REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl.br. Pr-1849/2022-50

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Danijeli Marotti Andrić, u pravnoj stvari tužiteljice ĐJL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Predragu Kraliku, odvjetniku u Bjelovaru, protiv tužene Republike Hrvatske za Ministarstvo obrane, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, radi isplate, nakon glavne i javne rasprave zaključene 12. svibnja 2025., u prisutnosti punomoćnika tužiteljice Predraga Kralika, odvjetnika i zastupnika tužene LJL, savjetnika u OGDO-a, Su-255/24, 2. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj - za Ministarstvo obrane da tužiteljici ĐJL, na ime razlike plaće isplati bruto iznos od 951,59 EUR (slovima: devetstotinapedesetjedan euro pedesetdevet centi) zajedno sa zateznim kamatama po kamatnoj stopi koja se od dana dospijeća pa do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna te od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, tekućom:

- na iznos od 49,81 EUR od 15.03.2017. godine

- na iznos od 55,13 EUR od 15.04.2017. godine

- na iznos od 134,37 EUR od 15.11.2017. godine

- na iznos od 68,53 EUR od 15.12.2017. godine

- na iznos od 61,45 EUR od 15.02.2018. godine

- na iznos od 17,13 EUR od 15.04.2018. godine

- na iznos od 177,23 EUR od 15.06.2019. godine

- na iznos od 19,23 EUR od 15.09.2020. godine

- na iznos od 9,62 EUR od 15.12.2020. godine

- na iznos od 48,29 EUR od 15.01.2020. godine

- na iznos od 200,97 EUR od 15.04.2021. godine

- na iznos od 95,50 EUR od 15.05.2021. godine

- na iznos od 14,33 EUR od 15.07.2021. godine pa do isplate

kao i naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 1.878,69 eura, s pripadajućim zateznim kamatama, tekućim od 2. lipnja 2025. do isplate, prema stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za isplatom zakonskih zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanom u dosuđenom bruto iznosu iz točke I. izreke.

III. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom parničnog troška za preostali iznos preko dosuđenog.

IV. Odbija se zahtjev tužene za naknadom parničnog troška kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužiteljica tužbi navodi da je zaposlena kod tužene MORH – Glavno tajništvo, Podregistar za unutarnju distribuciju i prijevoz klasificiranih podataka NATO-a i EU sa sjedištem u [adresa], na poslovima voditelja Odjela. U vremenskom razdoblju od 2017. godine (a i ranije) obavljanje službenih poslova i zadaća bilo je organizirano na način da je tužiteljica u spornom razdoblju ostvarivala prekovremene sate rada. Tužiteljica kao djelatnik Podregistra za klasificirane podatke NATO-a i EU ostvaruje dodatak zbog posebnih uvjeta službe sukladno Zakonu o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske (NN 79/06, 105/06). U spornom razdoblju tuženik nije plaćao tužiteljici dodatak za posebne uvjete rada na sve sate rada koje je tužiteljica odradila, navedeni dodatak tužiteljici nije obračunat i plaćen prilikom ostvarivanja prekovremenih sati rada već samo za sate redovnog rada, zbog čega je tužiteljica oštećena. Sukladno čl. 186.a Zakona o parničnom postupku tužiteljica se obratila tuženoj radi mirnog rješenja spora, ali je tužena takav zahtjev odbila kao neosnovan.

1.1. Nakon provedenog financijskog vještačenja, konačno preciziranim tužbenim zahtjevom podneskom od 12. listopada 2024. tužiteljica predlaže obvezati tuženu na isplatu ukupnog bruto iznosa od 951,59 eura s kamatama od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa pa do isplate, uz naknadu parničnog troška s kamatama od presuđenja do isplate.

