Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž-260/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Karlovcu po sucu Vesni Britvec, u ostavinskom predmetu iza pokojnog ZR iz [adresa], odlučujući o žalbi podnositelja zahtjeva APS DELTA S.A. Veliko Vojvodstvo Luksemburg, Avenue J.F. Kennedy 46a 6, rue Eugène Ruppert, L-2453-Luksemburg, zastupan po generalnom punomoćniku Mislavu Bistroviću odvjetniku iz Zagreba, izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Vrbovcu od 15. siječnja 2025., broj O- 1539/2024-17, 3. lipnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba APS DELTA S.A. Veliko Vojvodstvo Luksemburg, Avenue J.F.Kennedy 46a 6, rue Eugène Ruppert, L-2453-Luksemburg, te se rješenje Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Vrbovcu od 15. siječnja 2025., broj O- 1539/2024-17 ukida i predmet se vraća na ponovno odlučivanje.

Obrazloženje

1. Rješenjem Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Vrbovcu od 15. siječnja 2025., broj O-139/2024-17 odbija se kao neosnovan prigovor APS DELTA S.A., podnesen protiv Rješenja javnog bilježnika Jasne Galešić iz Vrbovca poslovni broj O- 567/2016, UPP/OS-123/16 od 18. rujna 2024. te se navedeno rješenje u cijelosti održava na snazi.

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je pravovremeno izjavio podnositelj zahtjeva APS DELTA S.A. Veliko Vojvodstvo Luksemburg, Avenue J.F. Kennedy 46a 6, rue Z Ruppert, L-2453-Luksemburg - dalje žalitelj, iz svih žalbenih razloga. Žalitelj u bitnome navodi da prema odredbama Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19, dalje ZN), ostaviteljevu imovnu čini sve što je u trenutku smrti bilo ostaviteljevo pa i sva prava ostavitelja na nekretnini koja se nalazi kod druge osobe uz naznaku kod koga se nalazi i po kojem temelju. Tako navodi da fiducijarni dužnik – ostavitelj u ovom slučaju, s kojeg je vlasništvo preneseno radi osiguranja, zadržava pravo da mu nekretnina bude vraćena u punopravno vlasništvo nakon ispunjenja osigurane tražbine, pa da je razvidno da ono predstavlja imovinsko pravo koje je kao takvo trebalo biti obuhvaćeno rješenjem o nasljeđivanju. Žalitelj predlaže žalbu prihvatiti a pobijano rješenje ukinuti i vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Žalba je osnovana.

4. Ispitujući prvostupanjsko rješenje i postupak koji je prethodio njegovom donošenju kao i žalbene navode žalitelja, ovaj sud je utvrdio da pobijano rješenje nije zahvaćeno niti je prvostupanjski sud prilikom donošenja rješenja počinio koju od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. Zakona o parničnom postupku ( Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 6/24 u daljnjem tekstu ZPP), koji se primjenjuje temeljem članka 175. stavak 2. ZN, a na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 365. stavak 2. ZPP. Međutim, prvostupanjski sud nije pravilno utvrdio činjenično stanje pa nije pravilno primijenio materijalno pravo donoseći pobijano rješenje.

5. Iz pobijanog rješenja kao i iz stanja spisa proizlazi:

- da je rješenjem prvostupanjskog suda broj O-567/16 UPP/OS-123/16-9 od 6. lipnja 2016., obustavljen ostavinski postupak jer nije bilo imovine za nasljeđivanje budući je utvrđeno da je svoju imovinu ostavitelj raspodijelio za života Ugovorom o doživotnom uzdržavanju sklopljenim s ZRL,

- da je 14. rujna 2021. doneseno rješenje o nasljeđivanju jer su zakonski nasljednici pokrenuli postupak za raspoređivanje naknadno pronađene imovine ostavitelja i to nekretnina ostavitelja koje nisu bile obuhvaćene Ugovorom o doživotnom uzdržavanju, no budući su se nasljednici odrekli nasljedstva to je vlasništvo ošasne imovine prešlo na Grad Križevce,

- da je žalitelj podnio zahtjev radi raspoređivanja naknado pronađene imovne iza pokojnog VR, na nekretnini čkbr. [katastarska čestica] kuća broj 44 sa dvorištem u [adresa] površine 295 čhv upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na kojoj da je kao vlasnik bio upisan ostavitelj ZR,

- da je zahtjev odbačen rješenjem javnog bilježnika Jasne Galešić iz Vrbovca kao povjerenika prvostupanjskog suda pod brojem O-69/2019 (ranije O-567/2016), UPP/OS-123/16-69,

- da je 29. studenog 2023. podnio novi zahtjev sada za raspoređivanje naknadno pronađene imovine – prava na povrat vlasništva temeljem članka 323. Ovršnog zakona,

- da je zahtjev odbijen rješenjem javnog bilježnika pod brojem O-567/2016, UPP/OS- 123/16-79 Pu O-69/2019., od 18. rujna 2024., a protiv kojeg rješenja je žalitelj izjavio prigovor koji je prvostupanjski sud pobijanim rješenjem odbio.

