Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

    Trg pobjede 13, 35000 Slavonski Brod

    Poslovni broj: Pn-234/2018-49

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji toga suda Marini Smaić, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice JD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Zoranu Mataiću, odvjetniku u Slavonskom Brodu, protiv tuženika UD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave 18. travnja 2025., u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužiteljice Marine Pezer, odvjetnice u Zagrebu i tuženika osobno, nakon javne objave presude 2. lipnja 2025.

    p r e s u d i o  j e

    I. Nalaže se tuženiku UD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužiteljici JD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime pravične novčane naknade neimovinske štete isplati iznos od 8.500,00 eura (slovima: osam tisuća pet stotina eura) sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 23. listopada 2018. do 31. prosinca 2022. po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 (petnaest) dana.

    II. Nalaže se tuženiku UD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužiteljici JD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi troškove parničnog postupka u iznosu 2.754,83 eura (slovima: dvije tisuće sedam stotina pedeset četiri eura osamdeset tri centi) sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana donošenja presude, 2. lipnja 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 (petnaest) dana.

    III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice za naknadu troškova postupka u iznosu 312,50 eura.

    Obrazloženje

    1. Tužiteljica je protiv tuženika 23. listopada 2018. podnijela tužbu radi naknade štete. U tužbi u bitnome navodi da je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Slavonskom Brodu broj: K-189/2016-12 od 18. lipnja 2018. tuženik UD (dalje: tuženik) proglašen krivim što je počinio bludnu radnju te drugome protupravno ograničio slobodu kretanja čime je počinio kazneno djelo protiv spolne slobode – bludne radnje – opisano u članku 155. stavku 1. KZ/11 u vezi sa člankom 152 KZ/11, a kažnjiv po članku 155 stavku 1. KZ/11 i kazneno djelo protiv osobne slobode – opisano i kažnjivo po članku 136. stavku 1. KZ/11, zbog kojih je temeljem članka 51. KZ711 osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jednu godinu.

    1.1. Tužiteljica navodi da joj je povrijeđeno pravo osobnosti budući da je tuženik počinio kazneno djelo protiv spolne i osobne slobode. Dalje navodi da je zbog takvog postupanja tuženika, svo vrijeme dok nije uspjela pobjeći, trpjela duševne boli i strah od mogućnosti trajnog zatočenja od strane tuženika te da i dalje trpi duševnu bol i strah od tuženika te da joj je zbog trajnih posljedica umanjena opća životna i radna sposobnost.

    1.2. Slijedom navedenoga, prije provođenja vještačenja, tužiteljica potražuje od tuženika pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti u iznosu 110.000,00 kuna, koji iznos pridržava pravo korigirati nakon provedenog vještačenja.

    1.3. Nakon provedenih vještačenja tužiteljica je postavila konačni tužbeni zahtjev podneskom od 17. travnja 2025. (str. 191-193). Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom, nakon provedenih vještačenja, tužiteljica potražuje od tuženika iznos od 8.500,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama. Sve do provedenog vještačenja tužiteljica ne može postaviti točno određeni zahtjev (novčani iznos) jer nema potrebna stručna znanja za isto što i sama tužiteljica obrazlaže u tužbi kada navodi da će visinu tužbenog zahtjeva uskladiti s nalazom i mišljenjem vještaka.

    2. Tuženik nije podnio odgovor na tužbu premda je tužbu tužiteljice uz poziv suda na podnošenje odgovora na tužbu zaprimio zajedno sa pozivom na pripremno ročište (str. 20 spisa).

