REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj : Ovr Ob-31/25-3

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Nataši Marahovec Kantarević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja GC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Sanja Tolj Par, odvjetnica u Zagrebu, protiv protivnika osiguranja VC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja, 2. lipnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog za osiguranje određivanjem privremene mjere predlagateljice osiguranja od 16. svibnja 2025.

Obrazloženje

1. Predlagatelica osiguranja podnijela je ovom sudu prijedlog radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 97.782,50 EUR sa pripadajućim zateznim kamatama, kao i troškova postupka osiguranja, određivanjem privremene mjere na način da se naloži bankama da protivniku osiguranja ili trećoj osobi, na temelju naloga protivnika osiguranja, uskrate s računa protivnika osiguranja isplatu novčanog iznosa u visini novčane tražbine predlagateljice osiguranja, a koja privremena mjera traje do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi pred ovim sudom pod poslovnim brojem P Ob-588/25.

2. U prijedlogu u bitnome navodi da je faktična bračna zajednica stranaka prestala prije 4 godine, ali brak nije razveden, te da je za vrijeme trajanja bračne zajednice zajedničkom radom stranaka, odnosno imovinom koja potječe iz te imovine, stečena nekretnina oznake zk.č.br. 1337/12, u naravi obiteljska stambena zgrada i dvorište u [adresa], ukupne površine 41 čhv, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja predstavlja bračnu stečevinu stranaka, dok je kao jedini vlasnik iste upisan protivnik osiguranja. Navodi da je predmetna nekretnina izvorno pripadala roditeljima protivnika osiguranja u koju su stranke uselile odmah nakon sklapanja braka 1972. te su u razdoblju do 1998. zajedničkim prihodima stečenim radom stranaka izvršili kompletnu adaptaciju nekretnine, kojom je značajno povećana površina predmetne nekretnine, nadograđen je kat, izvršeni su grubi građevinski radovi kojima su se znatno proširile i postojeće prostorije, izgrađeno je novo krovište, izvedeni su stolarski radovi, izgrađena je kupaonica, uvedena struja i grijanje, dakle, predmetna nekretnina je potpuno adaptirana i bitno izmijenjena, čime je istoj i povećana vrijednost. Osim navedenoga, predlagateljica osiguranja je i samostalno brinula za djecu rođenu u braku stranaka, brinula se o kućanstvu, održavala kućanstvo spremanjem i kuhanjem. Navodi da je predmetna nekretnina potpuno izvlaštena u postupku za potpuno izvlaštenje na temelju prijedloga za potpuno izvlaštenje zaprimljenog kod Grada Zagreba, Gradskog ureda za imovinsko pravne poslove Klasa: UP/I-943-04/21-001/41, Ur.broj: 251- 30-21-1 od 25. ožujka 2021., da je naknada za potpuno izvlaštenje utvrđena u iznosu od 195.565,00 EUR, odnosno da je to iznos o kojem je protivnik osiguranja iskazivao susjedima, a koji je iznos u cijelosti isplaćen na račun protivnika osiguranja otvoren u HPB d.d., s time da je protivnik osiguranja iznos od 190.000,00 EUR prebacio 23. travnja 2025. na svoj drugi račun. U odnosu na predmetnu nekretninu predlagateljica osiguranja je pokrenula parnični postupak koji se vodi pred ovim sudom pod poslovnim brojem P Ob-588/25, radi utvrđenja bračne stečevine i prava vlasništva ovdje predlagateljice osiguranja u ½ dijela, te radi isplate iznosa od 97.782,50 EUR sa pripadajućim zateznim kamatama s osnove naknade štete kao ½ dijela utvrđene naknade za izvlaštenje predmetne nekretnine, te ujedno podnijela prijedlog za zabilježbu spora koji se vodi kod zemljišnoknjižnog odjela ovog suda pod poslovnim brojem Z-23166/25. Nadalje navodi da je protivnik osiguranja nije obavijestio o postupku izvlaštenja, niti o isplaćenom iznosu naknade za izvlaštenje, a o čemu je doznala od susjeda te uvidom u zemljišne knjige, da protivnik osiguranja odbija bilo kakvu komunikaciju, te je razvidno da protivnik osiguranja krije svoju imovinu, slijedom čega postoji opasnost da će predlagateljica osiguranja biti onemogućena u naplati svojeg potraživanja po pravomoćnom okončanju navedenog parničnog postupka. Takvim