6. Odredbom članka 234. ZN-a određeno je da ako se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju pronađe imovina koja nije obuhvaćena tim rješenjem, sud neće ponovno provoditi ostavinsku raspravu, nego će ovu imovinu novim rješenjem rasporediti na temelju prije donesenog rješenja o nasljeđivanju, osim ako se neki od nasljednika odrekao nasljedstva ili svoj nasljedni dio ustupio sunasljedniku. Ako prije nije bila vođena ostavinska rasprava, sud će je po službenoj dužnosti provesti samo ako su pronađene nekretnine ili s njima izjednačena prava, a ako su pronađene pokretnine ili s njima izjednačena prava, sud će provesti ostavinsku raspravu samo na zahtjev zainteresiranih osoba.

7. Odredbom članka 179. ZN propisano je tko se sve smatra strankom u postupku, odnosno kako se strankom u smislu Zakona o nasljeđivanju smatraju nasljednici i zapisovnici kao i druge osobe koje ostvaruju neko pravo iz ostavine.

8. Nesporno je da je žalitelj osoba koje ostvaruju neko pravo iz ostavine, pa ima pravni interes da se iza ostavitelja BR utvrdi naknadno pronađena imovina koju čini nekretnina u fiducijarnom vlasništvu predlagatelja, dakle nekretnina na kojoj je ostavitelj upisan kao potonji vlasnik, odnosno prava koja proizlaze iz te imovine, tj. pravo na povrat vlasništva, na nekretnini koja je u svrhu osiguranja novčane tražbine vlasništvo provedeno na fiducijranog vlasnika, pa žalitelj ostvaruje prava iz ostavine.

9. Fiducijarno vlasništvo podrazumijeva svoju ograničenost raskidnim uvjetom, odnosno ako fiducijaru (fiducijarnom vjerovniku) tražbina osigurana prijenosom prava vlasništva stvari bude ispunjena, pravo vlasništva te stvari vraća se fiducijantu (fiducijarnom dužniku).

10. Iz stanja spisa proizlazi da je temeljem Trostranog ugovora o ustupu i prijenosu tražbina u zemljišnim knjigama umjesto Zagrebačke banke d.d. kao vlasnik upisan podnositelj prijedloga za raspoređivanje naknadno pronađene imovine APS DELTA S.A., ali kako se radi o fiducijranom vlasništvu, a žalitelj je u spis predmeta dostavio sve dokaze iz kojih proizlaze činjenica o prijenosu vlasništva radi osiguranja novčane tražbine, da bi žalitelj mogao ostvariti svoju tražbinu neophodno je da se rješenjem utvrdi da ostavinsku imovinu čini pravo na povrat vlasništava i da se utvrde nasljednici.

11. Predmet ostavinskog postupka su - i prava u pogledu ostavine koja pripadaju nasljednicima i drugim osobama sukladno odredbi članka 174. ZN-a. U odnosu na pok. ostavitelja kao potonjeg vlasnika takvo pravo čini i pravo pok. ostavitelja na povrat vlasništva nekretnine čkbr. [katastarska čestica] kuća broj 44 sa dvorištem u [adresa] površine 295 čhv upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na ime prethodnog vlasnika uz zabilježbu, da je prijenos prava vlasništva izvršen radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 12.600,00 EUR prijenosom prava vlasništva na nekretnini, i to takvo pravo na povrat prava vlasništva može biti predmetom nasljeđivanja u ostavinskom postupku.

12. Prema stajalištu Ustavnog suda Republike Hrvatske izraženog u odluci br. U-III-10/2003 od 13. ožujka 2008. da osiguranje tražbine prijenosom prava vlasništva na nekretnini (fiducijarno osiguranje) ne dovodi na strani vjerovnika (kreditora, fiducijara) do stjecanja svih onih ovlaštenja koja ima drugi vlasnik nekretnine jer on nekretninu, u pravilu, ne koristi i nema je u neposrednom posjedu, već je kao neposredni posjednik koristi fiducijant (dužnik) i da se radi zapravo o svojevrsnom ograničenom stvarnom pravu sličnom založnom pravu pa se sukladno stajalištu izraženom u nastavnoj odluci br. U-III-3303/2008 od 30. rujna 2010. u odnosu na fiducijarno osiguranje tražbine, a polazeći od odredbe članka 297. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima primjenjuju odredbe tog Zakona kojima se uređuje hipoteka.