    3. U provedenom dokaznom postupku sud je u skladu sa odredbom članka 220. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 148/11. pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14., dalje: ZPP), izvršio uvid u svu dokumentaciju koja prileži spisu te je ista pročitana i to: pročitan je spis predmeta ovog suda poslovni broj: K-189/2016, pročitana je presuda Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj: K-189/2016- 12 od 18. lipnja 2018. (str.4-9), medicinska dokumentacija (str.10-15 i 34-59), zdravstveni karton (str.61-99), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka, dr. med. Senke Gabud Gjurčević od 10. kolovoza 2021. (str.110-129), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka, dr. med. Dušana Mamule od 23. studenog 2021. (str. 158-164) te iskazi vještaka saslušanih na glavnoj raspravi 30. rujna 2021. i 18. travnja 2025. (str.142-143 i str.194-196). U postupku su saslušane i parnične stranke u svrhu dokazivanja (str.30-31).

    3.1. Daljnje dokaze nije sud provodio iz razloga što bi isto bilo protivno načelu ekonomičnosti u smislu odredbe članka 10. stavka 1. ZPP kao i ovlastima suda da u parničnom postupku izvede samo one dokaze koje su stranke predložile, a činjenično stanje u postupku je dovoljno utvrđeno za donošenje meritorne odluke. Ocjenom svakog provedenog dokaza zasebno te svih zajedno u smislu odredbe članka 8. ZPP sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan.

    4. Predmet spora je zahtjev za naknadu štete koju je tužiteljica pretrpjela kaznenim djelima počinjenim od strane tuženika.

    4.1. Između parničnih stranaka nije sporna činjenica da je protiv tuženika proveden kazneni postupak te da je tuženik pravomoćno osuđen presudom ovoga suda poslovni broj: K-189/2016-12 od 18. lipnja 2018. za kazneno djelo protiv spolne slobode – bludne radnje – opisano u članku 155. stavku 1. KZ/11 u vezi sa člankom 152 KZ/11, a kažnjiv po članku 155 stavku 1. KZ/11 i kazneno djelo protiv osobne slobode – opisano i kažnjivo po članku 136. stavku 1. KZ/11 te da je temeljem članka 51. J osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jednu godinu. Nije sporno da je tuženik izrečenu kaznu u međuvremenu odslužio.

    4.2. Između stranaka je sporna osnova i visina tužbenog zahtjeva. Tuženik osporava da bi počinio kazneno djelo prema tužiteljici za koje je pravomoćno osuđen presudom ovoga suda poslovni broj: K-189/2016-12 od 18. lipnja 2018. Sporne činjenice sud je utvrdio čitanjem materijalnih dokaza navedenih pod točkom 3. obrazloženja ove odluke, saslušanjem parničnih stranaka u svrhu dokazivanja te medicinskim vještačenjem radi utvrđenja odlučnih činjenica za koje je potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže.

    5. Uvidom u spis predmeta Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovnog broja:

    K-189/2016 i čitanjem presude ovoga suda poslovni broj: K-189/2016-12 od 18. lipnja 2018. utvrđeno je da je tuženik pravomoćno osuđen za kaznena djela koja je počinio prema ovdje tužiteljici JD za koja mu je izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od jedne godine kao i da je u provedenom kaznenom postupku utvrđeno da je tuženik 18. prosinca 2015. oko 20,00 sati počinio bludnu radnju prema tužiteljici te joj je protupravno ograničio slobodu kretanja. Nadalje, u presudi ovoga suda poslovni broj: K-189/2016-12 od 18. lipnja 2018. navodi se da je iz medicinske dokumentacije za oštećenicu vidljivo da je pretrpjela ozljede te da je z specijalističkog nalaza od 19. prosinca 2015. vidljivo da je oštećenica na hitni prijem ginekologije dopraćena od strane policijskih službenika. Nadalje, da je liječnik ustanovio na oštećenici hematome periorbitralno lijevo, kao i u području desne nadlaktice, a uvidom u ispravu o hitnom pregledu oštećenice od 19. prosinca 2015. liječnik je utvrdio da oštećenica ima površinske ozljede koje zahvaćaju više dijelova tijela te da se sastoje u otoku i hematomu ispod i oko lijevog oka. Također da je liječnik utvrdio bolnost na palpaciju u području lijevog dijela vrata te je uočio na desnoj podlaktici oštećenice tragove hvata druge ruke u vidu dva hematoma u regresiji veličine dva centimetra u promjeru na ulnarnoj strani. Nadalje, sud utvrđuje da iz tzv. crvene prijave Opće bolnice Dr. Josip Benčević (list 36 spisa predmeta K-189/2016) proizlazi da je oštećenica u tu ustanovu zaprimljena 19. prosinca 2015., kada joj je liječnik utvrdio otok i hematom ispod i oko lijevog oka.

