Poslovni broj: R1-15/2023-34

Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Šibenik, Stjepana Radića 81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Šibeniku, po sucu Heleni Stojić, u izvanparničnoj stvari predlagatelja ĐA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Jeleni Šarić, odvjetnici u Splitu, protiv protustranke BA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Marijani Petrović, odvjetnici u Šibeniku, radi osnivanja nužnog prolaza, po dovršenom postupku, dana 2. lipnja 2025. godine

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog predlagatelja ĐA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] koji glasi:

„1. Utvrđuje se pravo nužnog prolaza kao služnost staze i služnost kolnika u šrini od 3 m preko nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], upisanoj u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za pristup nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica], upisane u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to baš rubnim istočnim dijelom od javnog puta na jugu u pravcu sjevera prema povlasnoj nekretnini.

2. Upis otvorenog nužnog prolaza kao služnost staze i služnost kolnika izvršit će se u zemljišnim knjigama nadležnog suda u korist povlasne nekretnine označene čest. zem. [katastarska čestica], upisane u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].“

II. Odbija se zahtjev protustranke BA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] za naknadom troškova ovog izvanparničnog postupka.

Obrazloženje

1.Predlagatelj ĐA je dana 6. veljače 2023. podnio ovome sudu prijedlog u kojem je naveo da je isti suvlasnik nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Predmetna nekretnina da nema pristup javnom putu, pa je da je radi mogućnosti korištenja vlastite nekretnine, odnosno radi izvršavanja suvlasničkih ovlasti potrebno predlagatelju priznati pravo nužnog prolaza i to prolaza staze i kolnika preko jedne od susjednih nekretnina, odnosno preko nekretnine protustranke označene kao kat. čest. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to istočnim rubnim dijelom iste. Navedeni put da bi bio najkraći prolaz od nekretnine predlagatelja do javnog puta, te je isti najbolje pozicioniran i najmanje bi štetio vlasnicima susjednih nekretnina, budući da je na Izvodu katastarskog plana razvidan utabani, ali neucrtani put koji prolazi nekretninom protustranke. Slijedom navedenoga predložio da sud prihvati prijedlog predlagatelja, te osnuje nužni prolaz kao služnost staze i puta u širini od 3 metra preko nekretnine protustranke oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a u korist nekretnine predlagatelja oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

2. U odgovoru na prijedlog protustranka se u cijelosti protivila prijedlogu predlagatelja. Naime, prvotno je istaknula prigovor nepostojanja aktivne legitimacije predlagatelja, jer da je isti suvlasnik na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za 1/3 dijela zbog čega da isti nema ovlaštenja da u odnosu na cijelu nekretninu traži uspostavu nužnog prolaza. Nadalje, protustranka da je vlasnik za cijelo nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koju je stekla na valjan način zaključenjem Ugovora o kupoprodaji, te da nekretnina nije imala niti sada ima bilo kakvih zabilježbi ili tereta. Protustranka da ima ishodovanu valjanu, pravomoćnu i izvršnu građevinsku dozvolu izdanu od Republike Hrvatske, Šibensko-kninska županija, Grad Šibenik, Upravni odjel za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnju, Klasa: UP/I-361-03/21- 01/000167, Ur.broj: 2182-1-08-22-0011 od dana 27. lipnja 2022., na kojoj nekretnini je prijavljeno gradilište jer se gradi kuća. Da bi uspostavom bilo kakvog prolaza pravomoćna i izvršna građevinska dozvola koja je izdana protustranci bila ugrožena, odnosno bilo kakva izgradnja protivno dozvoli, pa tako i uspostava i izgradnja puta ne bi bila u skladu sa valjanom građevinskom dozvolom, čime bi se protustranci ukoliko se dozvoli osnivanje nužnog prolaza nanijela ogromna šteta koja bi bila mnogostruko veća od koristi koju bi pribavio za sebe predlagatelj. Uspostavom nužnog prolaza preko nekretnine protustranke bi se ugrozio i javni interes. Slijedom navedenoga predložila da sud odbije prijedlog predlagatelja kao neosnovan.

