Posl. br. O-929/2021
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU
STALNA SLUŽBA U KORČULI
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Dubrovniku Stalna služba u Korčuli, po sucu tog suda Dariu Farčiću, kao sucu pojedincu, u ostavinskom postupku iza smrti pok. PG rođ. P pok. D iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dana 2. lipnja 2025.
r i j e š i o j e
1. Prekida se ostavinski postupak iza pok. PG rođ. P pok. D iz [adresa].
2. DG iz [adresa] upućuje se da pokrene parnicu protiv ĆG iz [adresa], radi utvrđenja da vlastoručna oporuka ostaviteljice od 24. ožujka 2017., a koja je proglašena pred javnim bilježnikom Sandrom Marinović iz Blata dana 4. kolovoza 2021., nije istinita i pravno valjana.
3. DG određuje se rok od 15 dana računajući od dana pravomoćnosti ovog rješenja u kojem treba pokrenuti parnicu, te o pokretanju obavijestiti ostavinski sud u daljnjem roku od 8 dana.
4. Ako DG pokrene parnicu i o tome obavijesti sud prekid postupka trajat će dok parnica ne budu pravomoćno završena.
5. Ako DG ne pokrene parnicu u određenom roku ovaj ostavinski sud će nastaviti postupak, te će dovršiti ostavinski postupak bez obzira na zahtjeve u pogledu kojih je upućena u parnicu.
Obrazloženje
1. Ostaviteljica PG je dijelom svoje imovine raspoložila još za života, i to vlastoručnom oporukom od 24. ožujka 2017., a koja oporuka je proglašena pred javnim bilježnikom Sandrom Marinović iz Blata dana 4. kolovoza 2021. Predmetnom oporukom ostaviteljica je raspolagala dijelom svoje imovine, koja se sastoji od nekretnina u predjelu Gradina označenih kao kat. čest. [katastarska čestica], nekretnine u predjelu Sokolić označene kao kat. čest. [katastarska čestica], nekretnina u predjelu Vranac označenih kao kat. čest. [katastarska čestica] te nekretnine nazvane Marinovića dovci, na način da je ovu imovinu ostavila u nasljedstvo kćerki DG. Osim navedene zakonska nasljednica ostaviteljice je i kći ĆG, dok drugih zakonskih ili oporučnih nasljednika nije bilo. Međutim, ostaviteljica je još za života dijelom svoje imovine raspolagala i darovnim ugovorima od 16. kolovoza 2015., 23. ožujka 2017., 24. ožujka 2017., 16. travnja 2019., 28. kolovoza 1995. i 3. svibnja 2012., sve u koristi svoje kćerke ĆG, dok određenim dijelom svoje imovine nije raspolagala, pa je u tom dijelu nasljeđivanje zakonsko.
2. Tijekom ostavinskog postupka provedenog pred javnim bilježnikom, kao povjerenikom ovog suda, prvo je utvrđeno rodoslovlje ostaviteljice o čemu među strankama nema spora, što predstavlja njenu ostavinsku imovinu prema dostupnim javnim ispravama, a potom je javni bilježnik proglasio vlastoručnu oporuku ostaviteljice od 24. ožujka 2017., i to na ročištu održanom 4. kolovoza 2021. Kći ostaviteljice ĆG dala je nasljedničku izjavu kojom je ovu oporuku ostaviteljice priznala za istinitu i pravno valjanu te se ujedno i prihvatila nasljedstva koje je temeljem zakona pripada vezano za imovinu ostaviteljice kojom nije raspolagano navedenom oporukom i ranije spomenutim ugovorima o darovanju. Kći ostaviteljice DG osporila je istinitost i pravnu valjanost oporuke ostaviteljice navodeći da imovina kojom je ostaviteljica predmetnom oporukom raspolagala u njenu korist zapravo nije u vlasništvu ostaviteljice, niti je ikada bila u njenom stvarnom posjedu ili pak u posjedu članova obitelji, a koje navode je osporila ĆG navodeći da se radi o izvanknjižnom vlasništvu ostaviteljice koje je dokazivo. Nadalje, a na ročištu održanom 21. prosinca 2021., iskazala je oporuku ostaviteljice ne priznaje za istinitu, a za koje osporavanje nije navela nikakve razloge. Ujedno je zatražila i da se izvrši povrat darovanog u ostavinu, i to svega onog što je ostaviteljica darovala kćerki ĆG, a radi povrede njenog nužnog dijela. Ovakvo traženje osporila je ĆG navodeći kako je iz ostavinske mase ostaviteljice moguće namiriti nužni dio DG, te se ujedno usprotivila povratu darovanog u ostavinu radi namirenja njenog nužnog dijela. Na navedeni način među nasljednicima se kao sporno pojavilo pitanje dali u ostavinsku masu ostaviteljice spada i imovina navedena u njenoj vlastoručnoj oporuci, da li je vlastoručna oporuka ostaviteljice istinita i pravno valjana, te dali je DG darovanjima koje je za života ostaviteljica učinila u korist ĆG povrijeđena u svom nužnom dijelu, pa je javni bilježnik dopisom od 28. prosinca 2021. spis ostavinskog postupka dostavio na nadležno postupanje ovom sudu, pozivajući se na odredbu čl. 244. u vezi sa čl. 222. i 224. Zakona o nasljeđivanju (NN 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19, dalje ZN).
