REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

K-1201/2022-106

Gundulićeva 27

Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu pojedincu Boni Gamulin Frleta uz sudjelovanje zapisničarke Jelene Teklić, u kaznenom postupku protiv optuženika ĐL, zbog kaznenog djela iz članka 119. stavak 1., a u svezi članka 118. stavka 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/2021., dalje: KZ/11.), u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Splitu broj KO-DO-901/2022, nakon održane i zaključene javne rasprave 27. svibnja 2025., u prisutnosti zamjenice općinskog državnog odvjetnika u Splitu Sanje Selman, opunomoćenika oštećenika Predraga Jelavića, odvjetnika u Splitu, optuženika, branitelja optuženika Borisa Majića, odvjetnika u Splitu, 2. lipnja 2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

Optuženik: ĐL, OIB: [osobni identifikacijski broj],  sin NL i Đ, rođene ŠL, rođen **.**.1974. u [adresa],  s  prebivalištem  u [adresa],  državljanin Republike Hrvatske, kapetan na motornim jahtama, sezonski, sa završenom srednjom školom, razveden, otac dvoje malOliveretne djece, srednjeg imovnog stanja, neosuđivan,

k r i v  j e

I. što je dana 21. srpnja 2021. oko 18,30 sati u mjestu Nerežišća na otoku [adresa], u [adresa], na javnom putu, nakon sukoba s oštećenim ŠL kojeg je trčeći proganjao, pristajući da ŠL teško tjelesno ozljedi, u trenutku kada se oštećeni ŠL okrenuo prema njemu, zauzeo boksački stav te stisnutom desnom šakom istoga udario u lijevu stranu lica, uslijed čega je ŠL, pao na pod i udario lijevim zatiljnim dijelom glave o betonsku podlogu pri čemu je zadobio krvni podljev nosa s krvarenjem iz lijeve nosnice, krvne podljeve sljepoočnog zatiljnog dijela glave, prijelom baze lubanje zatiljno lijevo s krvarenjem iz lijevog zvukovoda i sadržajem zraka u lubanjskoj šupljini, krvarenje meke moždanice, krvarenja ispod tvrde moždanice obostrano čeono tjemeno, među polutkama velikog mozga, te uz lijevu polutku malog mozga kao i nagnječenja mozga obostrano čeono, koje ozljede čine jednu cjelinu, a od posljedica navedenog ozljeđivanja se kod oštećenog ŠL razvio kronični psihoorganski sindrom uslijed kojeg postoji trajno i teško oštećenje zdravlja, a koje ozljeda je osobito teške naravi,

dakle, drugog teško tjelesno ozlijedio, a kaznenim djelom je trajno i teško narušeno njegovo zdravlje,

II. čime je počinio kazneno djelo protiv života i tijela – osobito tešku tjelesnu ozljedu - djelo opisano po članku 119. stavak 1., a u svezi članka 118. stavka 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/2021., dalje: KZ/11), a kažnjivo po članku 119. stavak 1. KZ/11.

III. Stoga se optuženik ĐL na temelju članka 119. stavak 1. KZ/11.

o s u đ u j e

na kaznu zatvora od 2 (dvije) godine i 11 (jedanaest) mjeseci.

IV. Nakon čega se optuženiku ĐL na temelju odredbe članka 57. KZ/11. izriče

d j e l o m i č n a u v j e t n a o s u d a

na način da će se dio kazne na koju je osuđen u trajanju od 1 (jedne) godine i 5 (pet) mjeseci izvršiti, dok se preostali dio kazne u trajanju od 1 (jedne) godine i 6 (šest) mjeseci neće izvršiti ukoliko optuženi u roku provjeravanja od 5 (pet) godina ne počini neko novo kazneno djelo.

V. Na temeljem članka 54. KZ/11. optuženiku ĐL se u neuvjetovani dio kazne zatvora uračunava vrijeme od kada mu je oduzeta sloboda u vezi s kaznenim djelom, vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 21. srpnja 2021. do 22. srpnja 2021., od 9. listopada 2022. do 9. ožujka 2023.

VI. Na temelju članka 70. stavka 1. KZ/11 uz izrečenu djelomičnu uvjetnu osudu optuženiku ĐL se izriče sigurnosna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana, koja mjera će trajati do prestanka izvršenja neuvjetovanog djela kazne zatvora odnosno isteka roka provjeravanja u odnosu na uvjetovani dio kazne zatvora, a najdulje 2 (dvije) godine.

VII. Na temelju članka 148. stavka 1. u vezi sa člankom 145. stavak 2. točka 1. i 6. ZKP/08 nalaže se optuženiku ĐL u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti presude, podmiriti troškove ovog kaznenog postupka u ukupnom iznosu od 4.000,00 (četiri tisuće) eura.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je 15. rujna 2022. optužnicu pod brojem KO-DO-901/2022 protiv optuženika ĐL, zbog kaznenog djela protiv života i tijela – osobito teške tjelesne ozljede - djela opisanog po članku 119. stavak 1., a u svezi članka 118. stavka 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/2021., dalje: KZ/11), a kažnjivog po članku 119. stavak 1. KZ/11. Na ročištu od 27. svibnja 2025. zastupnica optužbe sukladno rezultatima dokaznog postupka uredila je činjenični opis djela dok pravni opis i pravna oznaka ostaju neizmijenjeni.

2. Suglasnošću stranaka postupak je proveden pred predsjednikom vijeća kao sucem pojedincem, a na temelju članka 19.b stavak 3. ZKP/08

3. Izjašnjavajući se o osnovanosti optužnice, kao i o izmijenjenoj optužnici optuženik je kazao da se ne smatra krivim za kazneno djelo za koje se tereti.

4. U dokaznom postupku pročitani su i pregledani: potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Policijske postaje Brač, serijskog broja [serijski broj] od 22. srpnja 2021. s priloženom DVD snimkom video-nadzora kuće u [adresa] od 21. srpnja 2021. (list 9-10 spisa), zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta Policijske uprave splitsko- dalmatinske, Policijske postaje Brač broj: KU-53/2021 od 22. srpnja 2021. (list 11 spisa), zapisnik Policijske postaje Brač o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu ĐL, serijskog broja: [serijski broj] od 21. srpnja 2021. (list 21 spisa), nalaz KBC-a Split, Klinike za onkologiju i radioterapiju za okrivljenika ĐL od 22. veljače 2018. (list 52-53 spisa), obavijest o ozljedama KBC-a Split, Klinike za kirurgiju, Zavoda za neurokirurgiju za ošećenog Ivicu Martinića od 2. kolovoza 2021. s priloženom anamnezom i statusom od 21. srpnja 2021. (list 56-57 spisa), sudsko-medicinsko vještačenje s nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka dr. Antonia Alujevića mr. sc. o ozljedama oštećenog ŠL od 20. rujna 2021. (list 71-73 spisa), konzilijarni nalaz KBC Sestre milosrdnice, Klinike za neurologiju za oštećenog ŠL od 5. listopada 2021. (list 115 spisa), otpusna pisama KBC Split, Klinike za kirurgiju, Zavoda za neurokirurgiju od 4. kolovoza 2021.,od 21.srpnja 2021., od 23. kolovoza 2021. i od 14. rujna 2021. (list 75-78 i 116-128 spisa), povijest bolesti za oštećenog ŠL s priloženom medicinskom dokumentacijom iz KBC Sestre milosrdnice u Zagrebu (list 144- 145 spisa), dopis stalnog sudskog vještaka dr. Antonia Alujevića s priloženim dijagnostičkim nalazom psihijatra dr. Ane Kostović od 15. prosinca 2021. (list 153-154 spisa), otpusno pismo KBC Sestre Milosrdnice, Klinike za neurokirurgiju za oštećenog ŠL od 6. studenog 2021. s prilozima (list 164-174 spisa), medicinska dokumentacija koja se odnosi na liječenje oštećenika ŠL u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice (list 175-387 spisa), podnesak mr. Danijele Didić, stalne sudske vještakinje za psihologiju od 19. svibnja 2022. s priloženom medicinskom dokumentacijom (list 399- 405 spisa), psihijatrijsko vještačenje oštećenika ŠL sačinjenog po stalnom sudskom vještaku za psihijatriju prof. dr. sc. LL (list 408-415 spisa), sudsko-medicinsko vještačenje s nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka dr. Antonia Alujevića mr. sc. o ozljedama oštećenog ŠL od 12. srpnja 2022. (list 450-452 spisa), podnesak PU SD Sektora krim policije, Službe općeg kriminaliteta s prilozima od 30. prosinca 2022. (list 562-583 spisa), specijalistički nalaz za ŠL od 19. siječnja 2023. (list 602 spisa), fotografija (list 604 spisa), sudsko psihijatrijski nalaz i mišljenje za ŠL od 6. ožujka 2023. dr. Sanje Batina (list 620-626 spisa), sudsko psihijatrijski nalaz i mišljenje za ĐL od 13. rujna 2023. dr. Sanje Batina (list 679-687 spisa), stik s snimkom te fotografija uz dopis vještaka Igora Pavičića mag. ing. el. od 31. listopada 2023. (list 695-701 spisa), nalaz i mišljenje Igora Pavičića mag. ing. el. stalnog sudskog vještaka za informatiku i telekomunikacije od 31. listopada 2023. (list 705-717 spisa), dopuna psihijatrijskog vještačenja ŠL po stalnoj sudskoj vještakinji LL od 8. siječnja 2024., reproducirane su snimke događaja s mobitela ČL i snimka nadzorne kamere kuće ŠL i VL, pročitan je neuropsihologijski nalaz i mišljenje dr. sc. JL, prof. psihologije, stalne sudske vještakinje za psihologiju od 25. studenoga 2024. (list 1134-1151 spisa).

5. Na temelju članka 431. stavka 1. točke 8. ZKP/08 pročitani su iskazi svjedoka ČL s zapisnika od 17. veljače 2023. (list 598-601 spisa), vještakinje Sanje Batina s zapisnika od 21. studenoga 2023. (list 731-733 spisa), vještaka Antonia Alujevića s zapisnika od 21. studenoga 2023. (list 733-735 spisa), vještakinje LL s zapisnika od 29. veljače 2024. te zapisnika od 4. ožujka 2025., iskaz vještakinje dr.sc. JL, prof. psihologije s zapisnika od 4. ožujka 2025.

