REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] E 5

Poslovni broj: Us I-1497/2023-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Ani Sabljak, uz sudjelovanje zapisničarke Petre Horvat Delimehić, u upravnom sporu tužitelja EK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Boris Grgurić, odvjetnik u Ogulinu, Josipa bana Jelačića 8, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Zagreb, Antuna Mihanovića 3, OIB: 84397956623, radi invalidske mirovine, 3. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništavanja rješenja tuženika KLASA: UP/II 141-02/23-01/03952015930, URBROJ: 341-99-05/3-23-1693 od 27. lipnja 2023.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnoga spora.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II 141-02/23-01/03952015930, URBROJ: 341-99-05/3-23-1693 od 27. lipnja 2023. odbijena je kao neosnovana žalba tužitelja izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u [adresa], KLASA: UP/I 141-02/22-01/03952015930, URBROJ: 341-07-05/3-22-7016 od 11. ožujka 2023., a kojim rješenjem je tužitelju, kao dosadašnjem korisniku invalidske mirovine, priznato i dalje zbog opće nesposobnosti za rad pravo na invalidsku mirovinu, s uzrokom invalidnosti i dalje 60% bolešću zadobivenom u svezi Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članovima njihove obitelji (PTSP), a dijelom 40% bolešću izvan tih okolnosti.

2. Tužitelj pravodobno podnesenom tužbom osporava zakonitost navedenog rješenja zbog povrede odredaba upravnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Ukazuje na znatno pogoršanje zdravstvenog stanja zbog progresije bolesti u vezi sa sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Ističe s tim u vezi kako je prema nalazu i mišljenju Vijeća viših vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom od 2. svibnja 2018. i njihovoj ocjeni oštećenja organizma po dijagnozi T 238D od 40% zbog komordibiteta depresije vidljivo da se radi o pogoršanju stanja. Predlaže da sud poništi rješenje tuženika i sam riješi upravnu stvar na način da prizna povećanje uzroka invalidnosti.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbeni zahtjev i ostaje kod navoda iznijetih u osporavanom rješenju budući iz dvostupanjskog vještačenja proizlaze utvrđenja kako nema promjene u omjeru uzroka nastanka invalidnosti. Predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.

4. U sporu je održana rasprava te je strankama, u skladu s odredbom čl. 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine broj 36/24., dalje: ZUS), dana mogućnost da se izjasne o zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

5. Među strankama je sporno je li kod tužitelja došlo do pogoršanja zdravstvenog stanja koje je od utjecaja na promjenu omjera uzroka invalidnosti.

6. Radi razjašnjenja činjenica važnih za donošenje odluke (čl. 49. st. 2. ZUS-a), sud je proveo dokazni postupak čitanjem dokumentacije koja se nalazi u spisu ovog upravnog spora i spisu predmeta upravnog postupka koji je prethodio ovom sporu te je izveden dokaz medicinskim vještačenjem po stručnoj ustanovi Medicini rada Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb (pisani nalaz i mišljenje na stranici 34-46 spisa, usmeni na stranici 76-77 spisa).

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, u skladu s odredbom čl. 114. st. 3. ZUS-a, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Iz podataka spisa je razvidno kako je pravomoćnim rješenjem Područne službe Karlovcu broj spisa: 16525 od 8. lipnja 2009. tužitelju priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad uslijed 60% bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i 40% bolesti izvan tih okolnosti kako je određeno Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članovima njihove obitelji (Narodne novine broj 174/04., 92/05., 2/07., 107/07., 65/09., 137/09., 146/10., 55/11., 140/12., 33/13., 148/13., 92/14.; dalje: ZHBDR). Dakle, tužitelju je u pravomoćno okončanom postupku utvrđena opća nesposobnost za rad s podijeljenim uzrokom. Predmetnim postupkom, koji je pokrenut na zahtjev tužitelja od 7. siječnja 2021., ponovno je procijenjena radna sposobnost tužitelja s obzirom na to je li došlo do pogoršanja zdravstvenog stanja koje je od utjecaja na promjenu uzroka nastanka invalidnosti. Povodom žalbe protiv prvostupanjskog rješenja od 11. ožujka 2023., donesenog u ponovnom postupku, drugostupanjsko tijelo je pribavilo Nalaz i mišljenje Vijeća vještaka Središnjeg ureda Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, KLASA: 561-01/21-09/156, URBROJ: 426-04- 01/10-23-17, evidencijski broj vještačenja: 903528 od 24. svibnja 2023. Iz navedenog nalaza proizlazi ocjena Vijeća vještaka kako zaostalo bolesno stanje i nadalje uvjetuje opću nesposobnost za rad, uzrok da je i nadalje 60% bolest u svezi ZHBDR (PTSP s trajnim promjenama i depresivnim pomakom), a 40% bolest koja nije u svezi učešća u Domovinskom ratu (depresivna simptomatologija vezana uz druge bolesti i životne okolnosti, posljedice ozljede iz 1998. - tubularni vid, tegobe lokomotornog sustava, oštećenje živaca, polineuropatija, degenerativne bolesti lokomotornog sustava, kolitis, smetnje prostate, hipertenzija), te slijedom navedenog da nema osnove za promjenom omjera uzroka invalidnosti od onog kako je ranije utvrđeno.

