REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
Tome Skalice 2, Slavonski Brod
Poslovni broj : Gž-396/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Dubravke Šimić, kao predsjednice vijeća, te mr. sc. Zlatka Pirca, kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Draženke Ilak, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja FT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa Odvjetničko društvo Musulin i suradnici, odvjetnici iz Zagreba, protiv tuženika Grada Zagreba, OIB: 61817894937, Trg Stjepana Radića 1, Zagreb, radi naknade štete, rješavajući žalbu tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 22. siječnja 2025. Poslovni broj: Pn-229/2021-53, u sjednici vijeća održanoj 3. lipnja 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba tužitelja FT i ukida presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 22. siječnja 2025. Poslovni broj: Pn-229/2021-53 te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je :
Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
"Nalaže se tuženiku Grad Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, tužitelju FT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s naslova naknade imovinske štete isplatiti iznos od 4.241,59 EUR-a, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 3. svibnja 2020. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena. Nalaže se tuženiku Grad Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937 naknaditi tužitelju FT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] prouzročeni parnični trošak zajedno sa zakonskom zateznom kamatom s tijekom kamate od dana donošenja presude, pa sve do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."
2. Pravodobno izjavljenom žalbom prvostupanjsku presudu pobija tužitelj zbog žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točka 1-3 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine „ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08,96/98, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje ZPP).Pobija i odluku o troškovima postupka.
2.1.Smatra da je prvostupanjski sud na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenio materijalno pravo pozivajući se na sudsku praksu koja nije primjenjiva u konkretnom slučaju te da je počinjena i bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11 ZPP-a jer da presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati
2.2.Također ističe da je prvostupanjski sud bio dužan upozoriti stranke o svom stajalištu glede odgovornosti tuženika a kako bi stranke mogle iznijeti odlučne činjenice i predložiti određene dokaze.
2.3. Navodi da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo donoseći odluku na temelju Zakona o cestama a tijekom postupka je odgovornost tuženika procjenjivao kroz odredbe Zakona o komunalnom gospodarstvu. Poglavito je pogrešna primjena materijalnog prava stoga što je odredba članka 50. Zakona o cestama primjenjiva kada se radi o javnim cestama a u konkretnom slučaju se radi o nerazvrstanoj cesti.
2.4. Isto tako u prilog svojih tvrdnji ističe da na području nastanka štetnog događaja nije ustanovljeno lovište pa se odgovornost mora procjenjivati na temelju odredbi Zakon o komunalnom gospodarstvu.
2.5. Pozivajući se na odluke Vrhovnog suda RH Rev-1732/2017 od 1. lipnja 2022., Županijskog suda u Zagrebu Gž- 1360/2020 od 23. rujna 2022. Odluku Ustavnog suda RH U-III- 4728/2018 od 4. ožujka 2021. kao i nalaz i mišljenje prometnog vještaka te ističući da se odgovornost tuženika sastoji u propuštanju poduzimanja radnji i mjera za zaštitu prometnice radi odvijanja sigurnog prometa na cestama predlaže da se prvostupanjska presuda preinači i usvoji tužbeni zahtjev i obveže tuženika da naknadi parnične troškove budući je činjenično stanje pravilno utvrđeno no pogrešno je primijenjeno materijalno pravo.
2.6.Žalbom ukazuje i na povredu ustavnih i konvencijskih prava s obzirom na način na koji je prvostupanjski sud cijenio dokaze i primijenio pravila o teretu dokazivanja.
2.7. Podredno predlaže da se presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.Traži troškove podnesene žalbe.
3.Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je osnovana.
5. Predmet spora je naknada imovinske štete koja je nastala zbog oštećenja motornog vozila [registarska oznaka] uslijed naleta na divlju životinju koji se dogodio dana 3. svibnja 2020 u Zagrebu, Aleja grada Bologne. Među strankama je sporna aktivna legitimacija tužitelja i pasivna legitimacija tuženika, odgovornost tuženika za štetu te visina štete.
6. Prvostupanjski sud je utvrđenja:
- da na dionici ceste Aleja grada Bologne na kojoj je došlo do naleta vozila tužitelja na divljač postoje obostrano postavljeni znakovi „ divljač na cesti“ s dopunskim pločama „2 km“
- da je gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet odredio postavljanje četiri prometna znaka „ divljač na cesti“ i to dva s dopunskom pločom „ 2 km“ na udaljenosti od cca 70 metara od križanja Aleje grada Bologne i Ulice Davora Bašića te dva s dopunskom pločom „ 2,3 km“ na razdvajanju prometnih tokova u smjeru jug-jugoistok od Ulice Jarek Donji br. 2.
