š i o j e
I.Odbija se kao neosnovana žalba predlagateljice te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z-2133/2021 od 25. kolovoza 2021.
II.Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe upisane pod brojem Z-25008/2021 u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
Obrazloženje
1.Pobijanim rješenjem odbijen je kao neosnovan prigovor predlagateljice te je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z-28572/20 od 14. prosinca 2020.
2.Protiv citirane odluke žali se predlagateljica iz žalbenih razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava predlažući ga preinačiti te dopustiti uknjižbu prava vlasništva u korist protustranke i upis prava doživotnog plodouživanja u korist predlagateljice.
2.1.Na žalbu nije odgovoreno.
3.Žalba nije osnovana.
4.Imajući u vidu istaknute žalbene razloge, pobijano rješenje je najprije ispitano u odnosu na bitne povrede zemljišnoknjižnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi članka 365. stavak 2. u svezi sa člankom 381. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91; 91/92; 112/99; 88/01; 117/03; 88/05; 2/07 - odluka US RH; 84/08; 96/08 - odluka US RH; 123/08 - ispravak; 57/11; 148/11 - pročišćeni tekst; 25/13; 89/14 - odluka US RH i 70/19; 80/22;114/22 i 155/23; dalje: ZPP), koji se primjenjuje na temelju članka 99. stavak 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ 63/19 128/22 i 155/23, 127/24 dalje: ZZK) te je utvrđeno kako u prvostupanjskom postupku nije počinjena niti jedna tako normirana bitna povreda, a žalbeni razlog bitne povrede odredbi postupka nije ni istaknut.
5.Predmet ovog zemljišnoknjižnog postupka jest odlučivanje o prijedlogu za upis prava vlasništva u korist protustranke i prava doživotnog plodoživanja u korist predlagateljice.
6.Iz sadržaja spisa proizlazi kako je ovlašteni zemljišnoknjižni referent odbio prijedlog radi uknjižbe prava vlasništva i prava doživotnog plodouživanja, a sve na temelju Darovnog ugovora i ugovora o pravu doživotnog plodouživanja od 8. rujna 2020. kojim je predlagateljica EF darovala protustranci, maloljetnom FF zastupanom po majci i zakonskoj zastupnici NF, nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u ugovoru pobliže navedene i opisane, kojim ugovorom je (članak 2.) ugovoreno u korist darovateljice pravo doživotnog plodouživanja na svim tim nekretninama.
6.1.Na toj ispravi je (nakon upozorenja javnog bilježnika sadržanog u štambilju na ništetnost ugovora) ovjeren potpis darovateljice i zakonske zastupnice obdarenika kod javnog bilježnika Ivanke Katić iz Karlovca pod brojem Ov-5607/2020 dana 8. rujna 2020. i Ov-5612/2020 dana 9. rujna 2020.
6.2.Navedena odluka temelji se na stavu da je upis zatražen na temelju isprave koja nije pravovaljana jer nije sačinjena u obliku javnobilježničkog akta, kako je to propisano u članku 53. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“ br. 78/93, 29/94, 162/98, 16/07, 75/09, 120/16, 57/22 dalje: ZJB).
6.3.Prigovor predlagateljice protiv tog rješenja zemljišnoknjižni sud je odbio smatrajući ga neosnovanim, u bitnom prihvaćajući razloge iz napadnutog rješenja te suviše ukazujući i na odredbu iz članka 482. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, dalje: ZOO) kojom je propisano da ugovor o darovanju bez prave predaje mora biti sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave te na obvezu suda da u smislu članka 322. stavak 1. ZOO na ništetnost pazi po službenoj dužnosti.
7.Predlagateljica u žalbi navodi kako je izraženi pravni stav prvostupanjskog suda neosnovan smatrajući kako nije bilo mjesta odbijanju prijedloga jer je isprava na temelju koje je zatražen upis pravno valjana, odnosno da se u konkretnom slučaju ne može govoriti o raspolaganju imovinom maloljetne osobe, već o raspolaganju predlagateljice.
8.Opisani žalbeni navodi nisu osnovani.
9.Prije svega se ukazuje kako je zemljišnoknjižni postupak strogo formalan postupak te da se prema odredbi članka 48. stavak 1. ZZK-a upisi u zemljišnu knjigu dopuštaju samo na temelju isprava sastavljenih u obliku propisanom za njihovu valjanost.
10.Predlagateljica u konkretnom slučaju zahtijeva uknjižbu prava vlasništva u korist protustranke i prava plodouživanja u svoju korist na nekretninama pojedinačno navedenim u prijedlogu, a sve na temelju privatne isprave-Darovnog ugovora i ugovora o pravu doživotnog plodouživanja sklopljenog 8. rujna 2020. između predlagateljice kao darovateljice i maloljetne protustranke kao daroprimatelja, zastupanog po majci i zakonskoj zastupateljici, na kojemu je izvršena javnobilježnička ovjera potpisa.