2. Tužena u odgovoru na tužbu u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev. Poziva se na odredbu čl. 38. st. 1. podst. 2. i st. 3. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike („Narodne novine“ broj: 112/17). Navodi da su Uredbom o poslovima i posebnim uvjetima rada u državnoj službi („Narodne novine“ broj: 74/02, 58/08, 119/11, 33/13, 65/15, 02/17) utvrđeni poslovi s posebnim uvjetima rada u državnoj službi općenito i u pojedinim državnim tijelima. Međutim, navedenom Uredbom ne navode se poslovi koji se obavljaju i gdje se materijalna prava ostvaruju sukladno Zakonu o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj: 79/06 i 105/06), a koji Zakon se primjenjuje na tužiteljicu prilikom obračuna i isplate plaće, niti se navode radna mjesta Podregistra za klasificirane podatke NATO i EU. Obzirom da djelatnici Podregistra za klasificirane podatke NATO i EU dodatke na plaću ostvaruju sukladno Zakonu o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske to se na iste ne primjenjuju odredbe Kolektivnog ugovora prilikom isplate plaće za vrijeme prekovremenog rada. U razdoblju od siječnja do travnja 2017. tužiteljica je bila raspoređena u Glavno tajništvo Ministarstva obrane, Službi za opće poslove, pripremu i izradu akata, Podregistar za unutarnju distribuciju i prijevoz klasificiranih podataka NATO-a i EU-a na radno mjesto Voditelj odjela. Za navedeno razdoblje zaprimljena je evidencija o radu samo za mjesec siječanj 2017. iz koje je razvidno da tužiteljica nije ostvarila sate prekovremenog rada. Rješenjem o rasporedu od 31. ožujka 2017. tužiteljica je raspoređena u Upravu za obrambenu politiku, Sektor za obrambenu politiku, Podregistar za klasificirane podatke NATO-a i UN-a na radno mjesto Voditelj odjela. Zbog potrebe obavljanja neodgodivih specifičnih poslova radnog mjesta, koje nije bilo moguće odraditi u redovno radno vrijeme, tužiteljica je bila angažirana prekovremeno te su izrađivani Nalozi za prekovremeni rad. Temeljem izdanih Naloga tužiteljici je isti prekovremeni rad i isplaćen, a što je vidljivo iz isplatnih lista tužiteljice za razdoblje od siječnja 2017. do veljače 2022. Slijedom navedenog predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti kao neosnovan uz obvezu tužiteljice nadoknaditi tuženoj troškove parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja odluke do isplate.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je pročitao svu dokumentaciju koja prileži spisu te je proveden dokaz financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Centru za financijska vještačenja d.o.o.

4. Ocjenom provedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8 Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice u pretežitom dijelu osnovan.

5. Uvidom u zahtjev za mirno rješenje spora i pripadajuću potvrdu o primitku razvidno je da je tužiteljica 12. veljače 2022. podnijela nadležnom državnom odvjetništvu zahtjev za mirno rješenje spora u kojem traži isplatu razlike plaće, a iz stanja u spisu nije razvidno da je tužena odgovorila na zaprimljeni zahtjev. Stoga je utvrđeno da je ispunjena procesna pretpostavka za podnošenje tužbe iz odredbe čl. 186.a ZPP-a.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatom neisplaćenih dodataka s osnova posebnih uvjeta rada za ostvarene prekovremene sate rada za utuženo razdoblje od 1. siječnja 2017. do 11. veljače 2022.

7. Između stranaka nije sporno da je tužiteljica u utuženom razdoblju bila raspoređena pri Ministarstvu obrane Republike Hrvatske u Glavno tajništvo, Podgregistar za unutarnju distribuciju i prijevoz klasificiranih podataka NATO-a i EU sa sjedištem u [adresa], odnosno u Upravu za obrambenu politiku, Sektor za obrambenu politiku, Podregistar za klasificirane podatke NATO-a i UN-a na poslovima voditelja Odjela.

8. Među strankama je sporna pravna osnova i visina tužbenog zahtjeva.

9. Osnovni propis kojim se uređuje pitanja rada i plaća djelatnih vojnih osoba je Zakon o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj: 73/13., 75/15., 50/16., 30/18., 125/19.), temeljem kojeg su kasnije donošeni pojedini podzakonski akti.