- da je Lovačko društvo Ponikve 12. siječnja 2016. podnijelo zahtjev za postavljanje prometne signalizacije u ulici Aleja grada Bologne te da je grad Zagreb, Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, rješenjem od 12. siječnja 2016. odredio postavljanje četiri prometna znaka A44 „divljač na cesti“ s dvije dopunske ploče E03 „ 2 km“ i E03 „ 2,3 km“ na Aleji grada Bologne kod križanja s Ulicom Maršala Tita u smjeru juga.
7. Uvidom u dokumentaciju na listu 62-89 spisa utvrđeno je:
- da je Lovačko društvo Ponikve u 12. siječnja 2016. podnijelo zahtjev za postavljanje prometne signalizacije u ulici Aleja grada Bologne te da je Grad Zagreb, Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, rješenjem od 12. siječnja 2016. odredio postavljanje četiri prometna znaka A44 "divljač na cesti" s dvije dopunske ploče E03 "2 km" i E03 "2,3 km" na Aleji grada Bolognje kod raskrižja s Ulicom Maršala Tita u smjeru juga (ulaz u Zaprešić), u skladu s priloženom skicom te dva prometna znaka A44 "divljač na cesti" i jedne dopunske ploče E03 "3 km" u Ulici Zelena magistrala kod raskrižja s Ulicom Horvatnica, u skladu s priloženom skicom, a izvođenje navedenih radova povjereno je Zagrebačkom holdingu d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste, i to u roku od 15 dana po konačnosti predmetnog rješenja,
- da je Rješenjem Grada Zagreba, Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet od 26. lipnja 2020. određeno postavljanje dva prometna znaka A33 "divljač na cesti" u ulici Aleja grada Bologne kod raskrižja s ulicom Aleja Seljačke bune, u skladu s priloženom skicom te je istim rješenjem određeno da će navedene radove izvesti Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste, i to u roku od 15 dana po konačnosti predmetnog rješenja. Iz rješenja Grada Zagreba, Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet od 13. kolovoza 2009. proizlazi da su na Aleji grada Bologne i ranije bili postavljeni prometni znakovi A44 "divljač na cesti" (sjeverno od tunela prema Zaprešiću)
- da je tužitelj u noćnim uvjetima vožnje upravljao osobnim vozilom desnom voznom trakom od dvije za jednosmjeran promet zapadnog kolnika Aleje grada Bologne, kroz blagi lijevi zavoj prema jugu, da je nakon prolaska raskrižja s Ulicom Davora Bašića kada se zatekao između postavljenog znaka ograničenja brzine na 80 km/h i znaka opasnosti od pojave divljači, s desne strane iz smjera zapada iz doline usponom na meki teren u razini kolnika naišao srndać, da je potom došlo do naleta lijeve strane prednjeg dijela osobnog vozila na lijevu stranu trupa srndaća, da je brzina udara osobnog vozila u tijelo srndaća prema nastalim oštećenjima mogla biti oko 60 km/h, da kod ove brzine zaustavni put snažnim kočenjem iznosi oko 33,7 m, a zaustavljanje traje oko 3,1 s, da navedeni zaustavni put odgovara zaustavljanju osobnog vozila u dosegu kratkog svjetala i bez vanjske javne rasvjete, koja postoji na mjestu nesreće, a za zaustavljanje naglim kočenjem potreban je put od oko 40,4 m. -da je obzirom na konfiguraciju terena s desne strane kolnika položenog u lijevom zavoju, srndać mogao ući područje zapažanja oko 5,5 ispred mjesta naleta, pa je za njegov brži nailazak od oko 20 km/h bio vidljiv oko 1,0 s prije naleta, kad je osobno vozilo bilo udaljeno za oko 16,7 m ispred mjesta naleta, što je prekratko da bi se izbjegla nesreća kočenjem pri brzini kojom se tužitelj kretao
- da bi srndać bi prešao desnu traku ispred osobnog vozila da se tužitelj već u prilasku mjestu nesreće kretao brzinom do 40 km/h, a unatoč javnoj rasvjeti vozač ranije nije mogao zapaziti srndaća i na vrijeme smanjiti brzinu zbog mraka i okolnosti da je srndać u razinu mekog terena s kolnikom došao usponom iz doline.
-da je Prema procjeni vještaka visina štete na vozilu tužitelja jednaka troškovima popravka od 31.958,29 kn.
- da se predmetna nezgoda dogodila 3. svibnja 2020. oko 23,10 sati, dok je ispitivanje prisutnosti alkohola kod tužitelja izvršeno neposredno nakon ponoći, odnosno dana 4. svibnja 2020. između 0,20 i 0,25 sati te da kod tužitelja nakon štetnog događaja nije utvrđena prisutnost alkohola.