11.Odredbom članka 53. stavak 1. toč. 1. ZJB je propisano kako je javnobilježnički akt potreban osobito za pravnu valjanost ugovora o raspolaganju imovinom maloljetnih osoba i osoba kojima je oduzeta poslovna sposobnost. Nadalje, odredbom članka 18. stavak 2. ZOO-a propisano je kako poslovnu sposobnost fizička osoba stječe punoljetnošću, a pravna danom nastanka, ako zakonom nije drukčije određeno, dok je odredbom članka 322. ZOO propisano kako je ugovor koji je protivan Ustavu RH, prisilnim propisima ili moralu društva ništetan, osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neki drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo.
12.U vrijeme zaključenja spornog darovnog ugovora već je bio na snazi Obiteljski zakon ("Narodne novine", broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23,dalje:ObZ) koji je u članku 97. propisao da roditelji imaju dužnost, pravo i odgovornost upravljati imovinom djeteta s pažnjom odgovornog roditelja, na način da je očuvaju i po mogućnosti uvećaju.
12.1.Odredbom članka 98. stavak 3. ObZ-a je propisano da za raspolaganje vrjednijom imovinom, odnosno imovinskim pravima djeteta, dijete ili roditelji moraju zatražiti odobrenje suda u izvanparničnom postupku sukladno članku 101. ObZ, u kojemu su posebno navedeni pravni poslovi za koje je potrebna suglasnost obaju roditelja i odobrenje suda, te je među ostalim izričito stipulirano da se isto odnosi i na prihvaćanje darova opterećenih teretima.
13.Zbog svega navedenog, žaliteljici koja smatra kako se u konkretnom slučaju ne radi o raspolaganju imovinom maloljetne osobe je odgovoriti kako po stavu ovog suda raspolaganje imovinom ne znači samo otuđenje, već i stvarnopravno/obveznopravno opterećenje imovine, pa je stoga ugovor o darovanju nekretnine maloljetnoj osobi u kojem su bitni sastojci ugovora uz samo darovanje te primitak dara i istovremeno ugovoreno pravo doživotnog plodouživanja u korist darovatelja koje je sadržano u ugovoru čija zemljišnoknjižna provedba je zatražena, upravo obveznopravno opterećenje u smislu odredbe članka 101. stavak 2. ObZ te ga je bilo nužno zaključiti u formi javnobilježničkog akta, kako je to propisano odredbom iz članka 53. stavak 1 ZJB. (tako i VSRH Rev-289/2023. od 8. studenog 2023., ŽS Split- Gž-1281/2021 od 16. prosinca 2021., ŽS Varaždin Gž Zk-444/2017 od 27. studenoga 2017. i ŽS Zadar Gž Zk-15/2022- 2 od 16. siječnja 2023.)
14.Nadalje, sukladno izloženom, ovdje se radi o slučaju zastupanja djeteta u vezi s vrjednijom imovinom odnosno njegovim imovinskim pravom iz članka 101. stavak 2. ObZ-a, a iz stanja spisa ne proizlazi da bi majka maloljetnog obdarenika za njegovo zastupanje prilikom sklapanja darovnog ugovora s teretom, imala pisanu suglasnost drugog roditelja te odobrenje suda, kako je to propisano člankom 101. stavak 1. ObZ-a.
15.Proizlazi kako Darovni Ugovor i ugovor o pravu doživotnog plodouživanja od 8. rujna 2020. nije sklopljen u propisanom obliku te stoga ne proizvodi pravni učinak u smislu članka 322. ZOO-a, kako je to pravilno zaključio i prvostupanjski sud, pa je posljedično tome žalbene navode predlagateljice kojima tvrdi kako se radi o pravovaljanom pravnom poslu ocijeniti neosnovanim.
16.Dodatno je, u odnosu na navode u pobijanoj odluci o primjeni odredbe članka 482. stavak 2. ZOO-a glede oblika ugovora kod darovanja bez prave predaje, navesti kako zemljišnoknjižni sud postupa po pravilima izvanparničnog postupka, a podredno parničnog postupka (članak 99. stavak 2. ZZK), slijedom čega nije ovlašten na raspravljanje i utvrđivanje pravno odlučnih činjenica (na način kako se one utvrđuju u parničnom postupku), a dosljedno tome, po stavu ovog suda, sud u zemljišnoknjižnom postupku činjenicu da do predaje u posjed darovane nekretnine nije došlo može utvrditi samo ako je izričitom ugovornom odredbom ili na drugi jasan način odgođena predaja darovane nekretnine u posjed obdareniku (tako i VSRH Rev-1040/2019-od 8. studenog 2023.), što kod ranije utvrđenog nije od značaja za odluku.
17.Zbog izloženog, jer se nisu ostvarili žalbeni razlozi kao ni oni na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, primjenom odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a i članka 149. stavak 3. ZZK-a žalbu predlagateljice kao neosnovanu valjalo je odbiti i potvrditi pobijano rješenje te ujedno i naložiti brisanje zabilježbe žalbe.
U Splitu, 3. lipnja 2025.
SUTKINJA
Mirjana Rubić