6. Odbijeni su dokazni prijedlozi obrane za ispitivanjem svjedoka CL, TL, ML, NL kao nevažan i usmjeren na odugovlačenje postupka, a na temelju članka. 421. stavka 1. točke 2. i 4. ZKP/08, naime s obzirom da niti jedan od predloženih svjedoka nije bio očevicem događaja, a iz svih dosada izvedenih dokaza u dovoljnoj mjeri je utvrđeno činjenično stanje za donošenje meritorne odluke i bez izvođenja ovih dokaza. Odbijen je i dokazni prijedlog obrane za ispitivanjem vještakinje prof. prim. dr. sc. Marije Definis dr. med, koja je izradila vještvo po nalogu obrane, privatno vještvo, pa je ovaj dokaz samim time kompromitiran, a iz svih dosada izvedenih dokaza u dovoljnoj mjeri je utvrđeno činjenično stanje za donošenje meritorne odluke i bez izvođenja ovog dokaza. Odbijen je dokazni prijedlog obrane za izvođenjem dokaza vještačenja oštećenika po novom vještaku specijalistu psihijatru, naime tijekom postupka oštećenik je vještačen po vještakinji psihijatrici LL, ista je izradila i dopunu vještva nakon pregleda zdravstvenog kartona te ispitana na raspravi te je otklonila primjedbe obrane, pa bi novo vještačenje bilo usmjereno na odugovlačenje postupka i nevažno jer već iz postojećeg vještva je utvrđeno stanje u dovoljnoj mjeri za donošenje odluke. Iz istih razloga odbijen je prijedlog obrane za provođenjem kombiniranog psihijatrijskog i neuropsihijatrijskog vještačenja po odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi. Nadalje odbijen je i prijedlog obrane za provođenjem novog neuropsihologijsko vještačenje po za to odgovarajućoj ustanovi kao nevažan i usmjeren na odugovlačenje postupka, a s obzirom da je iz svih dosada izvedenih dokaza u dovoljnoj mjeri utvrđeno činjenično stanje za donošenje meritorne odluke i bez izvođenja ovog dokaza, isto vještačenje je provedeno po vještakinji JL a koja je pozvana na sud te koja je odgovarala na pitanja obrane. Uzgredno je za navesti da prije angažiranja vještakinje JL nalozi za neuropsihologijsko vještačenje su upućeni ustanovama i to Medicinskom fakultetu Split, Medicinskom fakultetu Zagreb, Medicinskom fakultetu Osijek, a koji su izvijestili ovaj sud da nemaju kapaciteta za provođenjem navedenog vještačenja dok je Medicinski fakultet Split kazao kakao neuropsihologinja zaposlena u KBC Split odbija vještačiti. Medicinski fakultet Rijeka kontaktiran od strane suda i upitan o provođenjem vrste ovakvog vještačenja naveo je da nemaju kapaciteta za isto vještačenje.

7. Zastupnik optužbe i opunomoćenik oštećenika nisu imali prijedloga za nadopunu ovako provedenog dokaznog postupka, dok je branitelj optuženika naveo da ostaje kod primjedbi iz podneska od 4. svibnja 2025., a koje se odnose na primjedbe na neuropsihijatrijsko vještvo i dokazni prijedlog o kojem je na istoj raspravi već odlučeno, pa je na kraju dokaznog postupka pročitan izvadak iz kaznene i prekršajne evidencije za ĐL od 4. svibnja 2025., a nakon čega je ispitan optuženik.

8. Iznoseći svoju obranu optuženik ĐL naveo je da će odgovarati samo na pitanja svoga branitelja. Kako ostaje pri svom iskazu koji je dao pred PP Brač odmah nakon događaja a tada je kazao da ga je ŠL napao s leđa na trgu u Nerežišču a što je 20 m od njegove kuće. On da je bio u strahu pa je u strahu reagirao. Njegov strah da je vezan za prijetnje koje su on i njegova obitelj doživljavali zadnjih 10 godina od ŠL. On bi ljeti bio na brodu, a njegova obitelj bi tome bila više izložena. Ove prigode je reagirao da bi se obranio od straha i nagomilanih tenzija, a kako bi se zaštitio. Nije imao namjeru teško tjelesno ozlijediti ŠL već se obraniti. Kako želi da se puste snimke i to dvije snimke, jedna je snimana mobitelom ČL, a druga snimka je video nadzora kamera u vlasništvu ŠL i ČL. Nakon reprodukcije snimke s nadzorne kamere kuće ŠL i ČL optuženik navodi da iz snimke koja se reproducira da se ne vidi trenutak prije spornog događaja kada je prošao ŠL, odnosno da su on i ČL sjedili na skalama ispred kuće a ne vidi se niti trenutak nakon događaja kada je on pomogao ŠL tako što ga je polegao na bok, izvadio mu jezik te sačekao dok nisu ostali došli. Zbog toga su i na početku postupka tražili cjelokupne snimke nadzorne kamere za ovaj dan. Nadalje mora kazati da su netočni navodi iskaza ČL, naime da je ŠL nakon što je on ušao u dućan od ovih skala otišao na cestu pored dućana, a kuda on mora proći. Isti nakon što je izašao iz dućana, a kada je prošao pored njega je bacio nešto u njegovom smjeru, odnosno gađao ga. On da je tek poslije saznao da se radilo o jaju, a što je vidio kada je išao put policije. On u trenutku kada ga gađa ne zna s čime ga gađa. Kada se pogleda druga snimaka, odnosno snimka ČL i pusti glas na ovoj snimci tada da je razvidno da se radi o dogovorenom napadu na njega jer se čuje kako ŠL govori N "snimaj snimaj" a ona njemu uzvraća "sve sam snimila". Nakon reprodukcije snimke događaja s mobitela ČL navodi da na ovoj snimci je razvidno iz kojeg smjera dolazi ŠL a iz kojeg dolazim on, odnosno da ga je isti čekao pored dućana. U odnosu na vještačenje hard diska da je navedeno da na istome nema više ništa te da je izgoreno sve osim ovih 5 sekundi snimke, prije i poslije događaja. Predaje za spis fotografije koje komentira da iz priloženih fotografija je razvidno da on nije bio u boksačkom položaju, da je u boksačkom položaju bio ŠL koji ga je pokušao udariti u bradu a njegovi su dlanovi bili otvoreni. Njegov prag tolerancije da je izuzetno velik, naime da radi kao kapetan na motornim jahtama s ljudima dugi niz godina što zahtjeva visoku toleranciju na razno razne situacije. Onkološki je bolesnik te otac dvoje maloljetne djece te ima roditelje od 75 godina. Mora kazati da mu ne želi ulaziti u ekscesne situacije jer je kao onkološki bolesnik zahvalan na svakom danu i da može odraditi 15 sati. Kako mu je izuzetno žao što je došlo do ovakvih posljedica nakon ovog događaja. Kako nije točno da je udario ŠL kao što piše u činjeničnom opisu iz optužnice stisnutom desnom šakom u lijevu donju čeljust.

9. Pročitano je i pregledano zapisnik o ispitivanju osumnjičenika po čl. 208.a Zakona o kaznenom postupku sačinjen u Policijskoj postaje Brač dana 22. srpnja 2021. s DVD snimkom ispitivanja (list 15-18 i 24 spisa) zapisnik o prvom ispitivanju osumnjičenika ĐL sastavljen u Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu dana 22. srpnja 2021. s DVD snimkom ispitivanja (list 33-37 spisa). Kada je naveo kako kritične prigode nije imao namjeru sukobiti se i tjelesno ozlijediti oštećenog ŠL s kojim njegova obitelj već dugi niz godina ima probleme i niz sudskih postupaka vezanih uz imovinu. Da ga je ŠL te prigode sačekao na ulici te ga s leđa gađao jajima, što je on sagnuvši se izbjegao, a nakon čega da je moguće on krenuo prema ŠL i da se on u jednom trenutku okrenuo licem prema njemu i zapleo se u vlastite šlape uslijed čega da je pao na pod i ozlijedio se pri čemu decidirano tvrdi da ga on nije odgurnuo. Također je naveo da je odmah priskočio u pomoć ozlijeđenom ŠL i okrenuo ga na bok, te da mu je doista žao što se isti uslijed pada ozlijedio.

10. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, sud je cijenio sve izvedene dokaze, i to kako svaki dokaz pojedinačno, te u svezi s ostalim dokazima, kao i svezi s obranom optuženika nedvojbeno je utvrđeno je da su optuženik ĐL počinio kazneno djelo protiv života i tijela – osobito teške tjelesne ozljede - djelo opisano po članku 119. stavak 1., a u svezi članka 118. stavka 1. KZ/11., a kažnjivo po članku 119. stavak 1. KZ/11., a upravo na način opisan u izreci.

11. U konkretnom slučaju, u skladu s odredbom članka 3. stavak 1. KZ/11., sud je prema optuženiku primijenio zakon koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja djela, a to je Kazneni zakon objavljen u Narodnim novinama br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/2021., a koji se za kazneno djelo koje se optuženiku stavlja na teret nije kasnije mijenjao.

12. Utvrđujući činjenično stanje sud nije dvojio niti o jednoj odlučnoj okolnosti i činjenici, jer je činjenično stanje nedvojbeno utvrđeno izvedenim dokazima.

13. U postupku je sporno je li optuženik predmetne prigode postupao kako ga se to optužnicom tereti odnosno sporno je je li postupao s namjerom da drugog teško tjelesno ozljedi, sporno je li ove prigode optuženik zadao udarac ŠL stisnutom desnom šakom u lijevu stranu lica, sporno je je li uslijed ovog udarca optuženika zadanog oštećeniku ŠL pao na pod i udario lijevim zatiljnim dijelom glave o betonsku podlogu, sporno je je li uslijed navedenog postupanja optuženika trajno i teško narušeno zdravlje ŠL.