    5.1. Saslušana u svrhu dokazivanja tužiteljica je u ovom postupku iskazivala jednako kao i na raspravi održanoj 15. svibnja 2018.u kaznenom postupku broj K-189/16 te je dodatno navela da ju je istu večer kada joj je zadao više udaraca po glavi i tijelu tuženik fizički zlostavljao na način da ju je udarao cipelom u predjelu donjeg dijela kralježnice te ju je bacio na metalni stol gdje je udarila u rub stola i zadobila ozljedu glave i oka, uslijed čega joj je smanjen i vid i to na oba oka, a misli da je udarila u lijevi dio glave. Također je navela da joj je tuženik glavom udarao od zid, odnosno bacao ju u zid, uslijed čega je zadobila ozljede glave i tijela, a policija ju je odvezla na hitni prijem gdje su joj konstatirane povrede. I nadalje osjeća posljedice navedenog događaja, trpi strahove, ima noćne more i ima strah od napuštanja prostora jer ju je tuženik znao i ranije prije ovog događaja zaustavljati tijekom dana i po noći i prijetiti joj. Posebno je istaknula da je dobila visoki tlak i ablaciju srca zbog tahikardije, te da je sve to posljedica straha jer i nadalje trpi strah. Nadalje, da zbog trnjenja ruku i nogu odlazi na liječenje i kontrolne preglede liječniku specijalistu neurologije, za što posjeduje medicinsku dokumentaciju. Zbog tahikardije češće ima srčane probleme pa je u nekoliko navrata hitnom pomoći odvezena gdje joj je pružena liječnička pomoć, a u Zagrebu gdje je izvršen operativni zahvat odvezena je kolima hitne pomoći. Nezaposlena je, nema prihoda, a živi u kući koja je suvlasništvo nje i bivšeg supruga. Zbog svega navedenog smatra da joj tuženik treba naknaditi nastalu štetu zbog povrede prava osobnosti.

    5.2. Iskaz tužiteljice sud ocjenjuje vjerodostojnim i iskrenim budući da je tužiteljica iskazivala jednako kao i u kaznenom postupku. Njezin iskaz u skladu je sa materijalnim dokazima koji se nalaze u spisu (medicinska dokumentacija).

    5.3. Tuženik UD u svom iskazu navodi da se ne osjeća krivim te da nije istina ono što je u pravomoćnoj sudskoj odluci navedeno. Osporava navode tužiteljice da bi ju on te večeri udario nogom u predjelu kralježnice ili da bi ju gurnuo na metalni stol jer kako bi ju udarao kad je cijelo vrijeme bio prisutan njegov sin U, a u kući nema metalnog stola, ima drveni stol. Nadalje, navodi da je tužiteljica od ranije imala strahove i probleme sa tlakom zbog kojeg je odlazila u bolnicu, on ju je vozio na hitni prijem i bio cijelo vrijeme prisutan dok je primala infuziju. Navodi da poznaje obiteljskog liječnika tužiteljice, zna da je ordinacija njezinog liječnika u [adresa], u [adresa], ali ne zna ime liječnika. Nadalje navodi da je tužiteljica ukoliko je zadobila ozljede glave i tijela, iste mogla zadobiti jer je bila u alkoholiziranom stanju pa su te povrede mogle nastati od pada, a kojom prilikom ju je njegov sin dizao s poda. Smatra da posljedice koje tužiteljica navodi nisu iz ovog događaja jer je te tegobe imala i ranije, a one nisu posljedica nikakvog straha od njega već zbog alkoholizma. Na upit suda navodi da on ne konzumira alkohol, ali slučajno je te večeri konzumirao alkohol u prisutnosti i zajedno s tužiteljicom.