postupanjem protivnika osiguranja, odnosno njegovim prešućivanjem da je došlo do potpunog izvlaštenja predmetne nekretnine, te do isplate naknade za izvlaštenje, zatim uskraćivanjem informacija i isplate pripadajućeg dijela predlagateljici osiguranja, protivnik osiguranja je nanio direktnu štetu predlagateljici osiguranja. S obzirom da protivnik osiguranja ne komunicira s predlagateljicom osiguranja, smatra da će protivnik osiguranja, novčanu naknadu za izvlaštenje sakriti ili na drugi način njome raspolagati. Ujedno navodi da protivnik osiguranja u svom (su)vlasništvu ima i drugu nekretninu upisani u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to zk.č.br. 1537/8, za koju je predlagateljica osiguranja također pokrenula postupak utvrđenja da navedena nekretnina predstavlja bračnu stečevinu, te je zabilježila predmetni spor u zemljišne knjige i ujedno navodi da je protivnik osiguranja za navedenu nekretninu tražio uporabnu dozvolu 2025., iako je ista dovršena 2000., stoga ima opravdanu bojazan da je protivnik osiguranja predmetnu nekretninu htio prodati, iako je isti svjestan i da ta nekretnina predstavlja bračnu stečevinu stranaka. S obzirom da protivnik osiguranja nije isplatio predlagateljici osiguranja njen dio naknade za provedeno izvlaštenje predmene nekretnine, da je tražio uporabnu dozvolu za drugu nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (vjerojatno s ciljem prodaje), zatim imajući u vidu razumno očekivanje da će predlagateljica osiguranja biti utvrđena suvlasnikom u minimalno ½ dijela predmetnih nekretnina, povezujući navedeno sa namjerom protivnika osiguranja da predlagateljici osiguranja uskrati njena zakonska prava što je vidljivo iz neisplate naknade za izvlaštenje i tajenja informacija o istome, proizlazi da postoji opravdana opasnost da predlagateljica osiguranja neće moći naplatiti pripadajući novčani iznos iz razmjernog suvlasničkog udjela protivnika osiguranja na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji će biti utvrđen u parničnom postupku. Stoga da postoji subjektivna opasnost, da će bez predložene privremene mjere, protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine predlagateljice osiguranja tako što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, a koja je razvidna upravo iz držanja protivnika osiguranja koji je svjesno i namjerno zatajio od predlagateljice osiguranja postupak izvlaštenja predmetne nekretnine, kao i uplaćenu naknadu za izvlaštenje, pri tome odbijajući komunicirati s predlagateljicom osiguranja o tome, te odbijajući istoj išta isplatiti iz primljene naknade za izvlaštenje. Objektivna opasnost proizlazi iz činjenice da, osim izvlaštene nekretnine, protivnik osiguranja i predlagateljica osiguranja imaju nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja također predstavlja bračnu stečevinu stranaka te da će se suvlasnički udjeli na navedenoj neizvlaštenoj nekretnini utvrđivati sukladno Zakonu o braku i porodičnim odnosima, protivnik osiguranja će biti utvrđen suvlasnikom, u najboljem slučaju, u ½ dijela, iako je razumno očekivati da bi taj udio mogao biti i manji s obzirom je predlagateljica osiguranja, uz svoj redovan posao, sama brinula o tada maloljetnoj djeci i kućanstvu, s time da sama zabilježba spora na navedenoj nekretnini ne onemogućava protivnika osiguranja u raspolaganju istom, kao što trenutno nije niti onemogućen u samostalnom raspolaganju naknadom za izvlaštenu nekretninu u punom opsegu. Stoga, predlaže sudu donijeti predloženu privremenu mjere uz naknadu troškova postupka osiguranja.

3. Prijedlog predlagateljice osiguranja za određivanjem predložene privremene mjere nije osnovan.

4. U postupku osiguranja sud sudi na temelju podnesaka, dok ročište održava samo kad je to odredbama Ovršnog zakona propisano ili kad ocijeni da je to svrhovito (čl. 7. st. 1. i 2. Ovršnog zakona, Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 – dalje OZ). Stoga je predlagateljica osiguranja dužna već navodima u prijedlogu za osiguranje i dokazima podnesenima uz taj prijedlog dokazati postojanje pretpostavki iz odredbe čl. 344. st. 1. OZ-a koje bi opravdale određivanje predložene privremene mjere.