14. Pregledom potvrde o privremenom oduzimanju predmeta Policijske postaje Brač, s priloženom DVD snimkom video-nadzora kuće u [adresa] od 21. srpnja 2021. (list 9- 10 spisa) te zapisnika o privremenom oduzimanju predmeta Policijske postaje Brač broj:

KU-53/2021 (list 11 spisa) razvidno je da su policijski službenici od GL privremeno oduzeli snimku video nadzora kuće u [adresa], u trajanju od 5 sekundi. PU SD Sektora krim policije, Službe općeg kriminaliteta podneskom od 30. prosinca 2022. (list 562-583 spisa) je izvijestila ovaj sud da ulaskom policijskog službenika u meni i pretraživanjem memorije nadzorne kamere na obiteljskoj kući u [adresa] za datum 21. srpnja 2021. i druge datume da ne postoji zapisa. Isti uređaj da je neispravan odnosno da ne bilježi snimke u memoriji.

15. Pregledom snimke nadzorne kamere s kuće oštećenika u [adresa] (list 9 spisa) razvidno je kako se na istoj vidi ženska osoba za koju je nesporno utvrđeno da se radi o ČL kako sjedi na ulaznim stepeništu kuće i drži u rukama mobitel okrenut u smjeru iz kojeg u kadar dolaze dvije muške osobe. Dvije muške osobe dolaze u kadar iz istog smjera trčeći nogostupom jedna za drugom. U postupku je nespornim utvrđeno da prva osoba od ove dvije osobe koja trči ispred ove druge osobe je ŠL, a druga osoba koja trči za njim ĐL. ŠL se okreće prema ĐL ispružio je ruke u smjeru ĐL, dok ga ĐL udara u predjelu glave rukom. Nakon istog udarca ŠL pada na betonski nogostup na leđa cijelim tijelom, udara glavom o pod i ostaje ležati dok ĐL nakon što je zadao udarac ŠL, okreće se prema VL koja snima iste mobitelom i izbija joj mobitel iz ruke.

16. Iz nalaza i mišljenja Igora Pavičića mag. ing. el. stalnog sudskog vještaka za informatiku i telekomunikacije od 31. listopada 2023. (list 705-717 spisa), kojemu je naloženo vještačenje USB sticka s lista 610 spisa te fotografija s lista od 603 do 607 spisa, radi provjere autentičnosti odnosno je li se radi o autentičnom materijalu ili je bilo kakvih intervencija na USB snimci i fotografijama. Prema dostavljenim video zapisu naziva IMG 2396.MOV i slika 603, te slika 605-609 koje priležu spisu napravio je analizu i utvrdio sljedeće da se dostavljeni video zapis trajanja 4 sekunde sastoji od 149 sličica (frame ova) spojenih u video. Isto tako, list iz spisa na strani 603 je zapravo sličica (frame) 106 u priloženom videozapisu. Druge dostavljene slike (listovi 605-609 spisa) nemaju veze s dostavljenim videozapisom. Vještak je našao kako nema elemenata koji bi ukazivali da je bilo koji dio videozapisa editiran, brisan ili modificiran.

17. Pregledom snimke s mobitela ČL (list 695 spisa) i slika frameova razvidno je da na početku snimke KL (koji je nesporno osoba u crvenim kratkim hlačama, bijeloj majici s slikom i sunčanim naočalama) napadački i agresivno nasrče na ŠL (koji je nesporno osoba u kratkim crnim hlačama i bijeloj košulji s tamnim detaljima na istoj), isti ima boksački stav, ŠL je okrenut prema KL, nakon čega se ŠL okreće od KL, a KL zamahuje desnom šakom u smjeru glave ŠL dok mu je isti okrenut leđima i bježi od istog izbjegavajući udarac. KL nastavlja trčati za ŠL. ŠL se osvrće u smjeru KL ima desnu šaku stisnutu ali tijelom ide od KL, dok ga KL dostiže, lijevom rukom ga odguruje o desno rame, a desnom šakom udara u lijevu stranu lica. ŠL u trenutku kad ga je KL dohvatio i krenuo udariti ispružio je dlan desne šake koji je prethodno stisnuo i postavio ga obrambeno ispruženog u visini svoje glave i lijeva ruka ŠL je u tom trenutku ispružena u visini glave KL u predjelu njegovog desnog uha. Na snimci se vidi kako ŠL uslijed udarca KL desnom šakom udara u lijevu stranu lica pada i više nije u kadru. U trenutku dok ŠL bježi od KL čuje se muški glas na snimci koji govori: „snimaj, snimaj“, a potom ženski glas koji odgovara: „snimila sam sve, sve sam snimila“, nakon čega slijedi udarac kojeg KL zadaje ŠL i na snimci se čuje krik.

18. Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu ĐL proizlazi da ĐL predmetne prigode nije bio alkoholiziran.

19. Iz iskaza ČL proizlazi da je kritične prigode zajedno sa suprugom sjedila na zidiću koji se nalazi na pragu njihove kuće te je vidjela kako ĐL prolazi pored njih u pravcu trgovine Studenac, koji se nalazi na trgu udaljen od njih otprilike 20 m, koji im je doviknu "govna jedna" nakratko okrenuvši glavu prema njoj i suprugu, na što oni nisu reagirali. Po izlasku iz trgovine da je ĐL krenuo vrlo agresivnim i ubrzanim hodom prema njenom suprugu, koji se tada nalazio na pločniku bliže ribarnici, dok je ona ostala sjediti, te je prišao njenom suprugu sa bočne strane i potom zamahnuo jakim zamahom desne ruke prema njemu, što je ŠL uočio i uspio se izmaknuti tako što se okrenuo i počeo bježati prema ulaznim vratima njihove kuće. Tvrdi da je ĐL trčao za ŠL koji joj je doviknuo da sve to snimi, što je ona i pokušala u nadi da će ĐL to primijetiti i odustati od napada. Međutim, neposredno ispred nje da je ĐL sustigao ŠL, koji se okrenuo prema njemu, da bi u tom trenutku ĐL zauzeo bokserski stav sa obadvije stisnute pesnice i potom desnom stisnutom šakom udario ŠL strahovitim udarcem u lijevu donju čeljust, a uslijed kojeg udarca ŠL gubi svijest i pada na trotoar na leđa, udarivši glavom o pod, nakon čega mu je počela šikljati krv kroz uši, nos i usta. Nadalje, svjedokinja je također navela kako se ĐL, nakon što je udario ŠL, okrenuo prema njoj te joj jednim udarcem rukom izbio mobitel koji je držala u ruci te joj monstruoznim glasom rekao "što snimaš, ti si sljedeća!". Potom da je odgurivala rukama ĐL od svog supruga kako bi ga spriječila da ga ne bi nastavio tući dok je na podu, a potom da je počela dozivati upomoć i tražiti da netko zove hitnu. Tvrdi da se ĐL udaljio s mjesta događaja u pravcu kuće njegovih roditelja prije dolaska hitne pomoći te da je pobjegao s te adrese svojim motorom. Navela je da se osjeća osobno jako ugroženo i nezaštićeno. Nadopunila je svoj iskaz navodeći da je namjera obitelji ĐL bila ubiti njenog supruga te da su ga željeli ubiti ovaj dan ali na drugi način jer su isti dan 21. srpnja 2021. razbili jedan ulaz u polje, a što je polje njenog sina, te su znali da oni idu na Bol odnosno ona i djeca njenih prijatelja Š i BL, te su očekivali da će se njen suprug sam uputiti u polje dok su oni na Bolu. Naime, sve što se događa u njenoj kući čuje se u kući obitelji ĐL, ljeti drže otvorene prozore, a isti ju mogu čuti sa gornje etaže kuće terase. Međutim, njen suprug tog dana nije išao u polje, išao je vidjeti polje ali nije išao sanirati razbijenu ogradu. Isto tako nije opisala događaj od 20. 7. 2021., a o kojim događajima je izvijestila PP Brač odnosno njen suprug je nazvao načelnika policije, ispričao mu događaj od 20. 7. 2021. na što je načelnik policije kazao da neće imati dokaze za isto. Naime, dan prije predmetnog događaja ĐL da ga je pokušao ubiti i to na način dok je njen suprug u dvorištu izrađivao željeznu konstrukciju s brusilicom koja je bila uključena u struju ĐL je ponio kajin vode, pa je njenog supruga stresla struja ali je instinktivno reagirao i odbacio brusilicu. Smatra da je već ovo bio pokušaj da se naudi njenom suprugu. Načelnik policije mu je kazao da ovo neće moći dokazati iz razloga što će se voda osušiti dok policajci dođu. Radi se o velikoj mržnji obitelji ĐL prema njenom suprugu i to svih članova te godinama se isti na ovaj način odnose prema njenom suprugu. Sve snima mobitelom, sve je snimala iz razloga što godinama nemaju dokaza za događaje koje prijavljuju, ovaj mobitel s kojim je snimala je u konačnosti bačen od strane ĐL nakon što je udario njenog supruga na način na koji je opisala. Fotografija pod brojem 1. (list 603 spisa) da je fotografija sa snimke njenog mobitela i to upravo trenutak kada ĐL stisnutom šakom u čeljust udara njenog supruga, fotografija 3. i 4. (list 605 i 606 spisa) prikazuje njenog supruga nakon udarca, fotografija 5. (list 607 spisa) lokvu krvi nakon što je prva pomoć odvela njenog supruga, fotografija 6. (list 608 spisa) njenog supruga prije predmetnog događaja te fotografija 7. (list 609 spisa) njenog supruga nakon ovog događaja. Kako ona više nema supruga, niti njena djeca oca. Sretna je što je živ ali on samo izgleda kao njen suprug, to više nije ista osoba. Njen suprug je bio intelektualac koji je pisao znanstvene radove. 6 mj. se nakon događaja borilo za život te je imao 6 operativnih zahvata na glavi. Ugrađen mu je programobilni pudens. Napominje da je 100% invalid a što je posljedica upravo ovog događaja. ĐL te nitko od obitelji ĐL nije kontaktirao njihovu obitelj, pokazao žaljenje ili se raspitivao o zdravlju njenog supruga, naprotiv ima osjećaj da likuju te pričaju po mjestu da je sam pao. Smatra da su L prilikom svake intervencije policije koju su zatražili izmišljali neriješene imovinsko pravne odnose, a u biti su prikrivali mržnju prema njenom suprugu. U braku je s ŠL već 40-tak godina. kako je i dalje u velikom strahu za život svog supruga te za svoj život od strane obitelji ĐL. Kako je ona vidjela predmetnog dana da je optuženik ušao u dućan nakon što je prošao pored njih te ga je vidjela i da je izašao iz dućana. Kao što je kazala ona se nalazila ispred kuće a suprug se kretao i kupio ambalažu kojim je hranio mačke. Za to vrijeme malo je sjedila, malo stajala. Njen suprug se ponašao nakon što optuženik izlazi iz dućana na način da je kupio ambalažu kojom je prethodno hranio mačke.