3. U odnosu na navode iz odgovora na prijedlog predlagatelj je naveo da je prigovor nepostojanja aktivne legitimacije neosnovan, jer da predlagatelj ima ovlasti da kao suvlasnik traži uspostavu nužnog prolaza u odnosu na cijelu nekretninu jer je služnost nedjeljivo pravo i ne može se osnovati na teret idealnog dijela niti u korist idealnog dijela nekretnine. Stoga je predlagatelj prema pravilima o nedjeljivim obvezama ovlašten staviti zahtjev prema trećem samo u korist cijele nekretnine. Navodi o ugrožavanju građevinske dozvole ili ugrozi javnog interesa da su bespredmetni. Naime, da uspostava nužnog prolaza u korist predlagatelja ni na koji način ne može utjecati na izdanu građevinsku dozvolu, niti bi uspostava nužnog prolaza bila u suprotnosti s građevinskom dozvolom. Da je preko nekretnine protustranke već od ranije postojao utabani put, povlasna nekretnina dobiva mnogo veću korist budući da je ista sada u cijelosti odsječena te nema nikakvu komunikaciju s javnim putem, čime da su ispunjene obe pretpostavke koje zakon propisuje za osnivanje nužnog prolaza. Predlagatelj je predložio provođenje očevida uz sudjelovanje odgovarajućih vještaka.

4. Radi ocjene osnovanosti prijedloga za osnivanjem nužnog prolaza, sud je u postupku obavio očevid na predmetnim nekretninama uz sudjelovanje vještaka mjernika i vještaka građevinske struke, te je pregledana cjelokupna dokumentacija u spisu.

5. Prijedlog predlagatelja nije osnovan.

6.1. Na očevidu obavljenom dana 7. veljače 2025. vještak mjernik je identificirao nekretninu predlagatelja kao kat. čest. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kulture vinograd bez iskazane površine. Ova nekretnina je u naravi maslinik, pokošen, omeđen sa južne strane suhozidom (podzidom), sa istočne i sjeverne strane suhozidom, dok je na zapadnoj strani prema protustranci ograđen sa novo izgrađenim betonskim zidom koji je u vlasništvu protustranke.

6.2. Nekretnina protustranke je identificirana kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kulture pašnjak, površine 994 m2. Ova nekretnina je u naravi kuća u izgradnji sa pomoćnim objektom na južnoj strani, ograđena sa svih strana novoizgrađenim betonskim zidovima.

6.3. Predlagatelj je na poziv suda pokazao trasu nužnog prolaza i ista ide od ulaza sa južne strane nekretnine protustranke po betoniranom dijelu dvorišta ograđenog sa lijeve i desne strane novoizgrađenim betonskim zidovima prema sjeveru prateći istočnu međnu liniju nekretnine predlagatelja preko zelene površine unutar dvorišta. Od betoniranog dijela dvorišta prema sjeveru predlagatelj je pokazao širinu nužnog prolaza od 3 metra , a na južnom dijelu betoniranog dvorišta po stanju kako su sada izgrađeni betonski zidovi.

6.4. Predlagatelj je kazao da su se predloženom trasom nužnog prolaza koristili njegovi predci i on i tako je oduvijek bilo. Isti da je predložio protustranci da mu i dalje omogući prolaz tom trasom na što ista nije pristala.

6.5. Punomoćnica predlagateljice se u cijelosti protivila na očevidu predloženoj trasi nužnog prolaza, te istaknula kako je očevidom na licu mjesta vidljivo da je nekretnina protustranke kuća u izgradnji u visokom stupnju gotovosti sa jasno ograđenim zidovima sa svih strana, slijedom čega prema Zakonu o vlasništvu nema osnivanja nužnog prolaza.

6.6. Sud je naložio vještaku mjerniku da izradi skicu mjesta očevida na kojoj da prikaže položaj i površinu trase nužnog prolaza pokazanu po predlagatelju. Također je odlučeno da će sud dati nalog vještaku građevinske struke da izračuna visinu novčane naknade u slučaju da sud odluči prihvatiti prijedlog predlagatelja za osnivanje nužnog prolaza.

6.7. Predložena trasa nužnog prolaza je na skici mjesta očevida vještaka mjernika od dana 13. veljače 2025. označena slovima A-B-C-D-E-F-A, širine na jednom dijelu 3.27 metara, 2,76 metara, odnosno 3 metara, dio je kat. čest. [katastarska čestica], površine 105 m2, dužine 35,27 m2.

