Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-1297/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sucu ovog suda Ani Grbavac, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice LH, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Željku Štapeku, odvjetniku u Karlovcu, protiv tužene UH, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Marijanu Pavlečiću, odvjetniku u Jastrebarskom, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužene protiv rješenja Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj Psp-1/2024 od 31. ožujka 2025., dana 3. lipnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tužene kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj Psp-1/2024 od 31. ožujka 2025.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem suđeno je:

I. Utvrđuje se da je tužena UH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], smetala tužiteljicu LH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], u posljednjem i mirnom posjedu dijela nekretnine, koji dio se prema katastarskim mapama nalazi na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji dio ima površinu od ukupno 160 m2, a koji je dio na skici očevida Andreje Omić, stalnog sudskog vještaka geodetske struke, od 25. lipnja 2024., koja skica očevida je sastavni dio ovog rješenja, označen točkama: A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-A, na način da je dana 20. prosinca 2023., po nalogu tužene, na navedenom dijelu predmetne nekretnine, bagerom iskopan i skinut travnati sloj zemljišta, te je potom isto zemljište bagerom utabano, kojom prilikom je srušeno i uklonjeno jedno stablo lipe koje je raslo na navedenom dijelu predmetne nekretnine, pa se nalaže tuženoj da uspostavi ranije posjedovno stanje kakvo je bilo u času smetanja, na način da tužena preda tužiteljici u posjed dio nekretnine, koji dio se prema katastarskim mapama nalazi na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji je dio na skici očevida Andreje Omić, stalnog sudskog vještaka geodetske struke, od dana 25. lipnja 2024. godine, koja je skica očevida sastavni dio ovog rješenja, označen točkama: A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-A, te ima površinu od ukupno 160 m2, te se zabranjuje tuženoj da ubuduće na istovjetan ili sličan način smeta tužiteljicu u posjedu dijela nekretnine, koji dio se prema katastarskim mapama nalazi na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji je dio na skici očevida Andreje Omić, stalnog sudskog vještaka geodetske struke, od dana 25. lipnja 2024., koja je skica očevida sastavni dio ovog rješenja, označen točkama: A-B-C-D-E-F-G- H-I-J-K-L-A, te ima površinu od ukupno 160 m2, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženoj UH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], da tužiteljici LH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], naknadi troškove postupka u iznosu od 1.660,72 EUR sa zateznom kamatom od 31. ožujka 2025. do isplate, i to po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine , koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

2. Protiv prvostupanjskog rješenja žali se tužena pobijajući isto zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23- dalje: ZPP), predlažući da drugostupanjski sud usvoji žalbu i odbije tužbu odnosno tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška i troška sastava žalbe, podredno da ukine pobijano rješenje i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno postupanje.

3. Odgovor na žalbu je podnesen u kojem se navodi da nisu osnovani žalbeni navodi žaliteljice pa se predlaže žalbu odbiti.

4. Žalba tužene nije osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice na utvrđenje da ju je tužena smetala u posljednjem i mirnom posjedu dijela nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine od ukupno 160 m2, označenog točkama: A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-A, a kako je to pobliže označeno u izreci prvostupanjske presude.

6. Po provedenom postupku prvostupanjski sud je utvrdio slijedeće činjenice:

- da nije sporno da su radnje smetanja posjeda (iskop bagerom, skidanja sloja zemljišta, koje je nakon toga bagerom utabano, kao i uklanjanje stabla lipe) poduzete 20. prosinca 2023. pa da je tužba radi smetanja posjeda od 15. siječnja 2024. podnesena u prekluzivnom roku od 30 dana od saznanja za čin smetanja posjeda i počinitelja,

- da je na očevidu 10. srpnja 2024. sud na licu mjesta identificirao prijepor uz pomoć geodetskog vještaka iz CADCOM d.o.o. Ured Karlovac u osobi Andreje Omić koja je odmah na licu mjesta utvrdila da se prijepor nalazi na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da je na skici očevida geodetskog vještaka (strana 53 spisa) prijepor obojan žutom bojom, označen točkama A-B-C-D-E-F-G-H-J-K-L-A, površine od 160 m2, da je također vidljivo da se prijepor nalazi uz kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], a na prijeporu da je ucrtan i položaj iskopane lipe,

- da je na licu mjesta tužiteljica pokazala svoj posjed do pravca označenog točkama A-B-C-D-E-F-G-H, dok je točkama J-K-L omeđen prijepor na pravcu koji ujedno predstavlja katastarsku među između kčbr. [katastarska čestica], s jedne strane i kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina],