20. Iz sudsko-medicinskog vještačenja s nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka dr. Antonia Alujevića mr. sc. o ozljedama oštećenog ŠL od 20. rujna 2021. (list 71-73 spisa), proizlazi da je stanja spisa i priležeće medicinske dokumentacije proizlazi kako je kritične prigode oštećeni ŠL zadobio krvni podljev nosa s krvarenjem iz lijeve nosnice što predstavlja (laku) tjelesnu ozljedu nastalu udarcem otvorenom ili zatvorenom šakom silom slabijeg intenziteta. Kako je oštećeni kritične prigode zadobio krvne podljeve sljepoočno zatiljnog dijela glave, prijelom baze lubanje zatiljno lijevo s krvarenjem iz lijevog zvukovoda i sadržajem zraka u lubanjskoj šupljini, krvarenje u meke moždanice, krvarenja ispod tvrde moždanice obostrano čeono tjemeno, među polutkama velikog mozga, te uz lijevu polutku malog mozga, kao i nagnječenja mozga obostrano čeono, što čini jednu cjelinu koja predstavlja tešku tjelesnu ozljedu nastalu padom i udarcem lijevim zatiljnim dijelom glave o tlo. Prema tome da je oštećeni kritične prigode zadobio tešku tjelesnu ozljedu. Isti vještak izradio je dopunu istog nalaza i mišljenja od 12. srpnja 2022. (list 450-452 spisa), u kojoj je naveo da iz stanja spisa i priležeće medicinske dokumentacije proizlazi kako je kritične prigode oštećeni Č zadobio krvni podljev nosa s krvarenjem iz lijeve nosnice što predstavlja (laku) tjelesnu ozljedu nastalu udarcem otvorenom ili zatvorenom šakom silom slabijeg intenziteta. Nadalje ponovio je zadobivene ozljede kao u prethodnom vještvu te je naveo da kao posljedica ovog ozljeđivanja kod oštećenog se razvio kronični psihoorganski sindrom, pa postoji trajno i teško oštećenje zdravlja koje je izravna posljedica ozljeđivanja u inkriminiranom događaju, pa da između ozljede i ove trajne posljedice postoji izravna uzročno posljedična veza. Mišljenja je da je oštećeni kritične prigode zadobio osobito tešku tjelesnu ozljedu. U svom iskazu pred sudom naveo je da ostaje kod ranije iznijetog pisanog nalaza i mišljenja. Kako se na fotografijama sudskog vještaka za informatiku i telekomunikaciju vidi kako se dvije osobe međusobno naguravaju te hvataju rukama, a na zadnje dvije fotografije vidi se kako jedna osoba rukama odgurava drugu osoba pa se ima dojam kako ova druga osoba u tom momentu gubi ravnotežu pred pad dok se na prvoj fotografiji vidi kako jedna osoba ona koja kasnije gubi ravnotežu hvata prvu osobu u području vrata dok ova osoba udara ovu osobu stisnutom šakom u područje nosa. Prilikom izrade vještva nije imao karton pacijenta IL. Iz medicinske dokumentacije je prilikom izrade vještva raspolagao podacima da se oštećeni liječio od povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti tipa 2 i depresije. Ove bolesti da se u pravilu liječe lijekovima i od njih boluje priličan broj hrvatskog stanovništva pa nije za očekivati da bi lijekovi u tim dozama izazivali gubitak svijesti i sl. Način pada oštečenika nije vidio ali zna taj način prema ozljedama koje je zadobio što znači da je pao na zatiljni dio glave gdje se i opisuje krvni podljev u vlasištu. Osoba koja je izbačena iz ravnoteže bilo da je udarena bilo da je odgurnuta u koliko se nađe u otvorenom prostoru i pada na leđa teško je da se može za nešto uhvatiti a obično osoba ne zna kada će doći do udarca ili odguravanja pa je obično nepripremljena za takva scenariji. Druga je stvar kada je osoba pada bočno ili na lice tada ona ispruži jednu ili obje ruke prevenirajući pad, a kod pada na leđa to nije slučaj ,a obično tada i nastaju teške ozljede lubanje, moždanica i mozga. Prije ispitivanja da je pregledao presliku zdravstvenog kartona oštećenika koji datira od 18.7.2018. do 14.9.2023. Inkriminiran događaj da se zbio 21. 7. 21. i prije ovog pacijent da je dolazio zbog terapije lijekovima povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti tipa 2 te bolnosti slabinskog križne kralježnice te da on niti jednu od ovih bolesti ne može povezati da bi imali ikakav utjecaj na uzrok i posljedice inkriminiranog događaja. Kako bi ovakvo povezivanje bilo stvar sudske medicine, njegove struke. Nakon čega su vještaku reproducirane snimke s nadzorne kamere i mobitela isti je kazao da je na snimkama vidljivo kako stariji muškarac u trku okrenut leđima bježi od mlađeg muškarca da bi se u jednom momentu okrenuo prema mlađem muškarcu da je bio u stojećem položaju okrenut sučelice prema mlađem muškarcu kada biva udaren u lice izbačen iz ravnoteže na način da je pao na leđa, udario glavom o pločnik i odmah postao nepokretan, izgubio svijest. Pregledom istih snimki da ne može ništa dodati svom vještvu gdje je pisano naveo da je krvni podljev nosa s krvarenjem iz lijeve nosnice nastao udarcem otvorene ili zatvorene šake, a da su ozljede glave nastale padom i udarcem lijevim zatiljnim dijelom glave o tlo. Gubitak svijesti da je sigurno nastao udarcem glavom o tlo jer je udarac šakom bio silom slabog intenziteta što nije dovoljno da uzrokuje nesvjesticu ali je dostatno za izbacivanje oštećenika iz ravnoteže. Nakon uvida u fotografiju koja je slikana u bolnici dan iza inkriminiranog događaja a na fotografiji se vidi oveći ljubičasti krvni podljev u području lijevog zatiljnog dijela glave i zauške kazao je da ista ništa ne mijenja u njegovom vještvu jer je ova ozljeda na fotografiji točno opisana u medicinskoj dokumentaciji a isto tako ista ozljeda ima svoj kontinuitet ispod nje nalazi se prijelom zatiljne kosti, a on je taj krvni podljev sa ozljedama lubanje, moždanica i mozga opisao kao jednu cjelinu nastalu padom i udarcem glavom od tlo. Kako nije bilo znakova prijeloma donje čeljusti niti vanjske manifestacije ozljede u području brade.

21. Iz sudsko psihijatrijski nalaza i mišljenja za ĐL od 13. rujna 2023. dr. Sanje Batina (list 679-687 spisa) proizlazi da je isti osoba kod kojeg nisu dijagnosticirane teže duševne smetnje, ni privremeni duševni poremećaj , intelektualno funkcioniranje je u širim granicama prosjeka. Uočavaju se u psihičkom statusu elementi napetosti impulzivnosti, sniženog je frustrativnog praga. Nije ovisnik o drogi ili bilo kojem drugom psihoaktivnom sredstvu kao ni o alkoholu. Može se zaključiti da je ispitanikovo psihičko stanje u vrijeme počinjenja inkriminiranog djela bilo prožeto visokim stupnjem afektivne tenzije i emocionalnog naboja koji je u svom intenzitetu tijekom samog inkriminiranog čina dostigao kulminaciju u vidu nagle dezinhibicije i mobilizacije impulzivnih i agresivnih poriva. Uvažavajući dijagnostička određenja iz točke 1. te stavke u mišljenju da se može utvrditi da tempore criminis njegova sposobnost shvaćanja svog postupanja kao i mogućnost upravljanja svojom voljom bila smanjena odnosno „in tempore criminis" da je bio smanjeno ubrojiv, ali ne bitno. Kako postoji opasnost (manjeg stupnja) zbog dugogodišnjih narušenih odnos sa oštećenikom, da bi ispitanik ubuduće mogao počiniti kazneno djelo sa obilježjima nasilja, ili slično djelo te se shodno navedenom preporuča sigurnosna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana radi otklanjanja okolnosti koje omogućavaju ili poticajno djeluju na počinjenje navedenih djela.

22. Čitanjem sudsko psihijatrijskog nalaza i mišljenja za ŠL od 6. ožujka 2023. dr. Sanje Batina (list 620-626 spisa), proizlazi da je ŠL osoba koja pokazuje simptomatologiju u sklopu Posttraumatskog sindroma mozga, uz depresivne epizode. Radi se o osobi sa težim duševnim smetnjama. Ispitanik je pokretan uz pridržavanje, ne kontrolira mokrenje, nosi pelene , u svim segmentima samozbrinjavanja je ovisan o njezi i pomoći druge osobe. Disfunkcionalan je u cijelosti. Iz raspoloživih podataka uvida u obilnu medicinsku dokumentaciju kao i neposrednog kliničkog psihijatrijskog pregleda i intervjua sa ispitanikom ŠL da isti daju dovoljno osnova da se može zaključiti da je ispitanik kao posljedicu ovog traumatskog događaja razvio teški oblik psihoorganskog sindroma, osoba je sa teškim oštećenjem zdravlja, te je mišljenja da ove progresivne kognitivne smetnje, uz kompletnu amneziju za događaj, su takve naravi da ispitanik nije sposoban sudjelovati u kaznenom postupku. Vještakinja ispitana na raspravi navela je da vezano za vještačenje oštećenika svjedoka ŠL u ovom predmetnom postupku da dalje ostajem pri svojem pisanom nalazu i mišljenju, odnosno zaključcima istog. Tijekom psihijatrijskog sudskog medicinskog vještačenja oštečenika vješak psihijatar se koristi neposrednim kliničkim pregledom ispitanika kao i dostupno medicinskom dokumentacijom a što je vještakinja i navela u svom nalazu i mišljenju. Ne postoje druge metode, vještaci psihijatri nisu vještaci psiholozi koji imaju mogućnost psiho dijagnostike, odnosno nije područje rada psihijatara. Njoj za vještačenje po nalogu suda raspravne sposobnosti oštećenik da nije bilo potrebno neuropsihologijsko vještačenje. Vještačenje raspravne sposobnosti isključivo spada u domenu vještaka psihijatra. Imala je na uvid zdravstveni karton oštećenika ŠL prije rasprave a sve kako bi dala svoj nalaz i mišljenje u svezi njegove raspravne sposobnosti. Slijedom navedenog, a prihvaćajući ovakav nalaz i mišljenje oštećeni nije pozvan kao svjedok i ispitan pred sudom jer je raspravno nesposoban.