5. O predmetnom prijedlogu za određivanje privremene mjere sud je odlučio bez očitovanja protivnika osiguranja i bez održanog ročišta s obzirom da sadržaj samog predmetnog prijedloga za određivanje privremene mjera daje sudu dovoljno elemenata za donošenje pravilne i zakonite odluke u konkretnom slučaju.

6. Odredbom čl. 344. st. 1. OZ-a propisane su pretpostavke koje moraju biti kumulativno ispunjene da bi prijedlog za osiguranje novčane tražbine određivanjem privremene mjere bio osnovan. Tako u smislu te odredbe predlagatelj osiguranja mora učiniti vjerojatnim: a) postojanje novčane tražbine prema protivniku osiguranja i b) opasnost da će bez predložene mjere osiguranja protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu predlagateljeve tražbine, osobito time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.

7. Odredbom čl. 344. st. 2. i 3. OZ-a propisano je da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu te se smatra da navedena opasnost postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu.

8. Odredbom čl. 345. st. 1. toč. 3. OZ-a propisano je da se radi osiguranja novčane tražbine može odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, a osobito (između ostaloga), nalog banci da protivniku osiguranja ili trećoj osobi, na temelju naloga protivnika osiguranja, uskrati s dužnikova računa isplatu novčanog iznosa za koji je određena privremena mjera.

9. Tražbina (novčana ili nenovčana), čije se osiguranje može predlagati, mora se sastojati u pravu predlagatelja osiguranja na neko davanje, činjenje, nečinjenje (propuštanje) ili trpljenje. Dakle, predlagateljeva tražbina mora stvarati obvezu protivniku osiguranja prema predlagatelju osiguranja na neko davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje (čl. 2. toč. 1. OZ-a).

10. Iz sadržaja prijedloga te priložene dokumentacije sud je nedvojbeno utvrdio da su stranke u braku od 1972., da je faktična bračna zajednica stranaka prestala prije 4 godine, da su stranke tijekom trajanja bračne zajednice zajedničkim radom adaptirali i bitno izmijenili predmetnu nekretninu u razdoblju do 1998., kao i da je predlagateljica osiguranja tijekom trajanja braka brinula o djeci i zajedničkom kućanstvu, slijedom čega da predmetna nekretnina predstavlja bračnu stečevinu stranaka u ½ dijela svaki, a koja je sada upisana kao vlasništvo protivnika osiguranja u 1/1 dijela u zemljišnim knjigama. Nadalje je sud utvrdio da je predmetna nekretnina, a koja predstavlja bračnu stečevinu stranaka, izvlaštena u postupku potpunog izvlaštenja, da je naknada za popuno izvlaštenje utvrđena u iznosu od 195.565,00 EUR, a koja je isplaćena na račun protivniku osiguranja. Nadalje je sud utvrdio, a vezano za predmetnu nekretninu i isplaćenu naknadu, da je predlagateljica osiguranja pokrenula pred ovim sudom parnični postupak koji se vodi pod poslovnim brojem P Ob-588/25 radi utvrđenja da predmetna nekretnina predstavlja bračnu stečevinu stranaka u ½ dijela svaki i da je ovdje predlagateljica osiguranja suvlasnica iste u ½ dijela uz brisanje prava vlasništva sa imena ovdje protivnika osiguranja u ½ dijela i istovremeni upis prava vlasništva na ime ovdje predlagateljice osiguranja u ½ dijela, kao i radi isplate iznosa od 97.782,50 EUR sa pripadajućim zateznim kamatama.

11. Slijedom navedenoga, predlagateljica osiguranja učinila je vjerojatnim postojanje svoje novčane tražbine prema protivniku osiguranja, odnosno da postoji vjerojatnost da su tijekom postojanja bračne zajednice stranke novčanim sredstvima stečenim radom, kao i sredstvima koja potječu iz te imovine, izvršile adaptaciju predmetne nekretnine na način da je stvorena nova stvar, slijedom čega da predmetna nekretnina je bračna stečevina stranaka, odnosno bračna stečevina predlagateljice osiguranja u ½ dijela, a koja je nekretnina izvlaštena u postupku potpunog izvlaštenja s koje osnove je protivniku osiguranja isplaćen iznos 195.565,00 EUR koji kao takav predstavlja bračnu stečevinu stranaka u ½ dijela svaki, odnosno iznos od 97.782,50 EUR predstavlja bračnu stečevinu predlagateljice osiguranja, a isplatu kojeg novčanog potraživanja predlagateljica osiguranja potražuje tužbom od protivnika osiguranja.