    5.4. Iskaz tuženika u ovom postupku sud cijeni usmjerenim ka izbjegavanju ili umanjenju odgovornosti za naknadu štete budući da je isti u suprotnosti sa svim materijalnim dokazima koji su pročitani u dokaznom postupku i utvrđenjima iz pravomoćne presude ovoga suda poslovni broj: K-189/2016-12 od 18. lipnja 2018.

    5.5. Odredbom članka 158. stavak 2. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 126/19, dalje: ZKP) propisano je da u presudi kojom okrivljenika proglašava krivim sud može oštećeniku dosuditi imovinskopravni zahtjev u cijelosti ili mu može imovinskopravni zahtjev dosuditi djelomično, a za ostatak uputiti ga u parnicu. Ako podaci kaznenog postupka ne daju pouzdanu osnovu ni za potpuno niti za djelomično presuđenje, sud će oštećenika s imovinskopravnim zahtjevom uputiti u parnicu.

    5.6. Odredbom članka 12. stavka 3. ZPP propisano je da je u parničnom postupku sud u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim. Dakle, nedvojbena je odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja, a samim time i štetnih posljedica njihovog ponašanja.

    6. Za ocjenu osnovanosti visine tužbenog zahtjeva bilo je potrebno provesti medicinsko vještačenje. U postupku su provedena dva medicinska vještačenja po i to po stalnom sudskom vještaku Senki Gabud Gjurčević, dr. med. i stalnom sudskom vještaku dr. Dušanu Mamuli, dr. med.

    6.1. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Senke Gabud Gjurčević, dr. med. od 10. kolovoza 2021. proizlazi da su se kod tužiteljice kao posljedica traumatskog događaja od 15. prosinca 2015. razvile anksiozno-depresivne psihičke smetnje reakcijskog tipa, te simptomatologija vezana uz pretrpljenu traumu (poremećaj prilagodbe). Nadalje da je prilikom štetnog događaja tužiteljica pretrpjela strah i to visokog intenziteta koji je trajao za vrijeme neposrednog kontakta sa zlostavljačem, odnosno tijekom štetnog odgađaja, nakon čega slijedi strah srednjeg intenziteta koji traje za vrijeme od prestanka štetnog dogadaja do napuštanja kuće tuženika, a zatim strah manjeg intenziteta u periodu od napuštanja kuće tuženika do odlaska na policiju. Nadalje, vještakinja navodi da je predmetni štetni događaj ostavio posljedice na psihičkom planu oštećene i njezin budući život u periodu od dana kad se traumatski događaj dogodio znači od 15. prosinca 2015. te da je kod tužiteljice nastalo umanjenje opće životne aktivnosti koje procjenjuje na oko 3%.

    6.2. Tužiteljica je na nalaz i mišljenje vještaka primjedbe iznijela u podnesku od 30. kolovoza 2021. (str.136-137). Tužiteljica je nalaz vještakinje LD osporila smatrajući da isti nije sačinjen stručno i objektivno smatrajući da vještakinja banalizira ovakav štetan događaj i svrstava ga u kategoriju najlakše tjelesne ozljede pa predlaže provođenje novog vještačenja po liječniku vještaku specijalistu psihijatrije.

    6.3. Na ročištu za glavnu raspravu održanom 30. rujna 2021. na kojem je vještakinja LD usmeno izložila nalaz i mišljenje te je odgovorila na primjedbe stranaka, tuženik je prigovorio nalazu i mišljenju vještaka smatrajući da je isti nepotpun.

    6.4. S obzirom da se niti nakon saslušanja vještakinje LD tužiteljica nije suglasila s nalazom i mišljenjem, odnosno da je isti osporavala u cijelosti smatrajući da je nalaz vještaka nepotpun, sud je na prijedlog tužiteljice, ocjenjujući isti osnovanim, rješenjem od 26. listopada 2021. odredio novo vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Dušanu Mamula, specijalistu psihijatrije.