23. Prema psihijatrijskom vještačenju oštećenika ŠL sačinjenog po stalnom sudskom vještakinji za psihijatriju prof. dr. sc. LL (list 408-415 spisa), proizlazi da kod ŠL se mogu postaviti dijagnoze Organskog poremećaja ličnosti, te Organskog poremećaja raspoloženja te neurokognitivnog deficita koji su posljedica traume mozga i prije traume nisu postojali. Kako postoji uzročno posljedična veza između ozljeđivanja i trajnog i teškog oštećenja zdravlja kod ŠL. Iz dopune istog vještačenja od 8. siječnja 2024. proizlazi da nakon što je izvršila detaljni pregled Zdravstvenog kartona može navesti da je navedene dijagnoze spomenula i u njenom prethodnom vještačenju kada je navela da se iz razgovora s dr. AL doznaje da je liječen zbog Akutne reakcije na stres i Blagih depresivni epizoda. Opisuje se da iste nastupile nakon fizičkog napada od strane poznate osobe. Također da je razvidno da je tijekom 2018. dijagnosticiran Opći anksiozni poremećaj F 41.1.a detaljnije se spominju smetnje sa spavanjem, gubitak inicijative, kognitivne smetnje. Opisane psihičke pa tako i kognitivne smetnje mogu nastupiti uslijed snažne anksioznosti i ne mogu se uzročno posljedično povezati s Organskim poremećajem ličnosti, Organskim poremećajem raspoloženja i neurokognitivnim deficitom koji zaostaje nakon opisane traume glave. Dakle da u potpunosti ostaje kod svog prethodnog nalaza i mišljenja. Ispitana na raspravi ostala je kod naprijed navedenih pisanih nalaza i mišljena te je navela da je pregledom kartona utvrdila da je kod oštećenog prije kritičnog događaja bila dijagnosticirana akutna reakcija na stres 2020. i to 31. kolovoza, a kasnije se navode blage depresivne epizode. Također uvidom u karton tijekom 2018. spominje se dijagnoza općeg anksioznog poremećaja. Ni jedna ni druga dijagnoza da ne mogu se uzročno posljedično povezati s organskim poremećajem ličnosti i organskim poremećajem raspoloženja, kao i neurokognjutivnim deficitom koji zaostaju nakon traume glave. Prilikom vještačenja da je osim intervjua s ispitanikom, koje je dominantno, kao i provođenja testa satom, te uvidom u zdravstveni karton, također telefonski kontaktirala dr. AL. Pred psihijatrijskog vještačenja da bi bilo korisno provesti i vještačenje od strane neuropsihologa, jer da bi se tada detaljnije rasvijetlio stupanj neurokognjutivnog deficita. Kako je neupitno postojanje organskih oštećenja, da bi možda ova vještakinja mogla izmjeriti u kojoj mjeri su oštećenja. Da su i prethodni psihijatri dijagnosticirali psihoorganska oštećenje kod oštećenika. Na poseban upit branitelja kako djeluju lijekovi kao što su antipsihotici, a kako anksiolitici kazala je da djelovanje ovisi o vrsti lijeka, propisanoj dozi, duljini uzimanja kao i osobi koja ga prima. Dakle, o tome može govoriti načelno pa tako veće doze lijeka, primjena antipsihotika koji ima snažnu sedativnu komponentu mogu dovesti do usporenosti i osiromašenosti kretnje. U odnosu na anskiolitičku terapiju može kazati da se usporenost javlja tek pri uzimanjem visokih doza anksiolitika. Isti da utječu na mišljenje i volju, ako se uzimaju u visokim dozama. U odnosu na značenje pojedinih dijagnoza organski poremećaji ličnosti, organski poremećaj sličnosti, organski poremećaj raspoloženja i neurokognitivni poremećaj, da se radi o dijagnozama koje imaju simptome kao i ostale psihijatrijski poremećaj (poremećaj raspoloženja, ličnosti), osim što za razliku od ovih dijagnoza u psihijatriji imaju jasan uzrok, a to je oštećenje mozga. Dakle, organski poremećaj ličnosti znači poteškoće funkcioniranja i prilagodbe u različitim segmentima života, popraćenim promjenama raspoloženja, razdražljivošću, mogućnosti impulzivnog reagiranja. Organski depresivni poremećaj znači postojanje simptoma depresivnosti uzrokovani organskim oštećenjima. Neurokognitivni poremećaj znači da osoba ima oštećene kognitivne funkcije tj. mišljenje, inteligenciju i pamćenje. Ponekad može imati i poremećaj u orijentaciji u vremenu, prostoru, prema sebi i drugim osobama. Deficit pamćenja je u pravilu prisutan za svježe događaje ali može biti prisutan i duže vremena. U dijagnostici psihijatra se spominje i organski sumanuti poremećaj što znači pojava sumanutih ideja, paranoje sumahnitosti. Za utvrditi ove dijagnoze da je potreban pregled od strane psihijatra. Za uspostaviti konačnu potvrdu dijagnoze potrebno praćenje prisutnosti simptoma tijekom 6 mjeseci, dok pregled traje od pola sata do sat vremena. Ista dijagnoza kod oštećenika je praćena kroz duži vremenski period odnosno 3 godine. Istakla je da je detaljno pregledala zdravstveni karton oštećenika, te da je u dopuni nalaza i mišljenja izvukla sve psihijatrijske nalaze. Na poseban upit branitelja je li je prilikom naguravanja do gubitka svijesti moglo doći uslijed hipertenzije, prepasti, dijabetesa i anksioznog poremećaja, a obzirom da je temperatura bila preko 40 stupnjeva, kazala je da bi se o tome trebao izjasniti specijalista drugih grana, sudske medicine ili internista ali zbog anksioznog poremećaja teško da je mogao izgubiti svijest. Ne vidi tu elemente prepasti. Na poseban upit branitelja može li uzrok neurokognitivnih deficita bit depresija ili anksioznost, navela je da u stanjima teške depresije odnosno teških depresivnih epizoda mogu se ponekad javiti deficiti u brzini mišljenja, eventualno pamćenja ali se to onda nazivaju funkcionalni deficiti a ne neurokognitivni deficiti. U odnosu na pitanje može li do organskog poremećaja ličnosti doći i zbog drugih stanja, da je čitav niz tjelesnih oboljenja i poremećaja koji mogu dovesti do organskih deficita u mozgu kao što su metaboličke bolesti, infekcije, poremećaj elektrolita, tumori na mozgu itd. Ovakav deficit kognitivnih funkcija ne može nastupiti uslijed depresivnih poremećaja. Iznimno kod teških depresija ili depresija s psihotičnim elementima može se javiti deficit koncentracije, pamćenja ali to je u drugom tipu i na drugačiji način nego ovo. Istakla je da smatra da je navedeno organsko oštećenje posljedica traume glave i kasnijeg razvoja meningitisa koji je opet nastupio tijekom liječenja posljedica trauma glave. No da li je kasniji događaj gubitak svijesti i udarac glave, imao utjecaja na oštećenje, misli da nije relevantno, odnosno o tome će se izjasniti specijalista sudske medicine.

24. Pročitan je neuropsihologijski nalaz i mišljenje dr. sc. JL, prof. psihologije, stalne sudske vještakinje za psihologiju od 25. studenoga 2024. (list 1134- 1151 spisa) iz kojeg je razvidno da rezultati neuropsihologijskog ispitivanja ŠL sugeriraju trajnu i tešku narušenost njegovog zdravlja. Utvrđeni su neurokognitivni poremećaji (deficiti): neujednačenost i deterioracija kognitivnih/ intelektualnih funkcija, organski uvjetovane promjene ličnosti te motorički poremećaji uz urinarnu inkontinenciju, što se nedvojbeno može povezati s traumatskom ozljedom mozga budući da slične tegobe nisu zabilježene u ranijoj medicinskoj dokumentaciji. Oštećenik je disfunkcionalan u samozbrinjavanju (aktivnostima svakodnevnog života) uslijed: deficita funkcionalne samostalnosti, neurokognitivnih deficita, posebno izvršnih funkcija (nedostatnih sposobnosti: planiranja, učenja, efikasnosti pažnje, brzine mentalnih reakcija) i organski uvjetovane promjene strukture osobnosti. S obzirom na protok vremena od traumatske ozljede mozga, da se ne očekuje se daljnji napredak oporavka. Vještakinja ispitana na raspravi je navela da ostaje u cijelosti kod naprijed navedenog nalaza i mišljenja odnosno da je ŠL nakon cerebralne ozljede ima neurokognitivne posljedice u smislu neurokognitivnog deficita. Kazala je da medicinsku dokumentaciju spominje kao dio iz spisa i na istu se nije referirala u svom nalazu. OL te dr. V su psiholozi. Na pitanje je li se isti u svom radu susreću sa osobama koje imaju kraniocerebralne ozljede navela je da ona iste ne poznaje, a da se vjerojatno susreću. Istakla je da ima 40 godina iskustva sa kraniocerebralnim ozljedama, a na kojima je i doktorirala i magistrirala te je 25 godina radila u rehabilitacijskom centru pa i za kraniocerebralne ozljede i ostale tipove invaliditeta. Njen posao se ne odnosi u svakodnevnom radu sa takvim pacijentima, ali se s istima često susreće. Ima dodatna znanje iz neuropsihologije jer su isto učili, te ne postoji licenca za neuropsihologa kao specifična licenca, već je isto u sklopu kliničke psihologije, a za što ona ima licencu. Ona je ovo vještačenje napravila po svim pravilima struke te ga nazvala neuropsihologijsko vještačenje jer je upravo to bio zadatak suda. Kako prilikom vještačenja nije bilo potrebno primijeniti SIMS (strukturirani inventar simuliranih simptoma) radi toga što osoba sa tako teškim kraniocerebralnim ozljedama nije u stanju simulirati simptome. Na poseban upit branitelja navela je da joj je psihološka komora donijela odluku da joj se na mjesec dana zabranjuje rad prije dvije godine jer nije slagala nalaze po pravilniku zajedno s testovima, a pravilnik o navedenom je donesen godinu dana kasnije pa se sada ta odluka komore osporava na Upravnom sudu i postupak je u tijeku. Stoga ne postoji nikakva pravomoćna odluka kojom joj je zabranjen rad. Istakla je da ima licencu kao i licencu vještaka te joj nikakvom pravomoćnom odlukom nije zabranjen rad.