12. Po ocjeni ovog suda, predlagateljica osiguranja nije navodima iz prijedloga za osiguranje, niti ispravama podnesenima uz prijedlog, učinila vjerojatnom postojanje druge pretpostavke propisane odredbom čl. 344. st. 1. OZ-a, odnosno nije učinila vjerojatnim postojanje opasnosti da bi protivnik osiguranja bez određivanja predložene mjere svojim radnjama spriječio ili znatno otežao naplatu njezine novčane tražbine, osobito time što bi svoju imovinu otuđio, prikrio ili na drugi način njome raspolagao.

13. Naime, da bi navedena pretpostavka bila ispunjena, predlagateljica je dužna učiniti vjerojatnom da protivnik osiguranja poduzima konkretne radnje usmjerene na sprečavanje ili onemogućivanje predlagateljičinog namirenja novčane tražbine, a koje se radnje mogu spriječiti određivanjem predložene privremene mjere.

14. Predlagateljica osiguranja ne dokazuje da bi protivnik osiguranja poduzeo bilo kakvu radnju s ciljem otuđenja, prikrivanja ili raspolaganja imovinom na bilo koji drugi način. Također, ni na koji način ne tvrdi, niti dokazuje postojanje okolnosti iz odredbe čl. 344. st. 2. OZ-a, odnosno da bi određivanjem predložene privremene mjere protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

15. Opasnost, koju je nužno u potrebnom stupnju vjerojatnosti utvrditi, mora biti u toj mjeri vjerojatna i temeljiti se na određenim radnjama ili propustima protivnika osiguranje koje isti poduzima ili je vjerojatno da bi ih mogao poduzeti, a sama činjenica da ta mogućnost postoji nije dovoljna.

16. Prema mišljenju ovog suda, vjerojatnost opasnosti da bi bez predložene mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine predlagateljice osiguranja, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ne bi bila utemeljena u tome što su odnosi stranaka narušeni i između njih izostaje bilo kakva komunikacija, a tako vezano i za postupak izvlaštenja i isplaćene naknade o kojoj da protivnik osiguranja namjerno nije obavijestio predlagateljicu osiguranja te da stoga prikriva navedenu imovinu (predlagateljica osiguranja navodi da protivnik osiguranja odbija bilo kakvu komunikaciju s njom), s time da je upravo radi utvrđenja da li predmetna nekretnina doista predstavlja bračnu stečevinu stranaka ili ne, a time i isplaćena naknada za izvlaštenje, biti utvrđeno u parničnom postupku pokrenutom po tužbi ovdje predlagateljice osiguranja. Također, sama činjenica da protivnik osiguranja može samostalno raspolagati nekretninom upisanom u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (u odnosu na koju je predlagateljica osiguranja također pokrenula parnični postupak radi utvrđenja bračne stečevine, svaki u ½ dijela), kao i isplaćenom naknadom za izvlaštenje, bez poduzimanja konkretnih radnji protivnika osiguranja, ne ukazuje na postojanje vjerojatnosti navedene opasnosti. Pri tome valja istaknuti da izdavanje uporabne dozvole za nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ne ukazuje na konkretnu radnju prodaje nekretnine, a s obzirom da je riječ o aktu koji se izdaje za zakonitu uporabu građevine kao sigurne za korištenje sukladno važećim odredbama Zakona o gradnji (Narodne novine broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, 145/24).

17. Slijedom navedenog, a s obzirom na prethodno obrazloženo, odnosno na kumulativnu neispunjenost pretpostavki za određivanje predložene privremene mjere sukladno odredi čl. 344. OZ-a, odlučeno je kao u izreci rješenja.

U Zagrebu 2. lipnja 2025.

Sudac

Nataša Marahovec Kantarević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti u roku 8 dana od dana dostave prijepisa žalbu županijskom sudu. Žalba se ulaže putem ovoga suda e- komunikacijom, odnosno pisanim putem u četiri primjerka za sud i protivnu stranu.

DN-a:

1. Pun. predlagatelja osiguranja uz rj. o naplati sudske pristojbe za prijedlog na osiguranje

2. Protivniku osiguranja uz prijedlog od 16.5.2025. i podnesak od 2.6.2025.