6.8. U svom nalazu i mišljenju vještak mjernik je naveo da su na skici mjesta očevida prikazani izmjereni detalji na terenu i to betonski zidovi, suhozidi, objekti, staze, vodomjeri te je na snimljeno stanje preklopljen digitalni katastarski plan. Utvrđeno je da se novoizgrađeni betonski zidovi ne poklapaju sa stanjem zidova i međnih linija iz prethodno provedenog geodetskog elaborata oznake RN 12/2021, odnosno da na dijelovima nisu izgrađeni na utvrđenoj međi. Također ogradni zidovi na južnoj strani kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja graniči sa kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nisu izgrađeni na prethodno definiranoj međi geodetskim elaboratom RN 4/2018. Vještak je u skici mjesta očevida prikazao odmjeranja (frontove) po službeno provedenim međnim linijama kao i službene provedene međe sa prikazom stvarno izmjerenog stanja. Također je vještak na skici prikazao i širinu javnog puta na koji predlagatelj traži pristup, a radi se o kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te širina istoga iznosi između 2,49 metara u najširem dijelu te 1,69 metara u najužem dijelu.

7. Predlagatelj nije prigovarao skici mjesta očevida pa naveo kako je iz iste razvidno da je protustranka gradnjom zidova prekoračila među, zbog čega će predlagatelj u posebnoj parnici svakako tražiti uklanjanje predmetnog zida budući da isti dijelom prelazi na njegovu nekretninu. Isto tako da protustranka ničim nije dokazala da bi navedeni zid bio legalan odnosno da isti posjeduje urednu dokumentaciju sukladno zakonskim propisima koji uređuju građenje i druge zahvate u prostoru. Predmetni zid da je novoizgrađen, te je isti izgrađen nakon podnošenja prijedloga za osnivanjem nužnog prolaza, čime se nameće zaključak da je protustranka predmetni zid izgradila samo kako bi osujetila pravo predlagatelja na osnivanje nužnog prolaza.

8. Protustranka također nije prigovarala skici vještaka mjernika, ali predložila da sud naloži vještaku mjerniku da dopuni svoje vještvo na način da na istome naznači visinu zidova preko kojeg predlagatelj predlaže pristupiti svojoj nekretnini, a kako je to protustranka predlagala i na očevidu, a što je vještak mjernik po nalogu suda izvršio dopunom skice mjesta očevida od 23. ožujka 2025.

9. Na prijedlog protustranke na ročištu rasprave od 14. svibnja 2025. saslušani su vještak mjernik i vještak građevinske struke.

10.1. Vještak građevinske struke Ante Bašić, dipl. ing. građevine je na upit punomoćnika protustranke koliko bi osnivanje nužnog prolaza preko nekretnine protustranke bilo tegotno za istu u smislu ishodovanja uporabne dozvole, a kolika bi bila korist za nekretninu predlagatelja naveo da na osnovu očevida na licu mjesta i iskustva kao projektant za ishodovanje građevinske i uporabne dozvole, uspostava nužnog prolaza kako je to pokazano na terenu za protustranku koja posjeduje građevinsku dozvolu bi bila izuzeto tegobna-pogubna da se ista ikada može ishodovati. Kod građevinske dozvole pregledavaju se sve činjenice, od situacije, pristupa, vlasničkog stanja, geodetski snimak sa uklopom građevine u situaciji gdje ne smije biti odstupanja ni od 10 cm, sve satelitskim DPS koordinatama. Dakle, ako bi se dirnulo u bilo koji dio parcele ili uzelo ili preko njenog prolaza stavio drugi prolaz nastupila bi ogromna šteta tj, trenutno poništenje postojećeg akta za gradnju i nemogućnost da se ikada ishoduje uporabna dozvola. Što se tiče koristi za nekretninu predlagatelja vještak je naveo da bi ista sigurno imala koristi, ali koliku ovog trenutka se ne može očitovati.