25. Stalna sudska vještakinja za psihijatriju dr. LL ispitana u odnosu na neuropsihologijsko vještačenje ŠL po dr. sc. JL, prof. psihologije navela je da je izvršila uvid u neuropsihologijsko vještačenje oštećenog ŠL provedeno od strane dr. sc. JL profesora psihologije te se u potpunosti slaže s navodima iz ovog vještačenja. U svom nalazu i mišljenju je ukazala i na organske promjene ličnosti i na neurokognitivni deficit koje su posljedice traume mozga i prije traume nisu postojale.

26. Optuženik u svojim obranama tijekom postupka negira počinjenje kaznenog djela za koja se tereti obrana optuženika je neuvjerljiva, nelogična i u suprotnosti sa svim izvedenih dokazima, naime ista je u suprotnosti s pregledanim snimkama kako snimkom nadzorne kamere s kuće oštećenika tako i snimkom s mobitela ČL, a koje snimke prikazuju upravo događaj za koji se optuženik tereti, ista obrana je i u suprotnosti s framama fotografijama s snimke, u suprotnosti s iskazom ispitane ČL, kao i u suprotnosti s nalazima i mišljenima vještaka. Nadalje, sam optuženik nije dosljedan u svojoj obrani isti obranu mijenja i prilagođava tijekom postupka dokazima iz spisa. Ispitan pred policijom, navodi da on krenuo prema ŠL i da se ŠL u jednom trenutku okrenuo licem prema njemu i zapleo se u vlastite šlape uslijed čega da je pao na pod i ozlijedio se te je decidirano tvrdio da ga on nije odgurnuo. Ovo ne iznosi u obrani pred sudom nakon pregledanih snimki na kojima je jasno da udara oštećenika, da oštećenik nema šlape na nogama, da se nije zapleo, već pao na pod uslijed njegova udarca. Stoga pred sudom negira zadani udarac ali ne opisuje događaj kao ranije. Nedosljednost u obrani također ukazuje na neuvjerljivost iste. Dok sve navedeno u svojoj ukupnosti jasno ukazuje da je obrana optuženika usmjerena na izbjegavanje kaznene odgovornosti.

27. Ovaj sud je prihvatio iskaz ispitane svjedokinje ČL u odnosu na predmetni događaj kao uvjerljiv i objektiviziran snimkama i fotografijama s snimki u odnosu na predmetni događaj. Naime, ista svjedokinja jest supruga oštećenika i samim time pristrani svjedok, na koju svjedokinji i njezinu obitelj ovaj događaj ima izravne posljedice, zbog trajnog i teškog narušenja zdravlja njenog supruga, a što izravno utječe na kvalitetu života i same svjedokinje, međutim njezino iskazivanje o događaju je u cijelosti objektivizirano pregledanim snimkama, pa kao takvo i prihvaćeno od ovog suda.

28. Prihvaćeni su nalazi i mišljenja vještaka vještakinje Sanje Batina u odnosu na ubrojivost optuženika in tempore criminis, prijedlog izricanja sigurnosne mjere te raspravnu sposobnost oštećenika, vještaka Antonia Alujevića, vještakinje LL te vještakinje dr.sc. JL, prof. psihologije. Naime radi se o stalnim sudskim vještacima s dugogodišnjim iskustvom, koji su vještačili u skladu s svojim znanjem, iskustvom, vještva su argumentirana. Tijekom postupka obrana je isticala primjedbe na vještačenja te su vještaci ispitani pred sudom, odgovarali na pitanja obrane i svojim odgovorima otklonili sve primjedbe. Irelevantno je što obrana i nadalje ostaje nezadovoljna vještvima i nadalje ističe primjedbe, posebno na vještva psihijatrice dr. LL i psihologice JL, naime iste vještakinje su na raspravi iskazivale detaljno, uvjerljivo, odgovorile na sva pitanja obrane. Iz podneska Hrvatske psihološke komore (list 1187 spisa) proizlazi da je JL stalna sudska vještakinja za psihologiju smjela obavljati psihološku djelatnost u vrijeme izrade vještva i davanja iskaza pred sudom. Naime, iz podneska je razvidno da je ista imala privremenu zabranu obavljanja psihološke djelatnosti u razdoblju od 24. studenoga 2023. do 18. siječnja 2024., te da je ista otklonila nedostatke uočene u provedenom stručnom nadzoru. Nadalje uvidom u javno dostupne podatke na relevantnim Internet stranicama npr. RH, Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih razvidno je da je imenovana vještakinja jedna od autora publikacije pod naslovom Neuropsihologijska dijagnostika posljedice karniocelebralnih ozljeda. Iz svega navedenog jasno je da su primjedbe obrane u smislu nestručnosti, needuciranosti, ili pak neimanja licence ove vještakinje u cijelosti deplasirane i usmjerene na otklanjanje kaznene odgovornosti od optuženika. Nadalje, iz iskaza iste, a što pokrjepljuju javno dostupni Internet podaci sasvim je jasno da se radi o psihologu, sudskom vještaku sa dugogodišnjim iskustvom te iskustvom u radu s osobama s karniocelebralnih ozljeda, a koje su bile i predmetom interesa i radova ove vještakinje. Nadalje, u postupku nije niti sporno da ova vještakinja nije liječnik već psiholog, a iz vješta je razvidno da medicinsku dokumentaciju iz spisa spominje kao dio iz spisa i na istu se ne referira u svom nalazu kako to želi nametnuti obrana. Prihvaćen je i nalaz i mišljenje Igora Pavičića mag. ing. el. stalnog sudskog vještaka za informatiku i telekomunikacije kao stručan i argumentiran, a na koji stranke nisu imale primjedbe. Slijedom svega navedenog nalaze i mišljenja svih vještaka sud prihvaća u cijelosti.

29. Iz iskaza svjedokinje ČL kao i iz iskaza optuženika proizlazi da su odnosi između obitelji optuženika i oštećenika dugo godina i trajno poremećeni. ČL opisuje ranije napade na svoj supruga od strane optuženika, veliku mržnju obitelji ĐL prema svom suprugu, a optuženik prijetnje i strah od ČL kojim je više godina njegova obitelj izložena. Na ovaj način je izvan svake sumnje utvrđeno da se radi o zavađenim obiteljima ĐL i ČL da njihovi međusobni odnosi su okarakterizirani međusobnim sukobima i netrpeljivošću.

30. Optuženik opisuje u svojoj obrani događaj koji da je prethodio predmetnom, a snimljenom događaju da ga je ŠL kada je izašao iz dućana napao s leđa tako što ga je gađao jajom, na iste okolnosti je predložio ispitivanje svjedoka čije ispitivanje je odbijeno iz naprijed navedenih razloga, ČL u odnosu na ono što prethodi napadu navodi da optuženik prolazi pored njih psuje, odlazi u dućan, nakon čega njen suprug skuplja posude iz kojih se hrane mačke nailazi optuženik i napada ga, te opisuje napad i daljnji događaj kao na snimkama. Pregledom snimki jasno proizlazi da iste ne prikazuju samo sporni udarac koji optuženik zadaje oštećeniku, već i prethodni napad na oštećenika od strane optuženika te bijeg oštećenika. Stoga, za sam predmetni događaj nije bitno je li oštećenika prije prvog napada i pokušaja zadavanja udarcem šakom oštećeniku do strane optuženika i bijega oštećenika, oštećenika gađao jajetom, naime da je tome i bilo tako to ne bi bilo od utjecaja na presuđenje u ovom predmetu, što ovaj sud niti ne isključuje kao moguće, a s obzirom na njihove međusobne odnose.

31. U odnosu na dinamiku samog događaja ista je utvrđena na temelju pregleda snimke video nadzora obiteljske kuće ČL, snimke s mobitela ČL, fotografijama s snimki, iskazom svjedokinje ČL. Naime, pregledom snimki i iz iskaza svjedokinje nedvojbeno proizlazi ĐL pokušava šakom udariti ŠL dok isti trkom bježi od njega, ĐL ga trčeći proganja, dostiže, ŠL se okreće prema njemu, ĐL zauzima boksački stav, lijevom rukom ga odguruje o desno rame, a stisnutom desnom šakom udara u lijevu stranu lica. ŠL uslijed udarca ĐL stisnutom desnom šakom u lijevu stranu lica pao je na pod i udario lijevim zatiljnim dijelom glave o betonsku podlogu.

32. Ovakvu dinamiku događaja potvrđuje i nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dr. Antonija Alujevića koji je u suglasju s navedenim. Naime, iz nalaza i mišljenja proizlazi da je kritične prigode oštećeni ŠL zadobio krvni podljev nosa s krvarenjem iz lijeve nosnice što predstavlja (laku) tjelesnu ozljedu nastalu udarcem otvorenom ili zatvorenom šakom silom slabijeg intenziteta. Kako je kritične prigode zadobio krvne podljeve sljepoočno zatiljnog dijela glave, prijelom baze lubanje zatiljno lijevo s krvarenjem iz lijevog zvukovoda i sadržajem zraka u lubanjskoj šupljini, krvarenje u meke moždanice, krvarenja ispod tvrde moždanice obostrano čeono tjemeno, među polutkama velikog mozga, te uz lijevu polutku malog mozga, kao i nagnječenja mozga obostrano čeono, što čini jednu cjelinu koja predstavlja tešku tjelesnu ozljedu nastalu padom i udarcem lijevim zatiljnim dijelom glave o tlo. Upravo vještvo potvrđuje dinamiku događaja krvni podljev nosa s krvarenjem iz lijeve nosnice ŠL zadobiva udarcem zatvorenom šakom silom slabijeg intenziteta, a kako to proizlazi i iz snimki da se radi o udarcu stisnutom desnom šakom u lijevu stranu lica. Nadalje kako vještak navodi u vještvu niz opisanih ozljeda nastaju padom i udarcem lijevim zatiljnim dijelom glave o tlo a što odgovara viđenim na snimci i opisanim od strane svjedokinje, da oštećenik nakon udarca šakom u lijevu stranu lica i uslijed ovog udarca pada na pod i zatiljnima djelom glave udara u betonsku podlogu. Slijedom navedenog opisane ozljede i način zadobivanja istih u suglasju je s pregledanim snimkama, iskazom svjedokinje, te nema nikakve sumnje da se odigrao upravo na način opisan u izreci presude.