9.1. Člankom 48. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske propisano je da se na državne službenike i namještenike primjenjuju propisi o državnim službenicima i namještenicima, osim o stvarima koje su propisane odredbama navedenog Zakona.

10. Sukladno članku 10. stavak 3. Zakona o državnim službenicima ("Narodne novine" broj: 92/05., 140/05., 142/06., 77/07., 107/07., 27/08., 34/11., 49/11., 150/11., 34/12., 49/12., 37/13., 38/13., 01/15., 138/15., 61/17., 70/19., 98/19. i 141/22., koji je vrijedio u utuženom razdoblju) plaća i druga materijalna prava državnih službenika uređuju se posebnim propisima.

11. Člankom 7. stavkom 5. Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj: 79/06. i 105/06.), propisano je da se za provedbu poslova Središnjeg registra u državnim tijelima ustrojavaju podregistri Središnjeg registra te da se na zaposlenike podregistra Središnjeg registra odgovarajuće primjenjuju odredbe toga Zakona kojima su uređeni položaj, prava, obveze i odgovornosti te način utvrđenja plaća zaposlenika Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost.

11.1. U članku 12. navedenog zakona stoji kako se na predstojnika i zaposlenike Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost odgovarajuće se primjenjuju odredbe navedenog zakona, kojima su uređeni položaj, prava, obveze te odgovornosti i način uređivanja plaća dužnosnika i zaposlenika sigurnosno-obavještajnih agencija, a u pitanjima koja nisu uređena navedenim zakonom, primjenjuju se odredbe Zakona o državnim službenicima, odnosno odredbe Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika.

12. Prema točki V. Odluke o rasporedu radnog vremena ("Narodne novine" broj: 66/14, 23/15, 84/15, 106/17, 39/18 i 46/18, dalje: Odluke) redoviti mjesečni fond sati je umnožak broja radnih dana u mjesecu pomnožen s osam sati redovnoga radnog vremena.

12.1. Sukladno toč. XXIV. Odluke normirano je kako se odredbe Odluke kojom se propisuje raspored radnog vremena, oblici organiziranja rada, način korištenja slobodnih dana i način evidentiranja radnog vremena odgovarajuće primjenjuju i na državne službenike i namještenike u Oružanim snagama, odnosno kako državnim službenicima i namještenicima pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, za dežurstvo, pripravnost za rad i slično u skladu s propisima o državnim službenicima i namještenicima.

13. Materijalna prava državnih službenika u utuženom razdoblju regulirana su Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike ("Narodne novine", Broj: 153/13.,112/17., 12/18., 2/19., 119/19., 66/20., dalje KU).

13.1. Odredbom čl. 35. KU plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodatci na osnovnu plaću. Osnovnu plaću službenika i namještenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodatci na osnovnu plaću su dodaci za uspješnost na radu, dodaci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće.

13.2. Odredbom čl. 38. KU propisano je kako će se osnovna plaća službenika i namještenika za svaki sat prekovremenog rada uvećati za rad noću 40%, za prekovremeni rad 50%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, za rad blagdanom, neradnim danom utvrđenim zakonom i na Uskrs 150%, za rad u drugoj smjeni ako službenik ili namještenik radi naizmjenično, ili najmanje dva radna dana u tjednu, u prvoj i drugoj smjeni 10%, za dvokratni rad s prekidom dužim od 90 minuta 10%, za rad u turnusu 5%. Navedeni dodatci međusobno se ne isključuju, osim dodataka za rad u turnusu i rad u drugoj smjeni. Prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili turnusima, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. Također, državnim službenicima i namještenicima koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada uvećanje plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plaće iz ovog članka obračunavaju se za svaki sat rada na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za posebne uvjete rada i za zvanje.

14. Zajednička komisija za tumačenje odredaba i praćenje primjene kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike dala je tumačenje od 16. listopada 2018. vezano za čl. 35. i 38. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike. Radi se o tumačenju br. 8/38 koje glasi: "Sukladno čl. 38. st. 3 Kolektivnog ugovora državnim službenicima i namještenicima koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada, uvećanje plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plaće iz čl. 38. Kolektivnog ugovora obračunavaju se za svaki sat rada na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za posebne uvjete rada i za zvanje."