- da je prijepor identificiran na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji u zk. ul. [broj ZK uloška] Zemljišnoknjižnog odjela Ozalj Općinskog suda u Karlovcu, dolazi upisan kao vlasništvo tužene, dok se susjedna kčbr. [katastarska čestica] u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] vodi kao suvlasništvo više osoba, a među njima tužiteljica u 150/5760 dijela, i tužena u 1188/5760 dijela, dok je kčbr. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao suvlasništvo više osoba, i to tužiteljice 3030/5760 dijela, i tužene u 1188/5760 dijela,

- da je prema podacima Državne geodetske uprave Područnog ureda za katastar Karlovac Odjel za katastar nekretnina [adresa]:kčbr. [katastarska čestica] upisana u [broj] k. o. [katastarska općina] kao posjed tužene; da je kčbr. [katastarska čestica] u [broj] k. o. [katastarska općina] upisana kao posjed više osoba, a među njima tužiteljica u 3030/5760 dijela, i tužena u 1188/5760 dijela; da je kčbr. [katastarska čestica] u [broj] k. o. [katastarska općina] upisana kao posjed na više osoba, a među njima tužiteljica u 150/5760 dijela, i tužena u 1188/5760 dijela,

- da je na licu mjesta sud neposrednim opažanjem utvrdio da: su vidljivi tragovi kopanja i skidanja sloja zemljišta tako da je na spornom pravcu, bliže cesti, vidljiva i mala visinska razlika između zemljišta; da sporni pravac ide rubom potkopanog, dok su prema podnožju na istom pravcu samo na nekim dijelovima bili vidljivi tragovi kopanja, ali je zato pravac u nastavku bio vidljiv i kao razlika u košnji time da je sa strane tužiteljice, uključujući i prijepor bilo pokošeno, dok je na strani tužene trava bila viša,

- da su svjedoci suglasno iskazali da je tužiteljica nastavila kositi prijepor, a da je u tome nisu ometali niti svojatali predmetno zemljište ZH ni tužena koje nikada da nisu vidjeli da bi kosili na spornom dijelu zemljišta,

- da je iz iskaza svjedoka L sud utvrdio da se faktičan posjed zemljišta razlikovao od stanja prema katastarskim međama jer su prednici stranaka posjedovali zemljište do nekadašnje drvene ograde koja je u međuvremenu uklonjena, ali i da se nakon uklanjanja ograde nije promijenilo posjedovno stanje jer je tužiteljica nastavila kositi i posjedovati predmetno zemljište do pokazanog pravca nekadašnje ograde sve dok tužena nije bagerom iskopala i poravnavala predmetni dio zemljišta te na taj način faktično oduzela tužiteljici posjed predmetnog zemljišta,

- da bi se pravac nekadašnje ograde prema pokazivanju svjedoka čak nalazio i nešto bliže kući tužene, odnosno nešto iza utuženog pravca A-B-C-D-E-F-G-H, pa da iz njihovih iskaza proizlazi da se prijepor nesmetano nalazio u posjedu tužiteljice i njenih prednika do utuženog smetanja posjeda,

- da su identično kao svjedoci L iskazali brat tužiteljice ĐH i šogorica tužiteljice ŽH, čije iskaze da je sud u tom dijelu prihvatio jer nisu u suprotnosti s utvrđenjima suda na temelju iskaza svjedoka koji nisu osobno zainteresirani za ishod postupka, da iz njihovih iskaza proizlazi da je tužiteljica neometano posjedovala predmetno zemljište do trenutka utuženog čina smetanja posjeda,

- da sud nije povjerovao iskazu svjedoka DH, izvanbračnog supruga tužene,

- da sud nije povjerovao tuženoj i svjedoku DH da je tužena kupila i posjedovala prijeporno zemljište.

7. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud je zaključio da su posjed na prijeporu imali tužiteljica i njeni prednici koji su s prednikom tužene (ZH) poštovali među koja je išla pravcem nekadašnje drvene ograde i koja je u postupku identificirana na pravcu A-B-C-D-E-F-G-H, i do kojeg su roditelji tužiteljice u gornjem dijelu imali vrt, a nakon uklanjanja ograde i nakon što su umrli roditelji tužiteljice, tužiteljica da je nastavila kositi prijepor. Tužena da nije bila u posjedu niti u suposjedu prijepora te je poduzetim radnjama kopanja bagerom, skidanja sloja zemljišta koje je nakon toga bagerom utabano, i uklanjanja stabla lipe, smetala tužiteljicu u njenom posljednjem mirnom posjedu prijepora. Samo na temelju okolnosti što je nakon počinjenog smetanja posjeda, tužiteljica pokosila zemljište, ne može se smatrati da je samo tom radnjom vratila posjed koji joj je oduzet kopanjem i skidanjem sloja zemljišta. Stoga da je tužiteljici valjalo pružiti posjedovnu zaštitu na prijeporu prema odredbama članka 22. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 , 94/17 -dalje: ZV) pa da je time tužbeni zahtjev usvojen u cijelosti.