    6.5. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dr. Dušana Mamule proizlazi da je uvidom u medicinsku dokumentaciju kao i osobnim pregledom tužiteljice utvrdio da je tužiteljica pretrpjela višestruku tjelesnu i tešku psihičku traumu 18. prosinca 2015. godine i da su povrede bile lake prirode radi kojih je pretrpjela tjelesne bolove istrah visokog intenziteta koji je trajao koliko neposredno tjelesno i psihičko zlostavljanje. Nadalje, da je tužiteljica trpjela strah i bolove srednjeg intenziteta dok nije napustila tuženikovu kuću, strah slabog intenziteta od odlaska iz kuće do dolaska na policiju, dok je bolove slabog intenziteta trpjela tjedan dana uz uzimanje analgetika. Tužiteljica je trpjela jake duševne boli tijekom cijelog boravka kod tuženika zbog zlostavljanja, ponižavanja, bespomoćnosti i stida, teško joj je povrijeđeno pravo osobnosti na seksualnu słobodu i osobnu słobodu te povreda prava na osobni identitet. Navedeni štetni događaj je dodatno pogoršao opće tjelesno i psihičko stanje tužiteljice što se očituje u trajno prisutnim neurotskim i depresivnim poteškoćama ( doživljaj psihičke patnje, straha, depresije, konfuzije, umanjenje socijalne komunikacije,učestalih nesanica sa noćnim morama, dnevnim napadima panike sa prisjećanjima na traumatski dogadaj, ukazujući na izbjegavajuće ponašanje, socijalna fobija i psihičke vegetativne smetnje), a poteškoće su vidljive i drugim osobama oko nje a za svakodnevne aktivnosti joj je potreban dodatni angažman. Vještak utvrđuje da je stupanj umanjenja životne aktivnosti kao posljedica štetnog dogadaja 10% .

    6.6. Na nalaz i mišljenje vještaka tužiteljica nije imala primjedbi te je u skladu s istim uredila tužbeni zahtjev. Tuženik se na nalaz i mišljenje vještaka nije pisano očitovao.

    6.7. Vještak Dušan Mamula, dr. med. je na ročištu za glavnu raspravu usmeno izložio nalaz i mišljenje, a sud je nalaz i mišljenje vještaka prihvatio u cijelosti jer je isti izrađen u skladu s pravilima struke, jasno i nepristrano. Naime, zadatak vještaka bio je utvrditi činjenice za koje sud pa tako niti tuženik nemaju potrebno stručno znanje, a koje su odlučne za primjenu prava u ovoj pravnoj stvari. Ocjena jačine i trajanja bolova i straha kod svakog čovjeka ne može biti ista s obzirom na dob, spol ili pak fizičku spremnost pa se ova činjenica ne može utvrđivati pukim pozivanjem na sudsku praksu. Nije životno niti logično svakom čovjeku, bilo da se radi o muškarcu, ženi, osobi starije ili mlađe životne dobi, utvrditi jednaku dužinu trajanja bolova bilo da se radi o bolovima jakog, srednjeg ili slabog intenziteta. Konačno, za istaknuti je da tuženik nije predlagao provođenje novog vještačenja po drugom vještaku što je mogao s obzirom na činjenicu da niti nakon očitovanja vještaka na primjedbe na nalaz i mišljenje tuženik isto vještačenje u osporenom dijelu ne prihvaća.

    7. Na temelju rezultata provedenog dokaznog postupka, sud nalazi nesporno utvrđenom kako osnovu, tako i visinu tužbenog zahtjeva, jer tužiteljica svoj tužbeni zahtjev temelji na pravomoćnoj kaznenoj presudi ovoga suda poslovni broj:K- 189/2016-12 od 18. lipnja 2018., kojom je upućena na ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u parničnom postupku, a kojom presudom je parnični sud i vezan u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti počinitelja. S obzirom da se radi o pravomoćnoj presudi, činjenica postojanja odgovornosti tuženika za štetni događaj je nepobitna.