33. Za kazati je da su neosnovani navodi optuženika da je optuženik postupao kako bi se obranio od ŠL. Iz reproduciranih snimki i ostalih navedenih dokaza jasno proizlazi da optuženik ne postupa u nužnoj obrani, svojim postupanjem i udaranjem oštećenika zatvorenom šakom u lijevu stranu lica ne odbija od sebe istodobni ili izravno predstojeći protupravni napad oštećenika, kako pokušava prikazati. Upravo suprotno iz izvedenih dokaza proizlazi kako optuženik napada oštećenika, pokušava ga udariti šakom, kako oštećenik trčeći bježi od optuženika, optuženik trči za njim, ŠL se osvrće u smjeru ĐL ima desnu šaku stisnutu ali tijelom ide od ĐL, ne napada ga već se tijelom odmiče od istog, ĐL ga dostiže, lijevom rukom ga odguruje o desno rame, a desnom zatvorenom šakom udara u lijevu stranu lica. U tom trenutku ŠL ispružio je dlan desne šake koji je prethodno stisnuo i postavio ga obrambeno ispruženog u visini svoje glave i lijeva ruka ŠL je u tom trenutku ispružena u visini glave ĐL u predjelu njegovog desnog uha iz čega nedvosmisleno proizlazi da se oštećenik brani dok je optuženik onaj koji trči za oštećenikom, dostiže ga i zadaje mu udarac, odnosno da optuženik napada oštećenika dok je iz položaja ruku i tijela oštećenika kao i kretnji tijelom od optuženika sasvim jasno da se isti brani i pokušava svoju glavu zaštiti od udarca postavljajući dlan desne šake u visini svoje glave, pokušavajući se zaštititi. Slijedom navedenog optuženik nije postupao u nužnoj obrani niti je prekoračio granice iste, naime niti nema napada na optuženika, kako on to pokušava u svojo obrani prikazati.

34. Nadalje za navesti da ovaj sud prihvaća navode ČL zbog čega snima događaj mobitelom kao životno logične u situaciji kada su česti sukobi dvije obitelji ista želi da ima dokaze ako do takve situacije dođe, te se to što ista snima mobitelom nikako ne može tumačiti da se radi o unaprijed isplaniranom napadu na optuženika kako on to pokušava uvjeriti sud.

35. U odnosu na težinu zadobivenih ozljeda oštećenika ŠL za kazati je kako je naprijed navedeno da je stalni sudski vještak sudske medicine dr. Antonio Alujević okarakterizirao zadobivene ozljede kod oštećenika, te u odnosu na ozljedu krvni podljev nosa s krvarenjem iz lijeve nosnice naveo je da predstavlja (laku) tjelesnu ozljedu, dok zadobivene krvne podljeve sljepoočno zatiljnog dijela glave, prijelom baze lubanje zatiljno lijevo s krvarenjem iz lijevog zvukovoda i sadržajem zraka u lubanjskoj šupljini, krvarenje u meke moždanice, krvarenja ispod tvrde moždanice obostrano čeono tjemeno, među polutkama velikog mozga, te uz lijevu polutku malog mozga, kao i nagnječenja mozga obostrano čeono, naveo je da čini jednu cjelinu koja predstavlja tešku tjelesnu ozljedu. Nadalje, naveo je da kao posljedica ovog ozljeđivanja kod oštećenog se razvio kronični psihoorganski sindrom, pa postoji trajno i teško oštećenje zdravlja koje je izravna posljedica ozljeđivanja u inkriminiranom događaju, pa da između ozljede i ove trajne posljedice postoji izravna uzročno posljedična veza. Stoga da je mišljenja da je oštećeni kritične prigode zadobio osobito tešku tjelesnu ozljedu. U odnosu na razvijeni kronični psihoorganski sindrom kod oštećenika vještakinja psihijatar je LL postavila je kod oštećenika dijagnoze Organskog poremećaja ličnosti, Organskog poremećaja raspoloženja te neurokognitivnog deficita, a koji da su posljedica traume mozga i prije traume nisu postojali. Ista vještakinja je ustvrdila kako postoji uzročno posljedična veza između ozljeđivanja i trajnog i teškog oštećenja zdravlja kod ŠL. Istakla je da smatra da je navedeno organsko oštećenje posljedica traume glave i kasnijeg razvoja meningitisa koji je opet nastupio tijekom liječenja posljedica trauma glave. Psiholog JL dala je nalaz i mišljenje u odnosu na stupanj neurokognitivni poremećaja (deficita) kod oštećenika te je utvrdila: neujednačenost i deterioracija kognitivnih/ intelektualnih funkcija, organski uvjetovane promjene ličnosti te motorički poremećaji uz urinarnu inkontinenciju, navela je da sve ovo može nedvojbeno povezati s traumatskom ozljedom mozga budući da slične tegobe nisu zabilježene u ranijoj medicinskoj dokumentaciji. Oštećenik da je disfunkcionalan u samozbrinjavanju (aktivnostima svakodnevnog života) uslijed: deficita funkcionalne samostalnosti, neurokognitivnih deficita, posebno izvršnih funkcija (nedostatnih sposobnosti: planiranja, učenja, efikasnosti pažnje, brzine mentalnih reakcija) i organski uvjetovane promjene strukture osobnosti. Istakla je da se ne očekuje se daljnji napredak oporavka.

36. Iz ovakvih od ovog suda prihvaćenih nalaza i mišljenja stalnih sudskih vještaka koji su međusobno u suglasju te se nadopunjuju svaki s osnova svoje grane vještačenja za ovaj sud je nedvojbeno utvrđeno da je oštećenik kritične prigode zadobio osobito teške tjelesne ozljede, a koje su uzročno posljedičnoj vezi s postupanjem optuženika predmetne prigode udaranjem oštećenika zatvorenom šakom silom srednjeg intenziteta u lijevu stranu lica oštećenika nastavno uslijed udarca pada oštećenika na pod i udarca oštećenika lijevim zatiljnim djelom glave o betonsku podlogu, kao posljedica ove traume glave i kasnijeg razvoja meningitisa koji je nastupio tijekom liječenja posljedica trauma glave, razvio se kronični psihoorganski sindrom kod oštećenika, a što je osobito teška tjelesna ozljeda čime je zdravlje oštećenika trajno i teško narušeno. Odnosno postupanje optuženika je u izravnoj uzročno posljedičnoj vezi s trajno i teško narušenjem zdravlja oštećenika odnosno osobitom teškom tjelesnom ozljedom kod oštećenika.

37. Obrana optuženika je pokušala prikazati kako je pad oštećenika na pod, pa tako i zadobiveni udarac u glavu rezultatom ranijih dijagnoza oštećenika i lijekova koje uzima. Međutim stalni sudski vještak sudske medicine, a čije je vješto prihvaćeno naveo da lijekovi za povišeni krvni tlak, šećernu bolesti tipa 2 te bolnosti slabinskog križne kralježnice kao niti jedna od ovih bolesti ne može se povezati da bi ima ikakav utjecaj na uzrok i posljedice inkriminiranog događaja. Istakao je kako bi ovakvo povezivanje bilo stvar njegove struke sudske medicine. Psihijatrica dr. LL odbacila je navode koji pokušavaju aludirati da je posljedica kod oštečenika u uzročno posljedičnoj vezi s ranije ustanovljenim dijagnozama kod oštećenika. Navela je da utvrdila da je kod oštećenog prije kritičnog događaja bila dijagnosticirana akutna reakcija na stres 2020., a kasnije blage depresivne epizode. Tijekom 2018. spominje se dijagnoza općeg anksioznog poremećaja. Istakla je kako ni jedna ni druga dijagnoza se ne mogu uzročno posljedično povezati s organskim poremećajem ličnosti i organskim poremećajem raspoloženja, kao i neurokognjutivnim deficitom koji zaostaje nakon traume glave te za razliku od prethodnih psihijatrijskih dijagnoza kod oštećenika u psihijatriji imaju jasan uzrok, a to je oštećenje mozga. Kako ovakav deficit kognitivnih funkcija da ne može nastupiti uslijed depresivnih poremećaja. Na ovaj način vještaci su argumentirano, stručno i nedvosmisleno odbacili pokušaj da se ranije dijagnoze i lijekovi koje je oštećenik uzimao povežu s uzrokom i posljedicom inkriminiranog događaja.

38. Potrebno se osvrnuti i na traženje obrane da se izradi kopija medicinskog zdravstvenog kartona ŠL, oštećenika, kojem zahtjevu sud nije udovoljio, a što spominje branitelj u završnoj riječi. Naime istom zahtjevu nije udovoljeno jer isti zdravstveni karton sadržava medicinsku dokumentaciju i podatke oštećenika, a koji i ne trebaju biti u svezi s predmetnim događajem, te predstavljaju osobne podatke oštećenika, a koji su kao takvi zaštićeni Zakonom o zaštiti osobnih podataka. Međutim, isto nije u suprotnosti s omogućavanjem optuženiku da ocijeni dokaz koji se izvodi u postupku kao što isto niti ne predstavlja onemogućavanje optuženika u uvid u svaki dokaz optužbe ili dokaz koji sud odredi po službenoj dužnosti. Naime, zdravstveni karton oštećenika nije dokaz u ovom postupku, u postupku su dokazi nalazi i mišljenja vještaka, kao i dijelovi zdravstvenog kartona na koji se vještaci referiraju, i koji su predmetom vještačenja istih, pa tako i sadržani u vještvima koja su kao takva dostupna obrani.

39. Slijedom svega navedenog i obrazloženog nedvojbeno proizlazi da je ĐL predmetne prigode teško tjelesno ozlijedio ŠL, a kaznenim djelom je trajno i teško narušeno njegovo zdravlje.

