Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Poslovni broj Gž Zk-124/2024-2

Split, Gundulićeva 29a

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

RJEŠENJE

Županijski sud u Splitu kao drugostupanjski sud po sutkinji Mirjani Rubić, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljica TP OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i VP OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], obje zastupane po punomoćnici Ivani Planinić, odvjetnici u Zagrebu, radi zabilježbe spora, povodom žalbe predlagateljica podnesene protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z-43743/23-5 (Ozn Z-27872/23) od 7. prosinca 2023., dana 3. lipnja 2025.

r i j e š i o  j e

I.Odbija se kao neosnovana žalba predlagateljica te se potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z-43743/23-5 (Ozn Z- 27872/23) od 7. prosinca 2023.

II.Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe upisane pod poslovnim brojem Z- 61023/2023 u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Obrazloženje

1.Pobijanim rješenjem odbijen je prigovor predlagateljica kao neosnovan te je potvrđeno rješenje zk odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z- 27872/23 od 21. kolovoza 2023. Ujedno je određena zabilježba odbijenog prigovora pod Z-43743/23 u zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina].

2.Protiv citirane odluke žale se predlagateljice iz svih zakonskih razloga držeći da je istim počinjena povreda iz odredbe članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13 i 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 dalje:ZPP), kao i članka 354. stavak 1. u svezi sa člankom 375. istog zakona predlažući pobijano rješenje preinačiti sukladno prijedlogu za zabilježbu spora, podredno, ukinuti ga i vratiti sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

2.1.Na žalbu nije odgovoreno.

3.Žalba nije osnovana.

4.Ispitujući pobijano rješenje u okviru ovlaštenja iz članka 365. stavak 2. i 381. ZPP-a u svezi sa člankom 99. stavak 2. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine 63/2019, 128/2022, 155/2023, 127/24 dalje: ZZK) utvrđeno je da prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti. Također nije počinjena ni bitna povreda postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a jer pobijano rješenje sadrži dostatne, jasne i međusobno i s odlučnim činjenicama suglasne razloge te se može ispitati. Ujedno nije počinjena niti povreda odredbe članka 354. stavak 1. u svezi sa člankom 375. ZPP-a jer su obrazloženjem pobijanog rješenja ocijenjeni navodi iz prigovora od odlučnog značenja te su označeni razlozi koji su uzeti u obzir po službenoj dužnosti. Na utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud je pravilnom primjenom materijalnog prava prigovor predlagateljica ocijenio neosnovanim.

5.Obrazlažući pobijano rješenje prvostupanjski sud navodi kako je rješenjem ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta pravilno odbijen prijedlog za upis zabilježbe spora jer za navedeni upis nisu bile ispunjene pretpostavke iz članka 86. stavak 1. ZZK.

6.Institut zabilježbe spora normiran je odredbom članka 86. stavak 1. ZZK kao upis kojim se čini vidljivim da se glede knjižnoga prava vodi pred sudom ili drugim nadležnim tijelom postupak čiji bi ishod mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje toga prava, pri čemu zabilježba spora ima učinak da pravomoćna odluka donesena povodom tužbe djeluje i protiv onih osoba koje su stekle knjižna prava nakon što je prijedlog za zabilježbu spora zaprimljen kod zemljišnoknjižnog suda. Isto vrijedi i kad je zabilježbom spora učinjeno vidljivim da se vodi postupak pred drugim nadležnim tijelom o čijem ishodu ovisi knjižno pravo (stavak 2.), a u slučaju kad je zabilježeni spor dovršen odlukom po kojoj stranci pripada pravo, dosuđeno pravo dobiva ono mjesto u prvenstvenom red koje mu je bilo osigurano zabilježbom (stavak 3.).

6.1.Odredbom članka 87. stavak 1. ZZK je propisano da zabilježbu spora može zahtijevati svaka stranka u postupku iz članka 86. stavak 1. toga Zakona, kao i svaka druga osoba koja je sudionik postupka, a ima pravni interes, ako dokaže da se taj postupak vodi. Zabilježbu spora može rješenjem dopustiti sud koji provodi upis, kao i drugi sud pred kojim se vodi postupak čija se zabilježba zahtijeva.

6.2.Da bi se, dakle, prema naprijed navedenoj zakonskoj odredbi članka 86. stavak 1. ZZK mogao dopustiti upis zabilježbe spora potrebno je da se kumulativno ispune dvije pretpostavke. Prva je da se radi o sporu ili postupku o knjižnom pravu koji se vodi pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, a druga je da bi ishod tog spora ili postupka mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje toga prava, a koji uvjeti u konkretnom slučaju nisu ispunjeni, kako je pravilno utvrdio i prvostupanjski sud.