8. Pozivajući se na odredbu članka 50. stavak 1. Zakona o cestama prvostupanjski sud navodi da pravna osoba koja upravlja javnom cestom odnosno koncesionar odgovara za nastalu štetu od divljači po osnovi krivnje ukoliko na zahtjev osobe koja gospodari lovištem javnu cestu ne označi prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima što znači da se krivnja tuženika, kao pravne osobe koja upravlja predmetnom prometnicom, može sastojati samo u propustu da postavi posebnu signalizaciju i znakove koji će sudionike u prometu upozoravati na opasnost od mogućeg naleta divljači. 2023. pa kako je utvrđeno da se upravo na mjestu na kojem je došlo do naleta tužiteljevog vozila na srnu nalazi znak upozorenja "divljač na cesti" s dodatnim znakom "2 km". da je i vještak u svom nalazu utvrdio da je do naleta došlo na dijelu ceste između postavljenog znaka ograničenja brzine od 80 km/h i znaka opasnosti od pojave divljači upućuje se na zaključak da je tuženik postupio sukladno ranije citiranim rješenjima Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, odnosno da je na dionici ceste na kojoj se dogodila nezgoda postavio prometne znakove koji upozoravaju na opasnost od naleta divljači pa stoga na strani tuženika nema krivnje za štetu koja je tužitelju nastala u predmetnom štetnom događaju pa je stoga tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.
9. Ovakav materijalno pravni pristup prvostupanjskog suda za sada se ne može prihvatiti, a zbog kojeg materijalno pravnog pristupa ni činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno, ali nisu dani ni valjani razlozi za odluku pa presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.
10. Prvostupanjski sud se u obrazloženju prvotno poziva na Odluku o nerazvrstanim cestama ta zaključuje da se nezgoda dogodila na nerazvrstanoj cesti kojom upravlja grad Zagreb koji je stoga pasivno legitimiran no pozivom na odredbe Zakona o cestama odbija tužbeni zahtjev smatrajući da je tuženik poduzeo radnje kojima se isključuje njegova odgovornost.
11. No, pri tome ovaj sud nalazi da je pri ocjeni osnovanosti osnove tužbe prvostupanjski sud zanemario odredbe članka 11. stavak 2. i 80. stavak 6. Zakona o lovstvu („Narodne novine“ broj 99/18, 32/19, 32/20, 127/24- ZL).
12. Naime odredbom članka 11. stavak 2. ZL propisano je gdje je sve zabranjeno ustanovljenje lovišta a odredbom članka 80. stavak 6. propisana je odgovornost za štetu nastalu naletom vozila na divljač te je određeno da vozač odgovara ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih odredbi a lovoovlaštenik na čijem je nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.
13. Prvostupanjski sud je utvrdio da tužitelj u datim okolnostima nije mogao zapaziti srndaća te na vrijeme smanjiti brzinu kretanja zbog mraka koja brzina je ionako bila u granicama dopuštene pa da proizlazi, nema na njemu odgovornosti za nastalu štetu a nesporno je da lov nije bio provođen pa tada ni Lovačko društvo ne bi bilo odgovorno no međutim , prvostupanjski sud niti ne utvrđuje da li se mjesto događaja nalazi u granicama bilo kojeg lovoovlaštenika niti dokle sežu granice ukoliko i postoji lovoovlaštenik pa se postavlja pitanje tko bi onda bio odgovoran za nastanak štete o čemu u prvostupanjski sud nije izrazio nikakvo stajalište kao što nema ni osvrta na Program zaštite divljači za Grad Zagreb za razdoblje 2017/18-2026/27( dalje Program) a osvrt na koji je po ocjeni ovog suda odlučan za ocjenu osnovanosti osnove tužbe.
14. Valjalo je stoga prihvatiti žalbu tužitelja te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje u kojem će se otkloniti nedostatci u obrazloženju te ponovnom ocjenom provedenih dokaza s posebnim osvrtom na navedeni Program ocijeniti osnovanost osnove pa ovisno o daljnjem stajalištu eventualno utvrditi činjenice od kojih ovisi osnovanost visine tužbeno zahtjeva, poglavito utvrditi da li mjesto događaja ulazi u granice lovišta i dokle sežu granice lovišta i kojega.
15. Novom odlukom riješit će se i o ukupnim troškovima postupka kao i o zatraženim troškovima žalbe na temelju članka 166. stavak 3. ZPP-a.
16. Na temelju članka 369. stavak 1. ZPP-a riješeno je kao u izreci.
U Slavonskom Brodu, 3. lipnja 2025.
Predsjednica vijeća
Dubravka Šimić