    7.1. Temeljem odredbe članka 19. stavka 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., dalje: ZOO), tužiteljici je povrijeđeno njezino pravo osobnosti i to pravo na tjelesno i duševno zdravlje stoga tužiteljici temeljem odredbe članka 1100. ZOO pripada pravo na naknadu neimovinske štete. Pri odlučivanju o pravičnoj novčanoj naknadi sud je vodio računa o cilju kojem služi pravična novčana naknada, imajući u vidu i tužbeni zahtjev tužitelja, kao i nove Orijentacijske kriterije Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

    7.2. Odredbom članka 1100. ZOO određeno je da će sud u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da težina povrede i okolnosti slučaja to opravdavaju, dosuditi pravičnu naknadu, a pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi će računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

    7.3. Vrhovni sud Republike Hrvatske je dana 5. ožujka i 5. lipnja 2020. donio pravno shvaćanje broj: Su-IV-47/2020-5 koje glasi:

    „Mijenjaju se Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete VSRH od 29. studenog 2002., br. Su-1331-VI/02 i 1372- 11/02, u primjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01), na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama (kune) povećavaju za 50%. Navedeni kriteriji i tako povećani iznosi (za 50%) u primjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18 - dalje: ZOO/05) kada sudovi odlučuju o visini pravične novčane naknade neimovinske štete u slučaju povrede prava osobnosti, primjenjivat će se i na obvezne odnose nastale nakon 1. siječnja 2006. i stupanja na snagu ZOO/05.“

    7.4. Sud mora imati u vidu okolnosti konkretnog slučaja i ne smije se striktno držati bilo kakvih matematičkih kriterija jer se ne radi o isplati svote osiguranja prema ugovoru o osiguranju i tablicama invaliditeta, već sud ocjenjuje sve okolnosti relevantne za ocjenu visine naknade štete.

    7.5. U sentenci Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz odluke broj: Rev-1613/10-2 od 18. veljače 2015. jasno se navodi da Orijentacijski kriteriji ne predstavljaju matematičku formulu koja pukim automatizmom služi za izračunavanje pravične novčane naknade, već da sudovi svaki pojedini slučaj trebaju individualizirati prema okolnostima svakog konkretnog slučaja, zbog čega, ali samo u numeričkom smislu, može doći do razlika glede visine dosuđenih naknada.

    7.6. Slijedom navedenoga, imajuću u vidu Orijentacijske kriterije i njihovo povećanje, a osobito činjenicu da isti ne predstavljaju puku matematičku forumulu, sud je uzimajući obzir sve okolnosti predmetnog štetnog događaja, a osobito činjenicu da je tužiteljica napadnuta od strane tuženika, da joj je tuženik oduzeo slobodu koja je prema Ustavu Republike Hrvatske najviša vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske, da ju je zlostavljao i tukao, cijeneći pritom strah koji je doživjela kako u trenutku samog napada tako i nedvojbeno još izvjesno vrijeme nakon štetnog događaja, a posebno imajući u vidu nečovječno postupanje prema tužiteljici, tužiteljici je dosuđen iznos od 8.500,00 eura na ime naknade neimovinske štete i to s osnova pretrpljenih bolova iznos od 700,00 eura, s osnova pretrpljenog straha iznos od 6.000,00 eura te s osnova pretrpljenih duševnih boli zbog umanjenja opće životne aktivnosti iznos od 1.800,00 eura. Strah koji je doživjela tužiteljica prema mišljenju ovoga suda je nemjerljiv i ne može se izračunavati matematičkim formulama.

    7.7. Odluka o zakonskim zateznim kamatama na dosuđeni iznose neimovinske štete temelji se na odredbama članka 29. i 1103. ZOO. Prema odredbi članka 1103. ZOO obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe osim ako je šteta nastala nakon toga, a tužba je podnesena 23. listopada 2018., stoga na dosuđeni iznos naknade neimovinske štete tužitelju pripada zatezna kamata počev od 23. listopada 2018., u skladu sa odredbom članka 29. ZOO-a.