10.2. Na upit punomoćnika predlagatelja da li je isti vidio građevinsku dozvolu za nekretninu protustranke i da li je u istoj navedeni zid isti je izjavio da nije, ali da je siguran da nitko ne bi riskirao konačni akt legalnosti. Ponovio je da u slučaju da bi nužni prolaz bio uspostavljen preko nekretnine protustranke tada akt o gradnji postaje upitan iz razloga što pristup KIS i KOG (koeficijent izgrađenosti) nikako ne bi odgovarali izdatom aktu i taj bi akt postao bezvrijedan odnosno postala bi upitna legalnost cijele građevine, samim tim i aplikacije u smislu kredita i raznih drugih financijskih podrška (rješenje o iznajmljivanju, priključi struje, vode, prodaja). Inače da je sastavni dio građevinske dozvole i glavnog projekta arhitekture situacija sa ogradnim zidovima, te se ogradni zidovi obrađuju u visini, širini i materijalu kojim se gradi.

10.3. Koridor preko kojeg predlagatelj traži osnivanje nužnog prolaza je jedini pristup na građevinsku parcelu protustranke i pristup na javno prometnu površinu bez kojeg dobivanje građevinske dozvole ne bi bilo moguće. Na upit punomoćnika protustranke da li je predloženi koridor preko kojeg se traži osnivanje nužnog prolaza samo pristupni put ka nekretnini protustranke ili obuhvaća okućnicu i dvorišni prostor nekretnine protustranke vještak je naveo da iz skica vidljivo da je navedeni pristupni put sastavni dio građevinske parcele i jedini kontakt sa javno prometnom površinom te nastavak traženog prolaza debelo ulazi u korpus građevinske parcele i praktički se približava građevini tako da bi bila upitna komunikacija oko objekta. Predloženi nužni prolaz bi sigurno ušao u dvorišni prostor nekretnine protustranke čime bi isto znatno poremetilo fukcionalnost građevine.

10.4. Svaki prostorni plan ima svoja pravila koja određuju pristup i visinu zidova. Česta formulacija u planu je 1 metar čvrste ograde plus 0,50 metara transparentne ograde (žica, zelenilo).

11.1. Vještak mjernik UA, mag. ing. geod. et geoinf. na raspravi je u cijelosti ostao kod svojeg pismenog nalaza i mišljenja te na upit punomoćnika protustranke što predloženi koridor nužnog prolaza u sjevernom dijelu, a koji je na skici mjesta očevida označen kao zelena površina točkama E-D-C-F, predstavlja u naravi, naveo da se radi o nasutoj zemlji između između dva betonska zida na kojoj je predviđena vjerovatno trava na način da je koso zaravnato zbog razlike u visini betonskih zidova koji se nalaze u smjeru istok-zapad. Sastavni je dio dvorišta i na skici mjesta očevida je navedeno kao zelena površina, jer fizički nije predviđeno da se po njoj hoda ili prolazi, već se prolazi sa zapadne strane betonskog zida gdje je na skici mjesta očevida naznačena staza.

11.2. Vezano za visine zidova prikazane na skici mjesta očevida naveo da je relevantna visina +/-0.00 uzeta na početku betonskog zida gdje počinje zatečena površina i u odnosu na tu visinu na skici mjesta očevida su prikazane visine, podnožje zidova i vrh zidova kako bi se stekao dojam o visinama na terenu pošto se radi o kaskadnoj gradnji i kosom terenu.

11.3. Na upit punomoćnika protustranke da li je predloženi koridor nužnog prolaza ujedno i cijela okućnica nekretnine protustranke ograđena zidovima vještak je odgovorio da koliko se sjeća da je na terenu utvrđeno da je nekretnina protustranke u cijelosti ograđena betonskim zidovima.

11.4. Vještak mjernik je ukazao i na to da je na očevidu predlagatelj pokazao svoj posjed koji je uređeni maslinik te je isti nakon uvida u službene podatke katastarskog plana utvrdio da međna linija između nekretnine predlagatelja oznake kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] zgr k. o. [katastarska općina] ne odgovara posjedu koji je pokazan na terenu. Predlagatelj je pokazao da je međna linija na terenu poviše pomoćnog objekta koji se nalazi na kat. čest. [katastarska čestica] zgr, dok u službenim podacima to nije tako evidentirano.

12.1. Predlagatelj je prigovarao iskazu vještaka građevinske struke kao nejasnim, nepotpunim i proturječnim.

12.2. Naime da je vještak potvrdio da mu nikada nije predočena građevinska dokumentacija, slijedom čega se postavlja pitanje na temelju čega je isti zaključio da se radi o legalnom zidu. Na upitnost iskaza vještaka da ukazuje i to da je isti iskazivao da ne vjeruje da bi zid protustranke bio na nekretnini predlagatelja, a iz skice vještaka mjernika upravo proizlazi suprotno.