15. Intencija ovakvoga rješenja jest da se djelatnicima za jednak rad isplati jednaka plaća slijedom čega se prilikom obračuna dodatka za posebne uvjete rada imaju obračunati stvarno odrađeni sati rada prema evidencijama radne angažiranosti, a iz koje je razvidno kako djelatnici tužene imaju organizaciju rada koja je uključivala i druge oblike rada (prekovremeni rad, rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanom, i sl.) i to po nejednakoj dinamici tijekom mjeseci, a koji sati rada imaju se uzeti kod obračuna dodatka na plaću za posebne uvjete rada.

16. Radni angažman tužiteljice uređen je internim aktima Ministarstva obrane Republike Hrvatske kroz pisane dnevne rasporede za svakog zaposlenika zasebno, te ogovarajućim službenim evidencijama radnog angažmana svakog zaposlenika pa tako i tužiteljice.

17. Redovno radno vrijeme tužiteljice uređeno je u trajanju od 08,00 do 16,00 sati dnevno od ponedjeljka do petka, odnosno kao 40 sati redovnog rada tjedno sukladno toč. V. Odluke o rasporedu radnog vremena ("Narodne novine" broj: 66/14, 23/15, 84/15, 106/17, 39/18 i 46/18).

18. Međutim, rad tužiteljice u utuženom razdoblju bio je organiziran na način da je tužiteljica bila radno angažirana prekovremeno, noću, subotama, nedjeljama, blagdanom u smjenama i u turnusima, slijedom čega ostvaruje dodatke na plaću. Stoga tužiteljica kao djelatnik Podregistra za klasificirane podatke NATO-a i EU ostvaruje dodatak zbog posebnih uvjeta službe sukladno Zakonu o sigurnosno- obavještajnom sustavu Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj: 79/06., 105/06.) koji je tužiteljici priznat u visini od 40%.

19. Prema dokumentaciji priloženoj u spisu u spornom razdoblju tužena nije plaćala tužiteljici dodatak za posebne uvjete rada na sve sate rada koje je tužiteljica odradila, jer navedeni dodatak tužiteljici nije obračunat i plaćen prilikom ostvarivanja prekovremenih sati rada već samo za sate redovnog rada.

20. Radi utvrđivanja visine tužbenog zahtjeva provedeno je knjigovodstveno financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Centru za financijska vještačenja d.o.o.

20.1. Iz nalaza i mišljenja financijskog vještaka od 16. rujna 2024. proizlazi da su pri izradi nalaza i mišljenja korištene obračunske platne isprave (Kartice djelatnika iz kojih su razvidne sve isplate koje su izvršene tužiteljici) za razdoblje od 1. siječnja 2017. do 28. veljače 2022. Po osnovi prekovremenog rada, tužena je obračunala iznos koji se odnosi na umnožak broja prekovremenih sati i vrijednosti osnovnog sata uvećanog za dodatak za prekovremeni rad na sate koje je tužena i iskazala kao prekovremeni rad u obračunskim ispravama. Provjerom svih obračunskih isprava u utuženom razdoblju utvrđeno je da dodatak koji je predmet ove tužbe nije obračunat na sate koji su obračunati kao prekovremeni. Naime, navedeni dodaci obračunati su na sate rada iskazane kao redovni rad, a nisu obračunati na sate koje je tužena iskazala kao prekovremene sate u platnim listama. Vještak je mišljenja za razdoblje od 1. siječnja 2017. do 28. veljače 2022. potraživanje po osnovi neobračunatih dodataka za posebne uvjete rada iznosi 951,59 EUR

21. Tužiteljica nije imala primjedbe na sačinjeni nalaz i mišljenje vještaka te je u skladu s istim specificirala tužbeni zahtjev podneskom od 12. listopada 2024.