8. Sa zaključkom prvostupanjskog suda suglasan je i ovaj sud drugog stupnja.

9. Odredbom članka 21. stavak 1. i 4. ZV. propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda u posebnom postupku pred sudom ili putem samopomoći, dok je člankom 22. stavak 1. istog Zakona propisno da posjednik koje mu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kako je to bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

10. Zaštita posjeda može se ostvariti sudskim putem ili putem dopuštene samopomoći, a u skladu s odredbama čl. 22. i 27. ZV. Sud pruža takvu zaštitu u posebnom hitnom postupku prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu (prema čl. 22. st. 2. ZV).

11. Nije u pravu žaliteljica kada ukazuje na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP jer pobijana odluka nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, njezina je izreka razumljiva, ne proturječi sama sebi ni svojim razlozima, odluka ima jasne i neproturječne razloge o odlučnim činjenicama, o tim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima odluke navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika, kao što nije u pravu kada navodi da se prvostupanjsko rješenje temelji na pogrešnom i nepotpuno utvrđenom činjenicom stanju. Naime, sud prvog stupnja, ispitao je sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu, te je na temelju nespornih činjenica, kao i onih utvrđenih na temelju izvedenih dokaza i njihove valjane ocjene (članak 8. ZPP) potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje.

12. Dakle, pravilno je prvostupanjski sud na temelju utvrđenih činjenica, koje imaju uporište u izvedenim dokazima, zaključio da se u konkretnom slučaju ne radi o suposjedu stranaka, da je tužiteljica sa svojim prednicima bila zadnja mirna posjednica prijepora i da je kao takva aktivno legitimirani na traženje posjedovne zaštite, u situaciji kada je tužena samovlasno, poduzetim radnjama uklanjanjem stabla lipe koje je raslo po sredini prijepora, a ne na međi, kako to i proizlazi iz skice očevida, kao i saslušanja svjedoka L i ŽH i kopanjem bagerom skinula sloj zemlje koji je kasnije bagerom utaban smetala tužiteljicu u mirnom posjedu prijepora.

13. Stoga, je prvostupanjski sud pozivom na odredbe članka 21. i 22. ZV pravilno prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice za pružanje posjedovne zaštite spram tužene utvrđujući da je tužba podnesena u roku, da je tužena oduzela tužiteljici posjed prijepora i da je tužena dužna uspostaviti posjedovno stanje kakvo je bilo u času smetanja kao i da joj se zabranjuje takvo ili slično smetanje posjeda ubuduće.

14. Raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničiti će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, dok je isključeno raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete (članak 441. ZPP). Sud odlučuje o tužbenom zahtjevu na temelju činjenica koje utvrdi u provedenom postupku sukladno odredbi članka 7. i 8. ZPP, a stranke su dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima te činjenice potvrđuju. Za predmet spora nije odlučno tko je upisan kao vlasnik prijeporne nekretnine, već tko se nalazi u posjedu iste i jeli počinjen čin smetanja, što je prvostupanjski sud i utvrdio.

15. Suprotno žalbenim navodima u utvrđenju relevantnih činjenica prvostupanjski sud je ispravno cijenio iskaze saslušanih svjedoka te stranaka u kontekstu utvrđenja do kojih je sud došao izvođenjem ostalih dokaza. Te dokaze sud je cijenio na način kako to nalaže odredba članka 8. ZPP o čemu prvostupanjsko rješenje sadrži valjane i jasne razloge koje žalbenim navodima tužene nisu dovedeni u sumnju te ih prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

16. Osporavajući navedena činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda tužena se u svojim žalbenim navodima zadržava na tome da sudskoj ocjeni dokaza suprotstavlja vlastitu ocjenu dokaza. Sudska ocjena dokaza koju je učinio prvostupanjski sud i koja je prihvaćena od strane drugostupanjskog suda suglasna je odredbi članka 8. ZPP i takva ocjena dokaza žalbom nije dovedena u sumnju jer nema proturječja između obrazloženja prvostupanjskog rješenja i izvedenih dokaza.

17. Kako je tužiteljica dokazala pretpostavke za pružanje zaštite a sukladno citiranim odredbama ZV i da je tužba podnesena u zakonskom roku sukladno članku 21. stavak 3. ZV to je osnovano prvostupanjski sud prihvatio tužbeni zahtjev iste.

18. Pravilna je i odluka o trošku postupka koja je valjalo utemeljena na odredbi članak 154. stavak 1. ZPP u svezi s člankom 155. ZPP koja žalbenim navodima nije dovedena u sumnju.

19. Kako na izložen način nisu ostvareni istaknuti žalbeni razlozi, valjalo je žalbu tužene odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje u pobijanom dijelu, slijedom čega je riješeno kao u izreci (članak 380. točka 2. ZPP

U Splitu, 3. lipnja 2025.

Sudac:

Ana Grbavac