40. U odnosu na oblik krivnje sud je utvrdio da je optuženik ĐL u odnosu na tešku tjelesnu ozljedu postupao s neizravnom namjerom, dok se teža posljedica trajno i teško narušenje njegova zdravlja ima prepisati nehaju optuženika. Naime, optuženik je bio svjestan svih obilježja kaznenog djela teške tjelesne ozljede i pristao je na njegovo ostvarenje, naime isti je svjestan da kada zadaje oštećeniku udarac zatvorenom šakom u predjelu lijeve strane lica, odnosno kad udara šakom u glavu oštećenika da ga može teško tjelesno ozlijediti, svjestan je kada starijem od sebe zadaje takav udarac o glavu da isti može posljedično pasti i udariti o tlo te i na ovaj način teško tjelesno ozlijediti. Naime svaki odrasli prosječno inteligentan građanin je svjestan da takav udarac koji zadaje u glavu silom slabijeg intenziteta starijem i fizički slabijem od sebe može imati za posljedicu tešku tjelesnu ozljedu. Unatoč navedenom on pristaje ostvariti obilježja kaznenog djela teške tjelesne ozljede. On pristaje na moguću posljedicu tešku tjelesnu ozljedu, pristaje da oštećeniku prouzroči teške tjelesne ozljede i tjelesnu bol. Isti postupa afektivno, emocionalno nabijen, agresivno i impulzivno svjestan da udaranjem stisnutom šakom u predjelu glave oštećenika može ostvariti obilježja kaznenog djela i na to pristaje.

41. Optužnicom se optuženiku ĐL stavlja na teret da je predmetne prigode postupao s izravnom namjerom, s namjerom da teško tjelesno ozljedi oštećenika, međutim ovaj sud je utvrdio postupanje optuženika predmetne prigode s neizravnom namjerom što je u prethodnoj točci i opisao, pa je u skladu s navedenim utvrđenjima izmijenio činjenični opis djela iz optužnice. U prilog navedenom da optuženik postupa predmetne prigode s neizravnom namjerom govori i činjenica da optuženik zadaje jedan udarac optuženiku te nakon što je uspio udariti optuženika, prestaje s napadima na njega te agresivno nasrće na ČL izbijajući joj mobitel iz ruke. Iz čega je jasno da isti svojim postupcima želi ustrašiti supružnike ČL, postići da se osjećaju na svom kućnom pragu nesigurno. Izmijenjeni činjenični opis ostao je u granicama događaja iz optužnog akta. Niti jedna odlučna činjenica nije izmijenjena. Izmjene ne utječu na sastavnice kaznenog djela, bez utjecaja su na objektivnu istovjetnost činjeničnog opisa optuženja i presuđenja i ne predstavljaju nepovoljno preinačenje za optuženika.

42. U odnosu na ubrojivost optuženika u vrijeme počinjenja djela isti je bio smanjeno ubrojiv, ali ne bitno, a što je utvrđeno na temelju sudsko psihijatrijskog nalaza i mišljenja za ĐL po stalnoj sudskoj vještakinji za psihijatriju dr. Sanji Batina.

43. U odnosu na predmetno postupanje optuženika i počinjeno kazneno djelo ne postoji niti jedan ispričavajući razlog. Naime, optuženika ne ispričava niti kada bi bilo točno da ga je oštećenik dočekao ispred dućana i gađao jajom. Optuženika ne ispričava niti kada bi bili točni njegovi navodi o strahu od oštećenika koji da upućuje prijetnje njegovom obitelji.

44. S obzirom na navedeno sud je zaključio da je optuženik ĐL kriv za počinjenje predmetnog kaznenog djela.

45. Prilikom odlučivanja o izboru, vrsti i mjeri kaznenopravne sankcije, sud je kao olakotne okolnosti na strani optuženika cijenio njegovu dosadašnju neosuđivanost, da se radi o osobi onkološkom bolesniku, kao i da je u vrijeme počinjenja djela bio smanjeno ubrojiv, ali ne bitno. Kao otegotne okolnosti na strani optuženika ovaj sud je cijenio da je tijekom kaznenog postupka isti postupak svojim postupcima otežao tako je jedno vrijeme bio u bijegu i nedostupan tijelima kaznenog progona, a što je razvidno iz spisa. Kao otegotnim mu je cijenjena ustrajnost u napadu na oštećenika, nakon što isti izbjegava njegov udarac i bježi optuženik trči za njim i udara ga te iskazan visok stupanj agresije što se vidi i na snimci. Kao otegotno mu je i cijenjeno što sud ne nalazi da se optuženik iskreno kaje, isti kada izražava žaljenje zbog nastupjele posljedice istu čini kako bi otklonio ili ublažio posljedice po sebe u ovom postupku, odnosno osigurao bolji položaj u istom. U prilog tome da se radi o žaljenju forme radi govori i činjenica da i nadalje svu krivnju svaljuje na oštećenika.

46. Uzimajući u obzir sve gore navedene okolnosti, stupanj krivnje, kao i visinu propisane kazne za počinjeno kazneno djelo (kazna zatvora od 1 godine do 8 godina), optuženik je na temelju članka 119. stavka 1. KZ/11, osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine i 11 (jedanaest) mjeseci. Nakon čega je odlučeno na temelju članka 57. KZ/11. izreći mu djelomičnu uvjetnu osudu na način da će se dio kazne na koju je osuđen u trajanju od 1 (jedne) godine i 5 (pet) mjeseci izvršiti, dok se preostali dio kazne u trajanju od 1 (jedne) godine i 6 (šest) mjeseci neće izvršiti ukoliko optuženi u roku provjeravanja od 5 (pet) godina ne počini neko novo kazneno djelo. Odmjeravajući vrijeme provjeravanja sud je vodio računa o potrebnom vremenu koje bi utjecalo na optuženika da ne čini više kaznena djela i da se ubuduće tako ponaša, procjenjujući da je to rok provjeravanja u najduljem trajanju, a s obzirom na agresivnost u postupanju optuženika, dugogodišnje sukobe između obitelji oštećenika i optuženika, koje su i susjedi, pa je upravo djelomična uvjetna osuda s rokom provjeravanja u najduljem trajanju u konkretnom slučaju najbolja sankcija za ostvarivanje svrhe kažnjavanja. Sud očekuje da će takvom sankcijom, utjecati prije svega na optuženika da ubuduće više ne čini kaznena djela, te tako izraziti društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela, tako da svi uočavaju njegovu nedopuštenost odnosno njegovu zabranjenost, kao i utjecati na sve ostale da ne čine kaznena djela, kao i na svijest građana o pogibeljnosti kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja.

47. S obzirom na vrijeme za koje je optuženiku oduzeta sloboda na temelju članka 54. KZ/11. u izrečeni neuvjetovani dio kazne zatvora uračunato je vrijeme od kada mu je oduzeta sloboda u vezi s kaznenim djelom, vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 21. srpnja 2021. do 22. srpnja 2021. te od 9. listopada 2022. do 9. ožujka 2023.

48. Imajući u vidu sudsko-psihijatrijsko vještačenje optuženika sačinjeno po stalnoj sudskoj vještakinji dr. sanji batina, a prema kojem s obzirom na to da tempore criminis pokazuje bio prožet visokim stupnjem afektivne tenzije i emocionalnog naboja koji je u svom intenzitetu tijekom samog inkriminiranog čina dostigao kulminaciju u vidu nagle dezinhibicije i mobilizacije impulzivnih i agresivnih poriva, pa da postoji opasnost (manjeg stupnja) zbog dugogodišnjih narušenih odnos sa oštećenikom, da bi ispitanik ubuduće mogao počiniti kazneno djelo sa obilježjima nasilja, ili slično djelo te se shodno navedenom preporuča sigurnosna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana radi otklanjanja okolnosti koje omogućavaju ili poticajno djeluju na počinjenje navedenih djela. Nastavno imajući u vidu da je optuženik počinio kazneno djelo s obilježjima nasilja, a postoji opasnost da će počiniti isto ili slično djelo, sud je izrekao navedenu mjeru radi otklanjanja nasilničkog ponašanja optuženika, a na temelju odredbe članka 70. stavak 1. KZ/11 uz izrečenu djelomičnu uvjetnu osudu sud je optuženiku izrekao sigurnosnu mjeru obveznog psihosocijalnog tretmana. Ista mjera može trajati do prestanka izvršenja neuvjetovanog djela kazne zatvora odnosno isteka roka provjeravanja u odnosu na uvjetovani dio kazne zatvora, a najdulje 2 (dvije) godine.

49. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje je podneskom od 21. lipnja 2024. podnio ovom sudu imovinskopravni zahtjev na iznos od 27.216,88 eura s kamatama, kao Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje nema status oštećenika u ovom postupku pa samim time nije niti legitimiran za podnošenje ovog zahtijeva u ovom postupku to o istom zahtjevu ovaj sud nije donosio odluku.

50. Odluka o troškovima postupka donijeta je uzimajući u obzir složenost, trajanje postupka, te imovinske prilike optuženika, koji je zaposlena osoba. Sud je na temelju članka 148. stavka 1. u vezi sa člankom 145. stavak 2. točka 1. i 6. ZKP/08 naložio optuženiku podmiriti ukupan trošak kaznenog postupka od 4.000,00 (četiri tisuće) eura, od čega iznos od 4.000,00 kuna u protuvrijednosti u eurima koji se odnosi na prvo sudsko- medicinsko vještačenje dr. Antonija Alujevića te 118,12 eura za vještačenje na raspravi, iznos od 3.000,00 kuna u protuvrijednosti u eurima za prvo sudsko-psihijatrijsko vještačenje dr. LL te 58,8 eura za nalaz i mišljenje pred sudom, iznos od 465,95 eura, 509,25 eura, 100,00 eura za sudsko-psihijatrijska vještačenja dr. Sanje Batina, iznos od 657,20 eura za nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za informatiku i telekomunikacije EL, dok preostali iznos na ime paušalnih troškova kaznenog postupka, a sve u roku 30 dana po pravomoćnosti presude.

Split, 2. lipnja 2025.

Sutkinja

Boni Gamulin Frleta

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjerka za sud i protivnu stranu. O žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

- Općinskom državnom odvjetništvu

- Oštećenom ŠL

- opunomoćeniku oštećenika

- optuženiku

- branitelju optuženika

- u spis