    8. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 154. stavka 1. ZPP u vezi s odredbom članka 155. ZPP i odredbom članka 2. stavka 1. ZPP, a trošak postupka je odmjeren u skladu sa vrijednosti predmeta spora i Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/2023. dalje: Tarifa) u skladu sa odredbom Tbr. 52. toč. 3. Tarife vodeći računa o odredbi članka 155. ZPP.

    8.1. Vrijednost boda utvrđena je primjenom odredbe Tbr. 54. Tarife (1bod=2eura).

    8.2. Tijekom postupka promijenila se visina predmeta spora, ali zbog promjene iste nije došlo do promjene tarifnog razreda troškova propisanog Tbr. 7.1. Tarife tako da je vrijednost poduzete radnje tijekom cijelog postupka bila ista.

    8.3. Tužiteljici je priznat trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 7 toč. 1 Tarife, 100 bodova) i sastava obrazloženih podnesaka od 30. kolovoza 2021. i 17. travnja 2025. u iznosu 200,00 eura za svaki podnesak (Tbr. 8 toč. 1 Tarife u vezi sa Tbr.7., 100 bodova).

    8.4. Nadalje, tužiteljici su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku na pripremnom ročištu 10. listopada 2019. u iznosu 200,00 eura (Tbr. 9 toč. 1 Tarife, 100 bodova), zastupanja na ročištima za glavnu raspravu 25. svibnja 2020., 30. rujna 2021. i 18. travnja 2025. u iznosu 200,00 eura za svako ročište (Tbr. 9 toč. 1. Tarife) te za zastupanje na ročištu 12. studenog 2019. iznos od 50,00 eura (Tbr.9.toč. 5. Tarife, 25% nagrade) što ukupno iznosi 1.450,00 eura. Kada se na navedeni trošak obračuna pripadajući PDV u iznosu 362,50 eura (Tbr.46) dobije se iznos od 1.812,50 eura.

    8.5. Kad se navedenom trošku doda trošak plaćenih predujmova za medicinsko vještačenje u iznosu 530,89 eura (str. 101 i 151) i trošak plaćene pristojbe na tužbu u iznosu 205,72 eura te trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu 205,72 eura koju je u obvezi platiti tužiteljica prema odredbi članka 3. stavka 2. Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine broj: 118/18, 51/23) dobije se iznos troškova od 2.754,83 eura.

    8.6. U preostalom dijelu za iznos od 312,50 eura zahtjev tužiteljice je odbijen jer je popisan trošak pristupa ročištu za objavu presude 2. lipnja 2025. u iznosu 100,00 eura na koje punomoćnik tužiteljice premda je uredno pozvan nije pristupio te je trošak pristupa na ročište 12. studenog 2019. popisan u iznosu 200,00 eura premda je to ročište odgođeno pa tužiteljici pripada pravo na nagradu po Tbr. 9. toč.5. Tarife u iznosu 50,00 eura, a ne u popisanom iznosu od 200,00 eura pa je odlučeno kao pod točkom III. izreke presude.

    9. Prema odredbi članka 151. stavka 3. ZPP na dosuđeni iznos troškova parničnog postupka kamate teku od dana donošenja presude 2. lipnja 2025., a tužiteljica je postavila zahtjev za zakonskim zateznim kamatama na trošak postupka.

    10. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u izreci presude.

    Slavonski Brod, 2. lipnja 2025.

    Sutkinja

    Marina Smaić

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi u 3 (tri) istovjetna primjerka, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud (članak 348. Zakona o parničnom postupku).

    Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti neposredno u sudu istoga dana (članak 335. Zakona o parničnom postupku).

    O tome obavijest:

    1. Tužiteljici po punomoćniku Zoranu Mataiću, odvjetniku u Slavonskom Brodu,

    2. Tuženiku UD.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.