9. Na sporne okolnosti sud je izveo dokaz medicinskim vještačenjem. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka od 17. veljače 2025. proizlazi kako se tužitelj u razdoblju od rujna 1995. do listopada 1996. liječio ambulantno psihijatrijski pod dijagnozom PTSP-a s anksiozno depresivnom slikom, da je u rujnu 1998. bio sudionik prometne nezgode u kojoj je zadobio teške tjelesne ozljede te da trajna destabilizacija zdravstvenog stanja nastaje nakon predmetne prometne nezgode. Nakon provedenog liječenja i rehabilitacije nakon nezgode, da kod tužitelja zaostaju trajne posljedice ovih ozljeda u vidu ograničenja pokretljivosti i slabosti desne ruke i ramena, teškog oštećenja vidnih živaca sa 90%-tnim suženjem vidnog polja obostrano, glavobolja i blažeg slabljenja kognitivnih funkcija te da se po ozljeđivanju prati progresija psihičkog poremećaja kod tužitelja u vidu kroničnog PTSP-a s trajnim promjenama osobnosti i dominantnom depresivnom slikom bez trajnije stabilizacije emocionalnog funkcioniranja. Dijagnozu kroničnog ratnog PTSP-a koja je dovela do trajnih promjena strukture osobnosti sa anksioznim i depresivnim simptomima, uz početna kognitivna odstupanja u sklopu psihoorganskog sindroma, da potvrđuju psihologijska ispitivanja provedena 2005. i 2018. Nakon ozljeđivanja u prometnoj nezgodi 1998. da se kod tužitelja dodatno prati progresivni tijek bolnog sindroma slabinske kralježnice temeljen na degenerativnim promjenama zadnja dva segmenta slabinske kralježnice. Uzimajući u obzir tužiteljevu razinu obrazovanja i zanimanja (autolimar/prodavač srednje stručne spreme), opisana kombinacija trajnih tjelesnih, psihičkih i osjetilnih zdravstvenih poremećaja (oštećenje funkcije desne ruke, teže oštećenje vida, bolni sindrom slabinske kralježnice, PTSP sa trajnim promjenama osobnosti) dovodi do njegove opće nesposobnosti za rad, te je s istom kategorijom opravdano ocjenjivan pri tuženiku od 2005. na dalje. Pretežiti dio trajnog poremećaja psihičkog funkcioniranja tužitelja je uzročno-posljedično povezan sa sudjelovanjem u Domovinskog ratu (PTSP sa trajnim promjenama osobnosti i depresivnim poremećajem), dok su ostali trajni zdravstveni poremećaji koji utječu na radnu sposobnost tužitelja uzročno-posljedično povezani sa ozljedama koje je zadobio u prometnoj nezgodi 1998. (oštećenje funkcije desne ruke i vida, posttraumatski psihoorganski sindrom), ili se radi o bolesti koja nije uzročno- posljedično povezana sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu (bolni sindrom slabinske kralježnice). Zaključuje kako je utvrđeni omjer uzroka opće nesposobnosti za rad tužitelja od strane tuženika pravilan, tj. uzrok opće nesposobnosti za rad tužitelja je bolest u svezi sudjelovanja u Domovinskom ratu 60%, a posljedice ozljeda i bolest koje nisu u svezi sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu 40%.

10. Tužitelj je istaknuo primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka, odnosno na utvrđeni omjer uzroka invalidnosti, budući iz nalaza i mišljenja od 14. srpnja 2015. (stranica 61/1 - 73/1 spisa) provedenog u parničnom postupku radi naknade štete, tamo vještak utvrdio 70% oštećenja organizma s osnove bolesti PTSP.

11. Stalni sudski vještak medicine rada i sporta prim.dr.sc. Jelena Macan, dr. med., zaposlenik stručne ustanove vještačenja, je na ročištu od 20. svibnja 2025. prilikom usmenog iznošenja nalaza i mišljenja pojasnila kako je medicinska dokumentacija kojom se služila prilikom izrade nalaza bila puno opsežnija od one kojom se služio vještak u parničnom postupku, čime ni podaci na temelju kojih je sačinjen nalaz nisu istovjetni onima iz konkretnog spora. Nadalje, da nalazi nisu usporedivi obzirom i na različite zadaće i kriterije procjene. Mišljenja je kako u trenutku izrade nalaza iz 2015. nije bilo moguće utvrditi da su promjene u smislu PTSP i anksiozno-depresivnog stanja kod tužitelja bile trajnog karaktera, a to stoga što se tužitelj prije prometne nezgodne 1998. liječio pod predmetnim dijagnozama u razdoblju od rujna 1995. do listopada 1996., a nakon toga se više do prometne nezgode nije liječio psihijatrijski, ujedno da je takvo liječenje upitno budući u navedenom razdoblju o istom nema zapisa u zdravstvenom kartonu tužitelja, odnosno nema upisa o propisanim lijekovima u svrhu liječenja, kao i da se radi o razdoblju koji je iskustveno prekratak u smislu dijagnostike da bi se u istom moglo utvrditi kako se radi o trajnom stanju, a posebno uzevši u obzir činjenicu što je tužitelj 1997. imao stresnu situaciju koja je rezultirala njegovim naknadnim služenjem zatvorske kazne (dugotrajan sudski proces), a 1998. prometnu nezgodu, te da se bez tih stresnih događaja koji su uslijedili nakon navedenog liječenja ne može tvrditi tijek PTSP-a kojeg je liječio prije tih događaja (od 1995. do 1996.).

12. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka obzirom da je isti sačinjen detaljno i potpuno, utemeljen na raspoloživoj opsežnoj medicinskoj dokumentaciji, sukladan pravilima struke i mjerodavnim normama Uredbe o metodologijama vještačenja (Narodne novine broj: 96/23.; dalje: Uredba). Vještakinja je u cijelosti odgovorila na postavljenu zadaću, dala je jasne, uvjerljive te argumentirane razloge o postotku uzroka invalidnosti tužitelja koji je nastao kao posljedica bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i postotku uzroka invalidnosti koji je nastao kao posljedica bolesti izvan tih okolnosti. Dodatnim očitovanjem otklonila je u cijelosti iznesene prigovore tužitelja. Ovdje se ujedno ukazuje tužitelju kako je postupak medicinskog vještačenja u mirovinskom osiguranju reguliran odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13., 33/15., 93/15., 120/16., 62/18., 115/18., 102/19. 84/21., 119/22.; dalje: ZOMO) i Uredbe u svezi s čl. 15. st. 3. ZHBDR-a, stoga i nalaz i mišljenje vještaka donesenih u drugim sudskim postupcima, kao u konkretnom slučaju u postupku radi naknade štete koji se vodio pred Općinskim sudom u Karlovcu, nije od utjecaja na donošenje zakonite odluke u ovom upravnom sporu i upravnom postupku u kojem je ocjena uzroka invalidnosti tužitelja donesena primjenom odredbi ZOMO-a i Uredbe, a koji propisi su relevantni za odlučivanje o pravima iz mirovinskog osiguranja.

13. Razmotrivši cjelokupno stanje spisa te uzevši u obzir dane ocjene, kako u prethodno vođenom postupku u kojem je utvrđen nastanak opće nesposobnosti za rad tužitelja s istim omjerom uzroka, kao i medicinsku dokumentaciju tužitelja, te nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka od 17. veljače 2025. i 20. svibnja 2025., sud smatra da je nalaz i mišljenje Vijeća viših vještaka pravilan te predstavlja valjanu osnovu za donošenje osporavanog rješenja. Obrazloženja dane ocjene su prihvatljiva te iz istih ne proizlazi da je kod tužitelja došlo do pogoršanja zdravstvenog stanja na način da se promijenio omjer uzroka njegove invalidnosti od onog kako je ranije utvrđeno, odnosno sud je utvrdio da je kod tužitelja i dalje prisutna invalidnost 60% uzrokovana bolešću zadobivenom u svezi ZHBDR i 40% uzrokovana bolešću izvan tih okolnosti, uslijed čega mu je i nadalje priznato pravo na invalidsku mirovinu.

14. Slijedom, budući je osporeno rješenje doneseno u pravilno provedenom postupku na temelju potpuno i pravilno utvrđenog činjeničnog stanja i uz pravilnu primjenu materijalnog prava, izreka rješenja je jasna, obrazloženje sadrži razumne i dostatne razloge koji opravdavaju njegovo donošenje (čl. 98. st. 5. Zakona o općem upravnom postupku, Narodne novine br. 47/09., 110/21.), to tuženik nije povrijedio zakon na štetu tužitelja te je na temelju odredbe čl. 116. st. 1. ZUS-a odlučeno kao u t. I. izreke ove presude.

15. O trošku upravnog spora sud je odlučio primjenom odredbe članka 147. stavka 1. ZUS-a prema kojoj stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Kako tužitelj nije uspio u ovom upravnom sporu, nema zakonskog osnova udovoljiti njegovom zahtjevu za nadoknadu troškova upravnog spora. Stoga je sud odlučio kao u t. II. izreke presude.

16. Iako je donesena presuda kojom je tužbeni zahtjev odbijen, tužitelj nije pozvan na plaćanje sudske pristojbe za tužbu i presudu jer je oslobođen plaćanja sudskih pristojbi na temelju odredbe čl. 11. st. 1. t. 16. Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine broj 118/18., 51/23.).

U Rijeci 3. lipnja 2025.

Sutkinja

Ana Sabljak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude (čl. 131. st. 1. i 2. ZUS-a). Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. st. 6. ZUS-a).