12.3. Da se protivi navodima vještaka da protustranka ne bi mogla ishoditi uporabnu dozvolu ukoliko bi sud dozvolio osnivanje nužnog prolaza, jer da takav nužni prolaz ne može imati utjecaja na ishođenje uporabne dozvole kao akta kojim se samo utvrđuje da li su svi izvršeni radovi izvedeni u skladu sa izdanom građevinskom dozvolom. Podredno, a ukoliko sud smatra da bi osnivanje nužnog prolaza imalo utjecaja na ishodovanje uporabne dozvole, predložio da sud zastane s postupkom dok protustranci ne bude ishodovana uporabna dozvola.

12.4. Izgrađeni zid prema nekretnini protustranke nije legalan u prostoru jer je isti izgrađen na nekretnini predlagatelja, bez potrebnog akta za građenje, a koji je s obzirom na utvrđenu visinu zida svakako potreban, zbog čega da sud treba zanemariti njegovo postojanje, te će predlagatelj u posebnom postupku tražiti njegovo uklanjanje, zbog čega se u konkretnom slučaju ne bi radilo o ograđenom dvorištu.

12.5. Predložio da sud pozove novog vještaka projektanta koji bi se mogao očitovati na izneseni stav vještaka Ante Bašića i prigovore predlagatelja, jer da smatra da u iskazu vještaka Bašića postoje takvi nedostaci koji se ne mogu otkloniti ponovnim saslušanjem istog vještaka.

13. Odredbom čl. 223. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17-dalje ZV) propisano je da služnost može svojom odlukom, pod pretpostavkama određenim zakonom osnovati sud u postupku osnivanja nužnog prolaza, odnosno u postupku osnivanja služnosti vodova ili drugih uređaja, u postupku diobe i u ostavinskom postupku, a i u drugim slučajevima određenim zakonom. Člankom 223. st. 4. ZV-a propisano je da onaj u čiju je korist na nekretnini osnovano pravo služnosti odlukom suda ili drugog tijela ovlašten je ishoditi upis stečenog prava u zemljišnoj knjizi.

14. Odredbom čl. 224. st. 1. ZV-a propisano je da će se nužni prolaz preko neke nekretnine kao poslužne osnovati svojom odlukom sud na zahtjev vlasnika druge nekretnine, ako do nje nema nikakve ili nema prikladne veze s javnim putom i ako je korist od otvaranja nužnog prolaza za gospodarenje tom nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini, sve uz obvezu vlasnika nekretnine u čiju se korist nužni prolaz osniva da plati punu naknadu vlasniku poslužne nekretnine.

15. Nadalje, odredbom čl. 224. st. 2. ZV-a propisano je da sud ne može osnovati nužni prolaz preko nekretnina glede kojih se tome protive javni interesi, kroz zgrade, kroz ograđena kućna dvorišta, kroz ograđena uzgajališta divljači, a kroz ograđene vrtove i vinograde se može osnovati nužni prolaz samo ako za to postoji osobito jak razlog.

16. Iz stanja spisa vidljivo je da je predlagatelj jedan od suvlasnika nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a protustranka isključiva vlasnica nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

17. Na početku valja navesti, a u odnosu na istaknuti prigovor nepostojanja aktivne legitimacije da predlagatelj kao jedan od suvlasnika povlasne nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je ovlašten samostalno, bez sudjelovanja ostalih suvlasnika te nekretnine, tražiti osnivanje nužnog prolaza u korist povlasne nekretnine, a to sve u smislu odredbe čl. 46. ZV-a kojom je propisano da svaki suvlasnik ima glede cijele stvari pravo postavljati protiv svakoga one zahtjeve koje može staviti vlasnik stvari, s time da predaju cijele stvari u posjed može od trećeg zahtijevati samo prema obvezno-pravnim pravilima o nedjeljivim obvezama. Dakle, svaki od suvlasnika ima samostalno pravo podnijeti prijedlog radi osnivanja nužnog prolaza i da bi podnio prijedlog ne treba pristanak drugih suvlasnika, međutim prijedlog mora biti usmjeren na osnivanje nužnog prolaza u korist svih suvlasnika povlasne nekretnine, a ne samo u korist podnositelja prijedloga, a kako je to predlagatelj i naveo u svom prijedlogu, slijedom čega, istaknuti prigovor nepostojanja aktivne legitimacije nije osnovan.