13. U ovom postupku nesporno je da postoji naknadno pronađena imovina, koju čini nekretnina u fiducijarnom vlasništvu žalitelja. Riječ je o uvjetnom vlasništvu koje se pod određenim uvjetima vraća prijašnjem vlasniku (ostavitelju), pa naknadno pronađenu imovinu nesporno čini opisana nekretnina, odnosno pravo na povrat vlasništva predmetne nekretnine, na kojem je vlasništvo žalitelja izvršeno uz zabilježbu da je prijenos prava vlasništva na nekretninama ostavitelja obavljen radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 12.600,00 EUR.

14. Dakle, prvostupanjski sud je zanemarujući smisao i značenje fiducijarnog vlasništva, pogrešno utvrdio da ostavitelj nije ostavio naknadno pronađenu imovinu, jer da u trenutku smrti nije bio vlasnik predmetne nekretnine i da je kao vlasnik upisan žalitelj, a sve to zbog stava koji je iznio javni bilježnik u svom rješenju pod brojem O- 567/2016, UPP/OS-123/16-79 Pu O-69/2019., od 18. rujna 2024., da je APS DELTA S.A., odnosno, žalitelj, postao punopravni vlasnik predmetne nekretnine:“…..samo što zabilježba da se radi o prijenosu vlasništva radi osiguranja tražbine nije brisana u zemljišnim knjigama.“

15. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud upućuje APS DELTA S.A., - žalitelja na obrazloženje javnog bilježnika pod brojem O-567/2016, UPP/OS-123/16-79 Pu O- 69/2019. od 18. rujna 2024., a kojim odbija njegov zahtjev za raspoređivanje naknadno pronađene imovine kao prava na povrat vlasništva temeljem članka 323. Ovršnog zakona.

16. Iz rješenja Javnog bilježnika pod brojem O-567/2016, UPP/OS-123/16-79 Pu O-69/2019., od 18. rujna 2024., proizlazi da smatra da zbog činjenice da je fiducijarni vlasnik temeljem članka 277. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 57/96) koji odgovara članku 290. Ovršnog zakona iz 2012. (Narodne novine broj 139/2012), već nakon 3. listopada 2011., kada je javni bilježnik Dubravka Koretić iz Vrbovca na ugovoru o kreditu uz fiducijarno osiguranje od 10. prosinca 2002., stavila potvrdu ovršnosti 3. listopada 2011., bio ovlašten zatražiti od ostavitelja preko javnog bilježnika, da u roku od 15 dana obavijesti fiducijarnog vlasnika, tada Zagrebačku banku d.d., zahtjeva li da se nekretnina na kojoj je vlasništvo preneseno radi osiguranja proda ili unovči putem javnog bilježnika, a da podnositelj zahtjeva - žalitelj, nije priložio potvrdu da je to učinjeno, pa da je logično da se ostavitelj nije izjašnjavao, a nema ni potvrde Zagrebačke banke d.d. da je ikada obavijestila ostavitelja putem javnog bilježnika da ne želi zadržati nekretninu radi isplate. Javni bilježnik smatra da zbog neaktivnosti Zagrebačke banke d.d., da je ona postala punopravni vlasnik nekretnine, a da je nakon sklapanja Trostranog ugovora o ustupu i prijenosu tražbine u zemljišnom knjigama 8. prosinca 2017., kao vlasnik upisan žalitelj APS DELTA S.A.

17. Osnovano žalitelj u žalbi navodi da ovakav stav javnog bilježnika i prvostupanjskog suda koji upućuje na obrazloženje rješenja javnog bilježnika kojim odbija zahtjev APS DELTA S.A., za raspoređivanje naknadno pronađene imovine, odnosno prava ostavitelja na povrat vlasništva, nije pravilan, budući odredbama OZ- a nije propisana neaktivnost fiducijarnog vlasnika kao jedan od načina stjecanja punopravnog vlasništva, već su propisana prava koja ima u slučaju dužnikova zakašnjenja.

18. Slijedom navedenog, a s obzirom da odluka prvostupanjskog suda nije pravilna ni zakonita, valjalo je na temelju članka 380. točka 3. ZPP-a u svezi s člankom 175. stavak 2. ZN-a prihvatiti žalbu žalitelja, ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti sudu prvog stupnja na daljnji postupak.

19. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će, ponovno provesti postupak sada po prijedlogu APS DELTA S.A. - žalitelja, ali radi rasporeda naknadno pronađene imovine kao prava na povrat vlasništva, a ovisno o nasljedničkim izjavama donijeti pravilnu i zakonitu odluku o rasporedu naknadno pronađene imovine na fiducijranom vlasništvu ostavitelja kao pravu na povrat vlasništva, utvrđivanjem nasljednika iza pokojnog ostavitelja ZR.

U Karlovcu 3. lipnja 2025.

Sudac:

Vesna Britvec