7.Naime, iz stanja spisa proizlazi da su rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 18. listopada 2017. broj R1-104/16 ZP i ĆP, kao suvlasnice nekretnine u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upućene na parnicu obzirom je suvlasnica UP osporila suvlasničke dijelove nekretnine upisane u zemljišnoj knjizi, radi čega su pred istim sudom i podnijele tužbu (P- 10922/2019) spram tuženika pod 1. UP, pod 2. VP (ovdje predlagateljica), pod 3. TP (ovdje predlagateljica) i pod 4. JP sa zahtjevom na utvrđenje da su stranke suvlasnici nekretnine upisane u k. o. [katastarska općina] u zk. ul. [broj ZK uloška] i baš kat. čest. [katastarska čestica] u naravi kuća u [adresa] i dvorište ukupne površine 119čhv i to prvotužiteljica, drugotužiteljica i prvotužena za po 6/24 dijela, drugotužena za 1/24 dijela, trećetužena za 3/24 dijela i četvrtotuženik za 2/24 dijela (točka I. tužbenog zahtjeva), kao i sa zahtjevom za razvrgnuće predmetne suvlasničke zajednice civilnom diobom-sudskom javnom prodajom tako da se postignuta prodajna vrijednost podijeli između stranaka (točka II. tužbenog zahtjeva), pa kako je u trenutku zaprimanja prijedloga za zabilježbu spora utvrđeno da su stranke i uknjižene u istovjetnim suvlasničkim udjelima kako je tužbom zatraženo (ovo vezano za zahtjev pod I.), sud prvog stupnja zaključuje da odluka iz tog spora ne bi dovela do upisa u zemljišne knjige jer identičan upis već postoji.

7.1.Također, ni odluka kojom se razvrgava suvlasnička zajednica nekretnine civilnom diobom po stavu suda prvog stupnja ne bi dovela do promjene u knjižnim pravima jer bi se tek pokretanjem ovršnog postupka inicirao postupak koji bi ispunjavao zakonske pretpostavke za upis zabilježbe spora, pa je radi svega navedenog odbijen prigovor i potvrđeno rješenje zk referenta kojim je bio odbijen prijedlog za zabilježbu spora.

8.Prvostupanjski je sud pravilno i zakonito odbio prigovor predlagateljice protiv rješenja zemljišnoknjižnog referenta kojim je odbijen prijedlog radi upisa zabilježbe spora na nekretninama upisanim u zk. ul. z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pravilno primjenjujući odredbu članka 118. stavak 1. ZZK u vezi sa člankom 86. stavak 1. ZZK.

9.Naime, budući je zabilježba spora odredbom članka 86. stavak 1. ZZK definirana kao upis kojim se čini vidljivim da se glede knjižnog prava vodi pred sudom ili drugim nadležnim tijelom postupak čiji bi ishod mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje toga prava, nema sumnje da prihvaćanje postavljenog tužbenog zahtjeva istaknutog u tužbi priloženoj prijedlogu za zabilježbu spora ne bi moglo utjecati na knjižna prava na predmetnoj nekretnini, budući su postojeći upisi identični onima iz tužbenog zahtjeva

10.Nadalje, vezano za razvrgnuće suvlasništva civilnom diobom i po nalaženju ovog suda se ne radi o sporu o knjižnom pravu, što predstavlja jedan od uvjeta koji moraju biti ispunjeni kumulativno temeljem prethodno citirane zakonske odredbe, da bi se prijedlogu za zabilježbu spora moglo udovoljiti.

11.Točno je da se pravni učinak zabilježbe spora sastoji u tome da pravomoćna odluka u sporu ili drugom postupku o knjižnom pravu koji se vodi pred sudom ili drugim tijelom s kojim predlagatelj uspije djeluje i protiv osoba koja su stekle knjižna prava nakon što je prijedlog za uknjižbu spora već stigao zemljišnoknjižnom sudu, dakle, da ima pravo tražiti svoj upis u prvenstvenom redu koje im je bilo osigurano zabilježbom spora i imaju pravo tražiti brisanje svih upisa koji su izvršeni u zemljišnoj knjizi nakon toga, ako su suprotni s tim novim upisom.

12.U pravno logičnom slijedu za odlučivanje o prijedlogu za upis mjerodavno stanje u trenutku kad je taj prijedlog stigao zemljišnoknjižnom sudu (članak 116. ZZK).

13.Međutim, kako u konkretnom slučaju uslijed svega ranije utvrđenog nisu ispunjene pretpostavke iz članka 86. stavak 1. ZZK za upis zabilježbe spora, niti je time što je u pobijanoj odluci navedeno kako su predlagateljice ujedno i tužiteljice (umjesto tužene) u sporu čija se zabilježba traži, odluka opterećena pogrešno i nepotpuno utvrđenim činjeničnim stanjem, već se radi o očitoj pogreški koja se može u svako doba ispraviti (članak 342. i 347. ZPP-a), žalbeni navodi predlagateljica nisu od utjecaja za pravilnost i zakonitost pobijane odluke.

14.Slijedom navedenog žalbu predlagateljica valjalo je odbiti kao neosnovanu i na temelju članka 149. stavak 3. ZZK potvrditi pobijano rješenje i ujedno naložiti brisanje zabilježbe žalbe.

U Splitu, 3. lipnja 2025.

SUTKINJA

Mirjana Rubić