18. Očevidom na licu mjesta, a i iz vještva stalnog sudskog vještaka za geodeziju Marka Pilića od 13. veljače 2025. i dopune vještva od 23. ožujka 2025. vidljivo je da nekretnina predlagatelja u naravi predstavlja maslinik, obrađivan, omeđen sa južne strane suhozidom (podzidom), sa istočne i sjeverne strane suhozidom, a na zapadnoj strani prema nekretnini protustranke sa novo izgrađenim betonskim zidom u vlasništvu protustranke, a nekretnina protustranke predstavlja kuću u izgradnji s pomoćnim objektom na južnoj strani, ograđena sa svih strana novoizgrađenim betonskim zidovima.

19. Prilikom donošenja odluke o osnivanju nužnog prolaza u smislu odredbe čl. 224. st. 1. ZV-a dvije su temeljene pretpostavke: da do nekretnine nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom i da je korist od otvaranja nužnog prolaza za gospodarenje tom nekretninom veća od štete koja se tim prolazom čini. S tim da Zakon zabranjuje osnivanje nužnog prolaza kroz ograđena kućna dvorišta (čl. 224. st. 2. ZV-a).

20. Dakle, kako je već gore navedeno, očevidom na licu mjesta je utvrđeno da je nekretnina protistranke sa svih strana ograđena betonskim zidovima, i kao takva predstavlja po stavu ovoga suda ograđeno kućno dvorište.

21. Da bi se zaista radilo o ograđenom kućnom dvorištu potvrdili su i vještaci, koji su saslušani na ročištu rasprave od 14. svibnja 2025., a čije iskaze je ovaj sud u cijelosti u tom dijelu prihvatio kao stručne i objektivne.

22. Tako je vještak građevinske struke u svom iskazu naveo da koridor preko kojeg predlagatelj traži osnivanje nužnog prolaza jedini pristupni put na nekretninu protustranke i pristup na javnu prometnu površinu. Navedeni pristupni put je sastavni građevinske parcele i jedini kontakt sa javno prometnom površinom, a također i nastavak traženog prolaza debelo ulazi u korpus građevinske parcele i praktički se približava građevini, dakle da bi predloženi nužni prolaz sigurno ušao u dvorišni prostor nekretnine protustranke.

23.1. Vještak mjernik u svom iskazu je na posebno pitanje punomoćnice protustranke kazao da predloženi koridor nužnog prolaza na sjevernom dijelu, a koji je na skici mjesta očevida označen kao zelena površina točkama E-D-F-C, predstavlja nasutu zemlju između dva betonska zida na kojoj je predviđena vjerojatno trava na način da je koso zaravnato zbog razlike u visini betonskih zidova koji se nalaze u smjeru istok-zapad. Isto je sastavni dio dvorišta i navedeno je u skici mjesta očevida kao zelena površina jer fizički nije predviđeno da se po njoj hoda ili prolazi, već se prolazi sa zapadne strane betonskog zida gdje je na skici mjesta očevida naznačena staza.

23.2. Nadalje, na daljnji upit da li je položaj predloženog koridora nužnog prolaza, a ujedno i cijela okućnica nekretnine protustranke ograđena zidovima, odgovorio da se na terenskom očevidu utvrdilo da je nekretnina protustranke u cijelosti izgrađena betonskim zidovima.

24. Slijedom svega navedenoga ovaj sud je prihvaćajući iskaze vještaka mjernika i vještaka građevinske struke vezano za pitanje ograđenog kućnog dvorišta, a što se i sam uvjerio očevidom na licu mjesta nesporno utvrdio da predloženi koridor nužnog prolaza pokazan po predlagatelju ide kroz ograđeno kućno dvorište nekretnine protustranke, zbog čega je u smislu odredbe čl. 224. st. 2. ZV-a, sud odbio prijedlog predlagatelja za osnivanjem nužnog prolaza i riješio kao u toč. I. izreke ovog rješenja.