22. Tužena se nije očitovala na zaprimljeni nalaz i mišljenje, niti je osporila matematički izračun vještaka, dok je u daljnjem tijeku postupka i dalje osporavala pravnu osnovanost potraživanja tužiteljice.

23. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje financijskog vještaka od 16. rujna 2024., budući da je isti sačinjen stručno i obrazloženo, u skladu s pravilima struke i temeljem postojeće dokumentacije. Stranke nisu imale prigovore u pogledu matematičkog izračuna financijskog vještaka te u pogledu tijeka zateznih kamata na pojedine mjesečne iznose razlike plaće.

24. Slijedom svega navedenog, kako je sud utvrdio da tužena nije plaćala tužiteljici dodatak za posebne uvjete rada na sve sate rada koje je tužiteljica odradila te obzirom da je tužiteljica tužbeni zahtjev postavila sukladno prihvaćenom nalazu i mišljenju vještaka valjalo je usvojiti tužbeni zahtjev i tužiteljici na ime razlike plaće dosuditi ukupan iznos od 951,59 eura, koji je razvrstan na pojedinačne mjesečne iznose glavnica, sve sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 15. tog u mjesecu za prethodni mjesec, koji tijek zateznih kamata tužena nije sporila, a isti je u skladu s odredbom čl. 92. st. 3. ZR.

24.1. Odluka o kamati donesena je sukladno odredbi čl. 29. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, dalje: ZOO), koja propisuje da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate. Stopa zatezne kamate određena je čl. 29. st. 2. ZOO-a.

25. Zatezne kamate se ne dosuđuju na cjelokupni iznos razlike bruto plaće iz razloga što se temeljem čl. 45. st. 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/11, 144/12, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14 i 136/15) predujam poreza na dohodak obračunava, obustavlja prema propisima koji važe na dan isplate prilikom svake isplate. Čl. 45. st. 4. i 5. Zakona o porezu na dohodak i čl. 61. st. 1. i 9. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 16/08, 2/09,146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14) propisano je da se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava tijekom istog mjeseca svakog poreznog razdoblja isplaćenog primitka od nesamostalnog rada iz čl. 14. toga zakona i čl. 11., 12. i 15. toga Pravilnika umanjenog za plaćanje i obračunate doprinose za obvezana osiguranja iz primitka po posebnim propisima i umanjenog za iznos uplaćenih premija osiguranja iz čl.12. st. 9. i čl. 16. st. 2. toga Zakona te umanjenog za osobni odbitak iz čl. 36. st. 1. i 2. istog zakona. Obračunati predujam poreza isplatitelj obustavlja i uplaćuje istodobno s isplatom primitka od ne samostalnog rada kao porez po odbitku. Porez na dohodak i prirez porezu na dohodak koji čine uz neto plaću i doprinose sastavne dijelove bruto plaće, dospijevaju tek s isplatom, što znači da do trenutka isplate nisu dospjeli na naplatu iznosi porezi na dohodak i prirezu poreza na dohodak, pa se na te iznose zatezne kamate ne obračunavaju. U tom dijelu tužbeni zahtjev tužiteljice za isplatu zateznih kamata na dosuđeni bruto iznos je neosnovan.

26. Valja navesti da je tužena tijekom postupka isticala da je u tijeku upravni spor koji se vodi među strankama oko pravnog pitanja primjenjuje li se na tužiteljicu kao djelatnicu Podregistra klasificirane podatke NATO-a i EU prilikom isplate plaće i dodataka na plaću odredbe Zakona o državnim službenicima i Kolektivni ugovor za državne službenike. Tužiteljica je u odnosu na takve navode tijekom postupka istaknula da se predmetni upravni spor ne odnosi na utuženo razdoblje dok je na ročištu održanom 11. lipnja tužitelj navela da je predmetni upravni spor okončan u korist tužiteljice, a što sve tužena nije osporila pa stoga sud nije posebno ni cijenio ovakve navode tužene.

27. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 5. ZPP-a u svezi s čl. 155. st. 1. ZPP-a, budući tužiteljica nije uspjela u postupku samo u razmjerno neznatnom dijelu svoga zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi. S obzirom da je tužena izgubila parnicu dužna je tužiteljici naknaditi troškove parničnog postupka. Visina troška tužiteljice određena je sukladno odredbama važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23, dalje OT), a prema vrijednosti predmeta spora i konačno preciziranom tužbenom zahtjevu.

28. Tako su tužiteljici priznati slijedeći troškovi: za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora 75 bodova (Tbr. 32 OT), za sastav tužbe 75 bodova (Tbr. 7/1 OT), za sastav obrazloženog podnesaka od 30. siječnja 2023. 75 bodova (Tbr. 8/1 OT), za zastupanje na ročištu održanom 27. studenog 2023. 75 bodova (Tbr. 9/1 OT), za sastav obrazloženog podnesaka od 30. ožujka 2024. 75 bodova (Tbr. 8/1 OT), za zastupanje na ročištu održanom 11. lipnja 2024. 75 bodova (Tbr. 9/1 OT), za sastav podneska od 16. lipnja 2024. 18,75 bodova (Tbr. 8/4 OT), za sastav obrazloženog podnesaka kojim se očituje na nalaz i mišljenje vještaka od 12. listopada 2024. 75 bodova (Tbr. 8/1 OT) te za zastupanje na ročištu održanom 12. svibnja 2025. 75 bodova (Tbr. 9/1 OT), što ukupno iznosi 618,75 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 eura, uvećano za troškove trošak PDV-a od 25% te za troškove financijskog vještačenja u iznosu od 331,81 eura, sveukupno trošak tužiteljice iznosi 1.878,69 eura, a koji trošak je dužna platiti tužena.

28.1. Tužiteljici su temeljem članka 27. Zakona o izmjenama i dopunama ZPP-a ("Narodne novine", broj 80/22), dosuđene zatezne kamate na parnični trošak po stopi zatezne kamate određene čl. 29. st. 2. ZOO-a, tekućima od presuđenja do isplate.

29. Tužiteljici nije priznat zatraženi trošak za sastav podneska od 3. lipnja 2024. kojim se očituje na podnesak tužene te u kojem ponavlja navode već iznesene tijekom postupka jer isti nije bio potreban za vođenje parnice u smislu odredbe čl. 155. st. 1. ZPP-a nit je sud o istom odlučivao. Tužiteljici je za sastav podneska od 16. lipnja 2024. priznat trošak po Tbr. 8/4 OT budući da se u konkretnom slučaju ne radi o obrazloženom podnesku već isti spada u kategoriju „ostali podnesci“. Tužiteljici nije priznat zatraženi trošak za sastav podneska od 21. lipnja 2024. kojim obavještava sud o uplati predujma, jer isti nije bio potreban u smislu čl. 155. st. 1. ZPP-a, budući da sud uvidom u službenu evidenciju ima mogućnost provjeriti uplaćene troškove. Tužiteljici nije priznat zatraženi trošak za pristup na ročište za objavu presude budući da isti za tužiteljicu nije ni nastao te je ročište održano u odsutnosti stranaka. Slijedom navedenog, zahtjev tužiteljice za naknadom troškova parničnog postupka u iznosu preko dosuđenog je odbijen.

30. S obzirom da je tužena u cijelosti izgubila spor, sud je njen zahtjev za naknadu troška odbio temeljem čl. 154. st. 1. ZPP-a.

31. Iz navedenih razloga valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude

U Zagrebu, 2. lipnja 2025.

Sutkinja:

Danijela Marotti Andrić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom Županijskom sudu u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi pismeno, u 4 primjerka, putem ovog suda. Presuda kojom se završava spor u postupku male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 1., 2., 4.-6., 8.-11. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. U postupku u sporovima male vrijednosti žalba protiv presude ne odgađa ovrhu (čl. 467.a ZPP-a).

DNA:

1. punomoćniku tužiteljice

2. zastupniku tužene, XXXVIII-P-DO-1035/2022