2.1. Tijekom postupka provedenog pred ovim sudom nasljednice su ustrajale u navodima iz postupka provedenog pred javnim bilježnikom, pa je tako punomoćnik DG naveo kako ona oporukom ostaviteljice zapravo nije ništa dobila jer se radi o imovini koja nikada nije bila u vlasništvu niti posjedu ostaviteljice, a iz kojeg razloga ustraje u tvrdnji da je ostaviteljica svojim raspolaganjima za života nju povrijedila u nužnom dijelu, pa je i postavljen zahtjev radi povrata darovanog u ostavinu. Punomoćnik ĆG osporio je da bi DG učinjenim darovanjima bila povrijeđena u svom nužnom dijelu, a iz kojeg razloga se protivi povratu darovanog u ostavinu. Ujedno oba punomoćnika navela su da postoji mogućnost da nasljednice postignu sporazum o diobi zajednički naslijeđene imovine, a u koju svrhu im je sud dodijelio rok od 30 dana. Podneskom od 24. travnja 2025. punomoćnik DG izvijestio je sud kako sporazum nije postignut te ujedno predložio nasljednice radi rješavanja spornih pitanja uputiti u parnicu.
3. Na navedeni način među nasljednicima došlo je do spora u smislu odredbe čl. 222. st. 2. toč. 1. i 2. ZN-a, odnosno do spora o činjenicama o kojima ovisi nasljedno pravo, a naročito valjanost ili sadržaj oporuke ili odnos nasljednika i ostavitelja na temelju kojega se po zakonu nasljeđuje, kao i do spora o pitanjima o kojima ovisi veličina nasljednog dijela, vrijednost nužnog dijela ili uračunavanje u nasljedni dio. Slijedom navedenog trebalo je prekinuti ovaj ostavinski postupak, a nasljednika čije pravo sud smatra manje vjerojatnim uputiti u parnicu.
3.1. U pogledu pravne valjanosti vlastoručne oporuke sud manje vjerojatnim smatra pravo DG. Naime, prema čl. 29. ZN-a valjana je ona oporuka koja je napravljena u obliku utvrđenom zakonom i uz pretpostavke predviđene zakonom. Obzirom da je u konkretnom slučaju riječ o vlastoručnoj oporuci, ista je prema čl. 30. ZN-a valjana ako ju je oporučitelj vlastoručno napisao i potpisao. U konkretnom slučaju radi se o osporavanju pravne valjanosti oporuke ostaviteljice iz razloga što DG smatra kako nekretnine kojima je ostaviteljica ovom oporukom raspolagala u njenu korist zapravo nisu u vlasništvu ostaviteljice. Vezano za ovakvo osporavanje potrebno je reći kako sud u ovoj fazi postupka nije u mogućnosti utvrditi dali bi predmetne nekretnine doista predstavljale vanknjižno vlasništvo ostaviteljice, a isto je irelevantno jer činjenica da je ostavitelj oporukom raspolagao nečim što nije u njegovom vlasništvu automatski ne čini oporuku nevaljanom. Isto tako, a na ročištu održanom pred javnim bilježnikom **.**.2021., DG izjavila je da oporuku ostaviteljice ne priznaje za istinitu, a za što nije navela nikakve razloge. Očito je kako DG smatra da predmetnu oporuku ostaviteljica nije napisala i potpisala svojom rukom ili pak da je ostaviteljica na neki način bila dovedena u zabludu ili natjerana na sastav ovakve oporuke, a za što u spisu ne postoje nikakvi dokazi. S druge pak strane oporuka ostaviteljice udovoljava svim formalnim uvjetima za valjanost vlastoručne oporuke u smislu odredbe čl. 30. ZN-a, pa ukoliko DG smatra kako ovakva oporuka nije istinita i pravno valjana, onda takvu svoju tvrdnju mora dokazati i u parnici. Vezano za zahtjev DG da se izvrši povrat darovanog u ostavinu do namirenja njenog nužnog dijela, pri čemu ĆG odbija vratiti darovano u ostavinu pa je izgledno da će i ovom pitanju među strankama biti potrebno pokrenuti parnicu, potrebno je reći da je pravo na nužni dio zakonsko nasljedno pravo o kojem će sud odlučiti u okviru ostavinskog ili parničnog postupka. Međutim, kako je među nasljednicima sada sporna istinitost i pravna valjanost oporuke, to o ovom zahtjevu za sada nije oportuno raspravljati, jer bi u slučaju uspjeha DG u parnici u pogledu istinitosti i pravne valjanosti oporuke došlo do zakonskog nasljeđivanja, a teoretski je moguće i da nekretnine iz oporuke ne predstavljaju vlasništvo ostaviteljice, iz kojih razloga je prethodno među nasljednicima potrebno riješiti sporno pitanje valjanosti i istinitosti oporuke.
4. Slijedom navedenog, a po osnovi članka 224. i 225. ZN-a valjalo je riješiti kao u izreci.
U Korčuli, 2. lipnja 2025.
S u d a c :
Dario Farčić
PRAVNA POUKA:
Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi u 3 istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud.