25.1. Za navesti je da je vještak građevinske struke iskazivao i na okolnost štete za nekretninu protustranke, odnosno koristi za nekretninu predlagatelja u slučaju da sud dozvoli osnivanje nužnog prolaza preko nekretnine protustranke, a sve imajući u vidu da protustranka posjeduje pravomoćnu građevinsku dozvolu, koja je priložena u spisu.

25.2. Vještak je kazao da bi šteta za protustranku koja posjeduje građevinsku dozvolu bila izuzetno tegobna, odnosno pogubna jer da bi nastupilo trenutno poništenje postojećeg akta za gradnju i nemogućnost da se ikada ishoduje uporabna dozvola. Korist za nekretninu predlagatelja bi sigurno imalo, ali se u ovom trenutku nije mogao izjasniti koliko.

25.3. Sud je prihvatio i u ovom dijelu iskaz vještaka građevinske struke kao stručan i objektivan, međutim u ovom trenutku se neće posebno obrazlagati korist, odnosno šteta za nekretnine stranaka, upravo iz ranije zauzetog stava da predloženi nužni prolaz ide kroz ograđeno kućno dvorište nekretnine protustranke.

26. Predlagatelj je u tijeku postupka, a pozivajući se na nalaz i mišljenje vještaka mjernika da betonski zidovi protustranke na dijelovima nisi izgrađeni na utvrđenoj međi prema nekretnini predlagatelja tvrdio da sud treba zanemariti postojanje zida jer da isti nije legalan u prostoru i da će predlagatelj u posebnom postupku tražiti njegovo uklanjanje.

27. U odnosu na te navode predlagatelja, za navesti je da je iz nalaza i mišljenja vještaka mjernika te skice mjesta očevida od 13. veljače 2025. i dopune mjesta očevida od 23. ožujka 2025. vidljivo da je ogradnim zidovima protustranka ušla na sjevernom dijelu "za debljinu zida" u nekretninu predlagatelja, te dijelom i u nekretninu treće osobe oznake kat. čest. [katastarska čestica] zgr, međutim navedena činjenica nije od utjecaja za odluku suda o osnivanju nužnog prolaza, već kako je to i sam predlagatelj naveo radi se o posebnom postupku koju je predlagatelj ovlašten pokrenuti protiv ovdje protustranke.

28. Predlagatelj je ustrajao u saslušanju novog vještaka građevinske struke što ovaj sud nije prihvatio, jer je isto s obzirom na sve gore navedeno smatrao suvišnim.

29. Protustranka je popisala trošak zastupanja po kvalificiranom punomoćniku- odvjetniku, sve sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

30. U smislu pravnih pravila paragrafa 20 bivšeg Zakona o sudskom izvanparničnom postupku (Službene novine br. 175 od 24. srpnja 1934. godine; u nastavku VP), a koja se primjenjuju kao pravna pravila temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941. godine (Narodne novine br. 73/91) propisano je da u izvanparničnom postupku troškove snosi stranka u čijem interesu je postupak proveden, ali troškove sudskih radnji koje su poduzete u interesu samo jedne stranke snosi ta stranka.

31. U izvanparničnom postupku se odlučuje samo o nužnim troškovima i to troškovima pristojbi, očevida i vještačenja, dok trošak zastupanja po punomoćniku ne predstavlja nužni trošak i isti pada na teret zastupanog.

32. Prema st. 4. pravnog pravila iz paragrafa 20. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku sud može po prijedlogu jedne stranke naložiti drugoj da naknadi troškove, podrazumijevajući i troškove pravnog zastupnika koje je prouzrokovala neosnovanim prijedlozima ili grubom krivnjom, međutim u konkretnom slučaju, prema ocjeni ovoga suda pokretanje izvanparničnog postupka osnivanjem nužnog prolaza se ne može okvalificirati kao neosnovan prijedlog ili gruba krivnja u smislu gore navedene zakonske odredbe.

33. Dakle, kako je u konkretnom slučaju trošak pristojbe prijedloga i trošak očevida i vještačenja predujmio predlagatelj, a troškove zastupanja po odvjetniku snose sami zastupani, to je valjalo odbiti zahtjev protustranke za naknadom troškova odvjetnika, i odlučiti kao u toč. II. izreke ovog rješenja.

U Šibeniku, 2. lipnja 2025.

SUDAC

Helena Stojić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka istog. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivne stranke. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DN-a:

- punomoćniku predlagatelja

- punomoćniku protustranke.